GOD. D.
smeha U
SVIBANJ 1990
XXVI!
di
izlo Poljoprivredna žba
»BEA
'90«
—
100
izlož ba simentalaca
jska
»SILA
100«.
Postrniusjevidaju drugu žetvugodišnjena istojparceli dan) (isti jarih skidanja tamo usjeva to kulturom, područja gdjeuvjeti dopuštaju, vlažnija zasijati i ostalim krajevima. Hrvatskoj i koristi sunčevo kultura toplina, svjetlo bolje hrana. Time tlo, postrnih Sjetvom djesprečava proizvodi negativno površinama zasijanim edafona činilaca tlo, omogućuje b olji (živi organizlovanje vanjskih razvoj količinu veliku korovi mi u tlu), ostavljaju bujanje korova, sjemesprečava jer način narednih i nekoliko na, p robleme k lija proizgodina pravi koje taj što narednih Te korove valja godina suzbijati, poskupljuje proizvodnji.velike količine stoga često i život djeluju nepovoljno tlu, pesticida vodnju,kulturu. ozimih
Nakon
i ranih
treba
oranicu
a
novom
odmah
su
u
a
se
se
na
se
na
u
na
na
a
na
a
u
novu
zadovoljap riroda čija čitav sjetvu postrnu će i sorte odabrati vrste određenim Treba koje uvjetima sjetvu vaju. i načinu sistemu mehanizaciji korištenja, proizvodnje najbolje odgovarati viškovi tako da obradu i mogu (uskladištiti) skidanje, pospremiti sjetvu, lanac kulture Te zimu. neprekidni gospodarstvu proizosigurati moraju doimalo kako bi zelene krme raspolaganju uvijek gospodarstvo vodnje zelene kvalitetne količine p otrebe. svoje voljne raznih i sorti istih ili kulture Treba k ultura, koji smjese smjese p uta sijati određenim će g ospodarodgovarati potrebama bolje koje uvjetima kultura, viškove lakšu duže stva, košnju, proizvedene valja korištenje, omogućavati U tu svrhu ili kao zimu mrkva). korabe, korjen (repe, silažu, sijeno spremati i čitav niz kultura imamo mogu hibrida) koje (sorata sijati raspolaganju načine kao korištenja (košnja srpanj) napasiva(lipanj, postrni usjev kratkom i visoke koje razdoblju, nje), kojedajusigurne prinose više načikoristiti da kvaliteti, koristiti, mogu gu dugo koji gube i kulturama i ishrani kombinirati na, te drugim smjesama, koje mogu ukuskvalitetu i tako da skukuruzom poprave mogu povećaju koji miješati silaže. kukuruzne nost Za
niz
ima
i kvaliteta
kultura
u
one
za
za
za
se
na
na
mase
za
u
a
za
se
na
razne
za
mase
a
se
u
s
u
se
na
se
na
ne
mo-
se
Za kultura —
slijedeće predlažem sjetvu postrnu
kulture
kukuruz
šećerni
—
—
—
rani
—
sirak
hibridi
Sudanska
trava
Suncokret
za
sorte
—
te
100—300 grupe S. Sioux i Đin
hibridi
—
(sortehibride)smjese i
Zora
i Srem i hibridi
silažu, Maksimirski sorte
sorte
razne
Angeliter Bikovo te sorte i Brassica vrsta: raznih Starški, repica zimi rotkva kao i Ranolo, košnju, napasavanje ogrštica, uljana te zelenu (Ranola). gnojidbu područjima, toplijim mrkva i stočna koraba Stočna (podzemna) sorte bob, Soja, vigna travom i sudanskom šeć. sirkom ili graška g rahorice Smjese j are krmu. zelenu —
—
visoki
kelj i sorte Križanci
Stočni
—
i Z.
