Mljekarski list 11-1990

STUDENI 1990

ZAGREB

GOD. XXVlI

»Sirelina«

tvornica

mli

j Čč e ćne

zam

jenice (Snimila Prohaska) V

4t

Korištenje oranica365 dana u godinisadnjom krmnih kultura ishranustoke racionalizira ipojeftinjuje godinama grla kategorija stagnira Broj gotovo veliki udio nekvaima svakako Pored ostalih čimbenika preskupa, ovdje duje. hrana. litetna i neprirodna često i i devastirane oranice Tome uveliko prekopola koje pridonose godineprazne. tramože zamisliti bez krmnih stoke Suvremena kultura, prehrana tako i kako sitnozrnih ili jednogovišegodišnjih krupnozrnih leguminoza, dišnjih. biti zaista bi oranice Da cjelogodišnji cijele godine pod mogle usjevima, i biti može proizvodnji mlijekaproizpodređen dvjemanamjenama: plodored vodnji toku svakako Za proizvoditi cijele godipotrebno mlijeka proizvodnju je i to po zelene što više kabaste mase, koju lucerne, pretežno mogućnosti kvalitetno site kao silažu travama ali i kao stoke

svih

ili naza-

nas

u

'

su

se

ne

va

mesa.

u

ne

treba

kao

hraniti

zelenu

jeno.

U toku

s

masu,

plodnosti daje otkosa, pet vegetacije i ishrani. sorti, tla, godnosti njezi te lako hranidbenu ima veliku Lucernino vrijednost, probavljivo, je sijeno određenu lucerna minerala.

U zauzima i vitamina sadrži mnogo plodoredu ostalih kultura i učešću veličini već prema gospodarstva, g rla, broju površinu krava. ishrani što ovisi

tri do

lucerna

i po-

o

u

djetelina, l ucerne, p ogodno gdje uzgoj uzgaja nije čista ili ukoliko lucernu može donekle travnouzgaja koja zamijeniti telinskim djetelipovršine Uostalom, zasijane smjesama. djetri da lucerne.

Budući iza crvena godidjetelina traje drugom mjestu naročito tvorbu Izvrsna i ne, nazivamo plodoreda, tropolja trećakinja. je je dolazi iza strnina, ali i iza i okopavina. četveropolja.

Najčešće ali i mesa, može Vrlo mlijeka plodored prozvodnju uspješno, kome ili rstiti ljulja, talijanskog hibridnog bolje talijanskog ljulja još sjetva i može dati veliku To listu već smo biljka jednogodišnja pisali. je ili kao može silirati. kao zelena hraniti Može i sijeno, do ili hibridnog, obavlja polovice talijanskog ljulja, običnog rujSjetva kukumože skida toku na, redovnoj Poslije ljulja sijati sjetvi svibnja. kukuruz naročito silažu. tlo

Tamo

se

za

crvena

u

se

u

nas

crvenom

su

na

nom

za

u

za

uv-

se

o

u

ma-

ovom

a

masa

sama

se

su.

se

se

ruz

se

u

a

za

zrno,

u

za

a

gospodarstvu mlijeka, proizvodnju gospodarstvu Izborom stočni kultura ozimi nezaobilazna ječam. proizvodnju je Iza domože oko 20. do 25. sorti žetva što ječma lipnja. uslijedi ječma ranijih 100 i kukuruz i sta grupe (FAO dozrijevanja proizvoditi uspješno sijati FAO silažu 300 te FAO grupe grupa dozrijevanja navodnjavanje, 200) kukuru400. Pored i FAO 100, 200 i 300 te grupa dozrijevanja navodnjavanje i križanci. sudanska trava stočni zelenu veliku njihovi sirkovi, daju bilo vrlo često da m oguće navodnjavanje nije Valja n apomenuti treba istaći da Također bilo radi vode di nedostatka konfiguracije zemljišta. i štete suše nisu iskorištene. koje njima Posljednje objektivne mogućnosti sistem da uzrokovane prosjeku navodnjavanje pokazuju investicija 1990. već može godini prirodom, izgubljenim dvogodišnjim ovoj isplatiti više treba Prema čak tome, navodnjavanja potrebi jednogodišnjim. sredstva stanužno investirati pumpne nego dosadašnji način, je mišljati Dunav i ostale nice i zalivne rijeke.

Ujedno potrebSavu,Dravu, je prostore bilo tamo vodene stvoriti određene nema, akumulacije gdjerijeka prikulitd. Za određene bilo rodnim šljunčarama dolinama, jezerima, umjetnim i naročito ture pjeskovitim laganim, propusnim, mnogim područjima, Na

i kombiniranom

za

ne-

mesa

za

se

za

uz

zrno

a

za

u

nas

uz

masu

za

ra-

su

u

se

u

za

a

u

ne

o

raz-

u

na

uz

na

no

u

162

na

slabo

ili

tlima, voda im

vododržnim

blaža

općenito radi kontinuiteta

vlada

jača suša, godigotovo stalno Kod rasta, ne, potrebna. drugih k ultura, je određenim navodsistem gdje godinama navodnjavanje n eophodno, nije biti može sačekati narednu nego upotrebi, sušu, koju njavanjekada će se pojaviti. od suša različitim 1990. različite i prema izsamo i Štete procjenama kreću od 2 do 3,8 dolara.

Stvarnu štetu sada vorima podataka milijardi nije bi bitno utIpak mogućeobjektivno moglo procijeniti. spomenutim da budućnosti suši znatno ovisi poljoprivredna proizvodnja. jecati manje i radi visoke U koja Hrvatskoj, Jugoslaviji, područja plodnosti postoje standard naročito dohodak i dobar oranica zemljišta, uglavsvoj osiguravaju dok stočarstvo sekundarno ratarstvom ima biljnom p roizvodnjom, Takvih relativno a malo, područja značenje. prevladavaju plodna je manje tla. takva kombinirana zato imati područja gospodarstva, Upravo moraju dohodak finali standard ratarskogdje uvjetovani prvenstveno i Ta nim udaru su mesom, proizvodima: mlijekom područja rjeđe stočarska, treba koristiti toku oranice i livade suše. Takve cijele godine uvođenjem i ostalih kultura naročito sa žitaricadjetelinskih plodored, travnih, smjesi i naročito i ozimi stočni smilgrahorica, grašak, bob, Pzima jara jari soja, BE itd. jkaUkoliko nekom određene i niostale prazne, površine razdoblju žitaricom hrane ili zelenom (izvor krepke meso) posijane energije vitamina i minerala iste (izvor bjelančevina, mlijeko), moguće je zasijazelenu ti kulturama Petranovom gnojidbu: uljanom (križanac repicom, rotkvicom stočnim i Ranolom, graškom, l upinom, u ljanom pice kupusa) sudanskom i kukuruzom.

