Mljekarski list 10-1990

z

GOD:

XXVI

Mt. nana

aaa na

še

Pa

»Kravlji

bal« —

narodno

veselje na

Bohinjskom

jezeru

|

hranidbi preživača ifosforu Mineralikalcij

i

koi određenu organskih preživače Od makrominerala treba minerala. nekih naglasiti potrebe posebno .ličinui i krava mladih naročito proizvodnji mlijeka. životinja fosforom, kalcijem kalkosti i zubi i fosfor nalaze se (98% ponajvišegradnji životinja Kalcij i kontrakživaca Osim i 70-85% podražljivost fosfora). toga kalcij utječe cija aktivnost tvari i stanica hranjive tekućine, m išića, propusnost cije Visoke količifarmakodinamično i ima nekih enzima djelovanje. (fermenata) nalaze i kalcija se g Ca/kg). mlijeku (1,26 nalazi fosfora biološku važnost.

Velika količina veliku Fosfor ima se i Ima i tkivima. ali i mekanim ga organskim s pojevima kostima, mnogim kao i enzi-' masti i metabolit ugljikohidrata, proteina, mnogim kao mijeni mima. i fosforom su Potrebe neposrednoj kalcijem povezanosti, organizma povla-: nedostatak hrani ovih elemenata brzo tako da organizam reagira fosfora iz kosti i i fosfora organa.

Manjakkalcija.i drugih čenjemkalcija mekanih i slabih “hrani (rahitis, osteomalacija, kostiju očitujepojavama ili ili pareza (puerperalna porođajporođaja ležanjem teoporoza) prije poslije teladi i sl. slabe opPoremetnje pobačajem paloda, rađanjem groznica), fosforom očitovati mdgu posebno povećanom k alcijem, skrbi organizma dovesti do i mišića i mogu i p roduktivne grčevima smanjene razdražljivosti rast i tjelesne težine, lošije (slabiji prirast sposobnosti životinja reproduktivne i plodnosti dr.). mliječnost, hrane, poremetnje «iskorištavanje s manjena veliko ekonomsko ima fosforom Pravilna posebno opskrba organizma i nedostanačinu intenzivnom osobito držanjaproizvodnje, jer značenje, pri može “tak fosfora hrane, pogodovati neposredno iskorištavanje smanjiti i i opskrbu probavnih pogoršati organizma e nergijom poremetnji stajanju teda može što znači tjelesne neposredno utjecati prirast bjelančevinama, «žine i Nikić mlijeka. proizvodnju i fosfora ali treba dobiva količine kalcija hranom, potrebne Organizam ili i iskoveću obzir i razne uzeti koji o mogućavaju manjuresorpciju uvjete Tako to i fosfora npr. ž ivotinja. utječu: porikalcija organizmu rištavanje i fosfora količina i odnos dolaze vrsta i kalcija minerali, i spoj kojem želučano sl.), (bređost, mliječnost potrebe stanje crijevnog hrani, organizma jeklo, i fosfora hranidbeodnos i dr. starost kalcija Povoljan spol, životinja trakta, i fosfora iznose dnevne obroku za: 1,5—2:1, potrebe kalcija je Hrana

osim

sadržavati

mora

za

tvari

.

za

u

u

u

na

na

za

na

I

u

ne

u

u

u

u

u

MA

:

u

za

u

na

u

os-

se

u

na

se

u

.

na-

.

na

.

'

u

-

na

u

u

u

u

a

nom

Kalcij telad rasplodna junadtovna junad uzdržno krave kg mlijeka 20 + mlijeka kg 30 + kgmlijeka visoko gravidne i +

ovce

10—15

.

10

:

.

i

<

naše

Fosfor

*

6—15

12—30

8—35

20— 20 50 50

15—30

#415 35 55

80

110...

-

> X

*

,

\

75

>

4435

40

5—8

47.

0smoraju hranidbene Preživači potrebe p reko zadovoljavati treba hrane. voluminozne novne, pažnjuposvetiti sadržaju Stoga što posebnu koznači: vrsti i fosfora osnovnim krmivima, zemljišta krmiva, kalcija iskoi tehnološko sastav i vrijednost tla, gnojidba (geološki pH jeg dobivaju koristi tla i stočnu hranu, kojem biljka stadiju vegetacije rištavanje sl.), osnovne

.

s

u

se

>

u

146

se

za

m

meteorološkim ovisi kalcija i dr. kojima koncentracija uvjetima hrani. i fosfora biljnoj i povoi kvalitetno Obično dobra dovoljno preživače paša sijeno imaju OvisCa i Ca i odnos i fosfora 0,9% 0,3% 0,3% 0,1% P).

P, (paša kalcija sijeno ljan nema uviili livada travi i i o tlu, pašnjaka gnojidbi iskorištavanju sijenu što može sastav naročito na fosfora, posebno kalcija, utjecati dovoljno :jek klimatske i meteorološke odnosno prilike.

