Mljekarski list 5-1990

SVIBANJ 1990

dobro Primjer

org anizira Ž

š

€

Ž

š

:

Ž

Vara ždin

ulozi razvoja u Mljekarska industrija kozarstva Pokušati

ćemo

Vam

kozarstvo

p rikazati napisu stva da ima smatramo ekonomsku i koju svoju gospodarsku opravdanost, te kozarske DP Prehrambena organizaciju proizvodnje industrija »Vindija« Varaždin i mogućnosti daljnjeg njezina razvoja.

Odnos društva kozarstvu naročito od 1953. do danas prema našeg godine ekonomski štetnim.

Zabranom se, koza pokazao najblaže rečeno, držanja di bilo uvaženo da i takav koza šumskogštetočinstva, nije moguć je koji uzgoj na ali i koza. sam očuvanje neduje nog pokrova površini, zemnoj uzgoj velik koza i ove RasPosljedica broja pad togaje da zapuštanje proizvodnje. u 1939. bilo 1.800.000 g ovore koza, položivi podaci Jugoslaviji je godine 1977. što deset 150.000, godine jegotovo puta manje. karakteristika koza dolazimo do Poznavanjem proizvodnih podataka: da koza ima izraženu visoku za sposobnost proizvodnju mlijeka; da 10 pa i 20 više od vlastite godišnje daje mlijeka puta svoje težine; da odlično kabastu hranu u prerađuje mlijeko, da lakom sadrži vrlo fine mlijeko odlikuje probavljivošću, kapljice jer vitaminima i mineralima masti, vrlo i služi kao odlična i zdrava bogato je hrana kao i bolesne i djecu, osobe, starije rekonvalescente; kvalitetnih mlaa o mesu kozje mlijeko pogodno proizvodnju je sireva, de sud dali i jaradi svoj najprobirljiviji gurmani; koza inače što ekonomskom smislu ima veliko najplodniji je preživač, značenje.

Moderno kozarstvo u zapadnoj dobilo vrlo visoko Evropi je mjesto, smatramo da ono može u

ovom

kao

granu

stočar-

za

u

ra-

a

—

—

—

se

—

za

za

—

su

u

—

a

s

i kod

pravom

jedno dopunskih našim opredjeljenja dugoročnim planovima. neiskorištene Sagledavajući i prazresurse, prirodne izgrađene ne stajske ljudi prostore, spremnost da bave tom osnovdjelatnošću, nom vlastite u osiguranju egzistenili radu iskodopunskom cije vlastitih rištenje mljekarskih kapaciteta i tehnologiji znanja proizodlučili smo inicirati i vodnje sira, obnoviti kozarsku na proizvodnju selu. Smatrali da individualni smo od

zauzeti

nas

u

se

u

uz

u

sektor

ima

Prvi

šansu

koraci

godine Francuske.

uvozom

Ne

da

pokrene. su započetistada 1984/85, iz to

osnovnog zaboravimo

da

raždinsko-međimurska

va-

regija nikakve kozartradicije gotovo Dobri rezultaskoj proizvodnji. prvi ti kao i da to l judi spremnost priohrabrili te smo nas prohvate, nema

u

su

gram

nastavili.

:

Organizacija proizvodnje zahtijeva angažiranje što rezultata u koji cilju operacije, boljih omogućiti proizvođaču optimalne radne To se odnosi dobru službu svega uvjete. prije savjetodavnu tehnološke treba da bi iz visokojaprati koje proizvođač parametre poštivati izvukao maksimalnu kovrijednog selekcioniranog grla proizvodnju. ovakve

puno

mora

na

66

nosioca

ko-

podršku, pomoć osigurali kooperantima instituta Hrvatske te centra Zagreb, Veterinarskog pratimo Selekcijskog i zdravstvene selekcijske parametre. rada karika od važnih Jedna prozvoplasmana uspješnog osiguranje je indivii odvozi do se dolazi da. Svakodnevno mlijeko praćenje proizvodača se i redovne kvalitete dualne podmlatka plasman ženskog isplate osigurava ili muških kao i za nove na klanje daljnji prodaju jarića kooperante širenjem sastanaka nekoliko održavamo U toku kojima sagledarasplod. i godine iskustva. problemi izmjenjuju vaju od 1985. goda način rada Takav mlijeka proizvodnja omogućio 14.000 je litara litara na 140.000 10 dine do danas godišnje), (od povećala puta naša nadmašio sva interes predviđanja. kooptimistička proizvođača traži od što Osnovno dovoljne osiguranje budućegkooperanta jeste da na 1 ličine hrane ishranu.

Tražimo 8 do 10 koza posjeduje najmanje kosuhi i zračni obradive zatim HEKTAR stajski držanje površine, prostor odnosno is2 m* po grlu. mogućnost Ispust, najmanje od podnog prostora i osnovnih im koji omogućuje boljuracionalniju paše, jošjejedan uvjeta proizvodnju. zatim kreditira se, odnosno strane S naše osnovno stado, osigurava ili kod te eventualno objekta. adaptacije proširenje pomoć ni aparat efekte ove ćeDa bismo što prikazali proizvodnje, prikazati jednostavnije zadužekao i mo u naturalnim vrijednost proizvodnje, otplatu pokazateljima toku njaUkoliko petgodina. stado od 40 će on koza, godina, kooperant dobije pet savjesi 150 150 koza i normalne tan rad jarića okolnosti, prihod v rijedan proizvesti kredita utrošit će od 80.000 litara. Za za uz otplatu klanje proizvodnju mlijeka od razlika litara i 18.000 40 koza proizvodnje mlijeka, jenjegov spomenute može tržišnim prih, koji današnjim svakogproizvozadovoljiti uvjetima maksimalnu

bi

Da

stručnu

uz

sve

uz

se

na

nam

se

a

se

za

za

za

uz

Kk

muz-

u

uz

za

a

u

ali

ili

kalkulaciji moglo zamjeriti, prigovoriti ovoj i obimu ovi načelno o veličini govore koju proizvodnje pokazatelji dovoljno individualni može odlučiti poljoprivrednik.

