Mljekarski list 12-1990

i zobi ječma jare sjetvujarog

Velikiinteresza

obično izuzetak.

to-

spremaju jarih poljoprivrednici sjetvu četiri ovom zime kom predstavljaju poslu protekle godine i zimtokom vremenskim predzimskog povoljnim i zobi uvjetima Zahvaljujući kombinatima počimala je posebno j ečma razdoblja jarog sjetva skog odnosno iza Nove odmah u siječnju. vremenske godine, bez obzira nisu Privatnici sjetvu povoljne uvjete, navikli, znati da treba i ovih kultura pa Ipak veljači. rijetko siječnju, obavljati ovisi i visina uveliko što odnosno priroda. ranijoj sjetvi noj, kunizobi ishrani ovaca, i koza, stoke, svinja, prvenstveno ječma Uloga ća i je. konjanezamjenjiva nerealno zauzimakukuruz naročito Pšenica, razdoblju proteklom im le veće nego pripadaju. površine Iako

strnih

za

se

žitarica

u

na

na

o

u

u

ra-

u

su

u

a

ječam veliko da male tako Zalihe pitanje je ječma godine j arog sjemena nabaviti moći do pozainteresirani li će svi da sjetve, seljacipočetka posebno i brazde izorane U trebno povoljnog jesenskoslučaju sjeme. može započeti. j ečma siječnju sjetva jarog zimske svim kratku relativno: ima Jari Jugoslapodručjima vegetaciju, ječam kisela Ne podnosi prirode. zadovoljavajuće agrotehniku daje pravilnu vije tla ni plodoredu. ponavljanje Dobiti poorano tlo mora Za posebno sjetvu. jesen, ječam jari i obrada odnosno pa obavljaju proljeće: gnojidba predsjetvena punska, samu pred sjetvu.

NPK 15:15:15, i to od 450 je mineralnoga gnojiva formulacija Najpovoljnija kuturu tlo tla. ovisno do 600 prethodnu gnojeno Ako'je plodnosti kg/ha 30 do 50%. biti može količina umanjena stajskim gnojem zadovoKAN-om Uz punom p otrebe ječma busanju prihranu jednu čistih ske količine navesti možemo sorti Za većinu orijentacij ječma ljene.i to: N-80jarih 110 i K:O 100 do P:O:s 100 do 110 do 100 kgkg/ha kg/ha, pranja Jari

su

ove

vremena

;

u

a

u

uz

u

ranu

za

u

u

se

za

o

za

ova

su

u

—

a.

stoč-

pivarskihnoviječma jarog i iz od onih mjestoili proizvodnje ustupaju pomalo starijih koje nih, i fakultativne mogu sorte, imamo sijati jesen koje ozimotj. jim, ovisno Isto tako klimata. odnosno ' svojstvima područjima uzgoja proljeće jare, dodobre sorte kombinirane proizvodnju pivarsku jer koje postoje BERENIsorte Takve stočarsku i ali sladnih brih kvaliteta, proizvodnju. i TROJANAC. CE (Berenis) inače Zrno sorta francuska Berenice krupno(što jevisine ječma. je jeozimo-Klas i srednje poluuspravan, zbijen dugačak, ječmova). je jarih svojstvo Jujara i Uniona Velebita od veći 20% čvrstu i ima koji prirod Daje stabljiku. ostvaren Maksimalni Berenica.

Jugoslaviji je prirod prije goslaviji uzgajani odlične bolesti dobru prila6,2 t/ha. Ima Zbog ječma. uobičajene otpornost do nizinskih od svim klimi se tlu i Jugoslavije područjima sije godljivosti 400 Norma i se sjetve je ožujku. veljače Sije potkraj brdskoi Traži naglaskom ječam gnojidbu jari agrotehniku uobičajenu m iušik. planinskih. dobiven roditelnizozemskokrižanjem ječam jari Trojanac je visoku 75 cm. čvrstu Ima pažpara. bolesti, Otporan je stabljiku jskog francuskog U dvoredac To i dušikom ishranu osjem. jzelena ečam jari je polijeganje. ljivu zriobi žućkasta. klasa klasu ima 35 do 36 vegetaciji je Boja Budući

kod

danas

ima

nas

mnogo izlaze

do

od

sorti

u

u

se

o

su

za

su

su

za

;

su

u

u

na

u

zrna

u

na

s

za

i

a

na

s

na

zrna.

178

u

a

u

uz

prirod stanod

ispitivanjimaje20,6% trojanactrogodišnjim

Sorta

veći

dala

u

darda.

Sorta

|

daje uzgoj. pogodna Trojanac je a dobru podnosi sjetvu, području rokoviagrotehniku, brdskodrastično izdrži niske prirod, smanjuju sjetve Kasniji temperature. jer planinskom bi trebalo te strnih kod svih i kao npr. ga uostalom travnju žitarica, jarih žetvi ako i i nešto prirod d aje je najbolji s klop gušći podnosi Trojanac sijati. 750 klasova po busa. odlično m*, jer postignuto vlasništvo iz inozemstva, uvezene i TROJANAC BERENICE Sorte vrlo

za

rezultate

Dobre

intenzivan

ranu

uz

u

i

ne

u

u

su

a

su

Hrvatske.

Poljoprivrednog kuuroda interesa Radi (radi podbačaja ječma jarog sjetvu povećanog nabavu ishranu i potrebno je sjemena stoke, prispjeća kuruza)ranijeg Panoili Nova PIK-u obratiti Zagreb Agrosemenu Agrariacoopu Gradiška, PCH ili iz Zagreb.