Suša, ispiranje pokrivača, biljnog Tako minerala krmivima. i sl. oborima tla obilnim koncentraciju smanjuju Ca i loše i siromašna krmiva npr.: (0,4% 0,08% P ), fosforom kalcijem sijeno kravska kukuruzovina Ca i Ca i žitarica slama (0,26% 0,05% P ), (0,2% 0,08% P), i Ca Ca i repa 0,03% 0,04% (0,01% P ). krumpir (0,04% P ), fosforom siromašna Krmiva djetelinsko kalcijem, sijeno bogata Ca Ca i slama lucerne Ca i 0,18% (1,1% (1,1% P ), leguminoza 0,2% (1,2% P), s ijeno Ca i silaža trave Ca i rezanci suhi i (0,28% 0,06% 0,07% (0,7% P ), 0,15% P ), repini Ca i i lišća šećerne silaža repe (0,15% 0,04% P). glava P), žitarica siromašna su: Krmiva (kukukalcijem zrnje fosforom, Ca i bogata Ca i zob Ca i 0,35% P,pšenica 0,1% P , 0,3%P,ječam0,06% 0,35% 0,02% Ca i sačma Ca i Ca i (0,25% 1,0%P), bundevskih (0,1% soje 0,4%P), p šenične posije 0,05% sačma Ca suncokreta i sjemenki 1,0%P), pogače (0,3% 0,06%P), Ca i (0,15% 0,7%P). lošim KK: kukuruzovinom, pa i repom, slamom, sijenom, hranjene Krave, siromaščesto fosfora. Fosforom kukuruza dodatak dovoljno manji fosfonestašica izrazita kao i s tih ni i je prirodni travnjaci, sijeno površina, nepo ra zbogmlizdravlje organizma p osljedice Međutim, prehrani. zimskoj toliko izražene nisu fosfora dostatka proizvodnji zahvaljujući niskoj ipak i škrobnom slabom krmiva. vrijednosti bjelančevinastom jekauzrokovanoj veće količine hranidbene proizvodnjom krmiva, vrijednosti Poboljšanjem i hrane kvalitetne s više energije povećava proizvodbjelančevina S tim redovno hrani fosfora ali potrebama. zaostaje sadržaj životinja, nja i vezi iskorištavanju slabijem reprodukciji posebno javljajuporemetnje, i fosfora ako može veoma nedostaje manjak pogoršati Var Stanje ugde alcij. i ako se redovno U krepdodaju proizvodnji mlijeka, farmskoj intenzivnoj fosfor, Češće također često ka krmiva daje sijeno nedostaje (koncentrati), i teško više ima a fosfora, kalcija manje djetelina) koje (lucerna, leguminoza U hrani iznosi fosfora i 1,5—2:1. odnos se koji kalcija zadovoljavajući postiže fosfonad hrana kao krmiva većini osnovna kalcij prevladava daju koja 3—4:1. iznosi i najčešće omjer doako ima i i širi Goveda mogu posebno fosfora, kalcija podnijeti omjer visoke dolazi za ali kritično vitamina gravidsuhostaju, razdoblje D, voljno fosfora Nedostatak nakon nosti i najčešće ispolaktacije, telenja. početkom do ponovne oplodnje), (vrijeme međubremenograzdoblja produženjem ljava Treba i o plodnji. neuspješnoj novoj gonjenja pojavama poremetnjama teško 20 1 kod više reći da đutim (iznad dnevno) proizvodnje mlijeka je tako da treba mineralima, i odnose opskrbu o rganizma optimalne održavati doodržavati i svim minerala hranom stalno davati razdobljima dovoljno dodavaTo može minerala bru zaliha organizmu. snabdjevenost hranu. i fosfora mineralnih kalcija preparata njem koriste mineralni se i fosfora U preparati najčešće kalcijakoštano brašno kombinaciji dodatkom i kao i monoi preparati sl., fosfata, dikalcijeva minerali ovim treba istaći da Međutim Fertilfos i vitamina sl).

(Kostovit, fosfoteško obično dodacima nim potrebe o rganizma podmiriti uspjeva obilnikoličina unaša tom da rom, kalcija.

Stogapri teško prekomjerna pri veoma više hranidbi s krmivima lucernom) je (npr. kalcija koja imaju joj soli: čistih fosfornih Ca:P bez dobiti primjene odnose povoljne klimatskim

i

o

u

za

u

no

a

u

su

su:

a

a

ruz

uz

su

nema

a

u

.

se

osnovne

za

u

u

se

u

uz

se

'

se

u

.

se

rom

u

se

me-

u

veoma

u

samo

se

u

u

.

s

se

s

za

_.

a

se

ne

147

o >

e

aii m

koji proizvod načinjen je sadrži dakle do 1% i svega 18% fosfora isključivo proizvod koji gotovo kalcija, izbalanobroku hranidbenom način soli. Na fosforne se mogu potpuno taj i odnos fosforom sirati prema dodaje koji kalcijem, potrebe životinja dodatkom vapnenca i sl.). školjke (kreda, mljevene potrebama odkrmne FOSFONALA 1—2% oko “Obično preživača,i smjese dodaje 20—50 oko 10—15 nosno g FOSFONALA junadima g FOSFONALA teladima, žitaricadnevno kravama s FOSFONALA 50—150 g izmješanoprekrupljenim slučasvakom silaži.

U hrani ili npr. po kukuruznoj nekoj d rugoj posipano i tako uskladiti hrani i treba obratiti najpovoljniji omjer kalcij pažnju ju i fosfora. između kalcija Dr. Stjepan Feldhofer U

FOSFONAL

Kutina

INA-PETROKEMIJI

sadrži

u

se

s

za

u

se

.

'

ma

u

na

A

o 3:

+...

Gnojidba krmnog ječma

.

2 do 3%. Od svega Ca i mikroelemente. klimatsorata,

toga zauzimju ječma Općenito 20% na fosfor Mg, 30%, otpada50%, kalij su ishrane, tla, podutjecajem prisutna Izvjesna variranja te skih drugih uzgoja. prilika u vjeta 65% 6 45 do sadrži suhu tvar zrno U odnosu škroba, prosječno ječma do 7% i 1,7 do 2% saharoze 3,5 11% 7 do do 26% (šećeri); pentoza bjelančevina, masti. u

mineralne

zrnu

a

na

na

tvari

na

celuloze

i 2 do

3%

Evropi ječam, srednjoj pretežno zemljama u zgaja sjevernim ostalih kontinenata po i zastuplje-. ječma ispred k rmnog pojasu umjerenom kao dok nosti pretežno ječam predjelima uzgaja južnim pivarski, je kultura. služe ozimi i krmna krmni i dvoredni višeredni stoke ishranu Za ječmovi. jari visok se zrna, krmnih Od prirod ozimih, zahtijeva prvenstveno ječmova, da te i zimu, otpornost polijeganje ugljikohidpored bolesti, otpornost U

se

se

na

u

na

krmni

u

rata

hra-

koncentrirana

ječam je bjelančevina. tovu stoke. Naročita vrste sve vrijednost krmnog ječmaispoljava Isto tako mramorirane slanine radi čvrste mesnatih ječam je svinja kuperad i ribe. U krmivo odlično za ovce, usporedbi goveda, kuniće, koze, lakše i radi kuruzom bolje probavljivosti bjelančevina njihove većegsadržaja kukuruzom. one izbalansirati nego pa bolje je U stočarstvu smjese koristi ishrani pivarski uspješno preživača posebno ili ohlađen davati stoci Može hrana. izvanredna stočna svjež Tropje silira i tako trop. dužem ishrana periodu. osigura od prethodno i fosforna Intenzivno na Ječam usvaja gnojidbu pšenice.dušika jačereagira i nešto dušik Korištenje slabije. jeboljekorisnije, kalijeva hraniva, po NPK dodan ako kombinaciji. je obavezno osobito Za gnojidbe je određivanja prilikom pivarski ječam i jari isti. Ostale obzir uzeti komplekpotrebe daju gnojidbu predusjev NPK snim gnojivima. kvalitet odnosa od ovisi povoljnost ječma, njega utječe j er najviše Kalij Nedostatak i zrnu. kalija utječe smanjenje bjelančevina ugljikohidrata kvalitet dok fosfor intenziteta ječma. poboljšava fotosinteze, isto ali visinu bitan Dušik zrna, utječe povećapriroda vrijeme je bjelančevina sadržaja nje.Odnos odnosu sličan krmni NPK hraniva pšenicu,omjer. ječam je prirode količinski za visoke 1:1,50,75. Izraženo ječmapotrebno j e krmnog je Nafosfora i 95 do 150 140 90 do 100 d0 160 kg/hadušika, kg/hakalija. kg/ha sorti, ovisi od široki raspon prgravno tla, predusjevu, primjeni plodnosti ovaj i dr. stabilan) (CCC preparat stabljike sniženje parata traži lako sistema i Radi ječam korijenovog slabije specifičnog razvijenog Od dušičnih hraniva. najbolje djepovećanje bjelančevina gnojiva usvojiva obliku. Vesulfatnom i nitratnom, amonijsko uvedene slabije amonijskom luje o naj ' sorte i domaće dale nove liki ječma priroda doprinospovećanju visokom se genetskommogućsektoru) (premalo siju privatnom ječma Samo dio ali nošću gnoproizvodnje. toga je tehnologiju i sortu dobro bi trebalo ponapoznavati njezino gnojidbu jidba, pravilnu da ustvrditi Slobodan sam prilikama. šanjeu zadanimzemljišnoklimatskim 149 na

sadrži

odlična

Krmni

što više

se

za

u

mesom.

