Radno
predsjedništvo SR
Udruženja mljekarskih
Skupštine Hrvatske, prosinca,
1989.
radnika
u hranidbi krmiva (koncentrata) k repkih korištenja Važnost preživača
posebno dijelompredželucima, najvećim preživača čemu ugljikohidmikroorganizama, buragovih pri buragu, sudjelovanje do kratkolančanih i hemiceluloza rati razgrađuju dr.) celuloza, (škrob, do amii maslačne nih kiselina octene, dr.),proteini (propionske, mliječne, rast i dobiva Iz tih i nokiselina buragograda razvoj amonijaka. spojeva tkiva i kao i vih prozvodnju preživastvaranje mikroorganizama, produkti neracionalno krmiva da se koncentrirana i ča. To jeujedno razlog idealno troše upravo građeni preživača probavni preživača, organi krma treba da voluminozna krme. voluminozne je Dakle, iskorištavanje da znači to i hrana Ipak, smije preživača. prehraniprozvodnji hranidbi krmiva zanemariti popreživača, (koncentrata) krepkih upotreba nakon krava višom sebno neposredno telenja, pri mlijeka, proizvodnjom sl. mladunčadi hranidbi i oslobađa ali bez U predželucisilaže, hranidbe, povoljnim uvjetima kiseline 800—1.000 octene oko 1.500—2.000 dnevno g g propionske kiseline, oko 60% Ovim kiselinama kiseline. maslačne 400—600 i oko g zadovoljava svih mogućnosti Dakle, jošdovoljno ostaje potreba organizma. energetskih hrane mogu fermentativnu u razgradnje produkti razgradnju crijevu, tkivo i proizvodnju. ugradivati neposredno Tahrane. vrsti ovise kiselina i Količine mnogo buragu omjeri kiseviše octene više celuloze, stvara ko buragu voluminoznu krmu, način Na kiseline. i maslačne više prekoncentrate taj propionske line, obroka hrana i sastav preživautječu proizvodnju značajno hranidbenog redu sintezi masti, kiselina prooctena ča. Na u prvom sudjeluje primjer, Pri količinu veću kiselina hranjenju mlijeka. obilnijem utječe pionska koncentratima se, prema mogućnostima proizgenetskim dakle, povećava nači da treba masti, što znači mliječne postotak vodnjamlijeka,smanjuje hranidbenom i koncentrata krme voluminozne obroku, najpovoljniji omjer koncentrata količine Veće i zavisno proizvodnje. potrebamamogućnostima i rast mladih važne veoma životinja. i hrane Između preživača postoji mikroorganizamapredželucima miki množinu vrstu Hrana čajnapovezanost. utječe hrane. Ravnoteža mikroorganizama, i mikroorhrane između i probavljivost roorganizmi tiplabilna vremenskom kratkom i promjenjiva ganizamaburagaje hrane prehrani promjeni opreznost prisvakoj doblju. Stoga naglašava vrineovisnost i relativnu ali treba preživačabiološkoj naglasiti preživača, vitamina. i nekih hrane, posebnoproteina jednosti tvari hranidbene sadržavati obrok Hranidbeni potrebne obi rast, hranidbenog Vrijednost reprodukciju životinja. proizvodnju razvoj, vrihranidbena što bruto izražava roka (kalorijska) energijom, jeukupna što ili proenergija energije,je probavljive hrane, vrijednosti jednost tvari. bavljivih hrane, već dio hraŽivotinjeiskorištavaju ukupnu(bruto) energiju ili ekskremenata izluči tvari (izmeta)mokraćom,plinovima njivih putem hrane Preostali dio obliku odnosno energije topline. (metanom), energije ili neto naziva mlijeko, koja pretvara prirast, energija, produktivna Probava
vrši
u
u
u
se
se
uz
mas-
a
za
se
za
veoma
za
su
a
u
os-
se
ne
u
.novna
u
s
se
u
ma
se
za
ove
a
u
se
a
u
s
uz
se
o
veoma
u
uz
na
a
u
s
na
a
u
o
za
su
zna-
u
a
na
na
raz-
u
veoma
u
se
u
za
sve
mora
se
samo
u
svu
ne
se
u
se
2
se
u
i dlake, ploda razvoj djelomice do elementarnih tim da može potpunorazgraditi organizmu spojeva, koristiti sintezu kasnije drugihspojeva Stogajevažno, organizma. posebda hrana dobre i da sadživotinje visokoj prozvodnji,je probavljivosti rži i mikroelemente važne život i To pa spojeve proizvodnju. moguće je krmiva biti upotrebom krepkih (koncentrata) koji odgovarajum oraju sastava vrsti i dobi sastavu i prema ćeg životinja, hranidbenoj vrijednosti i hrane, proizvodnji reprodukciji životinja. aktivnost životu krava. S 3.500 Proizvodnja mlijeka jenajintenzivnija kg izluči 123 140 164 šećera. masti, mlijeka kg bjelančevina,kg kg mliječnog navedenom količinom izluči oko 449 suhe tvari. Krave Ukupno mlijeka kg visokom izluče dnevno i do 5 suhe tvari mliprozvodnjom mlijeka kg što može biti više nego i 3 što iznosi težina krava. jeka, godišnje puta tjelesna treba i svakodnevno davati hrani tvari poStoga neprekidno hranjive trebne i treba istaći važnu koncentrata kao organizmu, ulogu dopunskih krmiva vitamine i energiju, minerale, proteine, druge sastojke koji često osnovnim i voluminoznim krmivima. nedostaju izvor U hrani dolaze kao Ugljikohidrati najvažniji energije. polisaharidi i kao disa(škrob, celuloza, hemiceluloza, glikogen dr.), pentozani, manje haridi i monosaharidi (maltoza, laktoza) (glukoza, fruktoza, galaktoza, Za i hrane traktu važni enzimi dr.). razgradnju probavnom (fermenti) luče različite trakta. Na način i koje mikroorganizmi žlijezde probavnog taj dio nižih masnih preživači dobivaju