Iza ovih kultura dolazi redovna travom pa sirkom, žitaricom ozime te ozime pšenice, grahorice itd., ječma, sjetva ozimog nikada tako nica prazna. nije ratarskih i kustandardnih Tradicionalna proizvodnja kultura, pšenice čak niti šećerne više i zrno, pa repe uljane kuruza, atraktivna, repice nije donose velike mali suncokreta, dohodak, površine. zauzimaju jer ovih kultura U 1989. i 1990., poveotkupna godine, posljednje dvije cijena i 8 ćana 10 6 mesa svega govedskog mlijeka o tkupna puta, c ijena puta je puta, čak 19 slikovito gotroškovi života To nam isto a razdoblje porasli puta. kao što to stimulirati trebala vori da bi država proizvođače, budžeta, putem naročito rade Evropi. svugdjeimao svijetu, da seljap oljoprivredne proizvođače Ovaj cilj potakne napis je širokom oranica ke da plodoredu boljim cjelogodišnjim korištenjem pojeftičini 50% troškova. stočarstvu proizvodnju, najčešće jer njuju a

svake

u

za

ne

ne

mora

u

za

znamo

u

su

se

novcem

se

o

u

a

nom

—

su

vunom.

na

u

u

su

u

nam

u

su

—

som

ma-

—

—

za

re-

—

sa

ora-

za

a

su

za

a

u

u

za

—

u

u

ona

Dr.

Ante

Lončar

Kolikosu uzgajačidomaćeg simentalcau 1989.godiniizgubili mlijekaiteladi Hrvatskoj uzgojnih domaćeg postoji organizacija Hrvatske obradio centar međubremena g. Selekcijski razdoblja je (servisna kod krava.

Međubremeno 9637 od do razdoblja) razdoblje telenja je vrijeme Zlatno začeća da krava ponovnog (ponovne bremenitosti). pravilo godišnje je zdravo tele. Kako 365 oteli simentalske krave tele 287 danose (u to dana) jedno normalno međubremeno 78 dana 365 + 78 na, srednje razdoblje (287 je Smatramo da su krave ako zabređe ponovno dana). plodne poslije telenja U

89

simentalca.

U

1989.

=

za

163

zabređa dane nadoknadi

prije koja dana), jer r azdoblje je (međubremeno od 78 35 dana 35 dana 78 dana onoj dana) ranije tj. (recimo i ob42 120 78 + 120 dana 78 zabređa kravi dana) dana, (recimo poslije koja tele. krave po daju jedno godišnje prosječno je Od tih krava do 6547 zabređalo krava 9637 je organizacijama uzgojnim od 100 krava 68% bila tome i 120. dana prema tj. plodnost je telenja poslije 68 teladi. dobili smo dana godinu daod 120 međubremeno duže imale krava 3090 Ostalih razdoblje koje teleod dale smatramo jednog povremeno manje godišnje jalovima, jer odnosno od 365 više otelila krava kad međubreta, odnosno dana, prošlo je kraod 100 bi trebalo simentalsku Za bilo duže. meno pasminu razdoblje je simenPrema teladi. tome, zdrave komada oteliti 858 dana u uzgajači godini 17% teladi 1989. razlike da talca Ustanovljeno je postoje godini. izgubili ZO bile krave Najplodnije općina. zajednicama plodnostipojedinim Bilo Varaždin i ZO zatim (65%).

Zagreb Sisak, Bjelovar, Karlovac, (74%), Osijek Varaždin ZO krave i razlika prosječnom Najmliječnije mliječnosti. je ZO od 4083 Osijek laktacija prosječna j e najmanja mlijeka, kg laktacijom 3525 kg mlijeka. već štetom slabe baviti uzrocima nećemo koju krava, plodnosti Ovdje koliko odnosno proizvodnji izgubili procjenama uzgajači, pretrpjeli koliko i teladi i dobili koliko su odnosno i mlijeka manje teladi, mlijeka ili iz izlučiti morali krava razloga. i drugih zbogjalovosti uzgoja od 120 međubremeno Produženo produuzrokuje dana) razdoblje (duže dana 305 Normalna ženu Prije godini. laktacija traje (mliječenje). laktaciju da zasušiti treba kravu dana od 60 treba biti telenja prije jer suhostaj telenja međutelidbeno Ako i odmori razdoblje se produženo telenje. je pripremi krava tim i onda 100 dana, daje mjesecima Dakako, laktacija. jeprodužena krave Obično čisti znači to gubitak. mnogo uzgajače mlijeka, manje 33% i dana 100 47% 100 dana daju drugih mlijeka, daju laktacije prvih dana 20% količine od 100 laktaciji. mlijeka ukupne mlijeka dnjih I —————————i i Produžena od 3000 1 Normalna laktacija laktacija s Baka bvsaa aaatoo vatao i 1 1410 dana 100 14101 100 dana prvih 100 dana prvih 100 dana (47%) 1 990 1 990 drugih (33%) drugih 1 600 dana 100 trećih 1 600 trećih 100 dana (20%) 1 480 dana lakt.

100 ol 60 dana produžena traje 100 dana suhostaj 0 dana 60 14101 suhostaj ponovna laktacija 1 3780 44101 mlijeka Ukupno mlijeka Ukupno ama ponam Oovo ov dana

120

krava

120

=

u

u

su

su

na

se

se

va

u

u

su

u

su

u

s

u

su

u

u

a

—

se

u

su

su

su

u

za

za

u

u

za

a

u

u

za-

u

u

u

u

u

u

u

produžene mlijeka, dobije laktacije normalizostane kod Dakle ili 630 1 1 3780 laktacije produžene manje. mlijekai stočarima da Izračunali šteta je proizvođače. proizvodnja nastaje 1989. simentalca g. radi produženog domaćeg organizacijama uzgojnim krava kod 3090 i radi koje l aktacije produžene razdoblja međubremenog doPo kravi 1150 tona. izostala mlijeka proizvodnja jalove, bilepovremeno Karlo342 ZO kg, Osijek o rganizacijama uzgojnim mlijeka manje bijeno je VaražZO i 400 ZO 343 ZO Sisak 365 ZO 349 kg Zagreb kg, kg, Bjelovar KE ie Kod

normalne

se

4410

1

a

samo

smo

za

na

kod

u

u

su

za

u

in 429

kg.

Osim toga, dobiti stočar

teladi. Ako

365

dana

tre-

gubitka zbog dan onda 40 od ba produljeni (nakg, 10 dekajedan deteleta 10,95 kon 120 (točnije gubi razdoblja dana)međubremenog međubrekrava kod 3090 da budući povremeno jalovih Dakle, kagrama).

290 teladi.

105.000 je dana,izgubljeno produžilo razdoblje oštećeni su tele teško krave

uzgajači

se

meno

164

za

i

za

za

iz 1989. simentalca u g. izlučeno stada popuZO od 16 do 27%. Matična

je domaćeg organizacijama uzgojnim i to prema 21% pojedinim krava, uzgoja vlastitim morali krava ali 54% jalovosti zbog slučaja, junicama njena nabavu morali 26% od 20% organizacija, stokom kod posegnuti kupovati drugih to iz široke i krava privatnika koja nije populacije, jest junica zato borbu Prema bila tome, treba provoditi jalovosti, protiv selekciji. i dobra stočarsko držanje životinja pravilno uzgajača, potrebni obrazovanje U

su

u

su

a

u

su

za

za

a

u

su

prehrana.