s

i

s

su

se

u

i

se

u

se

a

'

u

se

za

u

u

S E S

t I da

na

na

u

na

u

za

'

u

zrnu.

za

za

za

na

a

u

su

u

na

samo

a

uz

s

suvremenu

za

<

.

a

a

N

tlo iskustava, premalopraktičnih

imamo

nedovoljno poznajemo znamo površno. kukukultura odnosu malo istraživana kod Ječam nas pšenicu, je i brzini više bi trebalo Svakako šećernu repu. ruz, , mogućnostima saznanja i fosfora zadanom hraniva dušika, posebno tla, pojedinih tipu usvajanja zadanom dušika količinu točnu Uskladiti prirod prostoplanirani kalija. teže. Trebalo bi više odreditlu dinamiku dušika puno godina p ratiti je tla ili se nalaze količine ti lako koje otopini dušika, mineralnog pristupačne tvari tla. iz ili ,su | |biljke analize isaznanja Drugi vid , organskeviše aktiviraju standarde. dobili kako također treba bi valjane godina, obavljati koje dati trebalo bi svakako birati oblike dušika možemo Ako prednost gnojidbi nitratni zatim ponagli izbjegavati, izazivaju amonijskoj, jer formi, amidnoj dati trebalo bi rast, prednost gnojidbi Stoga osnovnoj nepoželjan. je NPK dušikom: 10-30-20, NPK pivarski amonijskim isključivo gnojivima ili 30% ili 25% koristiti krmni NPK 7-20-30, za prihrane otopinu vodobirati tla mogu ovisnosti tiče fosfora UAN. Što gnojiva tipu koristlima mogu hladnim težim i fosforom u prosječnim tlima, topivim kvalitetnim dio citratno dio fosfora titi topiv, vodotopiv, gdje je gnojiva i citratno tala se koristiti aktivnim mogu forme, topive ..) (černozem tipovima tlima težim i formi klorida i treba Kalij jednako uspješne. je vodotopive kombiniranih doze fiksacije.

Vrijeme primjene zbog mogućnosti povećati i sorte. tla i ozime obradom jare gnojiva je uvjetovano izbusati i dobro u bi trebali Ozimi proljeće ukorjeniti, ječmovi jesen fazu brzo vlatanja. prijeći ozimih krmnih Vrlo važna Čim temperature ječmova. prihrana je Za tu ozimih obaviti 10"C treba ustale iznad zraka prvu prihranu usjeva. dušikom NPK 20:10:10, značiformulaciju naglašenim preporučamo mjenu brzo dođu fosfora i količine ali i korjenovog kalija'koje svježeg manje zakasni Ukoliko ih i sistema prihrane postoji primjenom biljkeusvajaju. polijeganja v ećeg usjeva. mogućnost vii treba više malo ima U potencirati mogućnosti ječma gnojidbi krmnog i to dušika veće količine i mogu še se dvije priopćenito primjeniti busanja fazi i Prvu obaviti hrane. kretanja vegetacije proljetnog početku prihranu nakon koristiti NPK 20:10:10. može vlatanju prihrana druga busanja, dva kombinabilo koristiti tada bi i prva otopinu bolje koljenca razvoja 20% Koristi uree. zaštitu sredstvima otopina bilja. ciji Primjer: 7-20-30 NPK zaorati 600 kg/ha NPK 20-10-10 ujesen 200 I kg/ha.__ prihrana N 1/ha 100 II +«UAN .30% prihrana sortu

—

a

,

'

na

u

o

a

u

u

za

u

ru

—

u

se

u

a

a

u

on

a

za

sa

uree

ureu

za

sa

se

o

u

se

se

na

a

a

u

u

a

u

za

osnovnom

a

se

u

u

'

i

se

rana

na-

s

u

zonu

sa

se

u

u

u

a

u

a

se

uree

se

za

sa

u

—

.

—

—

Ukoliko

karakteris-

dozvole

jednostavna.NPK kao i ozime sorjarih ječmova je Gnojidba i terena tike tla dr.)jesen Na dobrim i strukturnim tla, (tip ugnutost tlima se 100proljeće 'te,a zatanjura i obaviti može tlima Na biti može to propusnim ocjeditim plitkim 150kg/ha takođe Ta KAN-a.

100 nakon s oko prihrana kg/ha vlatanja jedna prihrana istovremenu 25% obaviti uree fungicida protiv primjenu otopinom može ili pepelnice (TilttBayleton). inž.

Ivan dipl.

Gašpar, dosta

se

u

zaore

za

uree.

u

sve.

se

—

se

s

150

uz

su

:

Plan

a mlijekoproizvoduravnoteženog su ključni činilac Preživači proizvodnji gospodarenja u poljoprivrednoj RAK »Obnoviti koncepciju proizvodnje poljoprivredne gospodarski optimalnu kojajeutemeljena preživačima« -

.