Zagreb predstavništvo Subotice, nija centra

za

za

za

se

u

zob

Jara

se

troše

ishrani

ko-

ječam Naprijed spomenuto je i za, kunića konja. čine ovčarske proizvodnje omasovljenju napori godine Upravo i GeneralGora Ravna (Mrkopolj, područjima brdskoposebno Osnovu i ovaca ski osnovna goveda. rasplodnih djelatnost uzgoj stol) čija j e planinskim čine i pašnjaciobnovljenim paša ljeta jeseni proljeća, prehrane vrijeme Tokom i oranica. zime tokom s prirodnih zimskog travnjaka sijeno zobi. hranom ishrana krepkom dopunjava doblja danas i ograničenja jedina (koja Proizvodnja konja konjskog Posavini ponovno u posebno oživljava tržištu) plasmanu svjetskom ishraneizostavno zobi zrno Uz kvalitetno način. je sijeno poluekstenzivan ostalih strnih žitarica od svih slama kao slama ni. Zobena uspješnajvrednija i koza. ishrani ovaca koristi konja, i prema hranidbenu Zob ima njoj uspoređuju druge jedinicu jednu da

i zob

ovaca,

u

se

ove

mnogo

u

u

na

za

ma

raz-

a

se

—

zrnom

>

nema

mesa

na

u

na

u

no

u

se

sve

se

žitarice.

i koza,

podmladakgoveda, posebno j e i da i kunićima govori. konjima zobi neopraod osnovnih Jedan pod površina razloga smanjenja te mali vadano korištenje. prirodi njenojednostrano osobito zobi Velike krmi, zelenoj postoje korištenju mogućnosti krmnim i kulturama, drugim grahorica) grašak, (bob, mahunjačama smjesi zobene služe osobito Za ishranu silirati. možemo i pahusportaša, ljudi, mL jice. i z obi. i promet sjemena potrošnje smanjenje proizvodnje Zbogsmanjene rađeništa kulturi U nije gotovo ovoj sjemenarstva unapređivanja pogledu i rodnosti radi zobi i smislu kvalitete, povećanja selekcije oplemenjivanja ekonomičnosti. kao

Zob

nužna

hrana

se

ovaca

za

o

a

ne

u

nas

su

zrna

u

u

u

.

s

č

s

na

no a

u

to znači

i

»Zlatna

bila

kiša«

i Kon-

je n ajpoznatija godina Dugi Zahvasorta uvezena od dor«. »Fleming's je njih vrijeme novije Bolja sorte i uvedene DŽOsu uvozu proizvodnju ozimoljujući sjemena I MUSTANG. KER jare odnosu veća oko 60% rodnost prethodne genotipove. jare je Njihova i osim rodnost Ta ranije mogućnostima temelji uvjetovanosti genetske niskih mogu Ove sorte bez ikakvih negativnih utjecaja temperatura sjetve. i sijatisiječnju. sorte da ove moramo prirode bolje daju dvije proizvođače upozoriti Ipak i Hrvatskom Kao ozime kao mogu Dalmaciji, primorju Istri, sijati jare. i otocima. tim Crnogorskom primorju sorta

niz

zobi

u

nas

3

nova«.

u

nove

u

-

j

|

u

na

na

se

se

u

-

x.

—-

__ —— Đe

u

se

na

za-

na

179

Ž

Paoa

do 1986. sorta 1983.

DŽOKER lokacije ispitivane pokusima dala od 3,64 t/ha do 5,06 t/ha t/ha Lu6,44 š do prirod Zagrebu; 3,6 je Banja Kruševcu.

To znači da sortom ci, te 5,69 do 6,42 t/ha ovom u širokoj proizvodnjinašoj može realno od 4,5 do više od 5,0 računati R epublici prirodom t/ha. Kvaliteta sorte s standardnim DŽOKER bolja usporedbi drugim je sadrži nešto više od standartama, ovom slučaju SIRENE, bjelančevina jer da (13, i ima veću hektolitarska težina apsolutnu 5%) razini težinu, joj je standarda.

20% udjela sadrži oko strukturi Ujedno pljevica Bmejara zobi MUSTANG također tzv. u Sorta (fakultativne) ubraja ima do bordo i kod Kao crne DŽOKERA zobi, pljevice boje jer Sorta MUSi odatle žitarici tamna pljevice pokrivaju potpuno boja. ovoj TANG 82:18%. Ova ima odnos sorta nešto je rodnija još povoljniji zrnood DŽOKERA, od standarda SIRENE dala veći istim lokacijama prirod je Banja pljevice t/ha. dao Luka MUSTANG tna 0,15 7,42 Najveći prirod 2 lokaciji je bjelančevit/ha.

2,52 /ha, najmanji lokaciji Sadržaj godine k asnije istoj povoljniji kod standarda Također odnosi 12%, 11,55%. gbe “naje masuhe standardu. tvari i prema ostalog još već PCH Osim stvorene tri sorti zobi zobi: spomenutih jare ZLATNA zobi GRANA i Sve i to su su ŠAMPIONKA. SLATINKA, koje kao jare Prirod SLATINKA istim sorte praćene bio prethodnetri lokacijama.

SLAod standarda KONDOR. Prirod veći 0,36 prosjeku godine t/ha TINKE ostalim bio 1985. dala 5,99 t/ha. Ina najveći Kragujevcu, je mjestima Ova, sorta od standarda. ima znatno veći svjetliju boju pljevice prirod je i kao GRANA te se tretira sorta ZLATNA npr. ŠAMPIONKA rodnije bijela, 15%. Sadrže sorte Kondor više od standarda 10 do bjelančevina prosjeku a 1,5 do 2%, najvažnije gospodarstvo, proizvodnji jer svojstvo je Sadi mlijeka i upravo bjelančevine, koje.su ujedno najskuplje. najvažnije krmnim kultui škrobnih hraniva ugljikohidrata općenito prevladava ržaj odlaizvori i uzrok da u nas, povećanih energetski kao masti u organizmu. ganja zobi Naše i 10 do stare sorte prosjeku 12% bjedaju prirode manje imaju u 14% zobi 12 do a prosjeku bjelančevina. lančevina, imaju jare Uaposlavije žitomože svim Zob kultura je od krajevima koja sijati boSkromnih do zahtjeva preko brdskoprimorskih. rodnih, je raži. Ima vrlo tla od ostalih osim i 'nitet tla klimu, k iselija žitarica, podnosi planinskih usisnom te moći hraniva, korijen jakom čupav razvijen zob zemljište, će biti dokoristi. Odatle siromašno i «tlu izreka izvrsno bro«. mineralnim zob Ako zaliha hraniva tlu nema, gnojignojiti do i te i to što to 15. “vima u siječnju najdalje ožujka, veljači, jošdo ranije bolje, zobi do-brdskokraja Sjetva o žujka. područjima travnju nije izostaviti. drastično radi i bolje prirod ..bra, toga smanjuje juje jer planinskim obavezno.