ovcama
za
u
—
razne
—
za
sa
—
žitaricama
grahorice graška Smjese jare ili travama i Također mogu jednogodišnje djeteline sijati smjese navodnjavanje). (ako višegodišnje korištenje je osigurano i visoke će dati kultura treba odabrati navedenih Od koje prisigurne kvalisistem dovoljno proizvodnje, osigurati biljne uklopiti (mase), mehanimoći skidati će čitavo krme tetne razdoblje, koje viškovi krme moćipostojećom će spremiti proizvedeni gospodarstvu, zacijom zimu sijeno). (silaža, kultukrmom zelenom Za ishranu prikladne slijedeće postrnoj sjetvi i smjese: ili
—
sa
s
se
—
i travama. za
one
se
nose
u
na
se
a
za
se
a
u
re
82
su
za
Kukuruz
—
te
rani
hibridi
grupa
Rani
hibridi
u
ovisno
100—300
roku
o
i skida-
sjetve koristiti i silažu,
vremenu
nja namjene. sjetve nekim i krajevima pri ranijoj sjetvi sirak Sioux i Đin, te sudanske sorte S. Zora Srem trave i Šećerni daju do dva otkosa ovisno Ove kulture i mogu jedan sjetve. sijati Timo. sorte dobre g rahoricom, graškom sojom, Daju smjesama prinose Ove kulture ili kvalitetne slilirati ili kukurumogu i smjese Za koriste kada ili siliranje dospijevaju još bolje mliječnu cvatnju zriobu. tom
za
se
mogu
za
zrno.
a
u
—
o
vremenu
se
u
sa
'
-
mase.
se
ZOM.
se
same
s
u
u
Smjese lepirnjačama bolje prinose, ako kod i ako kultura pogođen odgovarajuća je omjer sjetve je primijenjena Ove kulture i skidaju agrotehnika. prvih j ačih smjese prije Za zelenu krmu koristiti sorte Maksimirski visoki i mogu kelja stočnog Z. križanci Brassica Za zimsku te razni vrsta Angeliter, (Starški, Bikovo). ispašu koristiti sorte ali križanci Starški mogu (ovcama) stočnog kelja, jošbolje i Bikovo. Navedene sorte i silirati skukurumogu kupusnjača (Brassica sp.) ili silažu stoka obrok izsirkom, Mješanu radije jede, smjesama. bolje je balansiran. dati
mogu
s
veće
kvalitete
se
od
čistih
mrazeva.
se
se
se
zom
.
a
Stočna
koraba
i mrkva
koriste
ishranu
brdskim
krajevima treba ili Za ishranu zelenom vrlo njih pospremitipodrum utrapiti. stanju zobi i sorte te Timo, prikladne graška smjese j are g rahorice. jare Te koristiti i ili kukuruzom mogu siliranje smjese sirkom, napasii sušiti U vati, povoljnim uvjetima sjeno. postrnoj sjetvi smjese koristiti i kada Lako ima mogu ( kraj listopad) jesen najviše poslova. rujna visoke stoka ih vrlo rado kose, mrazeve, daju prinose, podnose lagane jede. kvaliteta i krmnih i kultura te Stadij razvoja, produktivnost smjesa sjetvepostrnoj sjetvi zimi
se
za
u
u
ali
u
su
se
a
za
s
u
za
ove
se
u
se
norme
'
u
sjeme-
kultura
stadij razvoja
na
kg/ha kukuruz
15—20
šećerni
15—20
sirak
sudanska sirak
+
trava
12—15
soja
10+35
kelj križanci
3—5
koraba
2—4
stočni
—
zelene
mase
ili oblik
t/ha
—
porast
15—40
mlij. 15—50 vegetativ. porast 15—40 vegetativni porast 15—40_ veg. por. — nalijevanje 20—60 veg. porast 20—50
:
3—8
probavtvari ljive vrijedt/ha % % nost — bjel. škrobna u
korištenja veg.
suhe
27—12.