najveći energije preko kiselina, glukoza i monosaharidi sekundarnu metabolizmu drugi ulogu imaju (izmjeni tvari) preživača. Za procese i aktivnost fermenata traktu probave probavnom je važna i sastav želucu i zatim, pH vrijednost mikroorganizama crijevima, i naročito izorgana, žlijezda stanje parenhimatoznih koji s udjeluju jetre, tvari. Važnost tome, što kroz resorbirane tvamjeni jetre je prolaze jetru ri iz tako i kiseline. Tu vrši probavnog trakta, pretvorba mnogih i služi kao organskih depo glikogen. spojeva Masti veće i nalaze hrani značenje nemaju postotku manjem preživača. Masti i slobodne kiseline i kao masne takve u trigliceride razgrađuju limfu i krv. U metablizmu masti važni: vrsta veoma i koliresorbiraju čina masti i dob hormonalnih i zdravlje hrani, životinja, stanje funkcija Posebno važno i da energetske potrebe životinja. je stanje mogućnost j etre drži i hidrolizira i kiseline krvi. lipoproteine kojepristižu Masti obliku svim deponiraju triglicerida tkivima, posebno gotovo i ktivu. U mast i ako jetri ugljikohidrati,primaju pretvaraju suvišku hranom. Masno ktivo inertna i Ono struktura. nije nepromjenjiva je metabolički aktivno i vrše i sinteze neprekidno njemu razgradnje procesi nalazi i endokrinom kontrolom. masti, što trepod Stogaposebno ba voditi računa vrsti i kvaliteti masti i masnih kiselina hranom o koje daju i tovu okus i kvalitet mogu životinjama prozvodnji mlijeka, jer utjecati i mlijeka. Jetra metabolizmu masti. Masna organ mogu jenajaktivniji jetra postati velikih količina i masti ali također i zbog ugljikohidrata hrani, zbog dostatka ili šećerne kao mobiliugljikohidrata, gladovanja bolesti, posljedica rast
sl. Za
i
vune
ove
mora
procese
hrana
se
u
ili
s
se
za
no
za
u
sve
za
samo
os-
novne
u
se:
se
s
s veoma
u
sve
veoma
za
u
su
a
mano-
za
u
su
a
u
u
veoma
u
a
u
u
sve
a
masne
se
za
se
u
u
se
se
u
su
u
za-
masne
se
U
u
masnom
s
u
se
u
se
se
u
se
nervnom
se
u
na
mesa
u
u
ne-
uslijed omašćenja jetre zacije bitnih B komnedostatka vitamina masnih ka nekih (esencijalnih) kiselina, holesterola većih količina i holina nedostatka pantotenske kiseline, pleksa, važnosti od toksičnih tvari. Zdrava nekih hrani i posebne jetra djelovanja dobro i važnost iz kod krava sastavljenih mlijeka,čegaproizlazi proizvodnji masti
iz masnog
doći
može
tkiva. Do
nedostat-
i
u
su
u
hrane.
i kvalitete
obroka
hranidbenih
U
živih
organizama. sastojci (proteini) organski Bjelančevine 18% oko nalazi težini Bjelančevine bjelančevina. tjelesnoj životinja budo aminokiselina, enzima hidrolitičkih (proteaza) d jelovanjem građuju do ——; količinu (70— proteina najveću razgrađuju m ikroorganizmi ragovi i koristi i kiselina masnih kratkolančanih — Amonijak ugraduje amonijaka. 80%) služe kiseline i rast o buragovih mikroorganizama, reprodukciju tranaminokiselina novih ili potreba stvaranje energetskih zadovoljavanje ————— može da neracionalno, To bubrezima. i srcu u razlog je je jetri, saminacijom ooo što važi tastvarnih iznad hrani biti i štetno potreba, b jelančevina davanje — kvalitetnih bioloških količina većih i kođer Stoga proteina. davanje i suvremene izrađene fiziološkim _ tim korištenja tehnologije procesima hranidbu S BENURALA uree, preživa— Kutina), (INAposebno ča. Petrokemija 1 iznad 15—20 krava kod Pri proizvodnjom mlijeka, proizvodnji visokoj samo i aminokiselina doći do nedostatka može dnevno, d ovoljan nije mlijeka od _ i sintetiziran mikrobski mikroorganizama buragovih protein, biološke proizveden kraU kvalitete. koncentratima, loše osnovi ———— daju koji proteina BEdavati treba mlađe dobi, stoga i visoku vama _ proizvodnju životinjama vribiološke više i davati to uzdržne S NURAL proteine potrebe, ————————————— i dr. sačme kao sačme, suncokreta, soje jednosti uljane žikoličina većih koncentratima Hranidba dakle, davanje podrazumjeva, količina i lako i kvalitetnih, tarica dovoljnih proteugljikohidrata probavljivih treba koncentrate Uz i dobi ina ovisno proizvodnji. životinja potrebama damikroelemente neke soli i minerale, vitamine, i dodavati (koji potrebne malim količinama). ju kao tvari neke može zalihe, deponirati hranjive Životinjski organizam zalihe neka i mast, kao npr. ugljikohidrate hranjiva glikogen velike npr. prilagodamogućnosti Ipak, postoje bjelančevine. ograničene, nekih nestašice u povremene prežiposebno hranjiva, vanjaorganizma sintetizirati promogu vača koji mikroorganizmima buragovim zahvaljujući međutim To sl. i B vitamine i C vitamine teine, neke kompleksa) (vitamin hrahranom svakodnevno da oslobađa potrebna dobivaju životinje brige i kovrstama novim hranidbe, novim svako prilagođavanje uvjetima njiva, jer i ličinama hrane, izaziva promjene probavnom reakcije organizmaizvjesne bubrezii nekim traktu, kao i u posebno jetri organima, parenhimatoznim su
svih
bitni
raz-
se
se
a
se
a
za
za
masne
za
a
u
su
za
na
nove
za
s
se
na
uz
a
za
samo
uz
u
o
.
se
veoma
u
a
veoma
su
za
za
a
na
ne
sva
u
u
ma.