Jesensko-zimsko a najčešće jednokratna, Gnojidba oranje je je NPK tla 300 do 450 ovisno 11:11:16, ili 300 do 400 plodnosti kg/ha gnojiNPK 10:20:30, do 100 kao i bužanje 150kg/ha prihrani pred još jednoj kg/ha tla. ovisno sve plodnosti do 500 izniklih KANto Zaštita bilj zobi 450 U aka. je potrebno postići oko je sjetvi ili a, nekim balca. suzbija Pobavocom drugiminNapad žitnog jednostavna. i obavezna sekticidom, da će vremenske mjera. je povoljne! biti ječam i zob Nadajmose, jaru prilikejari Podravska Oranica OsiPK može nabaviti.u Slatina, Osijek, zobi sjemena Poljoprivrednom te centru predstavništvo Zagreb, Hrvatske, NiZagreb, jek 2 172-722 174-222. i i ire ca 101, AnteLončar Dr. Na

tri

i to od

u

u

u

u

se

,

u

s

u

sor-

u

a

na

'

u

*

zrna.

se

crne

crvene.

zrno

a

na

_

zrna

a

na

a

su

se

crne

su

u

na

je u

zrna

za

zrna

u

zrna

a

|

u

su

ovo

u

za

mesa

su

u

a

rama

zna

se

su

one

u

nove

,

se

u

na

se

za

s

rezervama

u

»za

za

|

.

za

u

se

mora

a

u

u

o

se

sa

sa

o

a

se

za

Š

a

se

u

:

180

su a mlijekoproizvoduravnoteženog Preživači ključni činilac, gospodarenja u poljoprivrednoj proizvodnji

(nastava k) Seljačko gospodarstvo

i trendovi

u

,

a

proizvodnji hrane

Vaia

*

s i Sadržajna uravnoteženog gospodarstva preživačima mlijekom obima i vrsta rada komomogućuje razmjerno velikog i međusobno niza binacijama povezanih procesa proizvodnih iz više vrsta roba visoke i kojih gospodarstvu ostvaruje zagarantirane tržišnosti. Kvalitetnom stručnom obukom i i usavršavanjem seljaka poduzet-. nika i tajtipgospodarstva gospodarenja, specijaliziranim nasuprot proizvodi i češće strukturne i njamauskogasortimana, omogućujelagane izmjeneprilagodbe k oje prate p ostupno o krupnjavanje gospodarstva.

Potrebno razmisliti i nalaze se je prekretnici kojoj poljoprivredna . ovom 20.

Ona iz dogospodarstva razdoblju (80godine stoljeća). proizlazi trenda deficitu na hrane i strahu od sadašnjeg koji temeljen j e gladovanja te iz rata. Da bi razvile slijeđenima se drugog svjetskog zadovoljili taj trend, čitave i nauke dovele do da se industrije koje toga razvijenom svijetu stvorio višak hrane. Prateća i velike i intenzivne trajan kao i industrija tehnologija trend i proizvodnje hrane, prateći koncentracija ljudi doveli procesa, do ekoloških su i katastrofa.

Zato trend tražeproblema promijenio pravcu ravnoteže i oblika hrane i nja prirodnijih proizvodnje korištenja proizvedenih količina i trenda obnovljive materijeenergije.

Najteže je nagloj p romjeni i pronaći rješenjesadašnje prateće industrije zapošljavanje postojećih ljudi razini i interesa industriji toj održavanja sadašnje zaposlenosti uloženog To i od kapitalakompleksu nop rateće industrije. jedna je najvećih kočnica ve uravnotežene hrane.

GEILE koncepcije proizvodnje Uz razmatrani oblik i temeljni gospoljoprivrednog gospodarstva princip će se i podarenja opreme, razvijat specifične prateće industrije obrta, kemijske i Oni u nove procesne prehrambene industrije. uklopiti moraju postupke tehnike i i hrane tehnologije proizvodnje prihvata pripreme p roizvedene tržište i užitak za izletnički i seoski turizam.

U tome naći se mora uključujući nizu uslužnih iz prostor zapošljavanje poslova ljudi industrije koja smanjuje. kaka VR Sistem bi biti novi On mogao seljačkih gospodarstava značajan prostor. kontrolu su dodir omogućuje zemljišnih područja koja izgubila gospodarskim su kretati izvan interesa pa društva teškim zbivanjima počela negativnim To su doba velikim i posljedicama. »džungle« modernog požarima i drveća propadanjem plemenitog bilja uslijed industrijskih zagađenja.

Rješevide u složenim f zaštite u i nja seljačkim gospodarstvima unkciji prirode društva različitih sistem kontrolu jer seljačkih gospodarstava omogućuje i ekoloških u zaštitnih i na-. područjaorganiziranje poslova nenastanjenim To samo iako puštenim p odručjima. ovoga napominjemo, nije p redmet priloali ga jeprilog stvaranju odgovarajućih seljačkih gospodarstava. i Procesi, planiranje normativi, provedba u ravnoteženog gospodarenja na stočarskim poljoprivrednoj proizvodnji utemeljenoj preživačima (i d rugim S obzirom na intenzivnu granama) u glavnom procepoznati. kemizaciju sima su zaostali radovi o b ilja uzgoja značajno posljednjem razdoblju i izprvom voju unapređivanju upotrebe organskog gnojiva.

Prema,'u dijelu, i uvedeni koncepciji nesenoj gospodarenja organskom materijom energijom, su oblici procesne tehnike i prilagođeni kompostiranja, prerade komposta primjene organskog biološkog u gnojiva.

Poljoprivredni gospodar treba

struktura efektni utrošak kontinuiranih

se

u

u

|

:

o

na

u

na-

su

su

u

.

se

u

-

u

za

u

na

u

i

:

se

za

u

se

i

..

,

s

se

s

s

se

u

su

u

u

raz-

svo-

181

po

d Z

:

>

biljne proizvodnje gospodarstvu tu i procese svome na kojima pretvorbi mase gospodarstvu kojuproizvodi oblike kroz p reradu vrenja, masu kompostiranje, stoku, pretvara željene za te internih i proizvodnji, osnovnoj upotrebu inputa drugih gujavicama i detaćemo dat bude to interesa, iznijeli okvirne što smo Ako'za pokazatelje. postupaka. ljeprocesnih izračunati

me

uzevši

bilanse

u

obzir

količinu

u

u

,

.

gnojiva Upotrebaorganskogbiološkog te i dr. dr. i rodovima Prema Lončara, sopćeLjiljka Sekulića, Ređepovića za iz niza biogeodržavanje pokusa, proizvodnih praktičnih stručnjaka njima 2—3 nužno tla nosti najmanje osigurati je proizvodnji biljnoj intenzivnoj Još tolisvake 3—4 ha na tone godine. biološkog gnojiva organskog m?)

