Mljekarski list 4-1990 by Hrvatska mljekarska udruga

TRAVANJ

u [- »NŠ

Predsjedn i

nNg

<T[< $

E-o

NNo

PJ rd38 o m

1990.

Hrvatske ih napredn poljoprivrednika i borovan

' Njega gnojidbalivada

prirodnihtravnjaka

—

koje ubrajajulivade, travnjaci, najstavećina pogobiljne Uostalom, prirodnih travnjaka, zajednice. rije prirodne i ravničarskim onih tovo pa planinama, brdskim, pribrdskim dijelovima, šuma. nastala upravo krčenjem je različitim U trava vrste se lako mnoge koje prilagođavaju prirodi postoje širiživota. do 70 geografske Travnjaci uspijevaju stupnjeva sjeverne uvjetima od 3000 metara. većim ina nadmorskim visinama ne tome, prirodni Nasuprot nizinskim biti i m ogu koji predjelima, suhi, svježi uspijevaju travnjaci ako vlažnošću čak i močvarni vlažnom i pa godine mokri, dijelu glašenom ili vodom. saturirani bivaju ispunjeni i način Prirodni biti mogu livade, korištenja pašnjaci najčešće travnjaci ime. im određuje i oranicama. Osim na travnjaka Najprirodnih travnjaci postojezasijani neka češće to su prirodni travnjacikojimajezasijana pretkultupreorani uostalom kao sami ili vei Inače, prirodniumjetni preorani travnjaci sebi, i dobar ćina nisu djetelinskopredusjev. Umjetnitravnjaci drugihkultura, zadržati te ćemo nisu -travne ovog (DTS) predmet nagisa, smjese ili livadama služe kao košanice kojenajčešće prirodnim travnjacimatočnije i ishranu stoke ili kao van vegetacijskom površine košnovegetacijskom razdoblju godine. pašne da služe samo ishranu stoke moramo Ovdje spomenuti travnjaci tla. nego eroziju svojim gustimpokrovomonemogućavaju S livada kaže da oranici. pravom, Često majka jer donedavno, je livade kose odnose veće kolii većim i prirodom površinamadanas, čine im nikad orane Stajskim koja vraćaju. hraniva, gnojemobogaćuju tvari i mikroelementima. nice tim istim makrohranivima, organskom odnosno to su te u Pravi krme, stočari, uvidjeli novije proizvođači vrijeme Osim i mineralnim livade osim o travnjaka gnojidbi stajskim gnojivima. gnoje i o voditi računa i livada valja najminimalnijoj njezi. danas i livada O i dragocjena travnjaka gnojidbi prirodnih postoje njezi ali i svega zemlje. Sloveniji, drugimkrajevima iskustva, prije to tih O različitim tla, sadržaj staništa, svojstva uvjetima prirodnih različitih vrsta i korotrava odnosno vode i sastav pa broj biljnog pokrova ovisi va ljudska intervencija. njima, držalo da treba Donedavno obavljatiprirodnim gnojidbu travnjaciPoznati Thomasov fosfornim ili i livadama pretežno gnojivima. kao fosfat i Naravno, pelafos (dobiven nusproizvodželjezarama). neprestadrastično tla i mikroelementima no nepofosforu, kalciju osiromašenje tim i zelene odrazilo na Gnojidbom gnojivima, prirod voljno sijena kvaliteta i zelene osim Gnojidbom poboljšana većegpriroda, je sijena i zelene kvaliteta tim osim poboljšana sijena je gnojivima, većegpriroda, dobrih osobito većim trava, bogatih bjelančevinama. leguminoza udjelom uklobitno Udio posve (uglavnom korova) zeljanica jesmanjen, ponekad To bio veliki svega kvalitetnog napredak proizvodnji krme, prije njen. je biti koze Stočarska ovce, drugipreživači) (goveda, konji, proizvodnja sijena. količinama ovisi kvalitetnog dovoljnim sijena. otišlo i livada znatno i travnjaka prirodnih Međutim, gnojidbi njezi više već fosfornim Više ostalo gnojivima primjedalje. nije Prirodni

svakako

osim

šuma

na-

ra.

samo

—

sama

samo

ma.

mase.

ma-

samo

sve

zelene

prirod povećavaju naglo koja kalijeva, njuju i p rirodnih travnjai mase, gnojidbe njege Istraživanja uglavnompaše sijena. zablude sruše i da bitno ka i livada prisutne greške izbjegnu pomogla oblasti. toj bi to klimatskim normalnim s U Početak prilikama godinama jetravnja. i livadama. bilo pravo Zbog travnjacima intervencije gospodarske vrijeme nekoliko osnovnih načela te ćemo intervencije. ovdje i znijeti toga klinastim dobro treba livade i Kad prodrljati travnjake dopuste, uvjeti zoni tratine radi korijenove plitke (prozračivanja) drljačama aeracije ili obamrlosti ostaci Osim košnji pri uslijed biljni uklanjaju drljanjem toga, za-tlo sporo U uvjetima jeneprozračno, nepovoljnim prethodne vegetacije. Sve to tratine biljnih n epoželjnih utječe pojavu zakašnjava. porast grijava, i lakše se korova širokolisnih odnosno i prilagobolje koji pa “vrsta, zeljanica, osobito mokrim i se tim lošim travnjacisvježim događa uvjetima, đavaju intervemože ne se i livadama ma vrijeme uglavnom gdje mehanizacijom uređeni biti da i dakle nirati. Možemo moraju travnjaci zaključiti prirodni bez suvišnih radi tla sustava od voda, rješavanja uređenja jednim prikladnih zemU ili to da li su na obzira susjednim oborinskogapodzemnogaporijekla. livada i ima ali, travnjaka konfiguraciju npr. koja drugačiju Austriji, ljama, nakon i početku takvih imamo izgledaju travnjaci drljanja mi, proljeće dušična

širem

arealu

mase.