Zadovoljdanašnjim uvjetima kao i naših stvo najboljapropaganda potrošača proizvoda proizvođača rada. dosadašnjeg pješnog središte Govoreći o ciklusu individualnog pažnje proizstavljamo posla interesa i će svatko vđača druge Međutim, pitanje postaviti kooperanta. reći da bi može U tom se strane, dakle propao posao cijeli pogledu »Vindije«. fivremenski tražili mi kada bismo začetku paralelni može pozitivni »Vindiji« očekivati Pozitivni rezultat. žalost, financijski rezultat,ekonomske nancijski tek nakon sa pragom opravdanosti rada, intenzivnog petgodina danas Prema od 1.000 koza. tome, »Vindija« mlijeka najmanje proizvodnje blizu. rezultat, ali ovom financijski i je sredproizvodnjom pozitivan ostvaruje treba uložiti puno Kao što rečeno financijskih entuzijazma najprije je stava.

Dakako

da

bi se

nešto

u

za

u

se

us-

su

u

—

u

u

se

na

ne

mu

proizvodnje proizvođače koji ovaj i spunjavaju uvjete ddruštveno da i našem poduzeće otkupnompodručju Međimurska jave gravitiraju 6.

Prehrambena Varaždin, »Vindija« industrija vet. Željko dipl.

Ljubić, Pozivamo

za

sve

se

vid

u

67

Šteteod jalovogspolnog ciklusa zemljikvalitetnom povećava Napomenuto je MEhranom: naročito veće će hranom, potrebe postojati će će rasti, tih JAJIMA. MLIJEKOM I proizvoda jer Cijene neprestano SOM, tržištu. količinama na potrebnim nedostajati zdravo te da oteli treba da krava također Rečeno tele, jednoAko godišnje je »servis 40. do 80. dana biti radi mora poslije telenja. je togameđubremeno oplođena bredo ponovne od razdoblje telenja (međusteono) period« tj. mlitada stočare od 80 dana dosti 77,5 dana), gubitak nastaje (točnije dulji telekrava dolazi ako servis i teladi. Do poslije perioda« »produženog jeku ili duže u oboljenja uslijed poremećaja jajnicima goni vrijeme nja znakova što stobez »tiho ternici. Krave se mogu i vanjskih gonjenja, goniti«, vode i te kravu čari Danas, osjemenjivanje. umjetno primjećuju i ruku olovku treba uzeti stočar svaki tržišne slobodne privrede situaciji štetu. donose i što se korist, koji koji isplati postupci proračuna iliako stočara ako kolika šteta ćemo Pokušat je japropusti pokazati je 21 dan. iznosi do krave ciklus lov koji (odgonjenja gonjenja) spolni jedan 305 doba Krave dana, doje dojenja) koje (za traje laktacije vrijeme količine 47% U trećini krava polovicu mlijeka (gotovo prvoj izdoji podjednako. od laktrećinu trećini 33% od u DRUGOJ cjelokupne (tj. količine), cjelokupne od 20% trećini i mlijeka). (petinu ukupneproizvodnje tacije)TREĆOJ da

se

stanovništvo

brzo

veoma

na

i zato

za

za

u

u

u

za

se

na

ne

u

na

ne

ne

ma-

u

a

mu

mu

za

ne

u

u

Krava

sa

normalnim

produženim (duljim od 80 dana) periodom« Krava

»servis-

(do 80. dana)

periodom« dana

365

dana

47 %

proizvodnje

100

%

102

mlijeka

proizvodnjemlijeka 147 % mlijeka 466 dana proizvodnje 101

dan

47

%

mlijeka

proizvodnje 102 dana proizvodnje 33 % mlijeka 20 % mlijeka 101 dan proizvodnje 101 dan proizvodnje 15 % mlijeka 60 dana suhostaja 0 mlijeka 115 % mlijeka 466 dana proizvod.

mlijeka proizvodnje 33 % mlijeka 102 dana proizvodnje 20 % mlijeka 101 dan proizvodnje 60 dana suhostaja 0 mlijeka 102

»servis-

sa

%

dana

47

izluči 147 % 466 dana normalno krava Dakle dugim»servis115% 466 dana krava daje »servisproduženim mlijeka, periodom« dakle 32% 115). m anje manje(147 mlijeka, periodom« ciklusa? ili kod GUBITAK Koliki jalovog spolnog propuštenog mlijeka je ako stočar može 21 dan. ciklus krave tiho, Gonjenje, zamijeje Spolni traje krava nakon kad titi. pregajalovo umjetnog o sjemenjivanja Ili, je gonjenje Izračunali da kod ostala bređa. produženog »servisnije nja, j er da iznosi 32 %. To znači od 101 dan gubitak proizvodnje mlijeka je gubitak perioda« ciklusa od 21 Tako kod 21 dan 6,5 % od proizvodnje jalovog spolnog mlijeka. je 130 litara od 1000 65 litara kod dan GUBITAK pulitara, (2 proizvodnje mlijeka od 3000 od 2000 195 litara kod kod ta litara, proizvodnje litara, proizvodnje 65) litara 4000 ako krava stočar čak 260 litara mlijeka. doji mlijeka gubit od 80 dana stočar što kod Osim “ gubi dužeg »servisproduženog krava onda oteli krava 365 dana s i telad. Ako jedno tele, mlijeku, gubi perioda« teleta odSVAKODNEVNO 0,0027 (1:365), gubi » servisproduženim ostala 21 pukrava ciklus 21 dan bređa) kojem jedan spolni nije (za periodom« teleta 41 težina da težine teleta. Ako uzmemo ta 0,0027 =0,0567 kg, prosječna je teleta da 1 onda 0,0567 teleta iznosi 2,3 kg težine. Budući vrijedkg 23 litaraodgovara od 2,3 od 10 litara nosti mlijeka. gubitak kg odgovara mlijeka, u