(2,8 tvari ko (huorganske u kupne sadržaja p ostojećg potrebno održavanje je—4 Prakkontinuirano. činilo to bi ako se tlu te u poboljšanja eventualnog musa) tobi 2—3 da bi radovima znanstvenim zaključiti moglo po tički, sadašnjim održasvake ha od na godine druge gujavica gnojiva organskogbiološkog tvari zaustavilo (humusa) tla i lo organske sadržaja pad postojećeg biogenost i tlu a u ga popravilo. negdje tla i ovisno tome sistemom Tim prema b iogenost povećati moguće je tako nešto tlui tvari ga tla zaustaviti popraviti, organske gubitak sadržaju bez ili minimumom sa da se može kemije. proizvodnja provoditi količine po proizvoda Iz povećanje proizvodnji, intenzivnoj slijedi, toga 30 i više sredstava i sintetskih p oboljšanje ha posto, gnojiva 15— sniženje i ekoloških te i proizvodhrane kvalitetne biološke popravak sadržaja njenog 30%, tla i kvaliteta nih podzemlja. gospou države poljoprivrednog vođenju i organizacija seljačkih Uloga verificirati Država mora dugoročnu u svoju prvom planu. darenjauvijekje bitne sve zai riješiti gospodarstva poljoprivrednog području koncepciju hrane, ravnotežu vode održavanje faktore i konske potrebe koji poticajne se unapretretman mora i Velika okoliša. i posvetiti poseban pažnja tradicije svih i proizvoda tržišnosti prodaje organizaciju proizvoda seljačkih đenju bez hranom i turizam i životom seljački uključujući gospodarstva Pe emije. i način vrsta organiziranja gospodarstva: Seljačka na

za

se

ne

'

o

u

u

u

u

se-

sa

mlijeko, čiji preživače usmjerenu proizvodnju biljnu i treba razvijati organizirati u tipa toga gospodarstvu seljačkom konceptdali, i domanacionalnim hrane s i domaćinsku obrtničku sistematski proizvodnju stvoriti i država smislu U tome trebaju ćim organizacije seljačke obilježjima. mliosnovi hrane domaće obroke i o sistem linijesvaki turist školovanjaprocesima naći bi mogao i seljačkim žitarica, voća mesa, pićakoja jeka, P roili gradovima. prodavaonicama seljačkim građanin gospodarstvima kakvoće. standardne i biti izvodi trebaju prirodni ako domaćinstvu seoskom i obroka hrane ćemo, Sve prilagođene linije osnovne i to od tehnički i p roizvodnje šire biljne bude objasniti, potrebno, i m lijeka u smjereproizvodnjom preživačima gospodarenja uravnoteženog od mesa, obroke sirovina oblike različite mlijeka, tržište, početnih nog tržišširoke do i palete usmjerene žitarica, voća proizvoda povrća gotovih i turizam seoski te kroz prodavonice gradovima. seljačke i odluke trebalo dijela organiziranja Ovim donošenje potaći prilogomje U

i

na

osnovnu

smo

na

za

u

u

u

s

za

na

na

u

i dr.

povrtlari junadi, 182

Na

.

način

složena taj koncepcijski razdijelili seljačka gospodarstva i na Ona se mogu roba.

Složena prema. poduzetnička. organizirati linijama mora država gospodarstva podržavati jer imajuopćidruštvenoodržavati mora tržište i i država značaj,poduzetnička ponudomprivredni tražnjom poticajnim usmjeravanjem. da će osvrt biti izazov adekvatne Očekujemo ovaj usvajanje provedbe kontinentalnih dugoročne k oncepcije gosporazvoja najvećeg dijela seljačkih darstava u trendu i U određenom razdobopsega evropskih dosega, zbivanja. tom treba doseći i uravnotežiti veličinu i strukturu složenih i lju koncepcijom domaćinstava će samostalno poduzetničkih poljoprivrednih koja organizirati i kao složene turističke razvijati proizvodnoekološke, jedinice i poljoprivredi privredi.uslužne, smo

a

za

se

u

Dr.

Povečćajmobroj ovaca Svima

Krsto

Benčević

i koza!

mnogo jeipoznato Hrvatskoj je životinja »sitnog koza. Te se ovaca od do kasne ba«,tj. životinjekasnogproljeća jeseni prehraa to znači Jedini troškovi njuje ipašnjacima, potpunobesplatno. plaćanje pastirapašarine obližnjim šumarijama. stada i koza našim ovaca selima u sve toNažalost, je Razloga manje. je me vrlo mnogo.

Sve slobodnih kozama bilo je manje pašnjaka, zabranjeno je boraviti u ni a nema seoskih tome šumama, dovoljno Nasuprot pastira. mljekare i »Sirela« te stočari Istri su i »Vindija« brojni prišli kozarenju ovčarenju i intenzivno, Tako odabrane su vrlo organizirano produktivne pasminekoza, da

bilo

u

vrlo

na

zu-

su

u

s Ab

Ovčari

bavarske izložbi na

u

Miinchenu

m. a.

Spomenute prehranu. dovoljne proizvodi gospodarstvo veliza izvrsne sireve, od kojima j e kozije proizvode mlijeka kozijeg mljekare na našem tržištu.

KLEK e ka potražnja nedavna i zaboraviti, i ovčarstvo ne kozarstvo Da se dokazuje smije »Srenaslovom Munchenu izložba u pod 1990.) rujna (22.— poljoprivredna sve bili izložbi Na svečanost«. bavarska prikazani, poljoprivredna dišnja 30.

Poznato i koze. ovce u se i i je Bavarskoj, koje uzgajaju goveda konja pasmine i i ovce a mesa, da se koze pak zbog mlijeka zbog Bavarskoj uzgajaju stočare!. naše za Dobar putokaz mesa. centra za Istri da Dobro g enetskog gradnja započela je upozoriti je naše te znaznanstveno zadaću imati će kozarstvo i čarstvo unaprijediti koje stočarstva. grane čajne Mašek Zlatko

>a

*

.-.-.-....