Premzl, Dragutin

vet.

Tvornicamliječnezamjenice poslovnokoje uvjetovale polazne Dvije nizodnosi Prva »Sirele« odluči mlječne zamjenice. izgradnju politici proizvodnoj. »Sirelinom« ak nivo po području otkupnom koji kravi, mlijeka otkupa isto toliko kravi oko 1300 litara kreće po ostaje godišnje, gotovo mlijeka i ishranu za domaćinstvima oskim podmlatka. stočnog porodice potrebe sirovina osnovna velike količine točka se odnosi koja sirutke, je Druga bila ekonomski dosad dovoljno nije koja mliječne zamjenice, proizvodnju kanalizamože sirutka okolice iskorištena. izlijevati zagađivanja Zbog Sirutka troškovi veliki su mljekarama. drugim sušenja njenog ciju, kada sebi sirovina, odgovarajućim sastojcipo obogati bezvrijedna nije tehnološka sirovina tražena se, veoma ma, odgovarajuća rjekoja postaje različite svrhe. koristi što se svijetu, primijenjuju šenja, bazi na novog sirutke, namijeproizvoda zamjenice, miječne Proizvodnja otvara teladi i ishrani mlijeka otkupa p ovećanja mogućnost odojaka, njenog ot»Sirelinom« To bi na do trideset dvadeset kod posto. mijeka proizvođača litara oko iznosilo godišnje. mlijeka milijuna petnaest području kupnom biti niža od da će koju proizcijene zamjenice mliječne cijena Očekuje način će Na 20 litru vođači mlijeka najmanje posto. taj isporučenog dobiju vršiti moći jeftivrijednu, jednako mlijeka s kupljeg razmjenu proizvođači To će svakako p ovećanja njimogućnost utjecati zamjenicu. mliječnu niju prihoda. ukupnog hovog naturalnu »Sirela« povećati svoju zamjenicu, mliječnu će,proizvodeći moderne pravac m lijeprerade tehnologije jedan još razvijajući proizvodnju i dohodak. uvećati time ukupanprihod ujedno ka, »Siproizvođačima n amijenjen nije zamjenice mliječne Program širem fazi već relinom« Hrvatske, području prvoj području, otkupnom farmama. društvenim i robnih kod proizvođača od oko 5.000 tona posebice isi njezinog godišnje mliječne zamjenice Proizvodnjom 40 oko teladi ishrani milijumlijeka otkup povećati moguće je korištenja mliili krava litara, bez dodatnih proizvodnje broja ulaganjapovećanje kravi. po jeka stočishrani će »Sirele« prema Na očekivanjima području 1.500 tona otkupnom će da te se utrošiti zamjenice nog mliječne godišnje podmlatka litara 13 količine način godišnje. milijuna mlijeka otkupljene povećati taj što iz ovih Realnost prozvodnje tehnologija je činjenice proistječe predviđanja i praksi. u rezultate daje prihvaćena svijetu zamjenice mliječne mlitona 5.000 blizu utrošiti kako će Proizvođači očekuje, koji godišnje, i kao bi znatno otkupljivači mljekare, prihode, svoje povećali da zamjenice, ječne količina 25 oko se, također, prozvodnje godišnje posto Očekuje realizira mlijeka. »Sirele«. otkupnompodručju zamjenice mliječne točke

su

da

su

se

u

na

se

za

na

se

u

a

se-

na

a

za

se

u

ne

sama

u

a

se

a

uz

u

u

za

se

za

za

a

samo

na

na

a

na

u

na

za

u

u

na

u

se

na

za

u

se

se

na

165

Agroindustrijska realizaciju zajednica pomogla je svojim tako ovog projekta pridonoseći ideje ostvarivanju povećanoj proizvodnji kravi i količinama.

A to ekonomski i intepo mlijeka otkupljenim je razvojni »Sirele« i potrošača. sredstvima

o

res

V. Prohaska

sui

VITELA

.

mliječna zamjenica

za

—

telad

mast, V: mlijeko prahu, brašno, s ojino minerali glukoza, vitamini, antibiotici, NAMJENA: kao »Vitela« ishrani zamjenica Mliječna namijenjena je zamjeniteladi do 2 starosti kravlje mlijeko, mjeseca PRIPREME: tako da koNAČIN Mliječna potrebna zamjenica priprema ličina »Vitele« količinom vode prahu izmiješa tople (temp. manjom dok zatim doda ostala količina vode 40— tople otopi, omjeru: težinski dio »Vitele« 1:7 i sedam (jedan dijelova vode).

50"C), SIROVINSKI

ca

SASTA

Obrano

i sirutka

u

za

se

u

se

s

ne

se

PROGRAM I.

u

HRANIDBE:

6. dana

—

se

kolostrum

kravlje mlijeko 311 16.

20. dana i 31 »Vitele« kravljeg mlijeka 21.

55. dana 61 »Vitele« (2 31) 511 »Vitele« 56. i 57. dana 7,

15. dana

—

—

x

—

JEDNA

57. i 58.

dana

41

58. i 60.

dana

1

»Vitele« —

21

SADRŽI

MJERICA

125

»Vitele«

g

»VITELE«

j edne posudu pripremu zamjenice mjernu tele« i vodom do litre. nadopuniti toplom jedne Za

litre

staviti

u

jednumjericu

»Vi-

Napajanje puta krmnu U toku »Vitelom« telad imati raspolaganju napajanja »Starter« telad te kvalitetno i po vodu volji. sijeno DNEVNA

UPOTREBA:

2

mora

dnevno.

na

za

KONTROLA: u

»Vitelu

Zagrebu,

imamasa

166

INSTITUT

kontrolira ZA

Fakultet

STOČARSTVO

poljoprivrednih I

smjesu

Sveučilišta

znanosti

MLJEKARSTVO.

s

s

s sa

zo

ji

Higijenskemjere na pašnjaku Mnoge zemlje j oš prakticiraju ispašu mliječne radna krave sebi lako snaga ušteđuje ljudska pribavljaju jer probavljizelenu mineralima i vitaminima, masu, bogatu bjelančevinama, svoju tvornicu Naš zadatak da od što stvoriuzmemo osu mlijeka«. je njih i danas

krave.

za

Time

se

same

vu

za

ono

su

e.

pašnomdržanju goveda planinsku ispašu pojedinih i dobnih kultiviranim Ti su kategorija pašnjacima. pašnjaci navodnjavani, stalnim i nadzorom radi pognojeni pod iskorištavanja pomoću sustavnog mičnih pregrada, pregonski pašnjaci.