na

mlijepreživačima gospodarstva uravnoteženog Sadržajna komrada obima i vrsta efektni utrošak kom velikog razmjerno omogućuje i međusobno kontinuiranih niza procesa proizvodnih povezanih binacijama i više vrsta roba visoke iz zagarantirane gospodarstvu ostvaruje kojih i obukom i stručnom tržišnosti. Kvalitetnom . seljaka poduzetusavršavanjem i nika specijaliziranim proizgospodarenja, nasuprot ovajtipgospodarstva i strukturne i češće asortimana, lagane izmjene omogućuje vodnjamauskog gospodarstva. okrupnjavanje kojeprate prilagodbe postepeno nalaze i o razmisliti Potrebno poljoprivredna kojoj još prekretnici je trenda iz Ona koji proizlazi dosadašnjeg razdoblju. j e gospodarstva iz od deficitu hrane i strahu drugog naslijeđen gladovanja koji j e temeljeni i nauke razvile čitave trend bi rata. Da industrije zadovoljili taj svjetskog višak hrane. stvorio do da dovele Kazvijenona trajan svijetu koje toga kao i veli e i intenzivne i Prateća hrane, proizvodnje tehnologija industrija do ekoloških i i procesa doveli trend problema ljudi koncentracija prateći i ravnoteže trend katastrofa pravcu pa traženja proizvodnih promjenio količina ma-| te oblika obnovljive proizvedenih korištenja proizvodnje hrane, tom trendu i rješenjerazini sadašnje prateće pronaći Najteže je energije. terija i održavanja postojećih ljuditoj industriji zapošljavanje industrije ini interesa kompleksu k apitala p rateće uloženog zaposlenosti sadašnje uravnotežene kočnica od To i prokoncepciji jedna najvećih novoj dustrije. je hrane. izvodnje i princip oblik gospodarstva Uzrazmatrani gospoljoprivrednog temeljni Oni će se i razvijati specifične uklopiindustrije. prateće moraju podarenja i tehnike i ti procesne proizvodnje prihvata tehnologije pripostupke toi seoski turizam. izletnički tržište hrane preme U uključivši proizvedene iz naći mora koja smanjuje. industrije prostor zapošljavanje kontrolu Sistem zemljišnih područja gospodarstava omogućuje To seljačkih dodir »đungle« modernog zbivanjima. gospodarskim izgubila koja od indusi drveća i velikim doba bilja plemenitog propadanjem požarima vide tih trijskih seljačkim gospodarstvima Rješenja područja zagađenja. različitih i društva sistem zaštite seljačkih gospodarstafunkciji prirode jer ekološki zaštitnih i u kontrolu poslova područja organiziranje omogućuje To i p odručjima. nije napominjemo jer nenastanjenimnapuštenim ali gospoovoga seljačkih odgovarajućih priloga jeprilog stvaranja predmet i Procesi, normativi, gospodaplaniranje provedba uravnoteženog darstava. sto(i drugim proizvodnji utemeljenojpreživačima poljoprivrednoj renja intenzivnu Obzirom čarskim kemizaciju granama) uglavnompoznati. zaostali radovi razdoblju posljednjem bilja značajno uzgoja procesima i prvom dijelu organskog Prema upotrebe gnojiva. razvojaunapređivanja uvedei gospodarenja organskom energijom, materijom koncepciji iznešenoj i i tehnike oblici procesne ni su novi prerade k omposta kompostiranje pritreba izračunati gospodar Poljoprivredni biološkog organskog gnojiva. mjeni obzir količinu uzevši na svobilanse koju proizvodi biljne proizvodnje obli-' tu masu i procese željene pretvorbi kojima gospodarstvu pretvara i te ke kroz drugo upotrebu preradu g listama, stoku, kompostiranje, vrenja, od okvirne Ako to bude što smo pokazatelje. iznijeli proizvodnji osnovnoj dati ćemo interesa detalje procesnih postupaka. struktura

.

i

s

u

se

u

se

u

u

ovom

na

su

se

su

se

u

su

u

se

za

u

na

u

u

.

'

—

se

u nove

za

me

se

za

se

:

su

sa

su

|

s

se

u

u

|

va

samo

na

u

u

na

su

su

u

u

u

u

mase

u

me

u

za

u

151

m "

zEE= Jo

Ša

.

“>

k

a

“

.

E

Ž

.

3

i

8

:

.

>

r

“

+

. a

“

e Hoc le.

Iž biološkog organskog Upotreba gnojiva. i te saopdr. i dr. radovima Prema bo Sekulića,ReđepovićaLončara, Ljuljka iz niza pokusa, održavanje proizvodnih praktičnih ćenjima tla stručnjaka i nužno tone 2—3 intenzivnu biljnu proizvodnju osigurati je '. plodnosti Još toliko ha svake 3—4 po godine. je me biološkog m?)organskog gnojiva . tvari za organske (humusa) sadržaja ukupne postojećeg A održavanje potrebno (2,8 to činilo kontinuirano. ako bi tlu te po Praktički, eventualnog poboljšanja bića tone da bi 2—3 bi radovima znanstvenim —4 zaključiti održala mogio |S oziE sadašnjim ha svake od po plodgodine druge glista biološkog ganskog gnojiva LA | tlu tvari tla i zaustavilo nost VA (humusa) organske sadržaja padpostojećeg HR sij i ke ga popravilo. negdje i tla ovisno tome Tim sistemom prema ana plodnost povećati I moguće, je tako tvari u tlu i nešto tla zaustaviti ga gubitak organske popraviti, [ER sadržaju mineralnih minimalnim dodatkom može da se KS gnojiproizvodnja provoditi ili bez dodatka. va b količine Iz po S. proizvoda k< proizvodnji, povećanje slijedi intenzivnoj toga bii sredstava mineralnih 30 i više % ha poboljšanje 15— sniženje gnojiva F2, tla. bioloških te hrane i ološke kvalitetne popravak s adržaja svojstava Pakta njenog 30%, države i gospop oljoprivrednog vođenju šeljačkih organizacija Uloga Po verificirati Država prvom planu. svojudugoročnu darenja jeuvijek NEG bitne i riješiti gospodarstva p oljoprivrednog pos području koncepciju ravnotežu vode faktore i konske održavanje potrebe hrane, kojii cime poticajne mora se i okoliša. Velika unapreposvetiti pažnjaposeban haa tretman tradicije LE svih sei tržišnosti proizvoda prodaje seljačkih proizvoda organizaciju đenju ana: bez koživotom i hranom turizam i seljački gospodarstva uključivši ljačkog PJE sredstava. kemijskih rištenja nea Pia Dr. Krsto Benčević ln Re: bal« »Kravlji održan 1990. na tradicionalan U 16.

E2 Bohinjskom jezeru nedjelju, je rujna i stoke sirara narodno povratka pastira, veselje zbog sretnog bal«, »Kravlji nj livadu veliku Gotovo 6.000 ikse ispunilo posjetilaca je pašnjaka. alpskih obližnjih .

i

MA

KS

|

|

'

za

za

a?

|

se

u

or-

se

.

a

u

Fave

i

prika

o

'

sa

:

'

Ri

u

,

i

GS

u

KOzoA

mora

u

KIA

sve

u

i

za-

u

*

|

sa

|

NEI

.