s

samo

s

a

u

za

ne

se

smo

za

a

on

na

nosno

68

za

s

u

ISKLJUČITI uzgoja »servisproduženim neekonomičnosti? zbog periodom« kravu svaku Esslemontu veterinaru Prema (ne koncipira koja (1973) iz treba 26 ostane rasploda, isključiti telenja postaje poslije jer bređa) tjedana i ili 6 Dvadeset i šest 182 dana nerentabilna tjedana mjeseci, (nekorisna). je cikimati 6 od 80. dana to spolnihi 6 telenja) moglaje poslije (računajući vrijeme % od 6 te lusa 6,5 proizvodnje mlijeka godišnje izgubila puta (6gonidbi) je 23 litre 2,3 kg teleta (ili mlijeka). puta Kada

kravu

treba

iz

s

ne

za

Gubitak

S olijeke 306dana

Gubitak

mlijeku

na

teladi

jednom ciklusu spolnom lit.

i teladi

lit >

u

u

ciklusa lit.

390

65+23

1000 2000 3000 4000

mlijeku šest spolnih i

na

130 23 195 +23 + 260 23

+138

528

=

918

780+138=

+

1080 + 138 1560 +138

=1218 =

1698

šteta

ciklusa

jalovih spolnih nastaje neuspješnih tj. kolika tome već prema litara 528 do 1698 stočare mlije mlijeka, vrijednosti koliki ili ako izračunamo 305 dana. teladi, vrijednosti gubitak taj je ječnost do 169,8 od 52,8 180 dana GUBITAK teladi vidi da vrijedkg, kg je krave od krava nost klanje vrijednost vrijednosti smanjila rasplodne polovicu manja). (što j egotovo neekonomičnosti uzroka od Jedan (slaba plodnost govedarstvu glavnih međubteladi i »servismlijeko) produženi skupo je krava, manjibroj od 80 dana telenja. poslije razdoblje dulje period«, kod krava Produženi neodgovarajućeg uslijed »servis-treba da nastaje 30 do 60 dana (preoskudtlenja prije koji traje suhostaju, hranjenja period« i vitamina ili minerala), uslijed suhostaju manjak i preobilno hranjenje obonastalih i uslijed toga nestručnog pomaganjapritelenju nehigijenskog hrastočari da važno organa (babinjama).

Stoga je spolnih puerperiju ljenja tako da dođu krave gojidbe(srednje kondiciju srednju svoje i da suhostaju i su vitamina zalihu potrebminerala, koji dovoljnu razdoblje) nakupe obavi da te burno i ni najveću telenje telenje prvo ruku i mlječenje, važno da Nadalje krave). zadnjeg dijela je (čistoća pranje higijenu guću oboveterinarima stočari (predohranu protiv profilaksu puerperija provedu i brzo krave da te se gone organa telenja poslije babinjama) ljenja spolnih od bređe da lakše i brže osjemenjivanja. umjetnog postanu vet.

Premzl, dipl.

Dragutin Za

dana

182

u

i

6

za

u

u

u

a

za

na

se

za

na

se

za

u

remeno

u

uz

u

no

u

u

u

ne no

mo-

uz

se

za

za

s

u

Početna obrada mlijeka Mljekarnik iz odmah treba Nakon mljekarnik (prostoodnijeti mlijeko staje mužnje zrak miris da plinoviStajski ispunjen (upije) je staje. mlijeko) primi rija i velik i sadrži i mirisima a ma, drugih mikroorganibroj bakterija prašinom, treba kakvoću može zama, pa mlijeka.

Zbog toga nepovoljno utjecati do i kao što su cijeđenje, čuvanjehlađenje, mjerenje, postupkemlijekom sabiralište provoditi posebnoj, odvojenoj (ilimljekaru) otprememlijeka tzv. prostoriji mljekarniku. u

ne

za

sve

na

sve

s

u

u

u

u

69

Mljekarnik isključivoposlove mlijekom, Takva mo(muzlice) posuda mlijeko. pribora mužnju držanje prostorija keramičkim biti opločena dovoljno zračna, prikladno uređena, prostrana, dovod i odvod biti mora s vode; ugrađenim sklopu pločicama, cijevima da zraka ali ulazom onemogući prodor stajskog mljekarodvojenim soje služiti

mora

odnosno

s

za

za

za

za

ra

za

u

u

s

nik.

propostavljanje Ljeti toplijih preporuča ulazak muhama i insektima. i vrata da zore drugim onemogući Cijeđenje mlijeka odmah nakon treba (pročišćavanje) mlijeka mužnje, Cijeđenje provesti dok joštoplo. jemlijeko čestice nečistoće iz krupnije mlijeka koje uklanjamo Postupkom c ijeđenja osobito i onečistile ga dospjele mužnje, ručnoj m užnji, vrijeme pri nj obično naći i mogu mlijeku naknadnogrukovanja mlijekom: vrijeme znak vičestice mandiprašina, balege, djelići gnoja(to jeuvijek upale sijena,

odnosno

dana

za

mrežice

se

na

se

su

a

za

u

se

za

u

mena).

cjedila: platneno cjedilo cijeđenje mlijeka pretežno dvije uloškom. cjedilo pamučnim način da muziliPri c jeđenje mlijeka obavlja mužnji taj strojnoj kroz određenim filteri na postavljaju (cjedila) koja protječe mlijemjestima ko toku mužnje. ovih vrlo važno Pri cjedila pridržavati upotrebi je puta: nakon dok odmah treba obaviti cijeđenje mlijeka mast mužnje, jemlijeko i zdvojila (tekuća je); joštoplo,mlječnabiti čistajoš nije i sterilizirana. cjedila moraju uvijet ZAPAMTI! služe