Dobar
odnos
voluminozne
krme
i koncentrata,
kao
i dobra
hranidbena
obroku, hranjivaukupnom sadržaj vrijednost, vikvalitete dobre težine, važni i tjelesne visokog prirasta postizanje loša, nedovoljna i dobre soke Nepravilna, reprodukcije. mliječnosti, plodnosti i uzrokovati može hrana nekim ili prozvodnje pad prekomjerna sastojcima indikao što i ali i organa oboljenja pojedinih pojave plodnosti, oštećenja i acidoze, nadmovi bub(timpanije), degeneracije jetre, buraga atonije gestije, i dr. ketoze mineralne srčane rega, deficijencije, apopleksije, i iskoristivost
za
svih
u
veoma
su
mesa
|
u
su:
proizvodnje junadi, često troškovima dok oko 50-60% postavlja prozvodnje mlijeka. Stoga pimlijeposebno prozvodnji skupih koncentrata, korištenja isplativosti tanje litre odmah reći da ka. Treba prve mlijeka, koštanja najskuplje jer cijeni Sa životne troši hrane uzdržne i sadrže potrebe. kojuživotinja cijenu hrane uzdržne troškovi veće litrom kom raspoređuju mlijeka proizvodnje koncentrata relativno tako da i unatoč više litara visokoj cijeni mlijeka, kod i snižava litri hrane u proizvodnje najniža mlijeka je prosječna cijena dnevno. 1 15—20 mlijeka reći da može S obzirom mlijeka otkupne povećanje cvišu ijene izvjesno ako krmiva koristiti treba mlijeka, (koncentrate) proizvodnju krepka i treba to povećati prosječkrava, sposobnost nastojati omogućavaprirođena treba ali svakako proizvodnajveću pažnju posvetiti mlijeka, proizvodnju veću krme što će kvalitetne mlijeka omogućiti proizvodnju nji koncentrata. njompotrošnjom Feldhofer dr. Stjepan oko
sudjeluje
Hrana
s
70—75%
troškovima
u
tovne
se
u
u
u
su
sva-
za
se
na
se
se
na
za
nu
s
osnovne
se
ma-
Uzgoj i hranidbarasplodnog podmlatka iz (nastavakbroja12/89.) od 6 do 15 Hranidba mjeseci junica da zasnivati hostein se Osnovne pasminetrebaju postavke junica uzgoja 15 od 340 do 360 kod težine kg, koja postižepribližnomj. pripuštaju s
se
a
starosti. Tabela
4
Starost
u
—
Utjecaj starosti
holstein
junica
na
težinu
mjesecima
porod
oo
(kg)
Težina
43,55
oma
jakna kini akd ainboiaariiokoionoiobbi ih btotdkdna oototoaodnk asus PIGOEDI o 53,22
1
3
96,62
6
176,63
9
253,56
12
323,87
15
365,15
18
413,68
21
464,94
PP —" NNNšNšNšNšNađŠž&a!'&Đ!;ax'ĐĐ"'a
"<
"ZZ ZZ EEE E,E£e/ nn £1bMVVP
OĐđ' FT_X> ";Cđx , <
prvog U istoj pripusta, junica knjizi spominju preporuke iznose 340,20 holstein i one Lb). kg (750 pasminu će obrokom« tzv. »zimskim će se hraniti fazi U koji juniceDTS ili kukuruzne ovoj uzgoja, silirane silaže od biljke, cijele DTS, sjenaže sastojatisijena Kao dodatak ili superkoncentrata. klipa kukuruznog prekrupe ili krme zelene obrok« osnovu tzv. (DTS drugih »ljetni gućnostpostoji Kako ili krmiva iz prilidosadašnjim krmnogslijeda»konvejera«). zelenog velikim hranidbu tehničke realne kama junica mogućnosti postojezelenom zimtravom farmama periodu, oslanjamo ljetnom svježom izvoće način Na kroz obroka sku postojatsigurni godinu. taj varijantu fiziološki cijelu različestih eventualno stresovi prelazaka zbog rikrmivaimanji se
i
za
kod
težinu
za
se
mo-
uz
zrna
na
u
za
ne
u
na
se
na
na
-
čita krmiva.
odnosit
obroka«
»zimski
će
hranidbu
kroz
fazu
Ovaj tip junica cijelu visoko-bređih dana do odlaska posuhostaj (60 pred telenje) junica uzgoja seban objekat. krmiva hranidbu Kod potrebnih proračuna junica,koja proizvode kvalitetu i hravlastitim poželjnu potrebno površinama, jepredpostaviti i to nidbenu vrijednost travne DTS 1. Sijeno (djetelinsko smjese) silažu ili DTS 2. Kukuruznu cijele biljke sjenaža ili 3. Siliranu kukuruznog klipa. prekrupu se
na
u
u
se
a
za
na
za:
zrna
Sijeno DTS,poželjno Hj je da silaža 2. Kukuruzna cijele biljke, poželjno je i 14 g. zrioba 0,30 zrna) približno Hj prob. (voštana da
1.
sadrži
i 50
0,50
g sadrži
ne
proteina.
oko
30%
suhe
tvari
proteina kg
sur.
s
preb.
sur.
u
mase.
1
silaž-
konzerviranja Sjenaža jekombinacija ili Koristimo da nešto više priliku postupka spremanja sijena siliranja. kaže sjenaži. zeleNačin prethodno sjenaže spremanja sastoji siliranju provenute ili samih trava, djetelinskoleguminoza) (sijanih smjesa vlažnošću od 40—50%. travnih krmne
DTS
3.
zelene
ovu
između
mase
se
o
se
ne
u
s
mase
zelena
Provenuta
u bijanjem
krmna
usitni
masa
se
na
od
dužinu
2 cm
i sprema
se
sa-
anaerobni
uvjeti. najpovoljniji postignu bude od 50% da Potrebno presuha (više jenapomenuti provenuta i bi loše teško bi takva propredstavljala sabijala vlage), uvjete jer siliranja. dioksid vrlo važan U postupku ugljični sjenaže jenagomilan spremanja stanica kao zbogutrošenog kisika, prestanka disanja biljnih (CO») produkt od kvasnice i truležne ima bakterijerazgradnje ulogu koji konzervirajuću lako fermentabilnih će način tvari. Na ugljikohidorganske manjisadržaj taj kao kiseline biti iskorišten rata mlječne glavsiliranja stvaranje procesu CO: od silaže Kod konzervansa prenog uloga sjenaže.. spremanja nije i brže minimuma sudne važnosti šećernog zbogrelativno većegsadržaja navodima kiselinu. Ovo i potvrđuje Berezovskog transformacije mlječnu da Feredove mlječnobakterija (1974)jerazvijanje sporijesjenaži, silaži maksimalan dok dosežu maksimum te da poslije 9- tjedna, svoj kiselinskih tjedna. poslije drugogtog brojbakterija razvija dobro anaerobni Da bi u sisjenažu najbolji osigurali uvjeti jespremati i Fedorova Brezovski suhe tvari lo najmanji. tornjevima, jer ukupnigubici iznosi 8— 10% suhe da silo tvari navode gubici sjenaži (1974) tornjevima veći ovi horizontalnim silosima he tvari. Kod gubici sjenaže spremanja silos da
se
masa
ne
za
masa
se
cese
a
za
za
u
ova
se
u
u
se
u
se
su
su-
u
u
su
u
od
20%.