=

s

ESA

ž

3

a

ri

og;

Z

ara

:

Z

boda PR 140 hat

Me a baj jE

bo

H

ž st

Povorka

152.

pastira |

SAID

w

e

.. +

ž «

Cai

u“. '

šimćd

KUD

»Sloga« iz Hrastelnice

kraj Siska

oduševilo

je

Savice.

ušće

ove

nom

ŠI

|

Ka

IAA

KPA,

_-

na

i

narod-

rječice dan. Uspješnom jezera Ukanca,predioBohinjskog I vrlo i orgagodine rujanski sunčan, topli doprinjeo veselju je društvo Turističko bilo nizator Bohinjje Bleda. iz okolice koncertom limene Narodno glazbe započelo veselje jeJezero. i stoke. sirara Mnogi pastiri započela povorkompastira, i veliki sirarski Središnja priredba je kotao na nosili su sirarsku opremu leđima,poneki svojim nosili su 50 na sireva od Velike kolute ramenima. konji kg gotovo svojim na-' obučeni i završila Povorka samarima. grupom seljakaseljanki je jim harmonikašima. veselim bili su predvođeni rodnojnošnji uz

kič

eg posjetioce »Kravljbala«.

a

s:

.

svo-

se

u

a

|

153

:#

sA

nastupilipastiri p rikaseljanke mjesta velikoj pozornici iz sela KUD Vrlo bio narodne zavši »Sloge« 200 zapažen običaje. je nastup svoje narodnu staru starinsku Siska. Obučeni Hrastelnice nošnju kraj gotovo bala«. svih izmamili buran prisutnih posjetilaca »Kravljeg pljesak godina orkestra i od bila KUD-a Družina tamburaškog sastavljena muškog »Sloga« je tamburice i zvukovi Tako ženskog sastava. prava posavska ples p jesma, je livadama snažno Bohinjskog čulaina jezera. nastuiz Hrastelnice da članovi KUD ““ Dobro »Sloga« prije jeupozoriti zadruzi iz SredLackovića Croate Ivana sliku pa predali Kmetijskojveličine koluvrijednu sir Vasi glasoviti »Triglav« mljekari koja proizvodi svojoj nje domaće koladonešene Nakon ta od 50 podjelili posjetiocima kg. nastupa kruh. i sir, kobasice kukuruzni domaći če,Na stočara balu« bila grupa zadružnog Zelinskog zapažena »Kravljem je Zeline iz Sv. Ivan kombinata krajZagreba.

Na

iz okolnih

i

su

u

su

se

:

:

su

u

a

su

|

Mašek

Zlatko

Nizozemska

stočarskikraj

—

dojam vrijedni mojje posjete našem što dio. Kao ako ima, ukrali po l jepši vjerovanju je njegov seljaci, raja dio Nizozemska tako dio savršeni poljoprivrede savršeni neba, je rajA kako žalost ćete ostati teško i savršenstvo prikraćeni opisivati, lji. je da sela i ga pravom opišem seljaka, n izozemskog vjerno jer opisu biti savršeni bih i ja pisac. kao Svi mi Nizozemsku zemlju c vijeća njegovu uglavnom jer i sinoVi biste da ste Ali sad posjetili) dajem ( a je n ajbolji joj svijetu. uzgoju ništa nisam i nim govedarstva s avršenog pritom pretjerao. zemlje Ne Zamislite kakav? i oni No proizvoditi »problem«. jedan smiju imaju Kad ćemo odobri. mi doći tu situaciveć koliko im i bi koliko u mogli htjeli M ju?Savršenstvo jednostavnošću proizvodnji postigli organigovedarskoj kakva našim i visinom kvalitetom neprilikama proizvodnje, rada, zacije ni zamisliti. da

sela

nizozemskih

i obilaska

Nakon

ti

su

zem-

na

u

na

morao

vam

“

su

znamo

u

na

se

,

su

u

se

ne

u

može

krava proizvede seljaka koji posjetili mnogihposjeda više ne bi ali litara 650.000 i više, odobravaju. mlijeka.

Mogao godišnje nivo našom Ako to sada proizvodnje usporedimo taj situacijom, oko 10 gospodarstava. angažira dnevnu Ova nizozemska rada: efikasnost kroz Ili porodica prikazano i recimo muzni litara od 1.800 jedan uređaj jedan upali proizvodnju 100 nivo kod isti dnevni upali preko proizvodnje traktor, traktora. od više i više od 7 nizozemski Proizvede “ mlijeka proizvodđaseljak puta taj teško da Vam farmama.

Eto zašto društvenim našim ča opije najelitnijim farmera. šem nizozemskog bave selom bar da svi NO to jedkoji hoće potrebno agronomi jeprijeko i i to najefikasniju koji Nizozemsku, zajedno seljacima posjete rentabilnu aK proizvodnju mlijeka. i to biti da će Vam jednoj evropskoj najkorisnija najljepša posjeta i Pored

i

smo

85

sa

mu

on

u

za

s

se

:

nas

i

za

samo

a

nas

>

se

za

»samo«

ru

*

na

,

:

se

za

.

sa

nom

|

I

zemlji.

P. Jelenić 154

o

Razvoj seoskihgovedarskihudruga

Švicarskoj

u

»Mljekarskog jeŠvicarski upozoriti 1890. i to čarski utemeljen jošgodine simentalskog goveda je uzgoj obuhvatio stočarski bio koji organizacijom svijetu jesvojom prvi lii kupogoveda, (aukcijsku) tj. selekciju oplodnju, organiziranu goj, i stočarsku Takvu tko prihvaćaju bolju organizaciju ponudi c ijenu. citacijom prodaju simenta1908. stočari hrvatski pa već marvogojsku udrugu uzgoj osnivaju laca selu Sv. Ivan-Žabno kraj Bjelovara. stočari uporno vrlo simentalaca Švicarski gradili dugo svoju uzgajivači da bilo Za 1890. simentalsko sku govedo. godinu je organizaciju seoskih bilo 128 već 10 12 seoskih udruga godina kasnije udruga je bika i 7.160 simentalska 233 stočara 3.257 uzgajali rasplodna koji uzgajalistočarsko Poučan selekcijske knjige. razvoj ubilježenih je rodoslovljem, tj. dana: do seoskih udruga današnjih Dobro

je

lista«

čitaoce

ponovo

da

sto-

za

savez

savez

uz-

u

za

M

u

su

se

zna

za

sa-

s

a

mo

s

su

u

LL

.,

Pita

godina

stočara

broj

broj

1900.

'128

3257 7054

<

249

1910.

1920.

1930.

I

440

“14290

233

7160

632

17080

1169

|

1673

34565

56694

585

16293

1950.

866

19323 27295

2567

1960.

1075

34592

8693

225938

1970.

1049

24717

5496

204515

1980.

1022

17389

4507

243940

1016

17592

4287

270050

“685

1940.

-

io

12

1890.

— rasplodnih

krava

bikova

'

87372

3746

:

E

146967

,

1988.

*

seoskih

ud-

godine broj zapaža smanjuje gornje stočara. tome kao i se simentalsko ruga broj Nasuprot povećava govedo i smatraju krava rasplodnim. rodoslovljem broj GoSimentalska goveda. Švicarskoj j edina goveda simentalcima nije pasmina pasmina smeđa ima tovo prema goveda goveda pasmina jednaki broj Treća i brdovitim Švicarske Jura).