“

kao

obrađivani.

njege prije valja b itan, izgled nije intervencije redoslijed biti hraniva bi kako ovom dolazi mogla odnosno mjerom gnojidba drljanja važno. neobično što unesena korijena je i livauređene tiče nema travnjake se opasnosti, gotovo hraniva Što gnojidbe na sva dušičnim treba de travnjaku koja Dakako, gnojivima. gnojiti NPK treba dodati, te formulaciju. primijeniti najbolje je nedostaju može »suhe« odnosno livade i Ako formulacije, ocjediti, travnjaci nešto s ako NPK 18:9:9, »svježi« npr. pak dušikom, jakonaglašenim gnojiti NPK može se npr. i više primijeniti vegetaciji predvegetacijom vlage fortoku i u tla mokra ako primijeniti vegetacije.treba u proljeće 13:10:12, Na 12:12:12. NPK biti npr. će hraniva zastupljena, podjednako gdje mulaciju i loših trava udio veći ili će zeljaninačin (šaševi svojstava izbjeći pojava taj odnosno ce korov). mineralnih i mokrim dušičnih npr. svježim KANgnojiva, Forsiranje traloših već biti može upravo livadama pojava i livazbog spomenutih nepovoljno a, »suhim« ili i fosfor Ako travnjacima ocjeditim utrostručiti kalij nedostajuudvostručiti zelei pa i čista dušična mogu prirod dama, gnojiva voda su od ako a dobre i jer branjen travnjak kvalitete, je sijena duneko ili KAN može tim i đena drugo upotrebljavati travnjacima tla, šično gnojivo. bilo bilo dušika količina prirodnim travnjacima, prevelikih Upotreba ako vidi to do dovodi priminajbolje je posljedica, neželjenih umjetnima,količina nakon ili veća nje dušikom), jer (bogate gnojovke gnojnice jenjena veliširokolisni korovi, pretežno rastu potaknut dijelom koji štavalj, jejednim i iz i ali količinama kim gnojovkegnojnice. dušika, ssemenom gnoja, takvom i što razne kao bivaju druge smiljkita djeteline, Leguminoze, kao i neke vrlo kvalitetne trave. potisnute, gnojidbom lii mineralnih i travnjaka O količinama organskih gnojiva gnojidbu vlastitih odlučiti sami p rilike vada najbolje poznaju proizvođači, jer moraju travnjaka. istaći da

Iako

zonu

sve

va.

ure-

mase

kraju Ako trava je Na

treba

svakako

košnje spomenuti vrijeme tada sadrži ne vlatanju, košnja preporučuje jer najviše vode te teže i i kiše česte. Istina da upravo fazi suši, sporije je ovoj te bi npr. bio To travnjak dajenajviše bjelančevina ispašom najkorisniji. je U trave livadama cvatprva polovica svibnja.drugoj polovici svibnja sadrže vode i i su nji, pogodne manje sušenje. Košnja lipnju kasnije daje lošu ali čestih kiša također kvalitetu,jezbog sušenje otežano, jerjelipanj količinom oborina. zemljemjesec najvećom mnogim krajevima Siliranje ovakve bilo bi najbolje rješenje. Ručna terenu neravnom košnja pogodnajerusporava nije regeneraciiskoriste i širokolisni korovi. nešto trave, što uvijek ju zeljanice Strojna košnja da tratina i kvaliteta višeg pomaže poboljšana. regenerira Gnojidbom je nakon to i otkoprvog, navodnjavanjekišenje gdjeje moguće drugog i kvaliteta Takvi i i livade sa, povećava prirod biljne sijena. travnjaci unosni. uvijek Dr. Ante inž. Lončar, dipl. i način

odnosno

livada.

mase

reza

—

mase

Hrvatske 22. zborovanjenaprednihpoljoprivrednika održano

Zagrebačkog velesajma travnja kongresnoj je takmičara visoke popoljoprivrednika naprednih prinose zborovanja Hrvatske. ljoprivredi Zadružotvorio Željko dipl. predsjednik Mataga, Zborovanje ing., je nekoliko stotina nog poljoprivrednika Hrvatske,prisustvovalo je i veterinara agronoma stručnjaka poljoprivrednih organizatotakmičara, među i Čedo i ecc, dipl. republički Pajić, drugih takmičenja gostiju, kojima i sekretar drugi. poljoprivredu, agrara cjelini, posebnopoljoprivrednika položaja Zbog nepovoljnog znatno 1989. općina godinuorganizirano manjem broju takmičenje je Tako takmičila 302 klutakmičara se nego ranijih godina. manjimbrojem šećerne takmičara ba 17.923 kukuruza, repe, pšenice, ječma, proizvodnji: sisilaže kukuruzne klipa, stabljike, konoplje, uljane suncokreta, repice, soje, laže djetelinsko- smjese, kurmpira prirodni, kukuruza, travnjaci i maslina, duhana,grožđa, krastavaca, paprike, merkantilnogsjemenskog, travne i te i tovu proizvodnji prasadijaja, meda,mlijeka, goveda, sivnjabrojlera, podmlatka govedarstvu. gojurasplodnog 201 klub 2.233 ZO Na takmičara, Bjelovasudjelovao području Osijek je i 12.231 Varaž49 klubova i 2.907 40 klubova takmičar, Zagreba takmičara, 130 1 klub 2 kluba 350 dina 8 klubova Rijeke takmičara, Splita takmičara, 1 klub 27 takmičara. Siska 45 takmičara, sektoru O govorio jeMataga problemimapoljoprivredeprivatnom iz KučanaZoran Željko, raspravi sudjelovali Brkanić, poljoprivrednik Saveza odbora Damir sekretar ca, seljaka Hrvatske, Sinković, Miholjac, Donji te vet. iz Zlatko Čedo Pajić, sekretar poljoprivredu Dukata, Mašek,dipl. klubova. Stevo Zajednice predsjednik Stanivuković, dvorani

21.