Slobodno čistom zraku i suncu držanje životinja izlaganje pozitivno naročito mlade životidjeluje ifunkcije organizma, povoljno utječe možeŽivotinjama životinje. nje razvojuali rasplodne stajskom držanju pri što nikada. živosve, pružiti dobiju paši, zraku, Kretanje zraku ekstremiteta i papogoduje jačanju mišića, pravilnom tinjaSnažno razvoju koš i srčani mišić. boravak zraku paka.

Nadalje, razvijaju prsni vitamina iz te D njegova povoljno utječe stvaranje provitamina jačanje općeotpornosti organizma. klimatskim nije svim doDak Trajanje podjednako ispaše područjima. linama 180 do 200 visokim ispaša dana, srednje traje planinama s kraćuje 120 do 90 dana. hranom mogu grla koja Broj opskrbiti vrijeme također varira dobu.

Danas viprema getacijskog razdoblja, godišnjem še koristi visina i od izpregonska ispaša stoke, ograda materijal kojih različiti. Pri stoka do građene, pregonskoj ispaši jedan ostaje dana zatim pa pojednompašnjaku, drugu pet pašnjačku pregoni vršinu.

Tako kratak boravak stoke na određenim dijelovima pašnjaka, da ostane dio neiskorištene trave, higijenski zbogsuzbijanja jet jeopravdan endoparazita.

Osim vremensko treba i to da ograničenje ispaše, paziti ispaši mlada stoka naročito staru. To važno kod slijedi suzbijanja strangilidoze je teladi. i pluća Značajnije mjere životinja ispašu njihov priprema zdravstveni zdrava stoka. S panadzor, pašu pravilu pušta jer šom treba i oprezno.

Prvih dana treba biti počinjati paša kraća, postupno treba zatim produživati. postupno U toku veterinarski nadzor.

Da bi čitavog razdoblja neophodan ispaše je biti uređeni i pašnjaci odgovarali zahtjevima higijenskog držanja, moraju S treba odstraniti snabdjeveni potrebnim objektima. njih predmete ( lešei te Ukolive, kosti, kamenje itd.) grmlje šiblje, kojima zadržavaju krpelji. ko inficirani zaraznih ili i uzročnicima neoppašnjaci invazijskih bolesti, odnsono hodno Za stoku bodezinfekciju, dehelminitizaciju. provesti koja je treba vode. Jedno ravi od pašnjaku, dovoljno pitke osigurati najboljih rjebunara Ako to ne ubrzo stoka šenja izgradnja napajalištem. učinimo, je ulazi vodu i će biti nužno akumulirati oborinsku onečišćuje P onegdje je. da du. Pritom bude moramo nakapna površina paziti povišenom m jestu da Ako nismo njeno onečišćenje. spriječi mogućnosti opskrbiti pašnjak vodom od ovih vodu dovoziti cisternama. jedan načina, potrebno je i strana.

Pašno ima, međutim, sunnegativnih Prejako djelovanje držanje naročito čanih zraka može rasplodne djelovati, nepovoljno životinje.

Pojamože oborina i izazvati Zato pad prehlade. naglih vjetar temperature nadstrešnice ili zasaditi drveće treba bi izgraditi pašnjacima podkoje velikih vrućina ili vremenskih stoka sklanjala nepogoda. vrijeme Pašnjaci kiselim štetno lakšim botaničkim sastavom, travama, probavutječu tj. i od nastati i mogu organe izazivajući Trovanja umjetnih trovanja. gnojiva Pri

mislimo

vrsta

na

na

na

na

sve

a

u

na

na

mo

ono

one

na

na

na

se

na

na

na

u

od

se

u

u

na

se

za

ve-

se

a

veoma

sve

su

su

samo

na

se

na

uz

na

na

uv-

na

ne

u

su

se

za

na

u

samo

a

se

sve

u

se

su

na

s

u

vo-

na

se

u

na

u

na

uz

va

na

se

za

s

s

na

ne

167

i

manifestiraju proljetni proljevi, promjene minerala nekih itd. Posebam, zbogpomanjkanja pašnatetanija, poremetnje i podvodni zbog metilja plućnih vlasaca, v lažni, pašnjaci invazije opasni doći i do nadima do poMože ni bolesti i nisu kopita. Nisu goveda, rijetkekao i do papaka različitih česte i povreda. patološke sunčanice, promjene jave nedostatka i fosfora. kostima uslijed kalcija od strana neke možemo To trus malo pašnjaka, koje negativnih ili ukloniti. da i dobre volje smanjitipotpuno Metabolične

herbicida. no

se

kao

nad-

su

a

u

su

samo

J. Havranek

Poučno stručnoputovanje »Mljekarskog organiziralo Udruženje mljekarskih je U Munchen.

Hrvatske vrlo i stručno radnika zanimljivo analizepoučnoputovanje i Munchenu za mlijeka proizvođača selekcijLaboratorij je posjetio bavarsku izložbu. i sku službu Nadalje, povratku poljoprivrednu Središnju kroz bilo Goru autobusom Austriju Kranjsku usmjereno je putovanje Nakon nad 2.500 metara morem. cestu gotovo kraćeg Grossglockner Alpsku dostiže na3.798 metara a zatim koji Grossglocknera podnožju zadržavanja noći Nakon Goru. i Tarvisio u dvije Kranjsku Italiji putovanje stavljeno je došao hotelu odmor autobusu Četpravodobno. »Alpina« je provedene dana a prema glasoviti Zagrebu je povratku posjetio putovanja vrtog desetak dobitnik Mesta nagramostan godina jeprije krajNovog Pleterju znaku čestitki bio Rastanak de AVNOJ-a. mljekarUdruženju Zagrebu je Hrvatske vrlo skih radnika koje stručnog putovanja uspješnu organizaciju ali zato i vrlo bilo i vrlo naporno štedljivo. je Dobro bi bilo zadaća i bila što reći i stručnog putovajoš je bavari analize proizvođača Središnjoj mlijeka Laboratoriju tj..posjet nja, izloži. p oljoprivrednoj skoj 8 izvrsno Kakvoću opremodređuje proizvođačimaBavarskoj mlijeka U Munchenu smo »Milchprufring Bayern«. posjesklopu laboratorija ljenih Bavarnalaze se od osam tili pokrajini i koja laboratorija jedan spomenutih i rezultate neutralna ska. Služba mljekare priznaju potpunosti je potpuno Na i država. nadzire službu stočari. kraju laboratorijsku Nadalje, spomenutu Ministarrezultate služba dostavlja l aboratorijska obračunskog mjeseca rezultate Bavarske ono stvu mljekapotvrđene dostavlja pak poljoprivrede stočarima. isplate zbog ima uzorke bočica da svaka U smo mlijeka laboratorijuniobavješteni bočici Oznaku oznaku »pročita« poništava. koja pranjem trajnu iz kamionu elektronski gospodarstva mlijeka preuzimanju uređaj pri Kada oznaku se bočice s i šifriranu elektronski gospodarstva. z abilježi uređaj komveć točna donesu iz uzorcima laboratorij postoji gospodarstva mlijeka Laboratorianalizi Pri bočice i oznaka gospodarstva.svakoj broja pjuterska analitički elektronskog pomoćuoznače »pročitaju« analiziranja prije aparati ju bona bočice i svi rezultati broj kompjuterski analiziranja broj đaja Potvrdili uzorak. uzet oznaku iz ima bočica čice gospodarstva kojeg pak j e između imali nisu da nikada gospogrešakada Laboratoriju stručnjaci takav rezultata bočicama oznaka na i Smatraju je analiziranja. podarstva, tehnološki n epogrešiv. postupak g otovo mliuzoraka analizu nalaze U brojni aparati potpunu Laboratoriju i »Milko-Scan« mast, Tako analiziraju bjelančevine mlječnu aparati»Fossomatik« jeka. kao stanice somatske mlijeku pokazatelj šećer, aparat mlječni Za