Za

i

vrste

s

se

na

se

u

cu

u

se

—

se

a

—

higijenske uvjete pri mužnji rukovanju mlijebiti Tada kom. mlijeka nepotrebno. cijeđenje Hlađenje mlijeka ili usporava postupak k ojim većoj Hlađenje mlijeka manjojmjeri je Ne bakterija (i drugih mikroorganizama) mlijeku. razmnožavanje smijemo kako čisto uvida nikada smetnuti proizvedeno, mlijeku, određeni nalazi brojbakterija. jek da odmah nakon obrade mlijeka pravilo Stoga početne je ima Pri izlasku iz vimena do 10C ohladi mlijeko niže). (i mužnje temperaturu brzo 35"C do a ta upravo najpogodnija razmnožavanje 37'C, je temepratura nalaze. vrsta bakterija koje najčešćih njemu brzine ovisnost izravna o visini razmnožavanja bakterija Postoji temperature tabelu). (vidi Važno

je će i

održavati

i

dobre

se

u

u

s

uma

ma

u

se

ono

se

osnovno

ono

za

se

Pregled ovisnosti brzina

razmnožavanja o temperaturi

Početni bakterija

(čuvanja mlijeka i ml mlijeka u

4,4"C

10*C

15"C

bakterija u mlijeku čuvanja

u

mlijeka

Broj živih bakterija u 24

a

sata

4.300 39.082 136.530

88.028 281.640

4.300 39.082 136.530 4.300 39.082

13.961 177.437 1,170.500 1,587.333

136.530 70

u

4.138

4.460.000 24,673.000

mre im 8 sa

72

sa

4.566

8.427

121.864

186.245

538.775 127.727 831.615

749.000

sata

5,725.217

1,761458 25,687.000

13,662.000 326,500.000 33,000.0000 633.375.000 99.120.000 639.884.000

2.047

milij.

ZAPAMTI

mlijekojom mjera mlijeka«fe smije Postupak hlađenja može lošim ko poboljšati. uvjetima higijenskim (pomuzeno) prozvedeno redočistoće važno se mužnji.Provoditi (higijene) pri pridržavati Stoga je koi i muzilice i raskužbu vito i ostalog priboraposuda čišćenje djelotvorno takav dodir. Ako izravni dolazi mlijeka proizvodnji postupri jimmlijeko lako očuvati možemo kakvoću onda redovito hlađenjem mlijeka provodi, pak odmah nakon mužnje. mlijeka ohladiti način može Proizvođaču na premlijeko prikladan k oji mljeka hladionalazi obično sabiralište odnese da ga što kojem prije poruča do otpreme čuva i hladi do 10'C temperaturi mE ekogiaj (iniže)pritoj se

kao

shvatiti

se

u

s

se

u

ne

se

se

u

u

se

ono

mljekaru.

u

dr. B.

Majić

za Svjetski kongres 8. simentalskogovedo (14.— 5. 1990.)

19.

Za-

govedo jegodine udruženje Svjetsko kon7.

7 održano sada radi i do Vrlo Posljednji kongresa. je uspješno grebu.

8.

Munchenu.

1988. održan Svjetskog kongresa gres Organizacija godine je Tom simentalsko savezu Šviprigodom govedo. jeŠvicarskom povjerena će 100. simentalsko carski uspješsvojeg govedoproslavit obljetnicu udružestočarsko bilo to 1890. davne prvo Osnovano rada. i nog je obuhvatilo godine je i radom selekciju oplodnju, simentalaca, uzgoj njekojejesvojim stočarbio izvrstan To putokaz d rugim goveda. je kupoorganiziranu ovčartako da skim konjarstvo, (primjerice: organiziraju organizacijama prodaju uveženi simentalci iz dr.

Prema stvo i Š ica Zagreba prvi Rudija podacima dr.).

Velike Kosnici Ohlmulera 1885. na iz Švicarske kraj veleposjed Augusta učilište 1887. bio simentalaca uvoz Gorice.

Gospodarsko godine je Drugi i Slavonsko društvo gosi 1 krave Križevcima Zagrebu Gospodarsko bik).

(2 Dobro iz Švicarske.

8 bikova društvo upozoriti je nabavlja Osijeku podarsko stočarsko-sevoditi učilištu i kada 1898. počinju Gospodarskom godinu za

simentalsko

1974.

osnovano

u

u

za

savez

za

se

u

su

za

u

u

u

na

se

T1

lekcijske knjige goveda.podravci pasminu godine čistokrvne simentalce iz Mađarske.

A 1901. ponovo nabavse bavljaju godine Križevci. kotara 4 bika ljaju potrebe osniva selu Prvo stočarsko se goveda udruženje uzgojsimentalskog Na datum stočarstva 1908. na Žabnugodine podnašeg sjećanje tajpovijesni ulazu desetak stočno na godinaspomenik sajmišteŽabnu. ignut jeprije U idućem lista« ćemo 100. broju »Mljekarskog opširno proslave izvjestiti simentalsko i 8. Švicarskog obljetnice Svjetskog kongresa govedo. simentalsku

za

I

1900.

na-

za

u

za

u

u

s

saveza

za

Zlatko

Mašek

govedarstva bilogorrazvoj Utjecaj mljekarske industrije skoregije podravske Govedarstvo irobna proizvodnja»Sirele«u općiniBjelovar »Sirela«

u

na

selima

s toljetnog Današnja organiziranog gotovo je tradiciji Hrvatske.