—

22.

mr.

saveza

—

zrna

uz-

—

Sudionici

Zborovanja došli su

iz svih

Hrvatske

krajeva

dipl. objavio takmičenja jeSmajoGradaščević, i 22 26 srebrenih 20 takmičarima dodijeljeno je zlatnih, Najuspješnijim i četirizlatne bronačne stručnjaka dodijeljene petorici plakete plakete ih: su radnim ma primili organizacijama, inž. iz Garešnice. Božo dipl. Volić, No Deo inž. iz Vinkovaca dipl. Lasinger, Andrija vet. iz saveza Nada zagrebačke regije Zadružnog dipl. Miljanović, o Branko inž. iz Ivanca Đuđ,dipl. Sektor Zdenci Veliki »Zdenka« PPI mlijeka primarneproizvodnje Vukovar stanica m Poljoprivredna Varaždin zadruga Poljoprivredna »Varaždinka«, inž. iz Virovitice Knežević, dipl. Marijan RO Zagreb Mljekara »Dukat«, iz zahvalio U ime Margetić Bjelovara. Miljenko nagrađenih i brončanih srebrnih dobitnika plaketaproizzlatnih, Dajemopregled kukurusilaže silaže stabljike cijele kukuruza, kukuruza, mlijeka, vodnji tovu. te teladi tovu za, junica uzgoju uzgoju dobili Zlatne plakete iz Imsovca Pohar 39,9 ha;9,86 t/ha kukuruza 1. (Daruvar) Josip kukuiz Nevinca Hanževački 5,0 ha;11,2 t/ha silaže 2. Darko (Bjelovar) inž.

Rezultate

a a

nm o

—

ota aa

zrna

su:

zrna

ruza

3. Milenko

7,0 ha

iz S. Plavnice

Margetić

t/ha

(Bjelovar) 72

silaže

cijele stabljike na

Dobitnik

zlatne

Ivan

mlijeka plaketeproizvodnju za

lit.ili 6.014

Gredelj Varaždina,krave, ia 498 kom. iz (Jastrebarsko) Franjo Erceg Kupinca Ivan

138.322

Gredelj,Varaždin

teladi

rasta

6. Mato

iz V. Grđevca

Đurđević

prirasta dobili su: Srebrne plakete

iz Kučanaca

1. Zoran

Brkanić

2. Tomo

Šćuković

iz V. Trnave

junadi

(Garešnica)

kom.

421

mlijeka tovu, 78.646 kg pri-

lit/fkravi

11,80 t/ha kukuruza 11,5 t/ha silaže zrna

(D.Miholjac) ha; 2,0 ha; (Garešnica) 15,00

tovu, 82.053

kuku-

ruza

iz Dvorišća

Hartman

Marijan

kukuruza

Jakobi

iz Draža

Josip jeka iz Seone 5. Jelka Škreić

Mato

ha; (Križevci) krava,

(B.Manastir) 18

kom.

104.610

(Našice) 330 kom. iz Brod) (SI. Svilaja

Vukovarac

nadi

dobili

plakete

Brončane

53,0 t/ha

8,7

371

i 46.681

lit.ili 5.811

Iakić

iz Slakovaca

1/kravi

mli-

teladi

kg prirasta tovu i 53.361 jukg prirasta u

tovu

su:

10,8 t/fha kukuruza 93,4 t/ha silaže

(Vinkovci) ha; iz Gačišta 2,2 ha; 2. irovitica) (V: PajoVujanović 1. Ivan

stabljicijele

silaže

9,28

stabljike cijele

kukuruza

Mile ka

Čudina

iz Lasovca

krava, (Bjelovar) 26

98.192

lit.ili 3.643

lit/kravi

mlije-

Partolović

4. Ante

iz Alilovaca

teladi

Požega) (Sl.

iz Borova

Kurtešanin

Radovan

kom.

260

kom.

(Vukovar) 39

tovu

i 35.062

kg prirasta

i 6.990

kg prirasta

junadi.

Brlek,

Stjepan

tovu

dipl.

inž.

regije zagrebačke poljoprivrednika naprednih 22. zborovanje kluba

regionalno zborovanje je travnja visoke takmičara poljoprivredi prinose poljoprivrednika prednih Sesvete. i grebačke regijeopćine otvorio zagrebačke regije Zadružnog predsjednik je Zborovanje Car. Stjepan stručtakmičara, Pored poljoprivrednih p oljoprivrednika većegbroja mei gosti, prisustvovali mnogi zborovanju takmičenja, njaka voditelja i dr. Mato đu Zagreba. grada Skupštine predsjednik Mikić, kojima zbosudionike Baranošić Branka Sesvete SO pozdravila je Predsjednica PZ domaćina ime U ih i »Agopćine. razvojem privrednim rovanjaupoznalaIvica SaboDPV kandidat zatim Š ola, rocentar« Marija Lepušić, govorio je iz saveza, upoznao Ante prije Zadružnog pravnik dipl. Boljat, Hrvatske, i SIV-a i Zakona sutne zadrugarstvu. poljoprivredi mjera provedbama vet. Nada sudionike S rezultatima Miljanod ipl. upoznala je takmičenja U

održano

Sesvetama

22.

za-

—

na-

saveza

—

vić.

poljoprivpodručju organizirano godini Takmičenje je i Samoboru. N. Ivanić osim u rednih Zagrebu Gradu, Novskoj, regije, općina 7 tamičarem 12.231 klubova s 49 u slijedećih Takmičilo disciplina: takmičara 9.183 mlijeka proizvodnja 798 takmičara kukuruza proizvodnji 732 takmičara grožđa proizvodnji 670 takmičara utovu goveda junadi 439 takmičara u proizvodnji pšenice 195 takmičara uostalim proizvodnjama 114 takmičara tovu svinja silaže 100 takmičara proizvodnji Vrbovec Jastrebarsko 3.152, bio takmičara po općinama slijedeći: je Broj GoV. 240, Sesvete 399, Selo 564, Zelina 1.466, Kutina 2.271, Krapina Stubi3.123, Dugo Bistrica Zlatar 151, 154, 154, Zabok 163, Pregrada rica 167, Donja Klanjec 122. 125 i Zaprešić a od 66 ostvaren ha Na 1.300 zagrebačprvaci dt/ha, prinos jeprosječni su: kojregiji od ha 7,98 iz PZ Martinuš Ivan prosječni prinos postigao koji Zlatar, je 101 dt/ha; od ha 6,86 iz PZ prosječni prinos je postigao Dubravica, DragoStrgar 101,8 dt/ha; od 95,33 ha 7 Zelina ZZK na iz Kušić prosječni prinos je postigao Stjepan u

1989.

bilo

—

dt/ha;