1,5—1,8
10—12
2,3—12,5
1,5—2
10—12
2,7—8,8
1,9
12—14
2,7—9
2—2,4
8—12
1,6—7,2
1,8—2,5
8—12
1,6—75
2—25
1,6—8
1,3—1,6
zrioba
veg.
porast
_
krstašica stočna
suncokret smjesa zob+ grah. smjesa zob + grašak ===
korijen 30—50 poč.cvatnje 15—40. po potrebi 20—40
25—30
60+80 60+100
po :
potrebi
2,4—8
m
6—7
1,8 2—2,5
6,4 7—9
2,4—8,1._2—2,5
15—45.
7—9
rs Većina kultura navedenih može i silirati ili kukukombinaciji ili kukuruzovinom. kulture masi ovisi tvari te Omjer silažnoj suhoj šećernom Kukuruzna silirana nekim od navedenih minimumu. i
se
ruzom o
6—12,5
8—10
sama
u
masa
stoka
ima
s
o
s
bolji okus, radije jede, usjeva je ili zobi kelj smjese lepirnjačama. strnih
u
naročito, ako
po-
dodamo
stočni
s
Doc.
dr. Z.
Štafa 83
Prihranasilažnogkukuruza periodu, vegetacijskom ZAŠTO! koja je Za siliratona. 50—100 razviti ogromnu ima mogućnost (120— dana) tona od 5—10 masi dobiti što više zelene U suhog je toj nastoji nje 180i Za tako veliku sistema. gedio produkciju, taj korjenovog pripadajući i hranu. vodu treba netski svjetlost, energiju,količine hraniva potencijal osigurati: možemo Mi u pridovoljne osiguranje utjecati najviše usklađeno Većinu kukuruza. hranivih potrebom u sjeva o bliku, stupačnom tom U oraničnom osiguravamo elemenata sjetve. sloju prije ukupnom lake ali i dio posebno laganim pokretljivosti, zbog dušika, njegove dijelu je dušik Za vrhunske oborina. veće količine te prirode usljed t lima, propusnimdodavati Posebno toku prihraobavljati potrebno je vegetacije. potrebno je ako ostale činiimamo i ako hibride potencijala genetskog velikog sijemo visoke data hraniva Mineralna daju uvijek prihrani priroda. visokog telje hibride grupu efekte. Za silažu treba jednuvegetacijsku kasnije. sijati koristan kukuruza U toku jedan j oš obavlja usputno prihrane usjeva što tlima. težim važno posao posebno tla, je (aeracije) prozračenja i eventualno 4—6 listova, fazi Prihranom KADA? u druga prirazvoja dušik kukuruza da upravo listova fazi 8—10 hrana u dobiju biljke omogućuju višekratnom Ovom količinama. troše kada onda ga tehnologijom, najvećim dušikom, m jeru. najmanju mogućnost ispiranja smanjuje gnojidbom dušika zalihama visokim tlima dobro I organskog priopskrbljenim ekonomski makar hrana povećaopravdano dajesigurno jedna(4— listova) njepriroda. 6 kultivatoriratilima kukuruza Prihrana KAKO? posebnim obavlja gnojivo. deponatorima da okviru treba tako Kultivatore oštećuje tijela) (radna podesiti dubinu 3—5 strane 10 barem tlo unosi i da reda, gnojivo usjev može kultivator da U cm. deponatorima sijačicom nedostaje slučaju inadio i tako da obaviti kojim podignu, strane tijela sijaća isključe prihrana, redova da tako startno če polaže podesi gnojivo gnojivo polaže i kultivator. kultura
Kukuruz
u
vrlo
kratkom
masu
zr-
mase.
se
za
na
na
sa
same
u
na
_-
u
nu
u
za
se
na
a
u
na
se
sa
na
se
—
'
ma
za
sa
cm
u
se
ne
se
na
na
a
sa
sa
se
se
a
se
sa
se
kao
nikako
tako
bacati
da
do-
redove, prihrana mogućnost j e oštetiti bilmože vrh ili listova sam đe jer pazušce ručno treba vegetacijski granula ili oruđem, bilo Ako kojim strojem gnojivo, primjenjuje jku. nakon ako osim radi svim tlo. To neposredno slučajevima, plitko unijeti kiša. padne primjene dušičnim tla Prihrana IME? gnojipojedinačnim obavlja uvijek preko rukom
Treća
uz
u
u
—
se
u
se
u
se
vom
visoke temperature dušik da isti efekti. Naglašavamo je potpuno dio dušika da znati Treba
Obzirom žu
se
zavisnih
njih unosi,
ili KAN-om.
ure-om
—
s
tim
na
troškova.
da
se
ma-
uree
se
se
iz uree
KAN-a.