Od prve mljekarenja središnjem dijelu sjeverozapadne mljekarraznih do »Sirele« radilo ske 1901. i rada privatnih mljekara udruge godine selu. otkupumlijeka niz mljekara dugi godina otkupljivala Novoizgrađena bjelovarska je Mlij eka. Tek le količine 1965. za godine bjelovarsku mljekaru nastaje oriyrednigposlije biltia; Sirela« odnosno otuspona mlijeka. razdoblje povećanja sedam bilo izravno regije bjelovarske kupljuje mlijekko području općina ili prekoorganizacija. proizvodnje i mlidruštvenih unapređivanje otkupa Poticanjem mjera robne intenzivno je oolirelas uključila omogućavanje proizvodnje mlije»Sirela«

nastala

na

na

se

na

na

ma-

na

za

se

a

na

u

selu.

Posljednjih petnaestak godina proizvodnju mlijeka razvija unatoč što tome 'u govedarstvo nepovoljnom položaju. je roizvodnje individualnom sektoru »Sirela« ima U na saprocesu mlijeka domaćinstva što više Da bi cilj: kooperanata dobije mlijeka. jedan »Sirela« kreditna sredstva nabavku to se postiglo, značajna jeosigurala i te nabavu pomaterijala, adaptaciju stajskih objekata rasplodnog izgradnju trebne mehanizacije. robne U i proizvodnje mlijeka neophodan daljnjem sadržajniji razvoju je odnos oba realizito a da bi poslovniji mogloispuniti potrebno partnera, je rati nekoliko uvjeta:kvalitetne voluminozne dovoljnokrmnih krme; proizvesti kultura bjelančevinama; povećati proizvodnju bogatih normalnu i reprodukciju podmlatka; osigurati uzgoj zainteresirati kroz ekonomske da se domaćinstvo orikooperante uvjete veću i proizvodnju mlijeka, rasplodnog materijala. jentira »Sirela«kao Kako na poslovni govedarstva utječe području partner razvoj osvrtom gdje djeluje, posebnim općinu Bjelovar.

U »Sirela« 1974—1989. kredirazdoblju godine području B jelovar općine je tirala: robnu

»Sirela«

mo

da se

s

za

se

—

—

—

—

na

mesa

na

s

na

na

adaptaciju izgradnju gospodarstva; nabavku 2.701 rasplodnih komad; junica 2.447 ženskog p odmlatka komada; uzgojrasplodnog istaći da silosa 122 ina ostalom — je jje zainteresirano izgradnja »Sirela« komada.Vrijedno područkreditirala ili izravno juotkupamlijeka ooperante nosioca otkupamlijeka. prekoorganizacija —

—

—

—

72

i

ležišta

1.987

za

krave

—

—

kod

195

govedarkooperativnu saznanjaulaganjima istrai te sku tehničkog tehnološkog stanja, stupnju proizvodnju,sadašnjem Analizirakod 52 živali smo Bjelovar. mlijeka općine proizvođača proizvodnju 566 ha sa 267 članova poljopraspolažu domaćinstva, gospodarstva imaju 1987. te 512 od 1.059 godini krava, litara. čega grlagoveda, zemljišta, rivrednog odnosno litara 1,445.650 1.756.000 isporučili mlijeka, proizveli člano5,13 kod 52 domaćinstava članova Struktura l. slijedeća: gospodara je dob nosioca 47,4 godine. starosti od 38 va poslaje godina, prosječne veličina i iskorištenosti 2. Struktura je Prosječnaoranica zemljišta zemljišta prinosa. ha; 5,83 Od iz ha 2,9 10,9 ha,te još je zemljišta, zakupa. navedenog ha. te šuma 1,17 i 0,53 livada 1,19; voćnjaka 3,10 ha; ha; vinograda pašnjaka kukuruza koristi dio oranica silaža). (zrno, proizvodnju Najveći različite iz15 stari su cca robnih godina, proizvođača prostori Smještajni krave Dok način obzirom vedbe zadovoljavajusmještaj je držanja. vrlo loše smješten. podmladak je r asplodni ći, kod 73% kravu drži telad U 37% gospodarstau staji, gospodarstava od vezani su telad i rođenja. junad krmivima i proizvedenim Hranidba krava podmladkatemelji 98% gospolivadno krmiva vlastitom sijeno jesu: Najzastupljenija posjedu. kukuruzna trava nakošena zelena gospodardarstava; 32,7% prekrupa 92%; krava. koristi stava ispašuobroka deficitarni da strukture Analizom pravilu ustanovljeno je deficitarnost veća i to probavljivih bjesadržaju je značajna hranjivima, lančevina nego energije. sadržaju mlijeka Proizvodnja robnih 20,37; stada U 52 analizirana prosječan brojgovedaje proizvođača bređih krava 2,04 komada.

9,85; junica krava starost 6,45 Prosječna godina. je robnih Tabela1. Rezultati proizvodnje proizvođača mlijeka do

došli

bismo

Da

nekih

u

o

o

na

u

su

a

se

za

za

na

s

|

a

uz

se

va

se

na

na

i

u

u

su

u

u

a

krava

Broj Muzni

prosjek lit. prosjek Stajski lit.

Naturalna proizvodnja lit. dana) (305 Laktacijska proizv. lit. proizvodnja Godišnja lit. telad i dom. lit.

Utrošeno

za

mljekari Isporučeno TRŽNOST mlijeka (%) utvrdili

da

neizba-

gospodarstvima mlijeka proizvodnje izostanak fazama obroka lansiranost uzrokuje 95% teladi proizvodnje pojedinim teladi hranidba Isto uglavnomjemlijeko, jer tako, mliječnosti. voja 75 dana. siše prosjeku Analizom

na

smo

raz-

u

u

litara

posišei više od vrijeme i vlastitu uzgajača potrebu goj Za

to

telad

cca

800

1.000

mlijeka, litara. a

telad

kojaostaje za

uz-

73

Tabela

2. Težina

teladi

i

| Prosječna porod.

Prosječna prod.