zapadnoevropskim zemljamazadnjih godina je obliku velikih silo bala tamnim folijama plastičnim manjasjenaže izvlači Iz tih silo bala tamnim folijama koje pokrivene plastičnim zemlji. sredina. U zrak kako bi dobila što više hermetički zatvorena pomoćucrpki metodi više SR i način više širi Slovenijitoj našoj zemlji ovaj putaje Vidrih (1983). pisano raširena
U
u
sprena
u
se
su
se
sve
metoda
se
u
o
zadnjih godina spremanja sjenaže prisutnija Spremanje je SR i centra tima Zagreb) Poljoprivrednog Hrvatske, stručnog (zaslugom farmama i društvenim područja brdskoHrvatskoj privatnim farmi okolii veći kod Vodoteč Lič, Udbina, brojprivatnih Brinja planinskog (Boričevac, i Vranešić farmi društvenih ci navedenih 1987). (Katalinić analizu ćemo navest šire stručne U sjenaže kemijsku akcije sklopu koiz 1985. Udbini krava muznih farme godine djetelinsko- smjese silosu. horizontalnom količini od 1200 t spremljena jaje travne metoda
sve
u
na
u
ove
u
sa
u
u
analiza)
(fizikalnohranjivih sjenaže Sadržaj kemijska vlaga59,41% 3,67% protein mast 1,48% vlakna 12,47% pepeo 2,94% NET 20,03% Ca 0,30% P 0,11% tvari
s.
s. s. s.
Mn
51,2 ppm
Cu
3,72 ppm
Zn
10,80 ppm
Mg
670,0 ppm
0,46% invertni) (ukupni kiselina 2,32% mliječna kiselina octena 0,30% šećer
kiselina
maslačna
bodova
Ukupno 0,30 Hj
0
Fliegu: 100
po
možemo
drugih vrlo kvalitetna može skim prilikama proizvesti sko-travnih smjesa. Na
osnovu
i
ove
analiza
brdskoi trava djetelinsijanih sjenaža planin-
utvrditi
da
i u
se
metode
potreba širenja nadiznad 400 da obzirom djetelinsko- smjesa krme, spremanja kultuodnosu kulutra krmna treba visine morske prva druge postati travna kulture krmne otkos Kako niza re, kompartivnih prednosti. prvi zbog dolazi kišnog peri(juni) krajemlipnja vrijeme području brdskodolazi redovito pitanje. dobrog oda, sijena gotovo spremanje planinskom i to sredinom, kose i pa trave toga, leguminoze kasnije Upravozbog zelene i time što čak i prinose brojotkosa, (juli)smanjuje krajemsrpnja hektaru. po tvari) (ihranjivih Ovo
naročito
ističemo
da
se
što
više
iskaže
ove
m
s
na
u
sve
u
ove
u
u
se
ma-
a
se
da
sadrži
oko
70%
poželjno je kukuruznog prekrupa 3a)Siliranje i 50 g i zrioba he tvari 1,00 prob. proteina kukuruza)približno Hj (voštana silažne 1 kg oko 70% da sadrži Silirana klipa, poželjno prekrupa kukuruznog je 3b) 1 i 30 g zrioba i he tvari 0,75 prob. proteina zrna)približno Hj (voštana silažne kg zrna,
su-
sur.
mase.
u
su-
sur.
mase.
u
Superkoncentratrasplodne proizvode junice hrane, trebao bi sadržavati 20% mineralnopotrebne najmanje proteina -vitaminske dodatke. da Svakako može sadržavati i više ovajsuperkoncentrat često 32% U tom nalazi koli(vrlo proteina protein). slučaju manja čina dnevnom obroku. Oko smjese jednetežine proteinasuperkoncentratima može izvorom dušika bez neproteinskim zamijeniti (urea) štetnih posljedicazdravlje junice. 4.
a
sur.
sur.
.
sve
uz
sur.
ove
stočne
tvornice
za
se
u
sur.
se
u
s
za
Tabela Vrsta
k |
|
1.
—
Prosječan
obrok
dnevni
junice od
za
djetelinsko smjese
travne ;
5
k8
Sijeno DTS
cijelebiljke 3. Silirana prekrupa kuk. zrna 4. Superkoncentrat (20% prob. i sur. proteina) 2.
Kuk.
silaža
6 do
15
suha
tvar
mjeseci
(180—450
dana)
Hi )
prob. sur. protein (g)
(kg)
2,0
1,70
10,0 1,8
3,00 1,26
1,00 3,00 1,80
0,45
0,39
0,35
100
140 90 90
— _ dnevni obrok od 6 do 15 trebao bi rasplodne Prosječni junice mjeseci sadržavati oko 6,15 i 420 g prob. proteina. Hj Za hranidbu treba izabrati krmiva vlastitim koja junica proizvode kako bi troškovi Jedino treba površinama, kao smanjili kupovati uzgoja. što dodaci ophodnahranjiva proteinsko-mineralno(»superkoncentrat«). vitaminski da krma i stočni Sve više i proteinska (soja, grašak, lupina jeprisutno način vlastitim i više dr.) proizvede površinama još taj smanjuje potreba nabavkom hraniva iz tvornice stočne hrane. Ukupno
6,35
6,15
420
za
sur.