lista«

suradnike

u

se

u

na

za

s

u

za

u

u

sa-

se

u

a

u

u

u

za

osnovna

ono

,

za

u

u

u

u

sve

a

.

rama

za

se

na

ne

a

u

u

u

ure-

se

a

su

nam

u

se

za

u

168

."

DOE

bavarska

Središnja

La

Pid

%

ie

izložba

poljoprivredna

u

ii

a

Miinchenu

broj »Autoanalyzer« aparati stanja zdravstvenog bakteriostatike i zaostale »Infoss« lijekove druge aparatom terijamlijeku, kao ledišta točka III.« II. i a pokazatelj pouzdan » Cryoštar mlijeku,aparatima vodom. mlijeka patvorenja količini masti, bjese prema mlječne određuje mlijekaBavarskoj Cijena somatskih i kakvoći se i lančevina bakterija broju koja temelji higijenskoj niti da bakteriostatike i zaostale sadržavati stanica ne druge lijekove smije jepatvoreno. analizama Tako se prema proizvođačima: oblikuje mlijeka cijena Pf masti 25,90 za3,7% prema Pf), jedinici (7,0 masnoj Pf 25,50 količini prema Pf), 3,4% bjelančevina (7,5 Pf 3,20 osnovna cijena 0,20 Pf I. razreda kakvoću vimena,

bak-

i

»Bactroscan«

u

u

u

na

a

—

'

za

—

—

—

—

dodatak dodatak

za za

kakvoću

higijensku ukupno

1,00 Pf

»S«

55,80 Pf da 6,30 Pf tako u 62,10 Pf. Preračunato treba

približno mljekare imaju Pojedine »S« kakvoću 1 za dobivaju proizvođači kg mlijeka bila bi 4,34 dinara! dinarsku cijeni Spomenutoj mlijeka vrijednost cijena i uskao 11% od iznos dodati poreza mlijeka kupac mljekare plaćaju kojeg još državnu blagajnu. mjerenje Munchenu izložbi poljoprivrednoj bavarskoj Središnjoj velikoj Posjet izložbenom Na velikom stručna bila glasoviti prava prostoru poslastica. je znalački bavarci »Oktoberfest« su i Minchenski prikazali velesajamprigodni »zdravo i da da proizvodi proizvodnja usmjerena poljoprivredna njihova je insirovina izvrsna i da ukusno« sve prehrambenu brojnu proizvedeno je bile U 14 dvorana ili tuzemstvu bilo brojsmještene inozemstvu. dustriju dodatak

sezonski

od

za

u

u

uz

za

u

—

i

o bii a

Bi

su

169

Sudionici

1990) (Miinchen, putovanja rujan, stručnog

prigodne jednoj dobro i ukusno«. prikazana »seljačka je Dobro ca« koja Bavarskoj proizvodi »zdravo, jeupozoriti 14 bila izložena stoka svih paviljon kojemje stoke i koje pasmina uzgajaju oduševila poNjemačkoj.

Vanjski izgled proizvodna brojne svojstva Sva izložena stoka redovito otvorenom na predvodila prigodsjetioce. je »veliki stručni komentar vrsnih bavarskih nom nazvanom stadionu, ring«, Osim izloženo bilo vrlo mnogo bio stručnjaka. goveda konja predveden je je i jedan iz blizine Veliko konja izložbu Kemptena.da bavarci posjetilaca peteropreg zanimanje zanimas velikim dokazuje spomenutupoljoprivrednu siroviizvrsnu poljoprivredi kojaproizvodi njempratedostignućavlastitoj prehrambenu industriju. izložbe.

ne

Tako

u

dvorani

bila

tržni-

u

na

u

se

u

su

se

uz

a

za

u

nu

za

Z. Mašek

PosjetJeruzalemu Poljoprivrednici Poljoprivredne zadruge»Gornja Dugog la 28. međunarodni su poljoprivredni organiziranoposjetili sajam Gornjoj Treba biti iskren i reći da to bio do danas PoRadgoni. najbolje je organiziran Vrlo veliki iz naše ljoprivredni Radgoni. brojizlagača zemlje sajam Gornjoj kao i i inozemstva svakodnevno i su sav brojni ispunjavali posjetioci proštor kako staze domaćini ga pješačke Sejma, popularno nazivaju. rado i iz Poljoprivredni posjećuju stručnjacipoljoprivrednici sajam Hrvatske.

Nakon obično ide razgledanja poljoprivrednog pješice sajma Ormožu na prema susjednu Austriju, gradRakersburg povratku glasovitj. »Vinskom tom cestom«. »JeruzaUobičajeno tamošnju jeposjetiti gostionicu lem« dobru čašicu ili kratko na gdje gemišta »brizganca« predahvina, i odmori od napornog izložbi. i ne putovanja posjeta Vinske bačve i kace oznakom »Gostišče Jeruzalem« bili su dobar povod kao uspomenu tom vinorodnom krajednufotografsku snimku, posjet Posavina«

Se-

iz

u

u

se

a

se

uz

s

za

170

na

u

|.

bi

1

bI

"i

ri

107

#. “

I

,

*:

dili

a

,

5

B

+“

:

KJ

.

t

'

x

j *

a

ts

:*

“

*

Ž

“

i.

R

t

i.

.

križ

3

4

j

t

>

:

“

.|.

+4

;

sd

«i

kit

tost

kesa Hiika vazi

<

idasšuta

fea za bed Hila š

A

Zbogtogauspjelu poljoprivrednicima »Gornja ju.

Sela i gog objavljujemo! zm.

3 Trst ZlatkoMašek sA sliku

PZ

s

Posavina«

iz Du-

|

k

mii

;

5

:

,

.

x.

A

Popunimo pašnjake stokom!

A

Hrvatskoj pašnjaci bez stoke. kosu trava i Brojne gotovo Bogata livade i da se više i kosi stoke više prekriva prirodne ja pašnjake gotovo jer i nema da tada ni govore gosgospodarstvima.