U ne

takmičenje proizvodnji pšenice području općijeorganizirano od 34,39 Kutina 830 ha. proizvodnja Postignuta dt/ha, jeprosječna a

su:

Balog 52,93 dt/ha; »Moslavka« Vlahović Josip 53,94 dt/ha; Pavlić »Moslavka« Marija Zlatko

—

rekorderi

—

samo

iz »Moslavke«

Kutina

9,7 ha

prosječni postigao prinos

Kutina

6,8 ha

postigao jeprosječni prinos

Kutina

postigla jeprosječni prinos

od od

54,63 kt/ha.

silažnog takmičenje proizvodnji jeorganizirano općina od 4,27 vagona 117 ha. po ha, prvaci Postignut prinos jeprosječni Sesvete iz PZ Kunder 14 ha Slavko Agrocentar postigao jeprosječni priod 4,58 vagona po ha; od 7,29 ZZK ha Zelina Mužinić 4,8 Josip postigao prinos jeprosječni vag/ha; ZZK Zelina ha od 8,4 1,8 DragoPopović postigao jeprosječni prinos vag/ha. od 144 teladi 48.988 U tovu kg/grlo, grlapsotignut jeprosječni prirast 7.092.440 mesa, kg isporučeno prvaci je od 161 PZ Dubravica Drčić 591 Josip grlompostigao jeprosječni prirast i 95.131 mesa; kg/grloisporučio kg stanica 498 Franjo Herceg, Polj. Jastrebarsko, grlapostigao jeprosječni i od 158 78.646 mesa; kg/grloisporučio kg prirast PZ 431 151 Josip Vugec, Dubravica, grlompostigao prosječni je prirast i 65.081 kg/grloisporučio kg U tovu bilo obuhvaćeno 17.510 grla, prosječan svinja je postignut je priod 67 rast 1.176.940 rekorderi mesa, kg/grlo, proizvedeno kg je Katica Novo 878 Nizek, Mjesto Zelina, grlapostigla prosječni je prirast od 66 i 57.857 kg/grloisporučila kg mesa; PP 740 Stjepan Jambrešić, Zdenčina, grlapostigao jeprosječni prirast i od 63,75 47.177 mesa; kg/grloisporučio kg Turković iz ROK 652 Franjo Zelina, grlapostigao jeprosječni priprast od 69 te 45.113 kg/grlo isporučio kg U Jastrebarskom Ze660, proizvodnji grožđatakmičenje jeorganizirano lini 56 i Kutini 16 proizvođačaprvaci 9.020 Josip Tončić, »Jaskakg grožđa; »Jaska 7.390 vino«, DragoRežek, kg grožđa; vino«, Slavko 7.270 Bolf, »Jaskakg grožđa. vino«, U ostalim izvan proizvodnjama konkurencije nagrađeni »Moslavka« 2 ha Franjo Posavić, Kutina, uljana repica postigao je od 43,55 dt/ha; prosječni prinos Nikola »Moslavka« 5 ha Rebić, Kutina, uljana repica postigao 24,51 dt/ha; Ivan 4 ha na Sesvete,soja Hermerščec, »Agrocentar« postigao jeprood 43 dt/ha; sječni prinos Slavko ha stanica 2,3 Holetić, Polj. Jastrebarsko, sjemenski krumpir 1,8 vagona po ha; postigao je — ha stanica 1,73 Stjepan Bučar, Polj. Jastrebarsko, sjemenski krumpir 1,8 vag/ha. je postigao kukuruza

su:

—

nos

—

su:

—

mesa.

—

su:

—

mesa.

—

su:

—

općinamagdje takmičenje proizvodnji mlijeka jeorganizirano i što osim jer regitakmičenje, Zaprešiću,je razumljivo, jeorganizirano i nalazi ili 17% krava krave 84.574 ima prvom Republike području ja o stalnom iza broja podaci Zabrinjavaju smanjenju bjelovarske regije. mjestu krava 1986. Od 89.484 kao uostalom u cijeloj godine podRepublici. krava, ili 84.574 1989. pao 4,17%. grla godini zagrebačke regije taj ručju jebroj krava krava stalnom I unatoč broj ukupnogbroja jeporastu smanjenju ili nalazi 9.676 krave 84.574 Od pod selekcijom pod selekcijom. ukupno od čeima krava 10.537 Vrbovec, području općine 15,01%. Najveći broj ili 3.992 ga pod selekcijom 37,89%. krava zagrepodselekcijom području mlijeka proizvodnja Prosječna 3.782 standardne 304 dana iznosi 3.908 bačke Hrvatskoj laktacije, kg regije dana standardne 305 Vrbovec 4.134 laktacije. kg području općine kg, sektora od količine pamlijekaHrvatskoj privatnog Ukupnootkupljene 1988. 327 le su 346 1989., zagrebačke području milijuna milijuna ili 13%. 66,5 milijuna 57,8 milijuna regije nestimulativnim I unatoč ostaju mlijeka, mnogi proizvođači cijenama Na i proglašeni zborovanju mlijeka. proizvodnji govedarstvu vjerni to najbolji, litre mli85.204 21 kravom Gostović Ivan proizveo je Vrbovec, Basrek, kravi 4.057 ili po litara; jeka prosječno 20 krava Vlado Vrbovec, jeprosječnu postigao Poljanski lug Kralj, 82.530 od 4.126 litara i proizvodnju proizveokrava litara; 20 Brezine Anka proizpostigla Vrbovec, jeprosječnu Bukal, litara 65.576 od 3.378 litara i mlijeka. proizvela vodnju i naturalne Sesvete i Prvacima dodijeljenediplome regijeopćine grade. ing. Brlek, dipl. Stjepan U

svim

ova

—

ovom

su:

—

na-

Odbora

SSRNH

selo

Sekretarijat 23. 1990. održanoj ožujka godine, nici, i rasprave uvodnih savjetovanje, izlaganja za