Lina o zZ_"_>_ —

krme

količine

a

“

za

na

>

-

uz

su

g

|

vune

u

.

ši

ik

Pons

a

;

ov-

u

5

nama.

X

modi" Fa

|

KA

.

>

.:\&

t

osjemenjivanju koza Seminar o umjetnom održan koza osjemenjivanju Jugoslaviji seminar o jeu umjetnom Prvi i Križevcima Bjelovaru“ i ovčarstvo, kozarstvo interes znatno U vrijeme takojeiporastao posljednje vid stočarstva Kako kod društvenom kako na privatnika. jetaj sektoru, slabo u bio praksi veterinarskoj zapostavljen, nepravedno dugogodina naroi za ukazala se znanja, dopunjavanjem obnavljanjem potreba stupljen, i odnosi očito o sjemenjivanje. reprodukciju umjetno koji izdijela Hrvatstočarstvu u Centar za reprodukcijuo U cilju usavršavanja stručnog i od 15. do 19. listopada, reprodukciji tečaj je organizirao ske, razdoblju koza. osjemenjivanju umjetnom održao se koza seminar “Prvi Jugoslaviji osjemenjivanju umjetnom tedio ovog Praktični Samarica. farmi i Križevcima Bjelovaru,»Sirelinoj« smrznutom koza spermom s duboko jarčeva osjemenjivanje u mjetno čaja, iz Francusi stada uvoznom »Sireline« jarčeva matičnog spermom populacije farmi u Samarici. dana na ke, odvijao tri Prohaska Višnja “

ko.

4 ika E £

a

dei.

Piz Provansi '&

u

s

za

za-

a

na

se

u

-

u

u

o

na

se

Farma 184

koza

u

Samarici

'

a

+

(Foto: V. Prohaska)

-

u godini Hrvatskoj 1989.

Republici mlijeka Prikaz otkupa u

mlijeka organiziraotkupamlijeka od individualnih nog otkupa organizatora putem otkupakojekao otkupljuju farmama i društvenog kojejeproizvedeno poljoprivrednika mlijeko Potrebni sektora poindustriji. kao mljekarskoj isporučene koje proizvodnje, od analizu daci mlijeko otkupljuju koje pribavljeni organizacija skladu količine se one sa i od mlijeka koje obuhvaćaju proizvođača, iskazakonskim Otkupje mlijeko. republička premija ostvaruje propisima periode i obuhvaća za 1989. za korekcije premije godinu ukupno cijelu individualnih ili od sektora iz proizvođača. društvenog otkupljeno mlijeko kvalitete te zako1989. mlijeka, Ukupanotkup za godine(premakriterijima litaiznosi 400,956.353 stvarnih nom premije) propisanih ostvarivanje uvjeta dok litara obračunskih ili 452.459.280 ra otkupljeno mlijeka, je mlijeka kvalitete i tu količinu bile litre 2.082.428 neodgovarajuće koje mlijeka ostvarena. mlijeka premija nije individualnim statistiku na zavoda Prema gospodacimaRepubličkog tržište robnost litara tisuća 941.391 podarstvima proizvedeno. mlijeka je i kao i tokom 1989. nost ranijih godina izmjenjena znatnije godine n ije mlijeka dok društveni iznosi industrimljekarskoj isporučuje sektor proizvodnje 42,6% onih količina osim se u tehnološkom količine sve proizvedene mlijeka ishranu teladi. koje ji procesu upotrebljavaju proizvodnje obuhvaćene

Analizom

količine

su

iz

se

na

a

za

su

su

ovu

u

za

sve

a

za

zan

za

su

kodi

za

—

'

za

mlijeka

otkup

Ukupan

odindividualnih 1989. godini

u

:

Društveni

Zajednica

općina

stvarne

sektor

.

Otkup proiz.

X

stvarne

4.281.471

4.809.416

277.274

311.933

2.450.926

2.677.860

42.141.035

45.317.393

litre

—

8.887.778

9.824.860

ž

8.887.778

9.824.860

GZO

Zagreb ZO

25.636.493

25.636.493

28.941.545

28.941.545

Zagre-

'

bačkog područja

: '

UKUPNO

Republika HRVATSKA

—_ —

—

:

=

63.918.984

69.453.771

|

14.474.594

:

;

—

-

12.611.821

Ž

'

_

obračunske

9.663.144 8.225.055 18.818.652 17.394.987 15.348.546 16.527.374 4.280.221 ._ 11.930.149 12.993.249 3.965.812 32.417.437 28.496.672 31.028.411 27.258.325

Rijeka 4.386.766 1.423.665 1.178.828 Sisak 7.964.337 8.713.028 Dalmacija 1.238.347 1.389.026 Varaždin Hrvat.

-_

A

litre litre litre 115.828.712.

132.215.187 127.405.771 111.547.241 _ 13.382.672 14.875.076 13.105.318 14.563.143 47.702.961 39.828.194 45.025.101 42.279.120 113.066.690 101.579.900 59.438.865 67.749.297.

litre

4.811.450

'zagorja

proizvođača

Ukupno

obračunske

stvarne

. '

i

individualnih

od

obračunske

litre

Bjelovar Lika Karlovac Osijek

sektora

iz društvenog

23.795.662

27.129.029

400.958.353 383.005.509

452.459.280

23.795.662

27.129.029

,

a

337.037.369

185

ama

Tržni

viškovi

naravna

4

e

mlijeka iz

organiziranog otkupa

u

Hrvatskoj

R.

godini

1989.

u

|

godina

1988.

Otkup

1989.

obračunske

stvarne

obračunske

stvarne

stvarne

1989/1988.

obračunske litre

litre

litre

69.453.771

97,8

95,6

litre

litre

litre

godina

Indeks

Društveni

sektor Individualni 365.632.482 sektor

72.617.782

63.918.984

417.684.431

337.037.369

383.005.509

92,2

91,7

UKUPNO: Mlijeko koje ostvaruje premija 3.161.004 SVE 490.302.213 434.154.404 UKUPNO:

400.956.353

452.459.280

93,0

92,3

65.360.611

430.993.302

490.302.213

za

se

ne

:

65,9

2.082.428

_

_

403.038.781

92,3

92,8

452.459.280

_

mlijeka individualnog ukupanotkup godine s manjen je ili 1.441.627 litre 63.918.984 sektora manog mlijeka proizvodnje isporučeno količina trend te 1988. nego i sporučenih godine, jezaustavljen porasta nje s društvenih stalno od 1981: a 1989. na farmi, koji godine je mlijeka prisutan, j e i kretao nivou 1987. se po godine je godinama: i društve-

i s

1989.

je

1981.

godine 1982.