Ukupno 2200

poroda prodaje

kod

| naso

| onom

|ooM4

|

oa86

prodajna kg, prosječna ispitivanom je godina đutim danas težina 3 kasnije prosječna prodajna povećana je tj. od 100 litara znači 142 što kg, mljekarsku daljnji manjak mlijeka industriju kravi.

U

bila

tezina

vremenu

132

cca

me-

na

cca

za

po

Tabela

3.

Isporučene

količine

mlijeka po

domaćinstvu

u

Isporučeno litara mlijeka

domaćinstva

Broj

općini Bjelovar

činstvi Prosjek litara po

doma-

8,264.668 22,305.518 24,663.000 23,893.140

mlijeku podataka isporučenom kravi domaćinstva utvrđeno da robna domaćinstva po isporučuju je i to 1.473 litre. jeka, Analizom

po

o

domaćinstvu

i kod

robnog više mli-

mlijeka robtako i kod »Sirela« pa mlijeka selu, proizvodnji svojem pristupu već i po traži kvalitetno nih samo po higijene mlijeko, proizvođača, pitanju tržište traži što tome navedenom masti. svjetsko postotku Razlog zahtjevu je kvalitetnu sirovinu. to znači da kvalitetan proizvod, osigurati Kako »Sirela« sireva da će narednom isključivi proizvođač je sigurno je rada metode razraditi s robnim razdoblju proizvođačima plaćanja mlijeka i ostalim elementima. prema bakteriološkoj kvaliteti, postotku proteina Kvaliteta

na

u

ne

u

a

moramo

u

Tabela

4.

Broj robnih

proizvođača

rana

Preko

zvovo

i

|više od It. Index 30.000 Broj KOLONA ONE ORKA EKO O LEO PRAONICA ETON ERNICKNNRECENO ZN ERE KZ EI KUDA HEKONIO PRECNNI ERNCIEN RZT EN EKU EE 10—20.000

|

općine Bjelovar

20—30.000

49

.

T4

711

poveulaganja mlijeka proizvodnju uvjetuje međutim rast proizvođača mlijeka, posljednjih godinataj

»Sirelina«

Značajna robnih broja ćanje minimalan. je

ETO EI REI

u

robnu

's8/€8 BYIIZBU

2urpo8 đUIPOB *6861 — '6861 £861 PO IVAO[% (g uIpo3 2up7do '9881 epuoj 80u20)s

2

s(uvqs |

's

e#PPqeL s£961] eorun( |

BAJSUTFBUWIOQ e[urgojd

sasIy oudnyn

75

prikazuje razdoblju godinesmanjuje brojgospodarstava drže da fond krava zatim te da svakom stari, koja krave, je ispitiOvi obrađevanom razdoblju gospodarstvima manjejunica. podaci ni osnovi Veterinarske stanice podatakaprovedene tuberkulinaracije »Branko Špalj«Bjelovaru.

Tabela

da

5.

se

83/89.

u

u

na

sve

su

na

u

Zaključak: intenziviranje proizvodnje mlijeka »Sirele«

otkupnompodručju dovoljno kapaciteta postoji svih sredstava krava.

Da bi poproizvodnju mlijekapostojećim brojem veća robnu mlijeka, gospodarstva koja stigla proizvodnja orijentirala ratarsku kako bi intenzivirati mlijeka proizvodnju proizvodnju moraju osigukvalitetne krme.

To odnosi rala dovoljno prvenstveno robnih i proizvođača, povećanjesjetve organiziranjestvaranje krmnim kulturama bogatih bjelančevinama; ratarskih kultura korištenje postrnoj sjetvi; DTS novih i te; leguminoza zasijavanje livada i prirodnih pašnjaka. kultiviranje postojećih Proizlazi

da

na

za

s

se

su

se

se

na

na:

—

u

—

—

—

U trebno —

—

—

—

—

—

Za

poproizvodnju pospješili mlijeka,

proizvodnji, govedarskoj je: nauke intenzivirati govedarsku proizvodnju praksi; putemprimjene simentalske iskoristiti i crno-šare potencijal genetski pasmine; odnosno skratiti servis skratiti interval period; telenja, odbiće iskoristiti teladi; ranije »Vitela« uishrani teladi zamjenicu primjeniti tehnološko-tehničkih prodosljedno provođenje postupaka osigurati izvodnji mlijeka. da

bismo

u

u

robnu

vodnji.

stalnu

proizvodnju osigurati

stručnu

službu

kao

pomoć proizu

pokušaja jednog je »Sirele« da nestabilnim ovim kosubjekta proizvodnje tj. uvjetima resiranog modernizira risnih proizvodagovedarstvu proizvodnju.

Zato tržišne i zainteresiprivredepozivamo prihvaćamo mjere da nađemo programu jedinstvenom govedarske proizvodrazvoja i i veterinarske nauke. mlijeka pomoćpoljoprivredne nje B. Majhen, dipl. ing.

Normalno

iskoristiti kod

ovo

samo

ekonomski

u

u

nove

rane

se

mesa

76

na

uz

sve

zainte-

proizvele Simentalke 100.000kg mlijeka 18 1989., Švicarske »Simmentalerčasopisu završilo više od 100.000 simentalske krava proizvodnju mlijeka pasmine je Fleckvieh«, krave crno-šare bilo iz NizDo sada to ostvariti kgmlijeka. mogle pasmine da krave Znači švicarskim ozemske ili Amerike. stočarima uspjelo je uzgojiti više od 100.000 života proizvele kg mlijeka! koje iz Švicarske to Prema uspjelo podacima s tručnog časopisa je spomenutog kravama: ovim

stručnom

Prema

iz

sa

su

su

za

godina, holštajnske »MIKA«, pasmine. telila.

14 se puta je stara 13 otac crveni 2.

11 godina, holštajn, »TUEBI.«, telenja. stara otac crveni 15 12 3. »godina, holštajn, telenja: 16 života stara otac crveni 13 4. holštajn, »MONIKA«, godina, telenja.