SAVJETOVANJA

STAVOVE »Selo

sjedpriširenoj poljoprivredu osnovi pripremljenih materijala te usvojio jeslijedeće zaključaka, i

reforme

privredne poljoprivreda uvjetima i pluralizma« političkog II. 26—28. 1990) (Opatija, u

poljoprivredu, jeorganizirao Savjetovanje odbora selo i posudionika: i deset stotinu predsjednici prisustvovaloje SSRNH i SSRNH zajednica konferencija konferencija općinskih ljoprivredu Saselo i SSRNH RK Odbora članovi poljoprivredu, predstavnici općina, komiteta veznog poljoprivredu Republičkog poljoprivredu, sekretarijata zadružnih i Hrvatske saveza, saveza i šumarstvo, regionalnih Zadružnog SR većih kompleksa agroindustrijskoga organizacija predstavnici privrednih bave radnici i znanstveni Hrvatske te poljoprivreunapređenjem koji javni SSRNH

Odbor

selo

i sela.

slijedeći usvojeni savjetovanju naročito se program 1. Podržava dijevijeća, izvršnog mjeraSaveznoga ini unutar Prvi odnosi lu nje poljoprivredu.putjepoljoprivreda, koji sistetretman u dobila ravnopravan dividualni ukupnom privrednom sektor, i tako vlasništva kako mu, privređivanja. pogledu uvjeta pogledu da vezi S tim vijeća izvršnog mjeraSaveznoga spomenuto je prednosti treba da Nadležni njihovu ubrzaju priorgani dovoljno. još osjećaju seljaci to u činjeno. gdje još nije svagdje provedbenih propisa, donošenje mjenu, dosad bi više nego trebale i Zadružne pravilpridonositi drugeorganizacije Sau vezi mjera primjenom seljakanjihovim pravima informiranju veznoga vijeća. izvršnog SR i organa 2. Podržani Hrvatskoj vijeća izvršnog Saveznoga napori maksina zemljišnog (ukidanje politike zemljišne djelotvornije uspostavljanju U o i muma rasprave politike podržanje zemljišne problemima dr.).sklopu i opselo i odbora pojedinim mjesnimzajednicama poljoprivredu zahtjev da SSRNH ćinskim denacionalizacije, tj. pokrenepitanje konferencijama oduzeto im 1953. prilikom smanjigodine koje je zemljišta seljacima vraćanja 10 ha.. 30 ha maksimuma vanjazemljišnog izražen da Hrvatske SR Saboru da se Na predloži zahtjev je savjetovanju za oduseljacima vraćanje d enacionalizacije, provedbu tj. pokrenepostupak Zakonom što kao slično zete vraćanje zadrugamapredviđeno je zemlje, i raznim što i integracijama zadrugama, je poljoprivrednim zemljeobjekata i ušlo u sastav načine nepoljoprivrednih poljoprivrednih drugih druge ganizacija.zatraženo SFR Ustava da Također predstojećih promjena prilikom je te odredbe ukinu SR Hrvatske i Ustava zemljišta nacionalizaciji Jugoslavije odluke donesene do sada da se zajednica društvenopreispitaju buduza velikih koje namijenjene površina nacionalizaciji poljoprivrednih političkih nacionaliodnosi naročito To aktivnost. ću zemljište kojeje građevinsku da Predloženo iskorišteno do sada zirano, a je predviđenu namjenu. nije da Sudionici denacionalizira. takvo smatraju poljoprivsavjetovanja zemljište treba zaštiti od svih neopravdanih redno ukljunamjene, promjena zemljište i ekonomskih i drugih mjera. čujućiprimjenu SR da odlučili 3. Sudionici predlože seljacima Hrvatskoj savjetovanja oročili sredstava novčanih odreknu na da prava koja svojedobno povrat Predloženo Kutini. Tvornice korist u je »Inaumjetnih gnojiva Sveučilišne korist i utvrdi točno tih sredstava da se visina izgradnje uplati Petrokemija« nakon će bit tome odluka Definitivna bolnice prethoddonijeta Zagrebu. odnosno selo i odborima svim u rasprave organizaciji poljoprivredu SR Saveza seljaka Hrvatskoj. striktnu SR od svih traže 4. Sudionici subjekata Hrvatskjoj Zasavjetovanja terenu se Zakona o provedbi javljaju otpori zadrugama, jer provedbu Na

stavovi:

nom

or-

kona.

zadružne

imovi-

utvrđivanja uvjeta povrat jepitanje ili nekim zaZakonom utvrditi treba što ne, drugim zadrugama republičkim da ta SR Hrvatske Saboru se to što Da bi konom. predlaže uredilo, hitnije što riješi. pitanja prije selo i više odbora od 5. Polazeći konferencija poljoprivredu zahtjeva sudionici i savjetovazajednica, društvenoSSRNH,kao skupština da nadležnim i Hrvatske SR Saboru ubrzaju organima drugim predlažu političkih nja Veoma

aktualno

poljoprivmirovinskoosiguranja unapređenja postupak treba Zakona U SR Hrvatske. rednika ostarjelih položaj riješiti trajno dopuni invalidskog sistema izvan osiguranja. mirovinskokoji poljoprivrednika stručna što da založili se su 6. Sudionici organizira prije savjetovanja invalidskog Podržan će služba gospodarstvima. seljačkim poljoprivredna koja pomagati službe i gospodarseljačka program poljoprivredne razvojafinanciranja je radna međuresorska grupa sudionicima stva, koji predložila savjetovanja je Hrvatske. saveza Zadružnog što nadležni da SR Hrvatske Saboru Predlaže vijeća Izvršnog organi stručne i akt zakonski poljoprivredne financiranju osnivanju pripreme prije i drugimpitanjima. organizaciji službe, njezinoj vetezadržati treba S postojeće gospodarstava seljačkih gledišta razvoja od i stanice rinarske koje djelatnosti, njihove rad..Za njihov unapređivati sredizvore i treba interesa, trajnetreba brže osigurati sigurne društvenog posebnoga Isto SRH. veterinarstvo bi stava tako, Uprava upravljala kojima odreza i institucionalne prakse uvođenje privatne druge uvjete pripremiti biti: zaštimora veterinarstva zadaća Osnovna veterinarske djelatnosti. đene, i dobrobit ta uloga javnom primjerena životinja briga zdravlja životinja, sistema

zdravstvu.

suvremene

pojedinih financiranja neće uskoro

uspješnog veterinarstvu opreme u sistema

Bez

djelatnosti svoispunjavati i

veterinarskih

već

ono

moći

zadaće.