se
na
se
se
ne-
su
i
se
na
na
za
planinskim područjima gdje površine pašnjarečeno i preka,koji usput potrebno praznineiskorišteni, jeorganizirati kao način gonskonapasivanje ljetnim najekonomičniji junica mjesecima, i i podmlatkaproizvodnje mlijeka. uzgoja da mogu pokazala praksa Sloveniji pašnjacima Višegodišnja je bez koncentriranih kvalitetne pododavanja krmiva, jedino junice je uzgojiti dodataka fosforom. mineralnih trebno koji obogaćeni Naime, dodavanje Ca:P od može široki naročito trave (više 5:1) koji leguminoze omjer imaju elementa može fosforom. Nedostatak ovog opskrbu povoljno utjecati U ravničarskom i odraziti području plodnost nepovoljno životinja. razvoj obzirom da male poljoprivpašnjački mogućnosti uzgoj junica postoje ratarsku intenzivno koriste redne površinu. površine brdsko
U
se
nalaze
velike
su
u
|
mesa
se
u
na
su
ne-
a
se
na
na
se
za
za
dana) (450 mjeseci junica od 450 dana i starosti težini od 340 do 360 fazi U kg j unica ovoj uzgoja nakon 570 dana da bi od 700 g. Tako do 570 dana p redviđa uzgoja prirast starosti Ako ostvarila težina od 425 do 445 u koncipirala uspješno kg. junica je velikom od 19 bi starosti onda od 15 mogla sigurnošću mjeseci mjeseci utvrditi bređost junica. bi sadržavati fazi trebao Dnevni obrok 7,40 Hj i prosječno uzgoja ovoj ili 493 g 800 g prob. proteina. proteina kuod i Dnevni obrok osnovu »zimskog sijena, predlažemonavodimo tipa« dalje doći do alternativa ali može silaže cijele kuruzne biljke (sjenažu kukusiliranu konzerviranu nafarmama krmu) prekrupu koje spremaju i ruznog superkoncentrata. od
Hranidba
15
do
do
19
u
u
se
se
se
s
u
u
sur.
sur.
na
ne
ovu
zrna
570
Tabela
6
obrok
Prosječan dnevni
—
Lj
Suha
tvar
kota Sijeno DTS silaže cijele 2. Kuk. kuk. 3. Sil. prekrupa
2,5
2,13
12,0
2,2
3,60 1,54
0,45
0,39
1.
4.
biljke zrna
<
Hj
kg
(kg)
prob. sur. protein (g)
125 168
1,25 3,60 2,20
110
0,35 a a maaaELA uesroad varaid mv 7,40 7,66 ČE
Superkoncentrat
San sPE i AdOn _ Ukupno: DI
90
ona 493
—
.j______———————L
dana)
(570 mjeseca junica utrošak od 600 fazi g U ovoj junica planira prirast ili 505 sur. g prob. g proteina. proteina od
Hranidba
19
do
do
24
730
uz
se
Hji
hrane
od
EEE
_— prob. sur. protein
7,69
sur.
910
Tabela
7
Lj
obrok
dnevni
Prosječan
—
Vrsta
u
Suha
kg
———arararararara—_——a—3——3;no—————
Hj
tvar
(kg)
<_=—
<,YA\A\—————a—a;—a",“AAWA—wwWAaA_—_a—
<g veo?
1,25 2,50 196 4,20 silaža 2. Kuk. cijelebiljke 4,20 14,00 95 1,33 kuk. 3. Silirana prekrupa 1,90 1,90 90 0,39 0,45 4. Superkoncentrat 0,35 dd dd da nana Žd Škomonnadd dna mtdi dn 7,70 8,05 506 — _ Ukupno: _ zasušenih krava bi bređosti grupu 7 Nakon prebacila junica mjeseci kako bi visoko bredđa važno Ovo 60 dana naglasiti predtelenje. je zadnjih prvu holstein specifičnim laktaciju pripremila pravilno pasmine junica feenaziva koristi Americi, hranidbe mnogo činom »challenge koja hranidba ili dolazi. koja laktaciju ding« prosječna 1.
Sijeno
125
2,13
DTS
zrna
Lj...
u
se
se
na-
za
se
a
u
se
za
Tabela
8
—
krme
potrebe Rekapitulacija
za
uzgoj junica do
7
mjeseci bredosti
KRMIVA
Kategorija
Kolos-
Puno-
trum
masno
(1)
Starter
(kg)
mlijeko (1)
Telad
(0—90)
dana
(90— dana Junice 180) (181— dana 450) Junice (451—
“30
— _
Telad
dana
—
—
konc.
Sijeno kg
za telad (kg)
(kg)
300
40
— _
— _ —
270
90
—
_ — _
—
Sil. prek. =konc. (kg) kuk. Super
zrna
33
_
silaža
kg
110
_
kuk.
540
300
— _ 2700 1440
—
—
122
486
264
570) (571— dana 400 2240 304 — 730) 1054 1370 110 6380 Ukupno 303 _ 300 30 ta dika dti asotoniai ašBinadalaoi E NA =O Junice
—
—
—
Dr.
Ivica
54 72 248
Po
Katalinić
Korekcijecijenamlijekuprosinac89/siječanj 90. predviđanja koja objavili Mljekarskom broj nitko da će obistinila. Već nije siguran cijenaprosincu mijenjati« uvećana 11. odnosno din 0,45 0,60 33,42% prosinca cijena je tim datumom dinara 21.600 lit1 jedinicu. Cijena mlijeka povećana je masti. mlijeka 3,6% neće do 1. '90. i Premija mlijeko mijenjati veljače ostaje: nizinsko litri 0,025 dinara masti; po područje 3,2%mlječne dinara litri masti. 0,050 po brdskopodručje 3,2% Prema tome od 11. 12. do 31. 12. 89. će isplaćivati: planinsko predanomlijeko Naša
5
smo
se
u
u
listu
ne
su
za
sa
o
ll
»da
se
na
sa
ru
12/89.
za
na
masnu
za
sa
za
—
za
—
za
se
za
za
m.