Seljaci p otrebno nije sijeno Većina vrlo nisku seupozorava podarstvima. otkupnu mlijeka. cijenu No, često da krave donose i vrlo tele ljaci zaboravljaju godišnje vrijedno koje ili tov, to znači da ima vrlo visoku gospodarstvu rasplod usmjeruje tržišnu naš da što više popune Zbogtogaje cijenu. savjet gospodarstva svoje stokom, prehranu prekoljeta staje usmjere pašnjak!

Zlatko Mašek livade

t ke

u

kodkes

ne

u

Sacra a

u

na

se

za

a

"

u

ono

a

na

-

U

pau dea

-

—

:

:

au , ž

odei

Rasplodne

moe

m a

ća

junice na

+

pašnjaku

;

će

:

Novigrad na

—

pi ,

v

k2ig

dra

Dobri

a

171 :

:

: <

dpi wr “

o

1 +

ž :

+

A s

i

r

ke. >

č

:

$,

' “

S

ŽE

I

mia

;

ne X

“

sE

..4 ki ia koki *

3

:

.*

BAN

oi

s a Ž |

, *

.

.

.

Nove cijenemlijeka razloga kasnimo, mlijeka objavljivanjem cijena odluku Hrvatske donio Sabor mlijeko povećanju premije Republike je odštamlist« br. 10 već bio kada koncem štampi, tj. listopada, je»Mljekarski nešto

novih

S

malo

što

iz

za

o

u

pan.

i od:

mlijeko je izmijenjen Dakle, premijama iznosi: 1990.

1. studenoga godinePremija m.m.i ravničarskim 0,34 din/1 3,2% predjelima a) 0,50 din/1 3,2% predjelima b) brdskoizformira da konačno planinskim u Orne je princip premija mlijeko usvojen Zakon

za

o

sa

u

za

u

m.m.

za

se

o

nosu

ZAŠTITNE

(rujna) godi(koja jenepromijenjena odnosno 0,94 din 3,3984 din/l jedinicu) mlijeku, 3,6% zaokružile Kako mlijeka mljekare din cijenu ili 3,42 din/1 0,95 3,6% mj. će od da01.11.1990. i snagu mlijeko toga stupila koja je premiju kako tuma plaćati slijedi: 10%

ne

od

CIJENE

m.m.

za

—

1990.

22. 9.

za

u

masnu

su

za

na

uz

Ravničarsko

a) Masnoća

%

———————A

Masnoća ———————————a___

3,2

—_——————————AAaoo

3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 3,9 4,0 4,1 4,2

Osnovna

Republike područje

Hrvatske

cijena

Premija

b)Brdskoplaninsko Osnovna %

din/l

Ukupno

0,3400 0,3506

3,0400 3,1350 3,2300 3,3250 3,4200 3,5150 3,6100 3,71050 3,8000 3,8950 3,9900

3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 3,9 4,0 4,1 4,2

ama

se

na

novu

vo

m.m.

0,3613

0,3772 0,3825

:

0,3931 0,4038

0,4144

0,4250 0,4356

0,4463

3,3800 3,4856 3,5913 3,71022 3,8025 3,9081 4,0138 4,1194 4,2250 4,3306 4,4363

Hrvatske

Republike područje

cijena Romom 3,0400 3,1350 3,2300 3,3250 .3,4200 3,5150 3,6100 3,71050 3,8000 3,8950 3,99090 mmen

eee

Premija PP jn 0,5000 0,5156 0,5313 0,5469

0,5625 0,5781

din/l

Ukupno E

3,5400 3,6506 3,7613 3,8719 3,9825 4,0931 4,2038

s

0,5938 0,6094 4,3144 4,4250 0,6250 4,5356 0,6406 4,6463 0,6563 ooo oma or inž.

Deneš, dipl.

Stjepan

Mišićna napetost Kako

mišića?

odgovoritijezik na

opuštanja (kontrakcije) obavlja stezanja organizma našeg što stotine žvakanja, pirukovanja, vrijeme događa, primjer, mišića, da tako konstruirano normalne Te itd. i govora tijelo je kontrakcije jenja, o po kad mi ih lako štetnoj napetosti mišićnoj govorimo Međutim, podnosi. prevrstu mislimo onda neodgovarajuću, kontrakcija: drugu zdravlje, napetost. komjernu krvna bilo kontrahiramo Kad cirkulacija njem išić, koji upotrebimo, stanice tvari dolazi i, drugestrane, blizini Manjehranjivih mijenja. govoj otežano. iz i toksina Ovaj područja je tog produkata raspadnih odstranjenje i mišić ostane Ali ako kraće kroz tolerirati može napetosti napor vrijeme.

S slabost. i vremenom, umor bude krvi otežan, počinjemo osjećatislabi čitavo protok mišićna tijelo. kontrakcija napetost permanentna i mišićne dnevne one obratiti Mi moramo napetosti brojne mišića. pažnju takve tih određenih Uglavnom, napetih opuštanjem njih reagirati vratu, istim na licu, glavi, mjestima: ponavljaju uvijek tenzije pretjerane više načina rukama. i pomonogama, ramenima, Postoji stopalima vilicama, možemo i obično mišića uočiti možemo ću grupe koje napinjemo koje kojih aktivnosti. dnevne bez da prekidamo opustiti izražava Na jakim mrštenjem, glavi napetost prekomjerna primjer, zubi usnica. čela ili čvrstim stiskanje je Uobičajeno stiskanjem nabiranjem i izbliza sebe Promotrite pomno klasična i navečer, ogledalu, manifestacija. držite da li Kako ruke. i kad i pokušajte osjetiti gledate, god perete ujutro, onda ih Ako ukočenom mišiće čvrstom, o sjepojačajte taj držite, stanju. lica možete koliko obrve lica: god podignite čitavog napinjanjem ćaj svesvjesnim tada zatvorite čvrsto zatim dok više, oči; čelu; napetost osjetite neka nakon svakom U ovom namrštite. maksimalno tenzije uslijedi primjeru dok ste mišića vježbe Ponavljajte upotrijebili. koje potpunarelaksacija od prema opuštanju. napetosti prijelaz zapamtiti uspijete i nakon 6 do vilica i Isti dnevno) (5 puta stiskanje primijenite princip češće da i stiskate su sada ih da da bi trebalo dva opušterjeđe osjećate tjedna Mišićni

i

sustav

za

na

se

su

onu

na

u

se

s

u

u

se

ova

—

na

sve

na

na

se

se

na

u

se

u

sa

se

na

ne

ne

ove

na

ne.