osnovne

selu

nužno

nasta-

proizvodnje razvoja je Ocijenjeno je i sredstava i viti p osto) (0,7 podsticajnih usmjeravanjem S tim prikupljanjem vezi 1991. nakon bitnija potrebna je godine. razdoblju predstojećem više tih sredstava. podstio sigurati Valja usmjeravanje kriterija korekcija skladu s sredstava programe gospodarstava, seljačkih razvojne cajnih obradivim i zemljišnim ukupnim proizvodnji stočarskoj udjelom njihovim sredtih sektor zadružni i do sada da Istaknuto raspodjeli je je površinama. bio stava zapostavljen. neopravdano treba da ponovno adekvatniju postupak pokrenuti Zaključeno je Koordinacionom odboru Zadružnog delegacije putem seljaka stupljenost Saveza i selo SSRNH RK Odbora i Hrvatske seljasaveza poljoprivredu da

robne

radi

za-

—

uvjetima poljoprivrednika osposobljavanju zovanju vezi S tim i tehnikom modernom predloženo je tehnologijom. nog korištenja vodi ratome sistema reformi da republici obrazovnog predstojećoj svim na stupte da se čuna zanimanja poljoprivredna školovanje osigura poljoprivrednika osposobljavanju pristup Zahtijevaorganiziran njevima. i seminara, sl., rad specijalizacija izložbi, uz demonstracija, putemtečajeva, stručne ustanove treba da bitnu odraslih, čemu obrazovanje imaju ulogu stanice, poljoprivi poljoprivredne (veterinarske organizacije poljoprivredne i reprorada sredstava radne i službe redne proizvođači organizacije dr.) razinama, svim školske redovne organizacije poljoprivredu, materijala u

suvremenim

masov-

—

poljoprivredi (zadružni organizacije Hrvatske Savezi i veterinara, i agronoma seljaka oblici, organizacioni njegovi i poslovna udruženjadr). selo i odnosno Savez Hrvatske 9. Odbori poljoprivredu seljaka će aktivnost će revitalizaciju sela, mjeravat svoju mjerekoje pridonijeti i i urbanom usklađenom seoskih gradskih privrednom sela, razvoju razvoju brži i i društvešto za stabilniji privredni sredina, je pretpostavkaukupni ni razvoj. i porezS tim Savez zalaže agrarne uvođenje posebnih ciljem mjera vitalnih osobito onih bi s gospodarstava, politike koje podsticale razvoj mlađim članovi žele ostati čistim ili i domaćinstva selu, kojih članovima, domaćinstvima. poljoprivrednim mješovitim viOsobito bitno ekonomskim posjeda okrupnjavanje mjeramapoticati je dotalnih da staračkim i to tako interesno domaćinstava, povezuju rentabilnu staračkih domaćinstava maćinstvima radi uključivanja zemljišta Te procese treba i tekućom proizvodnju. socijalnom politikom. poticati aktivnostima odbori selo i 10. Svojimprogramskim poljoprivredu Hrvatske će Savez seljaka zalagat provođenje sociodemogistraživanja rafskih selu radi procesa procesa zaustavljanja negativnih dezagrarizacije radi i članova seosprocesa revitalizacije sela, većegzapošljavanja otvaranja i kih domaćinstava kao što su dorada i izvanpoljoprivrednim djelatnostima i šumskih mala seoski turizam prerada poljoprivrednih proizvoda, privreda, kao

i stručne

društvene

savezi,

Savez

us-

—

sve

ona

—

itd.

i modeli

poslovne ocijenjeni programi savjetovanjupozitivno sektora prehrambepoljoprivrednim suradnje organizacijama, privatnog i i duhanskom poljoprivrednim zadrugama njihovim industrijom, i robnim i zima, turizmom ugostiteljstvom, prometom drugimorganizacijaNa

11.

save-

nom

ma.

obogaDosadašnja upućuju daljnje razvijanje pozitivna činilaca. To naročisvih zainteresiranih i poslovnedrugesuradnje ćivanje iskustva

to odnosi

na:

poljoprivredne korištenja a) imputima funkciji razvoja zaštitna mehanizacija, sredstva, (mineralna proizvodnje sjeme, gnojiva, i sadni drugo); materijal individualnim i duhanske industrije prehrambene suradnju b)poslovnu duhana voća i kao što mesa, povrća, proizvodnja mlijeka, gospodarstvima itd.; modela i uspješnih poljoprivredne proizvodnje c)daljnju primjenuširenje modela kao što novih visokodohodovnih selu i proizvodnje kreiranje »zdrave pogeografskog određenog hrane«, proizvodnje programi programi i kemijskuprehrambenu rijekla, specijalizirani programi farmaceutsku, individualnih turizma poljopgospodarstvima seoskog industriju, razvoj i male rivrednika, proizvodnje privrededrugo. i zainteresiranim i poslovnedrugesuradnje obogaćivanju Razvijanju treba redu i zadružnim prvom pridonijeti privrednim organizacijama, oblici SR Hrvatske i Savez nim sadržajima seljaka organizacioni teritoriju razne

oblike

ra-

razne

raz-

Hrvatske.

regionalnih skupova koji pripreopćinskih prijedloga selo i konodborima održani mi poljoprivredu seljacima savjetovanja selo i da odbori sudionici su predložili SSRNH, ferencija savjetovanja 12. Na

osnovi

i Od-

SSRNH

konferencija međuopćinskih općinskih mjesnih, poljoprivredu HrvatSavez selo i SSRNH bor RK seljaka transformiraju poljoprivredu i

ske.

nadalje ciljeva programskih Hrvatske. Savezom društveno i akciono vati socijalista djelovanje svoje društvena će kao moderna Hrvatske Savez organizacija djelovat seljaka sličnim i pointeresnim udruženjima ciljevima usmjerenjem profesionalnim bi i odlike imao Takav Savez sindikalzemljama. evropskim ljoprivrednika interese. štiti koja profesionalne organizacije RK SSRNH Odbora bit će Nosilac transformacije Sekretarijatradnika i postupka određenim selo i predbrojemjavnih poljoprivredu, proširen svih i selo odbora stavnicima poljoprivredu konferencija regionalnih će

Savez

Takav

ostvari-

vlastitih

osnovi

SSRNH.