(Alpe pasmina predjelima koja uzgaja i neznatan crno-šara. po broju podatakabroju broj Drugih pasmina je j e raznih goveda pasmina Švicarskoj: tablice

Iz

se

da

se

od

1960.

za

se

s

u

u

se

o

evo

u

Simentalaca Smeđih goveda Crno-šarih

803.330 727.969 207.772

-

97.902

“Ostalih

1,836.973

Ukupno Osnovna

Švicarskog djelatnost

uzgojsimentalskog goveda

us-

za

saveza

mjerenaje vodi matično jednom knjigovodstvo mjestu; a)selekcijsko i nadzora krava, mlječnosti b)organizacija iz brzine i stručna nadzora mlijeka pomoć ispitivanje protoka c)vođenje vimena. na:

:

se

na

za

|

:

*

155

-

Švicarski govedo uskoj Komisijom j e Nadalje, izšvicarskih kao i saveza Švicarskog Udruženjem organizacija stočarskog goveda. redovitom nadzokrava simentalskih čak 239.385 da podatak Zadivljuje je kod nadzor izvršiti redoviti bi Da mlječnosti tolikog moglo mlječnosti. i vrlo kontrolnih asistenata krava simentalskih broj službe. golem potreban je broja novca dobru mnogo laboratorijske organizaciju savez

simentalsko

za

vezi

u

s

za

voz

'

u

se

ru

uz

Zlatko

Mašek

Osnovna zadružna načelainjihovaprimjenau poljoprivrednomzadrugarstvu (nastavak) Proizvođačko zadrugarstvo Proizvođačko potrošačokrilju počelo r azvijati zadrugarstvo najprije inzahvatilo određene Ono već bilo O tome riječi prije. je kogzadrugarstva.te je Proizvođačka djelatnosti. zadruga, zanatske, poljoprivredne dustrijske, ili koili može biti seljaka, zanatlija radnika, udruženje organizacija dakle, i sami oni slobodno poduzetnici upravljači, preuzimaudružuju, postaju joj sebe i tržištu. i rizike proizvodnji koji prisutni odgovornosti jući i sadržano U poodređenje proizvođačkog zadrugarstva je ovojdefiniciji kao zadrugarstvo Poljoprivredno zadrugarstvo. poljoprivredno jma od ostalih zadružnih mostalna kasnije grupacija. počelo razvijati organizacija i znatTo i mnoge počele djelatnosti industrijske trgovine jer je razumljivo, zadržava: U od i brže poljoprivredi dugo poljoprivrede. razvijati ranije tehnološka karakter neutralni revolucija. prodire proizvodnje, sporije svim i prehrambenoj industriji poljoprivredi razvija Zadrugarstvo određene različitim Iako zemljamaimaju zadruge speciEvrope. zemljama može iako reći da fičnosti i izvornog organizacije razlike, zadružnih iz osnovnih i suštinu crpe sadržaj koje družnogidentiteta, svoju odredi već zadružnom koja postala prihvaćena pokretu načela, koja dana. do nica današnjih identiteta i zadrugarstva svijetu Međunasuštine, zadružnog specifičnost takvog Prihvaćajući zadružna tri osnovna Londonu 1937. zadružni rodni savez izdvojio godine je bi i bez zapravo moglopostojati: kojih zadrugezadrugarstvo načela, 1. sloboda udruživanja; kontrola i 2. demokratska odlučivanje; dobiti članovima 3. prema poslovima; obavljenim zadruge raspodjela interes 4. kapital. zadružne zadruge ograničen sisteme načela univerzalna To organizivrijede koja ekonomsko društveno bez obzira uređenjekojem zadrugarstvo ranja, razvija.

2.3.

u

se

u

se

u

su

sve

na

se

za

sa-

.

su

se

no

se

u

u

u

su

se

su

sve

za-

one

su

u

sve

u

u

ne :

na

za

su

sve

se

u

na

značajke zadruga Zajedničke demokratski kome slobodno ljudi organiziudruživanje Zadruga je ali i kako bi što druge potrebe.

Najvee konomske, bolje zadovoljili svoje raju što tome zadružne ća podstisastoji socijalna vrijednost organizacije i da slobodni da da če poduzetnici organizaciji, ljude imajuinicijativu stručne i poda odaberu i snose poslova, vođenje upravljanje odgovornost intereće voditi zadružne redova iz slovne poslove njihovu koji ljude svojih 2.4.

u

se

se

u

ona

u

su

za

u

su.

156

4

Zadrugarstvo svakog čovjeka nastoji da i povezan nikom, vlasnikom, štednju odgovornosti, osjećaj koji razvije j e da učini rade ali i dovlasništvom, ljude susjedima, koji zajedničko svoje vlastitom interesu. bro, da ih osposobi upravljanju svojom organizacijom Zadružni filozofiju pokret pruža koja slobodi, počiva nesputanim zakonima od To stvorenim uređena dobrovoljnim filozofija ljudi. društva, je silom vlasti. sporazumom, političke umjesto ima Svaki da neku imovinu.

Imovina čovjek prirodnu potrebu posjeduje stvara i osobni čini, nego č ovjekom, domaćinom, svojim osjega zadovoljstva SIENI i Kad prenijeli vlastitu imovinu bi ćaj ljudi državu, bi svaka nestalo bi radosti Imovina pojedinca, prestala višakmotivacija stvaranja. lidobnosti život. sebi stvara snage daje pojedincu Njome bolju viši standard društvu će života služi i do drušuzor zadovoljstvo, koji koga teži da tvo uzdigne. vlasnik On imovine. može tražiti Članzadruge uvijek j e svoje povrat što uložio Svaki znati svaki dinar imovine zadrugu. zadrugar je ga i iz može To uzeti različit oje pripada koju zadruge. njemu je potpuno odnos od odnosa imovinski osnovi ili na koji društvenog državnog nastaju zadružne vlasništva. nikad imovine račun Stvaranje odvija privatne. i zadružna bržem razvitku imovina imovine Obrnuto, potpomaže privatne člana Zadružna imovina imovina svih zadrusvakog zadruge. zajednička je služi dobiti :gara. Ona uvijek uvećanju svakog zadrugara.

Slično slobodnim zasniva drugim zadrugarstvo organizacijama, zakonskom nekom: utvrdili i pravu, nego pravilima koja ljudi usvojili dobrovoljno. ili univerzalna zadružna načela po zakojima Prihvaćajući od ostalih oblika svaka i razlikuju poduzetništva, zadruga druge raspoznaju i ima po s pecifična pravila volji svojih zadrugara. svoja mjeri U ekonomske interese ljujednostavna pravila, koja povezuju pitanju kazna člana di. U zadruzi za zbog povrede p ravila iskljunajveća slobodnoj je Ako iz ga zadrugar u ZAdruge, zadruge. uklapa pravila zadrugari čenje iz zadruge isključuju.