45.796.078 godine 1983.

51.161.384 godine55.235.005 1984. godine 1985.

61.740.538 godine64.283.447 1986. godine63.481.620 1987. godine65.360.611 1988. godine63.918.984 1989. godine 45.414.132

litre litara litre litara litara litara

litara litara litara

7,8% otkup proizvođači predali poljoprivredni manje drušU litre 1988.

28.595.113 nego godini.ukupnom otkupumlijeka mlijeka individualnih tveni sektor 81,0%. proizvođača 19,0%,mlijeko učestvuje Individualni

su

ili

u

u

s

Otkup

tržnih od

:

GODINA 1985.

1986.

1987.

1988.

1989.

s

a

viškova 1985.

—

mlijeka u periodu 1989. god.

INDEKS

Otkupljeno litara mlijeka

stvarnih

1985

446

100,0

449

100,7 91,3 96,6 89,9

408 431 :

401

100

m

od

razdoblje Analizirajući promatrano baznu odnosu na godinu. otkupmlijeka pada u

186

=

1985.

—

1989.

da

vidljivo godine je

.

u

u

mlijeko Kupljeno R. Hrvatske izvan

1989.

mlijeka Hrvatske drugih područje republika

INDEKS 1989/1988.

27.076.216

28.714.173

iz R.

Prodano

godini

mlijeka kupoprodaje prometu međurepubličkom 1989.

1988. godina“ godina litre litre stvarne stvarne

Bilans

94,3

na

/

razlika

Ukupna

'

110,9

4.711.596

4.249.885

u

prometu

24.464.288 22.364.620

ć

91,4

kupila godini industrija mljekarska republika je drugih U istom 1988. što litre 27.076.216 nego periodu godini. ispomlijeka, manje je da litara R. Hrvatske 4.711.596 izvan ručeno pa mlijeka, proizlazi je jekupcima R. te bila za Hrvatsku, međurepubličkom negativna kupoprodaja prometu I kontra litara više od istovremenih 22.364.620 isporuka mlijeka. kupljeno je bio također bilans ranijim mlijeka je negativan. godinamaovaj o o ma promlijeka, podacima međurepubličkom otkupu podacima R. Hrvatda količinama kao i o uvezenim metu mlijeka proizlazi svježeg je litara 437.991.065 bilo 1989. u mlijeka. svježeg ukupno godini prometu skoj uvozom količine Nedostatne punomasnogmlijekompenzirale mlijeka i kao i ka mlijeka. kondenziranog prahu, evaporiranog Iz

u

1989.

u

u

u

'

u

u

*

su

se

u

Ukupan

otkup

i promet

mlijeka

godina litre stvarne 1988.

Otkup

mlijeka

(individ veni sketor

u

+

1989.

godini INDEKS

godina litre stvarne 1989.

1989/88.

RH društ-

mlijeko Kupljeno RH

izvan

kupcima

mlijeka republikama Uvoz mlijeka svježeg količine Ukupne svježeg R. prometu mlijeka Hrvatskoj Prodaja u drugim

u

434.154.306 403.038.781

92,8

28.714.173 27.076.216 4.249.885 4.711.596 11.817.956 12.587.664

94,3 110,9 106,5

|

u

u

470.436.550

437.991.068

Vladimir

93,1

dipl. inž.

Tretinjak,

187

4

Vlahovićisa Žumberka goveda svojedobstaju Vlahović iz Ošizgradio stočar no je i treca Gospodarstvo (Žumberak). i to vrlo nadalje proizvodi mlijeko, da VlaDobro «uspješno. upozoriti je odlaze redovito i danas hovići Novu

za

'

na

dopunjuju putovanja stočarstvu.

Stručna svojeznanjeo međusobno omogućuju putovanja što stočara, doprinosi druženje ČE . mjeniiskustava. i tako

stručna

..

raz-

ZM

.

a

.

Sudaš

iz

Josip

:

7.

.4

de

LI

.

: “Preko 20 godina sabirač

proizvođač dugogodišnji mlijeka Gornjeg je K riža »Sirelinom« ke * otkupnompodručju i

sabirač

na

Križu, graničnom selu Bjelovar poprema Koprivnici, Gornjem općine sabirača mlijeka.

ProtekSudaša, dugogodišnjeg »Sirelinog« sjetili Josipa kako Sudaš dvadeset bavisabiranjem mlijeka.

Josip godina lojepreko dok bilo dvadesetak mlijeka, otkupa godina »Prije nije organiziranog bih dnevno litara došla. Počeo sedamdesetak cesta sam sa da mlijeka nije onda i da sezoni 900litara.

Mlijeko kamionidopremalo kantama, sakupio preko cisternedalekom dolazili po a plastičnim mlijeko Topolovcu naš bilo Laktofriza naravno nama. sugovornik. tada, priča nije Križu sami od kako Trinaest su Gornjem sagradiproizvođači godina je laktofriz od 500 litalaktofriz. U li kućicu Westfalijev postavljen početku j e Danas ra, što mlijeka, kapahlađenje uređaj zadovoljavalo potrebe. je tu je domaod oko četrdesetak da citeta tisuću mlijeko litara, dovoljan sakupi »Sirerobnih selu ima ćinstava. nekoliko mlijeka, koji g odišnje proizvođača U litara i li« 15.000 koji isporuče proizvođača godišnje p reko predaju petoricu litara 10.000 mlijeka. preko Te domaćin stiže se baviti i društvena zemlji, vrijedni I poredposlova ovaj KriBio Gornjega nim radom. jedugogodišnji zajednice predsjednik Mjesne društvu. aktivan U vrijeje dobrovoljnom ža,sudacporotnik, vatrogasnom dvadesete me društva, Josip dobrovoljnog j e godišnjice proslave vatrogasnog svečabila DVD ove bio a »Sirela« pokrovitelj predsjednik GornjemKrižu,kad je treba nešto uraditi nosti. pa, mješgod Ljudi Josipa imaju povjerenja i da tražili do od angažiraJosip. .taneGornjegKriža, struje asfalta, su a 188 Pa U

smo

se

sve

-

sa-

u

se

u

|

s

su

u

—

u

za

za

sve

.