za
M
%
se
Premija
Osnovna
mas-
noće
cijena
<
1,9200
3,3
1,9800
3,4
2,0400
Nizinsko
Brdsko-
Nizinsko
Ukupno
Brdsko-
područje planinsko područje planinsko područje područje 0,0250 0,0258
0,0500 0,0516
1,9450
1,9700
2,0058
2,0316
0,0266
0,0531
0,0666
2,0931
2,1000
0,0273
0,0547
2,1273
2,1547
3,6
2,1600
0,0281
0,0563
2,1881
2,2163
3,7
2,2200
0,0289
0,0578
2,2489
2,21778
2,2800
0,0297
0,0594
2,3097
2,3394
2,3400 2,4000 2,4600 2,5200
0,0305
0,0609
2,37105
2,4609
2,4313
2,4625
0,0320
2,0641
2,4920
2,5241
0,0328
0,0656
2,59528
2,59856
3,5
3,8 3,9 4,0
4,1 4,2
|
0,0625
0,0313
Usuglašavajući mlijeka susjednim republikamapokrajicijenu Odbora selo SSRNHrvatskena čelu Vojvodinom obavijest Ilijom odbora da će od I. Mirčetićem, predsjednikom dogovoreno tog je, siječnja 1990. dinara ili 0,75 god.cijena mlijeku korigirati jednu jedinicu masti. Prema ci2,7 dinara/litru mlijeka 3,6%mlječne kretanja intencijama određene ove siječanjgodine, jena razdoblju očekuje smirivanje manjekorekcije. lipanj Od 1. se prema sporazumu siječnja mlijeku cijena isplaćuje: postignutom sa
nom
uz
i
nam
za
s
se
na
za
masnu
sa
u
Y% masnoće
3,2 3,3 3,4 3,5 3,6
3,7 3,8
10
se
Osnovna
cijena
2,4000 2,4750
2,5500 2,6250 2,71000 2,17750 2,8500
Nizinsko
Premija
Brdsko-
uz
Nizinsko
Ukupno
Brdsko-
područje planinsko područje planinsko područje područje 0,0250 0,0258
0,0500
0,0266
0,0531
0,0273
0,0547
0,0281
0,0563
0,0289
0,0297
0,0516
0,0578 0,0594
2,4250 2,5008 2,51766
2,4500
2,6523
2,6797
2,71281 2,8039
2,17563
2,8797
2,5266
2,6031
2,8328
2,9094
0,0609
2,9555
2,9859
0,0625
3,0313
3,0625
0,0320
0,0641
3,1070
3,1391
0,0328
0,0656
3,1828
3,2156
3,9
2,9250
0,0305
4,0
3,0000
0,0313
3,0750 3,1500
4,1 4,2
pod3,2% ravničarsko Premijenadalje ostaju i 0,050 din/lit masti 3,2% brdskopodručje. ručje Odborom selo SSRN Hrvatske 17. planinsko siječnja godine dogovoru da 0,75 0,80 dinara po mlijeku korigira postignut jedogovor cijena ili 2,88 dinara litri masti. po 1 3,6% masnojjedinici od dana kada proizvođamljekara obavijesti Cijene primjenjuju svoje učiniti od 10. do 20. to obavezna siječnja. Primjena cijene če, mljekara je premiju. je postojeću Prema tome od dana mljekarenovojkorekciji, mlijeka obavijesti cijene biti će od tada slijedeće: 0,025 din/lit
i
za
m.
ove
za
masti
m.
za
za
u
sa
za
se
sa
na
m.
sa
se
ove
a
uz
o
%
Osnovna
masti
cijena
Nizinsko
3,3 3,4 3,5 3,6
3,7 3,8
3,9
4,2
0,0250
0,0500
2,5850 2,6658
2,6916
0,0266
0,0531
0,0273
0,0547
2,71466
2,77131
2,8273
2,8547
0,0281
0,0563
2,9082
2,9363
0,0578
2,9889
3,0178
0,0297
0,0594
3,0697
3,0994
0,0305
0,0609 0,0625
3,1505
3,1809
3,2313
3,2625
0,0641
3,3120
3,3441
0,0656
3,3928
3,4256
0,0289
3,2000 3,2800 3,3600
4,1
Brdsko-
2,6100
0,0516
0,0258
3,1200
4,0
Nizinsko
Brdsko-
Ukupno
područje planinsko područje planinsko područje područje
2,5600 2,6400 2,71200 2,8000 2,8800 2,9600 3,0400
3,2
Premija
0,0313 0,0320
0,0328
4
.
u zakon, kojeg veljače je primjenjuje od 10% iznosu će Premija primjenjivati ječnju premija. mjesecu,isplati zaštitne nizinsko i 15% zaštitne mlijeka područje mlijeka cijene cijene područje. brdskoodluke visini preodređivati će SIV. Konkretne Zaštitnu o mlijeka cijenu planinsko Sabora. će Izvršno donositi vijeće mije ćemo Vas visinama lista U narednom brojuMljekarskog obavijestiti i regresu podmlatka osjemenjivaumjetno rasplodnog premija mlijeko, nje. inž. Deneš, dipl. Stjepan Od
1.
donio
se
Sabor
Hrvatske
si-
u
se
o
SR
za
za
o:
za
za
l1
>
adatjćni tina didi od 2
EIA
ET TOTATEJ
Proslava»Dana Dukata« »Dan slave »Dukat« RO radnici Svake svoj Z agreb Mljekara godine dan. svečano 1989. I ove tvornice« a to je26. studeni! taj jeproslavljen godine i radnici sastali se su koji U Klubu slavljenici mnogobrojni samoupravljača 10, 15, 20, 25 30 i 35 godina. »Dukatu« neprekidno radnici su dobili »Dukata« značku i srebrenu neprekidno koji Diplomu radnici dobili zlatnik s od 10 do 25 koji i maju diplomom godina, zaposleni»Dukatu« od 30 i 35 staž radni godina. —
su
KI >
se=+ €.f sr. TI
TOME NTI
u
su
su
a
u
AZ A
IS o
=a
Umirovljenici »Dukata«
na
proslavi zajedničkoj 15“
radnika, godina radnik, nagradujeprimio 56 godina bilo staža 30 25 staža 56 je godina radnika, godina radnika, godinaradnog od Svako radnika. 3 35 nagrađenih i 15 radnika primilo je godinanagradu dohodak osobni Zagrebu. gradu zaposlenih jeprosječan primio Bili »Dukata«. poi se su svečanosti Na umirovljenici okupili posebnoj im »Dukata« restoranu tvorničkom i priređen je da zvani mljekaru posjete od Svaki 180 ima »Dukat« ručak. umirovljenika. svečani ukupno Mljekara dar od 1,000.000.- dinara. i novčani dobio umirovljenika je aktivnih izvrsno »Dukata« Sindikat proslave spomenute jeorganizirao i radnika umirovljenika! Mašek Zlatko 61
rada
S 10
s
15
33
s
u
su
<
dnom i
oja. LA s
u
ri
ZET *
DRES O
TTZETNTTIT SER nI
12
o.