HALMA«, 13 za života 10 5. »DOLORES«,17 godina, života 14 telenja. telila.

6. stara se godina, »EVA«, puta je života otac »crveni 15 14 te7. »MARLYNe«, godina, pasmine holštajn«, stara

1.

otac

15

Za

crvene

života

za

za

za

»FREUNDIN«, godina, telenja. života 13 stara 15 9. »PFAU«, godina, telenja. stara i 15 života 12 10. otac passe »QUADRILLE«, godina telila, je puta mine »crveni holštajn«.

14 života Otac 12 stara »crveni za risk»LADY«, godina, telenja. pasmine < olštajn«. stara života otac 12.

16 15 za telenja, pasmine godina, »SENNERIN«, ni holštajn«. stara 12 života Otac »crveni 13.

10 za »NORA«, godina, telenja. pasmine holštajn«.

8

stara

.

16

života

za

12

za

za

1

»crve-

A

Krava

rekorderka

»Lady« proizvela

u

12

laktacija 103.803

bjelančevina ao uns.

Dremi_mi

kg mlijeka, 3,8% masti

i 3,4%

»HEIDEGG«,

stara

14.

: tajn«.

15

godina

i 13

hol-

»crveni

Otac

telenja. pasmine

telenja. »ROESELI«, 14 godine »crveni Otac života 10 i stara telenja. pasmine godine »FINETTE.«, lo: . olštajn« Otac života 13 i stara 17 17. telenja. pasmine godina .COURONNE.«, »crveni holštajn«. života 12 i stara 15 18. telenja. godina »STAR«, »crveni očeva krava Većina holštajn«, pasmine opisanih potomci kod bikova se crvena holštajpravo » crnoameričkog pojavljuje boja tako simenizrazito »crveni pa Pasmina na«. mliječna je pasmina, holštajn« je bijelog američkom tom križana krava govepasminom mliječnom Bo pasmina stara

15.

i za

15

života

12

za

za

za

za-

su

s

a«.

ZM

proizvođačimlijeka 1989.godini Najbolji DP »Mljekara« Pula u

—

—

Labin, »Agrolabin« mlijeka proizvođači Najbolji € »Kooperacija«Cepić .

Prosjek Otkupljeno Adresa Red. Prezime i ime % lit. mlijeka br.

39 4,11 Tončić 1.

18.851 polje Boljunsko Flavija 18.184.

35 3,90 Danilo 2. Čepićpolje Ljubičić 15.424 18 4,20 Dorina Juričić 3. Čepićpolje 66 4,05 Marčelo Komar 4.

12.709 polje Boljunsko 35 4,09 Križman 5.

11.839 polje Aurelija Boljunsko 55 4,09 Feranda 6.

11.830 polje Boljunsko Amalija 54 4,18 Aldo 7.

10.636 Boljunsko polje Rogović 17 4,09 Belasić 8.

9.960 Vranja Alojz 9.951 34 3,99 9. ČepićPolje Žulić L eopold gia JE oi S RV o 1989. godini mlijeka proizvođači Najbolji Pula DP »Mljekara« RSAV še Prosjek Otkupljeno Red. ime 1 prezime mim) Adresa % lit. mlijeka br. u

1989.

u

—

:

m.

m.

u

u

—

zoo

:

>.

1.

Peršić

2.

Radeka

4.

5.

Koroman

6.

Detofi

Valter

7.

Božac

Ivan

8.

Jadreško

9.

Pucić

Radojka=

Mario

Ivan

Miloš

11.

Sladonja Ivinić Miranda

12.

Tromba

13.

Tešović

14.

Jadreško

10.

78

Anton

Josip Stepčić Katarina Peršić

3.

m_m

Karlo

Aldo

Dijana Katica

4,20

Vinkuran

21

31.174

Radeki Ševe Šišan

72

28.685 4,20 28.014.

4,00

79

24.514.

4,00

Jadreški

74

Galižana Jadreški

22

Jadreški

41

23.663 4,20 13.625 11.225 3,90

Jadreški Val. Polje Padulj Šišan Komunal Jadreški

23

2

Č PŽ

81

196

3,90

11.207

3,80

10.248

3,70 4,00

10.130

77

9.911...

88

9.797.

4,00 3,90

101

9.661

4,00

28

9.599

3,75 .

proizvođači mlijeka Najbolji Pazin »Puris« u

u

br.

Josip Đordano

1.

Cerin

2.

Skok

3.

Češić

Laura

Zora

Ferlin

4.

5.

Pavletić

Karlo

6.

Mikulić

Ivan

8.

Salopek F ranjo Romano Budak

9.

Merklin

Tilio

10.

Miličić

Danilo

7.

Emilio

Flegar Lušetić Ljubica Vera Cvitak

11.

12.

13.

godini

—

Prosjek Otkupljeno lit. mlijeka_% 4,16 22.958

Adresa

i ime

Prezime

1989.

m.

88 Margani 63 Skoki 12 Češići 13 Češići 10 Grešti 15 Bužići 17 Debeljuhi 32 Šandalji 30 Šandalji 1 Miličići 2 Gologorica 11 .Perviš 23 Zarečje

21.945

411

13.558

4,16

12.526

3,98

m.

12.188 3,92 3,76

12.454

11.323 3,88 11.143

3,82

10.554

3,90

9.661

3,98 3,84

9.822 9.609

3,90

9.047

4,07

godini »Agroprometu« mlijeka proizvođači Najbolji i DP robni POTPIĆAN promet kooperaciju Prosjek Otkupljeno mat Red.- Prezime i ime Adrese % litara — mlijeka br. u

1989.

u

za

1.

Smoković

2.

Mirković

3.

Mirković

Bolobani

Silvano

Grandići Grandići

Marija Milka

10

.

4.