P

|

u

u

za

u

se

'

*

OPA

PSE

;

*

4

Josip »Sireli« 15.000. litara je od sedam preko isporučio krava mlijeka simentalske pasmine.

Hranu stokuosigurava sedamnaest jutara Sudaš

lani

za

mu K

je potrebno Kada smo

da

obradi

ga

kao

sa

z emlju. svoju saibrača mlijeka kakojezadovoljanplaćaupitali '

s

naše Oči — najveće bogatstvo nedavno provedeno da Jedno, Amerikanci više pokazalo istraživanje je od od bilo nego bolesti. strahuju gubitka uzet obvida, koje druge Ovdje nije od isto .zirrak, jer njegaipaknajviše otkrilo strahuju.

Međutim, ispitivanje je tome kako treba voditi zapanjujuće očima. ljudi neznanje pravilnu brigu Neznam da li i kod slično ali da bi je sam provedeno ispitivanje, siguran rezultati bili smo da nam vid od podjednaki. vriSvjesni toga je neprocjenjive da nam to često nemarno jednosti, odnosimo je najveće bogatstvo, ipak vida. Jedna prema mala organu ili neznatni udarac prst ruke ogrebotina je i sasvim naše međutim b eznačajno potpuno ta ista ogbezopasno zdravlje, rebotina ili udarac može vrlo često značiti po oku ili obe gubitak vida, jedne strane.

Da li tome na radnim naročito onima mislimo svojim mjestima, izložena Da li smo koja posebno zaštitna povredama. prelijeni upotrebiti ventivna Ima ih o tome misliti tek kad sredstva? dožikoji počeli postali Votni ali tada bilo kasno. invalidi, je Danas većina okulista dakle očne (oftalmologa), 'specijalista bolesti, smatra da bi svaki na barem odrastao čovjek trebao p oći pregled svojih očiju Međutim ako da jednom dvije unutar godine. postoje podaci obitelji neki sa vidom ili neke očne onda pojavljivaliproblemi svakako prebolesti, je obaviti svake poručljivo pregled godine.

Svaka zdrava očna ima unutar sebe određeni normalni jabučica jedan stvara očna tekućina.

Ukoliko tlak kojeg normalno očjespriječeno otjecanje u

o

o

nas

a

se

u

za

s

o

a

na

su

su

su

sve

za

u

su

se

a

važno,

kako

bi

od izgubilo dragocijeno vrijeme liječenje.

Oboljeliglakod nema, laganje liječenja tlak očne jer neliječenog glaukoma povećani fazi dice, konačnoj uništi živčana vlakanca i male krvne žilice ishrakoje mrežnicu i očni živac.

Morate znati da njuju vida uzrokovan gubitak mom glaukovida čitav život. jegubitak Vaš liječnik se

ne

za

vo-

u

za

:

4

aaa

189

Cijenjeni proizvođači rekapituladajemo činimo redovito godine Krajem i u premijaotkupu m lijeku c ijene kretanja mlijeka, cijuproizvodnje 1990. godini. u te o ma, mlijeka potrošnji Otkup mlijeka ove devet za gos točnim Za sada mjeseci podacima raspolažemo smo i u tom vremenu otkupili: dine, I. i 1989. g. u litara nego I tromjesečje % manje 8,27 98,897.000 1989. u litra nego II tromjesečje 111,989.000 g.

7,8% manje 1989. g. u litara nego III tromjesečje 107,879.000 7,9% manje 1989. u nego manje litara 318.765.000 ili sveukupno 7,99% 1989. u g.

10,7 nego iz od % manje čega Rep. litara 269.720.000 Hrvatske 1989. g. više litara nego 49.045.000 izvan % 10,9 u Rep. Hrvatske —

kao

što to

—

A

:

—

—

—

g.

—

;—

—

—

—

nje, Hrvatske ukupniotkup odnose Gornjipodaci 9 za i uvoz. d rugačije po izgleda proizvodnje sektorima No, uključivo ove mjeseci godine. iz R. sektora Otkup individualnog indeks 219.044.000 89,04 Hrvatske iz R. Hrvatske sektora iz Otkup društvenog indeks 101,30 50,676.000 izvan iz individualnog sektora Otkup indeks 112,97 8,116.000 Hrvatske sektora iz Otkup društvenog indeks izvan 99,01 4,822.000 Hrvatske indeks iz uvoza 112,16 36,207.000 mlijeko Kupljeno uslužnu na indeks 201,65 32,462.000 preradu Primljeno indeks 351.327.000 ulaz 97,97 Ukupni indeks usl. i Izlaz 123,67 prerada)— 12,231,000 (prodaja mlijeka prerada u mljekaramaHrvatske Ukupna 339.096.000 indeks97,97 ao oma o ono a O se

i izvan

iz

na

:

—

—

—

—

5

—

—

—

—

—

—

—

—

—

'

—

—

indiviotkup otkup, ukupni je je prikazavidljivo isšto 1989. do 10,9 % manjinego pokazuje sektora godine, 8,5 dualnog i u trećem tu tendenciju tromjesečju. i uslužne preraiz uvoza kupovine mlijeka, i ndustrija, Mljekarska ubno izvan je ipak 6,03%manje, de iz republika je preradila Hrvatske, odnosno mlijeka. otkupa proizvodnje pad lažila se što sveukupna Pitamo se pošto situaciju, ovakovu uslovilo je 1 oko i kreće litara, milijarde u dalje Hrvatskoj proizvodnjaRepublici na sa će proizvodnje.

41,7% ukupne a 45% pasti otkupmlijeka Iz oba

190

da

kao

i

od

i stalnim proizvodnjeotkupauvjetovan je dalje, padom broja iako iz u pa plotkinja, je godine godinu proizvodnja po veća, kravi rezultat ipakje negativan. teladi i dio išle su u a na Cijene prasadi godine mesa, prilog c ijene štetu su više pa u telamlijeka, proizvođači potrošili mlijeka prehrani di i prasadi.