“aii
Diskusijaproizvođača mlijeka i Na radnika sudjelovao je m ljekarskih Udruženja Skupštini ovogodišnjoj Mirčetić. selo Odbora za Ilija predsjednik istaknuo: U diskusiji je na biti također trebali da bi robni Skupprisutni mlijeka proizvođači a
'
—
štini, te
da
—
bi članovi
trebali
Udruženja
nja
biti
uključeni i u
rad
Udruže-
Sekcija muznih
kra-
b roja opadanje razlog je o pada, mlijeka Proizvodnja mliniska tu za interesa otkupna cijena va, znači proizvodnju, jer je opadanje Otodnos društveni već prema krivi to ne Za proizvodnji. toj mljekare, jeku. bi biti 50% morala maloprodajne po mišljenju mlijeka njegovom kupnacijena tome
a
O
o
O
Ilija Mirčetić,
Odbora
predsjednik naroda radnog
saveza
za
selo
Hrvatske
e
socijalističkog
predstavlja 20%, trgovina Nelogično je cijene trgovini. od i koristi se osim 50% mlijeprodanog kapital mlijeka, toga otkupnecijene čeka i više od nekada dok za 15 dana, ka mlijeko isporučeno seljak najmanje uzima
da
u
maržu
što
a
60
dana.
umjetnog osjemenjivanja Ilija Nedopustivo je, bi po mogšteta. To 60%. mišljenju svega Veterinari njegovom jeneprocjenjivakravu. za samo li oplođenu naplaćivati založio se još diskusiju Nastavljajući te stoke, rasplodne godišnjeg sajma održavanje dočitati i trebao da bi svaki koji je Mljekarski list, primati proizvođač interesu trebalo informativnom ali bi bar proizvodaprilagoditi ga pogledu Ča. kaže
da
rezultat
kod
iznosi
za:
—
—
u
.
13
>
iz Predsjednik nije siguran koriste što onda krivu sliku efikasnosti 0,7% namjenski, dajepotpuno takvog Smatra i da krediti nabavu idu isulaganja. predlaže, rasplodnih junica rade na ključivo prekomljekara, jermljekare najviše unapređenju govedar-
Odbora
za
selo
da
smatra,
baš
da
se
sredstva
o
za
stva.
Ovajprijedlog druga potaknuoje diskusiju Jelinića, da ukoliko smatra uvede kontrola ne nad dipl. inž., koji stroga korištenjem sredstava iz može doći do 0,7% ozbiljnih problema. Jelinić kratkim osvrtom Drug javio potrebu o rganiziranja robne osvrt u pa proizvodnje mlijeka,taj n jegov cijelosti objavljujemo pod slovom: Mirčetića
Peru
na
se
nam
se
sa
na
na-
Kreditom do krupne robne proizvodnje Akutna
kriza
primorala je zajednicu ovoj sredstava iz dohotka kao najtežoj privrednoj izdvaja 0,4% situaciji poticaj Iz fonda kreditira široke vojapoljoprivredne proizvodnje. tog lepeze razvoj aktivnosti i ali do sada simboličpa poljoprivrednih govedarske proizvodnje kroz nabave i i neke sitne zahvakreditiranje rasplodnih uzgoja junica još te. širu
agrara
društvenu
da
i u
raz-
se
no
Tek
godine planira ozbiljnije krupne razvoj proizi puta vodnje jedinog stabilizacije unapređenja govedarske proizvodnje. To da i ovim sve i jerazlog putemobavjestimo seljake koji j oš volje imaju robne da krupne uvjeta razvoj proizvodnje, mogu natjecatikorištenje kredita. povoljnih Osnovni kredita kriteriji dobijanje Da već bavi bar 5 ima obradive proizvodnjom mlijeka, krava, dovoljno kvalitetne krme stoku i da odlučio zemlje prozvodnju planiranu robnu to znači krava i krupnu proizvodnju povećanje broja uzgoju to odnosu 10 najmanje grla postojeće stanje. Kreditni i 6% kamata su bez revalorizauvjeti povoljni daju godišnje rok od 5 do 15 od ovisno i što da godina, cije namjene, posebno je povoljno kredita nakon 2 od Vlastito učešće otplata počinje godine odobrenja. je 20% i to nabavu i štale i mehanizacije junica gradnju gotovom silosa učešće može biti radu vlastitom Da bi i materijalu. moglipodnjeti sredstva morate imati da obratite pa htjev projekt jenajbolje pomoć stručnim službama kojesurađuju tu se i mogu Poljoprivrednici koji mogućnost informaciju nemaju javiti list telefon 041-424-420 te direktno Fondu tom Udruženje kojeizdaje ovaj telefon ove
kreditirati
se
za
robne
se
za
za
su:
se
za
za
za
a
u
svu
se
za
u
na
se
uz
na
samo
za
u
novcu
a
za
u
za-
za
se
s
za
vama.
za
u
na
na
041-274-022.
J.P.
14
u u Hrvatskoj SR 1990. goveda rasplodnih Organiziranaprodaja godini centar službama terena selekcijski PCHDogovorom selekcijskim utvrdio je Stočarski KALENDAR SR 1990. Hrvatskoj godinu goveda organiziranih sajmovarasplodnih sa
u
za
Red.
broj
Dan
|
srijeda četvrtak srijeda četvrtak
1, 2. 3. 4.
Mjesto održavanja sajma
Datum 17. 01.
1990.
Rovišće
01. 03.
1990.
14. 03.
1990.
Cugovec
15. 03.
1990.
Bjelovar
—
Vrbovec
—
Nova
Rača
Čakovec Zdenci
5;
utorak
20. 03.
1990.
Vel.
6.
srijeda četvrtak srijeda srijeda četvrtak
21. 03.
1990.
22. 03.
1990.
Koprivnica
Vel.
09. 05.