Smoković

Ivan

5.

Floričić

Jakomina

6.

Kalić

Šimunici

95

Marija

Floričići

53/a

Gubavica

20

36.473 13.624

4,2 mm 4,0 mm

3,8%mm 13.367. 3,9 %mm 10.504 mm 4,2 9.259 9.215

3,7.%mm

aaa)

a Razlog

za

življenje uspješno starenje —

starenjaproučava koja disciplina godina? ta predmet intenzivStarenje je pitanja. gerontoloo dgovoriti pokušava gija istraživači znanstvenim centrima, velikim logdje nog mnogim istraživanja i mogućnosti. iznenađujuće otkrivaju pretpostavke Znanstvena

110

na

—

proces danas

u

me

79

normalnogod Tako, rezultat nije primjer, 85 bolesti. Prema nego ljudi starijih sadašnjem znanju posto renja, kroz relativno 65 usporeuključeni: blage koje godinaprolazi promjene otežano nedavnih određena događaja, pamćenju oštećenja njereakcija, zahvaćeno odreoko 15 itd. s tarijih je Međutim, posto v jerojatno učenje dešto znači senilne đenim ozbiljan gubitak pamćenja, demencije, stupnjem i rođaka. ili čak i prijatelja neprepoznavanje prostoru zorjentacije aterosobuhvatiti i Alzheimerovu može Senilna bolest, moždanu demencija od Alda Utvrđeno različita klerozu i koji b oluju ljudima oboljenja. je druga sintezu enzima i 90 bolesti zheimerove potrebnog nedostaje postojednog Znanstveinače normalnog p amćenja. potrebnog održavanje acetilholina, bi nici manjak moglanadomjestiti koja organizmu tragaju supstancom ili acetilholina. enzima togKad američkom težina i dužina gerontološživota, tjelesna pitanju je da neznatno došli do centru istraživačkom kom su tjeleszaključka povećanje među starim smrtnost iznad idealne težine ljudima. uodkupnu povećava iz naših donekle nešto što To dosadašnjih shvaćanja razlikuje tog je bio utvrditi i niz U istom centru studija kojimaje cilj obavljeno je poi i fizičkih efekte drugih laganog, trčanja, jogginga vježbi (npr. programiranog i medicinski društvo tridesetak radnici, općenito, godina tjelovježbi).

Prije izražava da im time osobama da smatrali pema osigubriga starijim da Danas i napora. i život bez zamora što više umjerena mirovanja Danas uvodi rekretativno može znatno proces tjelovježba usporiti starenja. kazati da će doosobe. i domove Stručnjaci običavaju starije trčkaranje vašim vašem životu i više života »više bra fizička godina spremnost osigurati Konstantin medicinskih doktor profesor Nikitin, nauka, Sovjetski godinama«. kod i starih tvrdi: ljudi poboljšava pamćenje, starijih lagani jogging umjereni, interes život sredii njihov povećava koncentracije, sposobnost jačapažnju i time oni ne, uravnoteženiji. postaju naročito Svakako da mentalni stresa, sposobnost prevladavanja faktori, život imati života. dužinu učinka prvo, da, v alja Međutim, imaju nešto i znači stres bez stresa opasno uvijek drugo, praktički m oguć, nije stres povezan ako će stresa nezdravo. osjećaoboljetčovjek je Uslijed Gubitak stresa« »normalnog jad). prisila, (iscrpljenost, briga, neugode jem ubrzo bolest. imati također može umirovljenik, posljedicu Primjerice, nerad. stres infarkt. srčani odlaska kon mirovinu, Najveći je pretrpi instituta stadirektor Znanstveni proučavanje nacionalnog američkog da imati kaže: doktor razloga življenje je vjeGreulich, »Uvjeren renja, tim Dr. Greulich je vjerojatpratilac uspješnog starenja«. najvažniji rojatno kazao. danas

na

rezultat

senilnost

da

znamo

sta-

su

u

u

samo

u

vremenu

za

za

u

za

u

u

ne

ne

se

a

su

se

se

znamo

ra

se

za

u

za

a

na

na

umu

ne

a

s

samo

na-

za

u

—

za

za

sam

s

no

sve

Vaš

liječnik

___—————————_______|PPŽPEPEEELELLLLŽŽL

Izdavački

savjet:

mr.

Bolić, Antun

Milan

dipl. inž., Stjepan Brlek, dipl. inž. Vesna

Bratanović,

Miroslav Hadžiosmanović, dipl.vet. Stjepan Deneš, dipl. inž., doc. dr, Mirza Pehal, dipl. inž., Petrič Miljanović, dipl.vet., Slavko Mašek, dipl. inž., Nada Dubravka

Vuković-Svoboda, odbor:

Uređivački Glavni Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava Mjesečna

i uredništvo:

Vera

Tiraž: Tisak:

NIŠPRO

Rješenjem

Turk,

dipl. inž.,

Stjepan

Deneš,

Hadžiosmanović

dr. Mirza

dipl. inž.

dipl. inž. mljekarskih radnika

SR

Hrvatske

Ilica 31/III, tel. 424-420

privredne

organizacije

i ustanove

kao

i za

proizvođače

mlijeka

iznosi

3,00 dinara

mjesečno

Štamparska djelatnost, Zagreb »Vjesnik«, OOUR i fizičku Republičkog sekretarijata za prosvjetu, kulturu

ski list oslobođen

dipl. inž., Miljenko

Majić, Ivan

Volarić,

Udruženje Zagreb, za

Caput,

Brčić, dipl. inž., dr. Pavao

urednik:

pretplata 45.000 primjeraka

Vlado,

dipl. inž., dr. Berislav

dipl. vet.

Mirko

i odgovorni

Kobra,

Jovanović-Bunta,

je plaćanja poreza

na

promet.

kulturu

SR

Hrvatske

broj 5249/1-1972., Mljekar-