Ukoliko odgovara ne Zadruge zadruga, zadrugaru napušta. je nikakve slobodarske i one ulaziti osnovi organizacije smiju svojoj ali i ekonomski integralno, politički Zadrugarstvo političkim je partijama. demokratskih od bi neutralno.

U odstupilesam vjerski suprotnom, razvitka. rušile čela i tako svog temelje da snalaze sami i Zadružna zadovoljstvo ljudima pruža demokracija sami da Ona kada g reške ispravljaju. uspostavlja onda, ljudi pouku svoje Ona sobom znači povlastice, sami prava, pravo jednaka upravljaju. dužnosti, bitnim Ona i svim treba poslovima. upravljanja oslanjati biranja inicijastvaralaštvo tivu djelo pojedinca. pojedinca, jer jeuvijek ekonomska Glavni čini Snaguzadružnog pokreta pokrenjegova kod obične tač aktivnosti i svakodinteres, čovjeka je njegov njegove živi i susreće. kojima kojima Upravo probleme neprestano zadružne široko tim životnim interesima svog ljudi polje organizacije imaju i razvitka. djelovanja da sebe utjecala pomoć čovjek uzdigao odgovaUzajamnaljudska je je Iz razinu. rajućucivilizacijsku višestoljetnog nasljeđa zadrugarstvo je tog Da bilo bi bio što Duh zadrusnagu. čovjek crplo svoju toga nije jest.

Nema stvaralački. da zadrugarstva u svijetu prirodi primjera je svojoj zadružne imovine.

Ali zato uništavali, razdijelili, umanjili vrijednost gari ima da uvećavali i zadružnu zajednički gradili, svugdje svoju primjera služili da svaki i da i zadružna imovina imovinu zadruge zadrugar uspješnije razvija. u

ekonomskom

smislu

da

učini

radsa

za

za

u

u

nam

ne

na

samo

mu

i

na

za

on

ve-

za

se

sve-

u

mora

za

on

se

ne

na

se

na

ne

na

su

se

osnovna

su

se

ne

su

on

ne

veze

u

u

sa

na-

one

se

se

se

na

osnova.

vezan

sa

sa

nevne

za

se

na

na

ne

ono

su

u

su

su

se

U

Zadružna organiorganizacija Polje zadrugarstva je i bankarštednokreditnom zirati zanatstvu, trgovini, preradi, proizvodnji, itd. Ali osim skom interesa, zadrugarstvooslanja ekonomskog poslovanju odnos. harmoničan međusobno dovodi težiti da i mora ljude dolazi do čovjeka sebe da radeći U demokraciji pojedinac saznanja zadružnoj razvitak radi dobrobit što podjeluje z adruge, uspješan bolje, njen svoje ekonomOsobni i vratno blagostanje. povećava pojedinca svakog n jegovo U razvitka ski interes snaga zadrugu zadrugarstva. pokretačka najveća je indivišto više i da vlastiti ulazi da se nego položaj, dobije bolje poboljša Uzeti nerad i dobiti. može dualno eksploataciju. uvijek uklanja Zadruga sredstva. ulože ako i ako može samo stvori, ako proda, proizvede vrlo

široko.

može

se

u

se

u

ono

na

za

a

za

na

se

se

se

se

se

se

se

zadrugama poljoprivrednim primjene Mogućnosti reafirmirati osnovano U poznata transformaciji zadrugarstva našeg je i dozadružne zadružna načela s ocijalizma državnog organizacije tj. umjesto rukama bio govorne zaposlenih monopolupravljanja ekonomije, gdje je će odnose sasvim gdje zadrugom uspostaviti drugačije unutrašnje zadruzi, zadrugari. upravljati dao bez obzira zakon Savezni manjkavosti je zadrugarima, njegove i zasniva tu transformaciju.

Zadrugarstvo pretpostavke potrebne demokratska što zato i to upravo krutom zakonodavstvu nekom tekovina je interesu i ovisi o i volji zadrugara Unutraščlanova, specifičnom civilizacije odmeđusobne slobodno članovi utvrđuju zbog zadruge, toga, njimpravilima imada će različitim očekivati S tim vezi, zadrugama zadrugari je aktima. razlika ti određenih u nutrašnjim svojim su Pored pogledu zadruzi, najznačajnije promjene upravljanja imoviimovina U zadruzi imovine. vlasništva i zadružne postaje družnog Tizadružnom vlasništvu. imovina dominantna okviru zadruge koje je zadružimovina zadružna da To znači tular te imovine u dijelu zadruga. je je i članova imovina ona vlasništva nog djeljiva zadruge nije zajednička da služi svim Ona prihode svojoj svoje zadrugarima povećaju drugare. imovitom svom imovini, upravljaju Zadrugari gospodarstvu. privatnoj iz uvećali bi kako prihode svoje vrijednost, putemnje uvećavaju njezinu i zadruga. prodaje prerađuje koje proizvoda preuzima, čine vlasništvu zadružnom dio imovine udjeli zadrugakoju Međutim, vlasništvu vlasništvu. odnosno imovina ra, Vrijedzadrugara, privatnom je internih utvrđenih osnovi nost se pravila udjela koji revaloriziraju iz određenim mogu zadruge. iznijeti pod uvjetima druzi, zadrugari vlasništva: vrste zadružna imovina Na osnovi dvije poznaje iznijetog i družno privatno. komože obliku imovine zadružne Osim vlasništva, zadruga zadružnog vlasništvu ristiti i sredstva kapital). (društveni društvenom Mr. Željko Mataga načela

zadružnih

3.

u

u

u

na

o

se

za

na

u

za-

u

za

u

nose.

ne

u

u

sva

u

u

na

na

za-

na

na

nom

u

u

u

na

za-

za-

“

u

u

Bik »Poldi« Radgoni b rojne Gornjoj poljoprivrednom sajmu zavoda veteriiz bik »Poldi« oduševio stočare i Obdravskog posjetioce je bio dnevno Svakodnevno i više i narstvo jepredvođen Ptuj. živinorejo puta stazama Sajma. više od 10 da je star nešto Bik »Poldi« 18. 3. 1980., znači godina. oteljen je sada ima 154 1.210 visinu Težak Do sjemenom kg grebena jenjegovim je Na

28. međunarodnom

u

za

f

'

a

158

cm.

o

Pi

Pe

sp

i

koe

Bik»Poldi«

i

tn

NEC

dti

oj

Poljoprivredni sajam

—

ik

aaa

and

u Gornjoj Radgoni

|

Progeni test i tov pozisu osjemenjeno junica vrlo mliječnost tivni. Tako imala dnevni od 1.227 kćeri junad jezanjegova kg, prirast mliječnost čak mast !

Otac bika »Poldi« bio povećana 4,06%, j e mlječna 0,13% je »Palmin« majka»Rebula«. , = Zlatko Mašek i krava.