1990.
Rovišće
06. 06.
1990.
07. 06.
1990.
7. 8.
9. 10.
Gorica
Bjelovar
—
Skakavac
i
Karlovac
—
Cugovec
Vrbovec
—
Daruvar
11.
utorak
12. 06.
1990.
12.
srijeda četvrtak petak srijeda srijeda četvrtak srijeda
13. 06.
1990.
Vel.
14. 06.
1990.
Čakovec
22. 06.
1990.
Đurđevac
27. 06.
1990.
Nova
05.
09.
1990.
Rovišće
06.
09.
1990.
12. 09.
1990.
utorak
18. 09.
1990.
Čakovec Koprivnica
srijeda četvrtak
19. 09.
1990.
Vel. Gorica
20.
09.
1990.
utorak
02.
10. 1990.
Cugovec
srijeda
07.
11.
1990.
Đurđevac
utorak
13. 11.
1990.
Daruvar
četvrtak
15.
11.
1990.
utorak
20.
11. 1990.
srijeda
Cugovec Čakovec
21.11.
13. 14. 15.
16. 17. 18. 19.
20. 21.
22. 2318
24. 25. 26. 27.
Vel.
Gorica
Rača
Bjelovar
—
Zdenci
Vrbovec
—
Skakavac
—
—
Nova
1990.
Karlovac
Vrbovec
Rača
zakazanog u rasplodnih govedapočinje Prodaja 20 dana centru Stočarskom rani se selekcijskom najmanje kupciprijavljuju ih interesira. O i ciformiranja kriterijima klasiranja unaprijed sajamkoji ukoliko to žele. će biti informirani sajmu jenekupci terenPCH Stočarski centar navedenih Pored selekcijski sajmova službama skim prema prodaju kupacaorganizira želji pojedinih selekcijskim obratiti svih i rasplodnih goveda, informaciju putemdogonaadresu:kategorija dana
10
sati. Zainteresi-
za
na
sa
—
a
se
na
za
navedenu
PCH
—
Stočarski
selekcijski centar
Zagreb —
Kačićeva
tel. 041/277-626
9/III
i 273-309
15
Djeca ipovišen krvnitlak sljedeće dvije tvrdnje pogrešne? visoki krvni tlak odrasle osobe a) kojepogađa jeoboljenje uzrokovano to i naporom b) jeoboljenje napetošću Ako obe kazali da ste Zato ste testu. Zašto? tvrdnje pali točne, jer Američkom nacionalnom institutu i amerisrce, prema pluća krv, milijuni visoki krvni tlak vrlo mladi kanaca, koji (hipertenziju), ljudi, opušteimaju ni i po zdravi. da institut vanjskom izgledu Ustvari, preporučuje svoj djeci dobi krvni od 3 tlak rutinskih redovnih, starijoj godine izmjeri lječvrijeme ničkih čak i ako to. pregleda pedijatra podsjetiti jepotrebno S obzirom nekoliko da nedovršeno niovog dugotrajnijih studija časa, je tko koliko visoki krvni tlak i da li tlak ustvari ima djece jetaj prethodnik vrste esencijalne hipertenzije,povišenog krvnogtlaka, kojaprevladava odraslih. Premda krvni tlak može uveliko i sam strah od livarirati dječji (čak može tri ga ječnikog pregleda povisiti), odvojena koja pokazala mjerenja, tlak viši nego normalno tu dob djeteta, pridonosi dijagnozi hipertenzije. je krvni Kod beba i male tlak često vodi djece, povišen otkrivanju jetragkoji ili nervnog Kad sustava. ta bolest izlioboljenja bubrega, žljezda primarna tlak krvi obično normalizira. Kod uzrok često se ječi, povišeni djece starije je nepoznat. težine ako Terapeutske uključuju skidanje prekomjerne tjelesne mjere je soli puno potrebno, hrani, tjelovježbe, (da, pušenja smanjenje izjegavanje i redovne kontrole kod naročito ako tlak znatno visok. pušenja!) liječnika, je dolazi ako navedene doInače, lijekova obzir, prethodno primjena mjere vedu do rezultata. nekog od institut ističe da stvari da i liSpomenuti roditelji jejedna najvažnijih učiniti da krvni ima tlak ječnici izbjegavaju dijete koje povećani osjeća »različit« ili »bolestan«. Visoki krvni tlak iako vrlo važno, koje jeoboljenje će ili liječi, pogubnaznačajka, etiketa, koja prilijepiti djevojčicu dječaka razvoju. Vaš liječnik li su
Da
ili
točne
samo
za
su
na
za
su
se
u
za
na
—
*
ne
zna
u
su
za
se
u
u
ne
se
se
a ne
se
na
u
Izdavački
savjet:
Milan
mr,
Bolić, Antun
Bratanović,
dipl. inž., Stjepan Brlek, dipl. inž. Vesna
dipl. vet. Stjepan Deneš, dipl. inž., doc. dr, Mirza Miroslav Hadžiosmanović, Mašek, dipl. inž., Nada Miljanović, dipl. vet., Slavko Pehal, dipl. inž., Petrič Dubravka
Vuković-Svoboda,
Uredivački Glavni
odbor: i
odgovorni
Tehnički
urednik:
Vlasnik
i izdavač:
Uprava
i uredništvo:
Mjesečna
50.000
Tisak:
NIŠPRO
Rješenjem ski
Brčić, dipl. inž., dr. Pavao
Caput,
dr.
dipl. inž., dr. Berislav Majić, Ivan Vlado, dipl. inž., Miljenko Turk, dipl. inž.,
Mirza
Hadžiosmanović
Stjepan Deneš, dipl. inž. Vera Volarić, dipl. inž. SR Hrvatske Udruženje mljekarskih radnika Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420
primjeraka
urednik:
privredne
za
organizacije
i ustanove
kao
i za
proizvođače
mlijeka
iznosi
2,30 dinara
mjesečno
»Vjesnik«, OOUR Štamparska djelatnost, Zagreb Republičkog sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku
list oslobođen
Kobra,
dipl. vet.
Mirko
pretplata
Tiraž:
Jovanović-Bunta,
je plaćanja
poreza
na
promet.
kulturu
SR
Hrvatske
broj 5249/1-1972., Mljekar-