člano-

izabrani

Jugoslavije seljaka je osnivanje savezima kontakt će Hrvatske iz SR odbora vi koji stupiti inicijativnog i pokrajinama. ljaka drugimrepublikama selo i poi Odbori Hrvatske Savez savez 13. socijalista Socijalistički izborima Hrvatske Savez odnosno osigupredstojećim seljaka ljoprivredu, i izvršne rat će da organe zajednica, društvenoskupštine i bira što više kandidira SFRJ i Hrvatske SR Sabor Skupštinu političkih seljaka. te su

Saveza

Predloženo

se-

—

sve

puerperija Profilaksa godinabroj eksplozije svjedoci stanovništvo 2000 1 će novnika Zemlji godine tj. povećati milijardu i to naročito hranom, će velika Nastat 6 će od 5 potreba milijardi. porast JAJIMA. MLIJEKOM hranom: MESOM, kvalitetnom i bjelančevinastom kratele. Ako zdravo dati treba krava da Zlatno jedno jepravilo teleta ili 2 godišnje velikom stočar gu3 2 1 je godine tele, daje godine biti dana 365 dala krava bi Da teladi. i bitku jednotele, mlijeku simentalske domaće Kod 40 do 80 dana. pastelenja, oplođena poslije smatra bređost i Kraća telad 270 do 300 dana. krave mine dulja patokod bređosti dužina Izračunata loškom domaćeg srednja je (znakombolesti). međubremeno simentalca 287,5 dana, te (međusteono) ili, razdoblje jesrednje Na dudana. 365 iznosi što dana, 77,5 stručno rečeno, »serviszajedno dužinu »servis dok stalna to možemo bređosti žinu veličina, je utjecati, period« raznim možemo mjerama. utjecati perioda« Danas

stanovništva.

smo

samo

sta-

samo

ona

rano

nose

287,5

77,5 d

T, do

T»

od« O

međubremeno

(oplodnje) =

ili međusteono

odnosno

razdoblje međutelidbeno od 287,5 dana. bređosti srednje trajanje 365

365

mora

razdoblje»servisperidana 730 ili

danu,tj. oplođena je gornjem crtežu U otelila tele 365 dana. i da od 77,5 »servis donjem dana, je periodu« tek za 442 dana krava da vidimo (dakle produženi telenja poslije oplođena je i da također bređost da 287,5 dana produljeno je trajala »servisje je tek krava te 730 do od međutelidbeno dana, telenja je telenja razdoblje period), tele. dala 2 jedno godine od bređosti. od odmara krava zapravo U »servisRadoblje mjematerniU tom ili nazivamo dana sec po telenju razdoblju puerperij. babinje periodu« normalnih od 9 težinu i od očisti ca jedan kilograma posteljice smanji oko očisti od sluzi. te proces Taj traje mjematernice) (involucija kilogram krava

vidimo

crtežu

Prema

77,5

—

sec

dana.

djelovati jajnici njipočinju telenja poslije tiho i krave folikli počinju najprije goni(mjehurići) grafovi stvaraju nakon vremena bez obično ti, javljajuvanjski nekog znakova, vanjskih utvrdi da stočar Važno znakovi pravovremeno gonjenja vrijeme je gonjenja. GONI NE SE KRAVA AKO ili dao kako bi kravu pripustiti. osjemeniti umjetno GNOJNA IZLAZI IZ STIDNICE ILI AKO Već

i na

dana

nekoliko

nakon

TELENJA

NAKON

DANA

MJESEC

VETERINARU

PREDVESTI

KRAVU

TREBA

GINEKOLOŠKI

PRE-

SLUZ, GLED organa). spolnih (pregled stočar Takvim zapravo (babinjama) upravlja puerperijem postupkom i izvršiti može veterinar i krave liječenje. (predohranu) puerperija profilaksu način Na razdoblje). (međutelidbeno skraćuje »servistaj nakon 30 dana preutvrditi veterinar može ginekološkom telenja pri Što period« gledu? materda maternici, 1. tj. debela i (bolesne) promjene već da patološke Ustanovljuje ostala še niti nica smanjila, je dovoljno očistila, nije potpuno odMaternicu mlohava maternice). uslijedila potpunainvolucija (tj. nije dati treba eventualno antibioticima treba mah injekcije upala, protiv liječiti način i Treba maternice. da maternice stisnuće ispitati sadržaj isprazni ili mineralima hranu vitaminima, i proteinima. nadopuniti hranjenja da utvrditi bolesne 2. maleni, promjene jajnicima, jajnici Mogu izcistički ili da bez folikula (najajnicima degenerirani nedjelatni tvrdi, i treba dati kravama Takvim rasli injekcijugonjenje mjehurići). neprirodni poboljšati hranjenje. invonormalno maternica da utvrditi 3. Može (završena je smanjena je ženfolikul. naći Grafov može Na Mjehurić maternice). jajnicima lucija tiho biti Može krava ako skom stanicom, upravo posrijedi goni. spolnom »žuto može ili znakova bez tijelo«, pronaći jajnicima vanjskih gonjenjekrava Kod 2 do 19 dana. da znak spekuluplodnice pregleda gonila prije i izlazimaternice otvoreni naći može se mom grlić plodnice) (cijevpregled što maternice zatvoren, ili krava ako se ti bistra upravo goni, jepakgrlić sluz, momentalno krava znak da goni. je 20% od krava ima Kod (babinjama) puerperijumom poremećenim krava načinu ovisi to lošim (vlaždržanja pa čak do 50% gospodarstvima, suhostastoke I i načinu telenja,vrijeme hranjenje prije hranjenja. staje) krava česti kod naročito Poremećajipuerperiju ja,utječe puerperij. minebez vitamina, slabo (osobito telenjasuhostaju hranjenje koje prije osobito i minerala, vitamina zalihe da nisu tako rala i nakupile bjelančevina, da tako ili vitamina A i fosfora) pak suhostaju hranjenje preobilno krava i mi ishranom i omašteni i Zapravo nedjelatni. odebljale jajnici se