22.974

na

a

za

a

do

A

:

Kakvi smo

kao bolničkipacijenti?

svog Nije rijetko osobljem nekog pacijenta kažu da dok kažu da Što to što ga. nemoguć, drugog je uživanje je liječiti je krasi medicinske sestre i bolničari rado imadobrogpacijenta, kojeg liječnici, .ju U odjelu? redu da li kao kućni red? Da li odbiprvom poštujete bolnički pacijenti otići ili do kasno noć šetate hodnijate spavanje propisano vrijeme, ili što cima, s slušate tranzistor u gore drugim razgovarate pacijentima, još je dnevnom i ometate kućni i odmor red ostalim Ili se boravku pacijentima? možda žalite što se i vašem Mora po prerano objed večera, mišljenju, dijeli? biti da život ustanovi bi mogao jednoj jasno bolničkoj organizirati «kad bi ovakvim individualnim Pravila i udovoljavalo ponašanja željama. kućni važeći biti. kućni red kako bi sve, se red, Takav je postavljen aktivnosti bolnici ambulantni sve obroka (vizite, pregledi, podjela operacije, uskladiti. Prema i obzira tome, druprema itd.) mogli poštujte pravila imajte morate neko istim krovom. živjeti pod gima, kojima vrijeme

čuti

među

bolničkim

kako

za

za

na

:

;

na

u

vam

se

se

u

za

mora

u

ne

se

u

s

.

a

e

A

m i zaboravimo,

To

de-

ponekad ljudi, tih od svaki da niti možemo Ne si i bolničkom zahtijevati osoblju. savršen iočekivati, Ponekad zaboravi. ništa da nikad bude apsolutno uvijek luc sestra i oko žurbi esi da su bili naprosto primitka nekoghitnogslučaja ili ododređeno dati vam boravi vrijeme liinjekciju donijeti vašetablete, ste sa kao dobar Vi fizikalnu vesti na upoznati nećetesvojim pacijent, terapiju. sestru ćete medicinsku i čekati terapiju, svoju podsjetit krevetu. ječenjem i da takav se ruku svom skrštenih ljutite način, Podsjetite ju viče. Budite tolerantni. voli da nitko njega glas, jer povisite bolova određenih od da velika već Kad ste patite bolnici, jevjerojatnost osloboodmah da niti bilo zahtijevati Nemojteočekivati, gdje tijelu. neke neće biti Neke di svih bolova. odstraniti, moguće potpuno naprosto nekad bolovi neki da znati Morate odstraniti. će biti dragocijeni poželjno i točnu će osnovi na dijagnozu postaviti kojih liječnik pomoćnisimptomi tablete Ako se kod smirivanje crijeva). slijepog upale ( npr. vrijeme će odstraniti će će smiriti, one upalaslijepog crijeva bol, pacijent da bolova, morate nekim To ne nesmetano se slučajevima, znači, opet razvijati. da imati Ono što bolove. lijekovi jeste trebaneki od jake podnositi strpljivo ovisizazvati i oprezno, bolova mogu njih jer uzimajuumjereno protiv nost o njima. se već desilo ćete ste navečer popitanja razmišljali koja da Sigurno kad sutradan vizite, staviti svom je sutrašnjenećete imati odjelnomliječnikuvrijeme Vi ste zaboravili. došao vizitu, polaod tih pitanja ide od krebrzo dok što zanima, tome sve vrijeme i liječnik razmišljati Prema dobiti ćete krevata. do tome, vata odgopitanja njih zapišite svoja vor. momentalnim vašim vezi što nešto ili sestra poAko je liječnik pita različita žele Oni vam im istinite pomoći, dajte može imodgovore. teškoćama, budete otežati samo vaše strane Što vašegstanja. procjenu ravanja da vam veće šanse ili sestrom prukomunicirati liječnikom svojim bolje že pomoć. efikasniju im simptome. bolesti sa nestručnim opisujte svoje Pažljivo osobama ulaziti diskusije svojoj duge Nemojte itd. Oni sa vam i nagađanjima, »procjenama« svojim posjetiocima bolnici, eventualno samo mogu unijeti raspoloženje, pokvariti »mišljenjima« moral. vaš ili ke poljuljati sumnje teško kako ali ništa I pokušajte i bilo, god koncu, humor. manjevažno, vedro da danas su smisao držati raspoloženje znaju Liječnici bolesniku. od velike čvrsta pomoći vjera izlječenje Vaš liječnik Svi

mi

smo

samo

nešto

takovi

a kao

se

se

ne

a

za-

u

u

vam

|

vas

a

na

ne

na

na

se

ne

ne

na

u

vas

a

u

se

ne-

a

su

na

za

uzmu

a

se

u

na

se

umu

vam

a

u

vremena

na

za

vas

o

na

'

s

u

vas

zava-

a

s

su

sa

.

'

u

o

u

'

sa

u

vas

ne-

|

za-

vam

na

za

u

va...

.==">———————————————————————————————————————a

BP

S<Ageoommoo

EE_————————————————————————

Izdavački

savjet:

Stjepan

dip!. vet.

Mašek,

Glavni

i

dipl. vet.

odbor:Mirko

Brčić, urednik:

odgovorni urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava

i uredništvo:

Udruženje Zagreb,

pretplata

45.000primjeraka

Tisak:

NIŠPRO

Rješenjem ski

list oslobođen

Pehal,

Slavko

dipl. inž., dr. Pavao

Stjepan

Kobra,

dipl. inž., Petrič

Vlado,

Majić, Ivan dipl. inž., dr. Berislav dipl. inž., Miljenko Turk, dipl. inž.,

Caput,

dr,

Hadžiosmanović

Mirza

dipl. inž.

Deneš,

mljekarskih Ilica

OOUR

sekretarijata

je plaćanja

poreza

Republike

radnika

Hrvatske

31/III, tel. 424-420

organizacije

i ustanove

kao

i za

proizvođače

mlijeka

iznosi

4,00

dinara f

mjesečno

»Vjesnik«,

Republičkog

Miroslav

|

privredne

za

Tiraž:

dipl. inž. Vesna

dipl. inž.

Volarić,

Vera

Tehnički

Mjesečna

Miljanović, dipl. vet.,

Jovanović-Bunta,

Brlek,

dipl. inž., Stjepan

Hadžiosmanović,

dr. Mirza

Vuković-Svoboda,

Uređivački

Bratanović,

Bolić, Antun

Milan

dipl. inž., doc.

Deneš,

dipl. inž., Nada

Dubravka

mr.

>

Štamparska

djelatnost, Zagreb

za

prosvjetu,

na

promet.

kulturu

i fizičku

kulturu

SR

Hrvatske

broj 5249/1-1972.,

Mljekar-

o

17

a o o

m