mislima

počinje Relaksacija usklakontrolirati možemo nesvjesno gdjetoku dana. Kako područje najbolje Vjerojatno stresovi dnevni poramena dištenu položaj jeste tenziju od potako većina podizati polako p očinje n agomilavati, činju Jedda naše Rezultat hoda. sebno ograničeno. disanje postaje je vrijeme možemo ramena, nostavnim opuštanjem početi položaja promatranjem duboudahnite i ih držite ih da utvrdite Ako spustite visoko, naprosto petosti. i vrata mišići isto kako i ko 4 ili 5 u relaksiraju vrijeme osjetite puta koćete učinke ramena, kad Jednom uvidjet spuštanja ugodne osjetite glave. dostvari Slične dnevno. da par risnost položaj puta njihov prekontrolirate i rukama. i stopalima gađaju ustvari da do dati Sve počitijela relaksacija znanja trebaju sugestije od Jedan nad tim. kontrolu određenu možemo mi i da mislima sprovesti nje mišićdade i da kada se kazati da to učinimo načina priliku opusti tijelu je aktivnosti. dnevne naše usred obnovi i da sustavu nom predahne Vaš liječnik u

se

u

ramena

nas

—

za

na-

s

vam

se

se

na

ove

u

—

173

SAVEZ SELJAKA HRVATSKE

Izvod

iz

programske orijentacije seljaka Saveza

Štoje

Savez

Hrvatske

seljaka

Hrvatske?

prijedlog velikog broja s eljaka, Republike Hrvatske 27.

1990.

Savez osnovan Zagrebu lipnja godine seljaka je Hrvatske kao interesna društvena izvanstranačdobrovoljna organizacija karaktera. kog Savez i interese i seoskih zalaže objedinjuje seljaka zastupa stanovnika, i te unapređenje njihova ekonomskog, društvenog kulturnog položaja traži društvu. seljaka potpunu ravnopravnost aktivnošću Savez želi Svojom Hrvatske pridonijeti ukupnom gospodarskom razvoju da i naša što Republike pomoći poljoprivreda stvaranju uvjeta brže Evropsku z ajednicu. integrira Savezu svim i ostalim stanovniciČlanstvo seljaka dostupno seljacima j e Hrvatske sela i bez obzira zainteresiranim poljoprivrede razvoj ili nacionalnu, vjersku političku zanimanje, pripadnost.

Saveza odbora i Članovi preko općinskih mjesnih programske ostvaruju utvrđene zadatke Saveza Statutom i te i Programskom ciljeve o rijentacijom zadatke i odbora. općinskih svojih mjesnih Savez Hrvatske financirat će od članarine i seljaka doprinosa članova, od vlastite i prihoda djelatnosti, dotacija države, privrednih drugih organizacija.

Saveza Ciljevi seljaka Saveza da: Cilj je podiže ustalno gledseljakadruštvu; i i sela te traži javnosti predočava dostignuća probleme seljaštva njiovo rješavanje; zaštiti i ista praseljacima zdravstvenoj socijalnom osiguranju osigura već va druge kategorije koja stanovništva; imaju traži od društva zaštitu trudnica i kako bi pradjece, porodica seljaka vima s stanovnicima; izjednačili drugim traži staračkih domaćinstava zbrinjavanje selu; fondove kase radi i solidarnosti, drugo p omoći organizira uzajamne potpočlanovima domaćinstava ili smrti njihovih slučaju nesreća, bolesti, iziskuju znatne drugih događaja koji materijalne troškove; seosku donosi tekovine ulaganja infrastrukturu, koja potiče civilizacijske idomove seoska kanalizacinaselja (moderna m reža, v odovod, p rometna društvene i kulturne telefonija, ekonomske, institucije); ja, Na

stručnih

i znanstvenih

radnika

u

se

za

u

se

u

u

ma

za

na

se

u

u

u

se

u

u

re

u

u

u

174 :

: .

hk

s

šut

# +

s * .

. '

s

d

m

će privrednih malih mladim ljudima pogonakoji omogućiti otvaranje i stvore selu da da tu zadrže i zaposle o bitelj; uvjete osnuju seoski turizam što će i ostalim stanovnicima sela donositi seljacima razvija dodatne prihode; ravnoteže seoskim prirodne pridonosi ugroženim uspostavi prostorima okoliša kako bi održali (pošumljavanje, zagađivanja sprečavanje prirodi ni kontrala kako bi selo svim vodotokovi, i zdrav prljavih industrija drugo), ljudiživot. ugodan pružilo

traži na

se

se

u

se

ma

Za

što

se

zalaže

u

svom

Savez

seljaka Savez Hrvatske će za: seljaka djelovanju zalagat takvu će dobru zaradu poljoprivrednu proizvodnju koja seljacima osigurati i životni društvu količine kvalitetnih prestandard, primjeren dovoljne hrambenih i drugih proizvoda; što će p lasman poljoprivrednih siguran proizvoda omogućiti blagostanje dobrim proizvođačima; stalnu državnu zaštitne p oljoprivredi potporu (subvencije, kredite, cijene što bi da kriza sada nalazi itd.), pomoglo seljacima prevlada kojoj time bi i poljoprivreda, potaknuo proizvodnje; razvoj svih oblika vlasništva uspostavu potpuneravnopravnosti poljoprivredi i što znači svih ogra(društvenog, zadružnog privatnoukidanje i sektora maksimuničenjadiskriminacije (ukidanje privatnog zemljišnog seljačkog), im ma, vraćanje zemljišta seljacima koje jeoduzeto, izjednačavanje plaćaporeza itd.); nja i članova Saveza zaštiti pravne prapružanje pomoći zastupanje njihovih Hrvatske?

se

a

se

a

u

se

se

u

u

Va;

podpovoljnim reprodukcijskog materijala, uvjetima organiziranje sredstava članovima i Saveza mehanizacije drugih potrebnih njihovu ili poljoprivrednu drugudjelatnost; dodjelu neobrađenog zemljišta društvenog seljacima korištenje; izdavaštva i bitnim svim informiranje unapređenje seljaka problemima tehnološki prava, (proizvodnja, tržište, socijalna kultura, obrazovanje, viteti i nabave

za

na

o

no-

sl.;

ekonomsko

seljaka (poticanje poduzetništva, zadruge, organiziranje no-kreditne i čime bi interesi te drugeprranizioje) zadovoljili seljački i omogućionapredak seljaka; kako redovnom školskom poljoprivrednog obrazovanja, unapređenje tako i raznih oblika sustavu pomoću dodatnog o brazovanja poljoprivrednih proizvođača; kako bi i i veterinarske širenje unapređenje poljoprivredne službe, razvoj, što više i im približile seljacima poljoprivrednoj pomogle proizvodnji; kao društvene ugleda poljoprivrednog podizanje djeznačajne zanimanja latnosti hranu: svima kojaraznih osiguravai smotri te i turističkih kulturnih, sportskih organiziranje natjecanja sadržaja. šted-

se

sela

u

se

one

u

Što

seljaka kao društva svega koji seljaštvu dijelu pripadnosti Prije bio izgrađuje svijest i zanemariv. dugo zapostavljan je ćemo: radom Hrvatske U Savezu postići zajedničkim seljaka nabave materijala, mehanizacije reprodukcijskog prilikom povoljne uvjete i sredstava i drugudjelatnost selu; potrebnih poljoprivrednu drugih dobiva

član

Saveza

Hrvatske?

o

u

za

ha»

175

haa

/

đ,

m

ta

:

:

:

Ki

Vi

/

a

>

#

od

.