Ova dva su za 40 cca faktorasmanjila otkup milionalitara mlijeka. rasle su i su Cijenemlijeka sporije, kretale se ispodinflacije.

Osnovna cijena od 1.1.

15.1. 1990. za m.m. din/litru 2,7 3,6% od 16.1.

22.10. 1990. za m.m. din/litru 2,88 3,6% od 22.10.

1990. za m.m.

31.12. din/litru 3,42 3,6% Dakle osnovna rasla što za rasta cijena na je 26%, jeispod cijena malo.

Pad

i

—

—

—

—

—

—

Premije mlijeko su u 1990.

3 i Premije se mijenjale godini puta konačnose približavajuzahtjevu proizvođača se u 1990.

(10— % osnovne cijene).

Premija za s mlijeko 3,2% m.m. po 115litri kretala: od 6.2.

1.8. 1990. din/I za i din 0,15 ravničarsko0,23 za brdskoplaninsko p odručje od 1.8.

1.11. 1990. za i din/I 0,25 ravničarsko 0,37 din/1 za brdskoplaninsko p odručje od 1.11.

31.12.1990. din/l za i din/1l 0,34 ravničarsko0,50 za brdskoplaninsko područje za

—

—

—

—

—

—

Prema

tome

mlijeko 3,6%m.m. ukupna cijena m lijeka i znosila 90. a 31. 12. 90. će din/1 što din/l, 2,85 za iznositi 3,76 jepovećanje za

s

jea 31 %. su se Istovremeno i mijenjale ipremijeza rasplodni p odmladak za regres umjetnoosjemenjivanje. i od Potrošnja mlijeka proizvoda mlijeka Radi moći i pada kupovne i stanovništva, pala je potrošnja mlijeka od i od proizvoda mlijeka, ovako smanjenogotkuparealizirala se u razdoblju siječanj- kako slijedi: rujanmlijeko 1 Konzumno 89 100,472.000 indeks 83,25 1 Sterilno 89 mlijeko 46,969.000 indeks 92,78 sir 89 Polutvrdi kg 6,636.000 indeks 78,54 Topljeni 89 sir kg indeks 4,794.000 95,97 Obraniprah 89 kg 2,023.000 indeks 59,10 1 Fermentirani proizvodi 26,059.000 indeks89 112,20 Maslac 1,773.000 kg 89 75,12 indeks Vrhnje 1 89 10,619.000 indeks 110,32 sir Svježi 89 kg 4,030.000 indeks 119,58 Tvrdi sir 715.000 kg indeks89 178,75 Punomasniprah 89 kg indeks 1,675.000 126,99 Sirutkin 89 prah _83,14 kg indeks 1,554.000 :

|

'

—

=

—

=

.

'

—

=

—

=

—

=

—

=

—

=

—

=

—

=

—

=

—

=

—

=

191

m

od

pad je je vidljivo proizvoda realizacije prikazane konzum iz 20 u 9 mjeseci litara mlijeka 30.000.000 proistekao miliona/l litara miliona i 10 prerađeno 4. miliona/l manje mlijeka nog, sterilnog da prema neznatno su stanju sireve. tako, rasle, u Ostaleproizvodnje 12 za 1990. da će u p otrošp asti mjeseci u 9 mjeseci godini predviđamo i koliko litara od manji.

40.000.000 više za otkup je nja i sireva uvoz vlada trgovini omogućava ovu SFRJ situaciju Na iz uvose od u niže su maslaca po cijenama cijena zemljama kojih inkoje što onemogućava mljekarskoj ze sir) (najčešće određeniproizvodi ciu smanjiti prisiljena je jer otkupu, mlijeka cijene povećanje dustriji proizvoda. jenesvojih uvoz na promliječnih uvođenjeprelevmana jeste Jedinorješenje ne što se vlada na odlučuje. izvoda biti možemo 1990. ne sa Predviđazadovoljni.

“Generalno gledano nisu se 1989.

12 u listu« dali obistiniu smo broj »Mljekarskom njakoja la. od premiranja 1991. godini u vlada Hrvatske Mjerekojenajavljuje regresa osjemenjiumjetnog materijala, premijarasplodnog mlijeka, hrane u a sve stočne svrhu i proizvodnje kreditiranja povoljnog vanja okvratiti i u će potaknuti je p roizvodnju sigurno mlijeka, proizvodnje vire 1980—1985. godine. da

Iz

cca

>

:

a

,

i ukućanima sretne Vašim i Vama vesele božićne blagdane, te uspješnu 1991. godinu želi Uredništvo '

|

a -

—_-———-—————o————— savjet:

Izdavački

Deneš,

dipl.vet. Stjepan Mašek, dipl. inž., Nada

Vukovićodbor: Svoboda,

Dubravka

Uređivački Glavni

i

odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava Mjesečna

i uredništvo:

Tiraž:

Milan

Rješenjem

NIŠPRO

Mirko

Brčić, dipl. inž., dr. Pavao

Stjepan Deneš, Volarić, dipl. inž.

urednik: Vera

Udruženje 31/III, Zagreb,

»Vjesnik«, OOUR

Republičkog sekretarijata

list oslobođen

(.

je plaćanja poreza

i

Bratanović,

dipl. inž. Stjepan

Miroslav Hadžiosmanović, dipl. inž., doc. dr. Mirza Pehal, dipl. inž., Petrič Miljanović, dipl. vet., Slavko dipl. vet.

mljekarskih

Ilica

za privredne pretplata 45.000primjeraka mjesečno

Tisak:

ski

mr.

Bolić, Antun

Čaput, dr.

Mirza

JovanovićBunta,Majić, Ivan dipl. inž., dr. Berislav

Brlek, dipl. inž. Vesna Kobra,

Turk,

dipl. inž., Miljenko

Vlado,

Hadžiosmanović

dipl. inž.

Hrvatske

Republike

radnika

tel. 424-420

organizacije

dipl. inž.,

kao

i ustanove

i za

proizvođače

mlijeka

4,00 dinara

iznosi '

Štamparska

djelatnost, Zagreb

za

prosvjetu, kulturu

na

promet.

i

fizičku

kulturu

SR

Hrvatske ke.

broj 5249/1-

1972.,

Mljekar-