nas

su-

ono umjetno pripremamo puerperiju profilaktičkim mjerama hostaju i oplodnju. osjemenjivanje krava svaka da im to krave goimati žele stočari jest plodne koji Dakle, znati oteli po produljeni jer upravljati puerperijem, tele, moraju jedno dišnje uzrok oplodnji. jenajčešći kasnoj puerperij uslišteta Vas ćemo o veličini U slijedećem kojenastaju obavijestit broju i razdoblja. međutelidbenog produljenog » servisjedproduženog vet. dipl. Premzl, Dragutin perioda« i

krave

<.owo€ć__ — a

Ručni refraktometar»RF 20« izradila

rad

refratkometrom

jeuputstvo Sarajeva zadružne i 20« našoj »RF organizacije m ljekarske brojne posjeduju kojeg »RF refraktometar ručni za U upotrebu »Uputstvo knjižici spomenutoj zemlji. i tablica refraktometra tehnička 20« spomenutog uputstva opisana velike vodom. objavvrijednosti praktične Zbog mlijeka patvorenja procjenu tablicu. spomenutu ljujemo »Zrak«

Tvornica

—

Tabela

osobina

pojedinih vrijednosti Srednje vodom patvorenja

nakon

mlijeka

ko X

Dodatna

voda

“Brix-a.

20"C

———_———oooooooooočo 0

20 20

10 15

20. 20

950 9,00 8,50

7,90

broj

Bjel. %

Suha

tvar

bezmasti

8,71

1,0283

3,63

epa 4,83 3,15

—0,485

1,0270

3,45

2,99

4,57

8,28

37,6

—0,459

1,0255

3,26. 2,83

4,29

7,84

36,5

—0,432

1,0238

3,08

2,68

4,05

7,45

—0,405

1,0224

2,90

2,52

3,80

7,05

39,7

38,6

35,4.

—0,513

g/cm*

Lakt.

20 6,30 3,35 2,22. 2,54 1,0196 —0,353 20 7,00 33,4 30 marami >GRMA RI 0 vrijednosti prosječne uzoraka; broj nenorse svih kod iskazuju 5% dodate nakon prosjeku Već uzoraka, vode, ašek osobina. testiranih Z.M malne vrijednosti 20.

ponam“

10,00

Krios.

Refr.

—Mast

Gust.

Najbolji proizvođačimlijekau 1989.godini »Slavija« Staro PetrovoSelo

DP Mljekara

—

PREZIME

MJESTO Tisovac G. Crnogovci

I IME

1. Jelić

Milan

2. Arić

Milan

Dokuzović 4. Karakašić

Nikola

6. Jerbić

Alojz

6.613

3,5

5.187 Crnogovci Oštri Vrh 4.953 5.683 5.708

3,5

Štivica Komarnica Magić Mala

Ana

8. Cimbal

3,4

3,6

S. P. Selo

Manda

Pepunić

15.559

Pospišl Emil

LITARA

%M.M.

Ivan

Meglajec

10.

Maslač

11.

Nekić

Mara

12.

Bobić

Milka

13.

Varoščić

14.

Piljuzan Mato

15.

Jurišić

16.

Štivić Antun

17.

Simić

18.

Laletić

Dragan

19.

Dobričić

Jovan

20.

Nikšić

21. 22.

Dukanović Mikanović

Jeronim

23.

Krstanović

Anka

24.

Bakić

25.

Matošević

Anka

26.

Mrkonić

Nevenka

27.

Franjo

13.383 8.893

Batrina Pavlovci Prvča Dragovci Rešetari Dolina Dolina G.

Stjepan Mato Reza

3,4 3,6

8.842

Seoce

Ruža

3,6

3,5 3,6 3,7

10.637

8.163 29.690 11.417

3,5 3,5 3,5

8.574

3,4 3,5

8.980 7.479

Varoš

Čaprginci Lještani Gređani Podvrško

7.462

3,4 3,5

5.293

3,6

6.310

3,5

7.377 9.830 22.389 7.513

3,6 3,5 3,5

7.433

3,7

5.420

Šarić Stjepan

Mačkovac C. Šagovina Baćindol Opatovac

18.702

14.028

3,5 3,6

28.

Došlić

Ivan

Banićevac

11.206

3,5

29.

Došlić

Franjo

Banićevac

8.151

3,6

30.

Egić Jovan

Ljupina

6.731

3,5

31.

Jurišković

Sičice

7.085

32.

Vlaović

33.

Babić

Vrbje Godinjak

12.003 8.076

3,7 3,7

Izdavački

Milan

Jagica

Podvrško G. Bogićevci

Mato

Mato Ivan

Ana

savjet:

dipl.vet. Stjepan Deneš,

mr.

Milan

Bolić, Antun

Hadžiosmanović,

Mašek,

dipl. inž., Nada Miljanović, dipl. vet., Slavko Dubravka Vuković-Svoboda, dipl. vet. Uređivački Glavni

odbor: i

odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava

i uredništvo:

Mjesečna

Mirko

Vera

pretplata 45.000 primjeraka

Tisak:

NIŠPRO

ski

Deneš,

Caput,

Miroslav

dr.

Mirza

Hadžiosmanović

organizacije

i ustanove

Hrvatske kao

i za

proizvođače

mlijeka

iznosi

3,00

dinara

mjesečno

»Vjesnik«, OOUR Štamparska djelatnost, Zagreb Republičkog sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku

list oslobođen

Kobra,

Volarić, dipl. inž.

privredne

Jovanović-Bunta,

dipl. inž.+

radnika Udruženje SR mljekarskih Zagreb, Ilica 31/III,tel. 424-420

Tiraž:

Rješenjem

Stjepan

3,4

dipl. inž., dr. Berislav Majić, Ivan Pehal, dipl. inž., Petrič Vlado, dipl. inž., Miljenko Turk, dipl. inž.,

Brčić, dipl. inž., dr. Pavao

urednik:

3,6

dipl. inž., Stjepan Brlek, dipl. inž. Vesna

Bratanović,

dipl. inž., doc, dr. Mirza

3,4

je plaćanja

poreza

promet.

kulturu

Hrvatske

broj 5249/1-1972., Mljekar-