»

A

t

x

,

ži

i

:

.!

ć

'

j

.

iki

|.

;

I

5

U

,

+ \

“>

*.

j

:

t

ži

GS i ljetine osiguranja druge gospodarskih stoke, objekata, + povoljne uvjete nastanka araleo štete; imovine u slučaju DRPIĆ i iskustava ARARA poljoprivrednih plasmanu proizvodnji razmjenu * organiziranu “proizvoda; praimovinsko socijalnih pravnim pravnu +4 ostvarenju sporovima, pomoć LK DA: va, itd.; proizvoda prometupoljoprivrednih i drui socijalnih ekonomskih, njihovih ostvarenje seljaka ravnopravnost s: što kao To će ostvariti interesa. upućeni seljaka zahtjevi a akcijama gih i kada i “raznim prekidi treba, ispopregovori, organizacijama, organima i ruke ko slično; proizvoda kasa solidarnosti, fondova VĐVĐVĐĐ-* 2 (fond namjenskih mogućnostkorištenja studente i učenike nadarene YET: itd.) s tipendije pomoći, jamne seminarima, tečajesavjetovanjima, o brazovanja d opunskog mogućnost Pak i inozemstvu; f vima i zemlji me putovanjima studijskim i novitetima stalno dh. proizvodnji poljoprivrednoj informacija dobivanje M 43 primjeni; njihovoj aktivnosti: te kulturnih i odmora rekreacije organiziranje kvalitetnije PetaSA i Saveza biran bude i da bira da organe općini pravo seljakaRepublici, a zajednici. mjesnoj ie i

Š

;

€

e

|

|

<

o

x

Č

:

*

SK

:

u

*

'

su:

se

a

st

uza-

a

za

na

*

Ken

:

u

e

u

o

2

S

e

LAŽA

*

*

u

u

|

'

Želite postati PRISTUPNICU. priloženu AZabotoieno popunite izvolite dodatne Za informacije +.

6/III kat.

Brešćenskoga Zagreb, LAVE KA

AN

šik

'

obratiti

se

sve

|

da

Vas

molimo

HRVATSKE

SELJAKA

SAVEZA

članom

li

=

tel.:

na

(041)

419-842,

41000

*

E

u

i+

M---------------------

,

,

..

1. Ime

i prezime

2. Dan,

mjesec

en “

i godina

(UMBG

je

don

£

6. Školska

Sprema:

7. Adresa

stanovanja:

angas tav sasa nkanca

avoaeovaonennnnannavansnannnon

C) Općina:

nabavna nana apas uva aastaaato nona tatana

a4coeeeonasivasdvaotonaaeganananta

Izjavljujem da

Đ.

s

ž

HRVATSKE

karte):

iz osobne

5. Zanimanje:

4.4

aaa

drab

SELJAKA

SAVEZ

U

nannn

neven

ana

(ha

Vas

Molimo

sk

Pristupnicu

>

Z

Izdavački

:

Mai

Programsku

prihvaćam

' 6do“

y

3

,*

da

seljaka Hrvatske

Ki

Na."

savjet:

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Mjesečna

akapav

Tiraž:

NALAZE

f

PE

“Tisak:

Bolić, Antun

ćlan.

redovan

R

*

Zagreb,

sekretarijata

je plaćanja

o

poreza

“.*

S

Vlado,

Caput,

Hadžiosmanović

dr, Mirza

Stjepan Deneš,dipl. dipl. inž.

j

:

Hrvatske

Republike

radnika

:

kao

i ustanove

i

.

, .

y

F

3

;

p

na

promet.

i za

proizvođače

th

p

kk

Hrvatske

SR

kulturu

broj 5249/1-1972.,

Ki

.

n

.$

S

*

*, ..

*

4

Pia

-

:

Mljekar-

Hej

kje

S

i

'

j

:

4

na “

“i.

K Ah

SE *

id

ZI

tim:

“

Š

*

s

Ž

i fizičku

b\

4,00 dinara

mlijeka iznosi

a

Ai

( -

f

prosvjetu,kulturu

+

k

nmi

za

3

.

saa

:

Ilica 31/III, tel. 424-420

še WM

Ak

x

*.

Pehal, dipl. inž., Petrić

dipl. inž., dr. Berislav Majić, Ivan dipl. inž., Miljenko Turk, dipl. inž.,

inž.

ate

Li KE

.

**.

Kobra,

.

Volarić, Udruženje mljekarskih Vera

4

si

Še

Miroslav

Hadžiosmanović,

dr. Mirza

Jovanović-Bunta,:

Brlek, dipl. inž. Vesna

dipl. inž., Stjepan

Bratanović,

Brčić, dipl. inž., dr. Pavao

urednik:

Republičkog

ski

s

.......

organizacije pretplata 45.000 primjeraka mjesečno NIŠPRO Štamparska djelatnost,Zagreb »Vjesnik«, OOUR

list oslobođen

bi

6

adresu:

za privredne

Rješenjem

o

'

toj organizaciji kao

pristupam

te

sna

iooaacecenonenaoaonataantes

Ć

x

S du

Milan

i uredništvo:

Uprava

4

ili je pošaljitena

odbor:Mirko

Tehnički

<

Aid

aktivistu

mr.

odgovorni

<

“.

našem

.xGlavnii

;

:

i

slovima.

pisaćim strojem ili štampanim

ispunite

pristupnicu

uručite

Uredđivački

'

i

astusaonakananao

(Vlastoručan potpis)

dipl. vet. Stjepan Deneš, Miljanović, dipl. vet., Slavko Mašek, dipl. inž., Nada Vuković-Svoboda, dipl. vet.

Dubravka

Kia

ai

sastao

desio tboprbop očvodoočtec anali

dienjositoasićtobaščiornaptatskasj

orobe

kesjetoe

d) broj telefona:

orijentaciju i Statut Saveza

dipl. inž., doc.

ki

M

shua

:

j

4

kanak

skuta

ranannatotan

i

(mjesto i datum)

e

ika

nasta ponanabaprvsnangon boksa tannaonnnsa

avoanareronepniniovanvapaana

aeesnanessnsteeenennaananostisnskakesskvasnananananannnnanosnaa

broj građana

4. Matični

Lo

sja ps

ananasa din kasna ana bnoka onanana vnannaa

aeoeeonacnaotanasbanan

:

haća

rođenja:

f

ad

ARIR

avananannnn

5st

3. Mjesto rodenja

Pi

nodvoce a

UČLANJIVANJE

ZA KA:

kadranplan zi nahte of

PRISTUPNICA

'

vraća

nalanatlažkteg ća Ve gottou zara

i

»

RV u *

i»

h

Panda

;

jb