UČINAK
u unošenje postiiz zbog jeftiniji ako svakako gubi,i dušik iz ali viši podliježe gubi postotak,gubicima tlo
i obavezno
redovno
ne
dat
efekte, ranije. uvijek daje vegetaciji primijenjen 20—25 dat 15—20 dušika Jedan prihrani kg dušika, općenito daje kg dio zelene i adekvatan kukuruza kg Posebno treba kukuruza, dušika doze da gnojidbi povećane naglasiti dušika znatno biljci. čitavoj u prihrani, sadržaj povećavaju posebno odnos i i znači dušika Povećan proteinabolji povećansadržaj sadržaj silaži. i škroba proteinadabudućoj nemamo bi silažu hibride koji specijalne uvijek još naglasiti Valja zadrže duže hibridi neki suhe tvari, dali veći posebno p roteina. postotak svakako i ti i % listova lenu siliranje. prikladniji proteina) (time boju Dušik
veće
u
nego
u
a
mase.
:
a
u
u
u
za
ze-
a
su
84
za
postižu priroda, proteina povećanju 5 Potrebno uree, kukuotopinu postotnu napraviti je prihranom. folijarnomfazi 6—8 listova ili metlido može Prskati početka kasnije. prskati dana. 7—8 svakih čanja listovida se i fazi zavisi Količina mogućnosti usjeva razvoja otopine 2—3 obave Ukoliko pozadrži kukuruza, prskanja nije otopina tla. obaviti treba kukuruza trebna jesenskih prije Siliranje preko prihrana količina važna i lista, sačuva da mrazeva proteina. ukupna lista maksimalno njom koristi time dušik, preko dušika prihrane Primjenom niti nikakve podzemnevode, zagađenja ispiranja mogućnosti okoliša. i kukuruz Tako prava i proizvodnju siliran, je proizveden kod svih preživača. mlijeka inž. Ivan Gašpar dipl. efekti
dobri
Posebno
a
u
sve
se
u
ruz
se
napose
na
o
se
uree.
ma
sa
a
masa
se
ne-
a
se
u
ma
'
osnova
mesa
za
junica Utjecajhranidbena plodnosti reprodukciju mliječnajvažniji uvjet reprodukcija prvi je plodnost česte krava. U suvremenim poi ekonomsko nost uzgojima iskorištavanje Patološke različiti. biti veoma uzroci mogu promjene neplodnosti, jave česali uzroke (steriliteta), jalovosti u kazuju organima j asno genitalnim steriliteta da uzroci tako kliničke nikakve nalaze to ostaju promjene, kod krava česta naročito To i jupojava sterilitet). je (nespecifičan razjašnjeni Uzroci i visokom nica držanje. stresogestajsko mlijeka proizvodnjom ili nekim vezi naročito naravi, prehrane držanja nepovoljnim uvjetima žlinadbubrežnih i sustava, nervnog hipofize preko vegetativnog d jeluju koji hormona. i aktivnost spolnih lučenje jezda obratiti treba te to biti može Plodnost (nasljedno) genetski uvjetovana i način Također već (selekcija). uzgoja junica rasplod pažnju priodabiranju može plodnost juznačajno utjecati posebnohranidba, rasplodnih junica, krava. i nica mogućnosti rasplodne kasnije težine. Preoimati intenzivan tjelesne prirast smiju Rasplodne junice dobi 7-8 do dovesti može hrana bilna ranog mjese(već dozrijevanja spolnog ostati teške i mogu posljep oroda teškog zbog koncepcije, slučaju ci), hranidObilna života dužinu i dice životinja. mliječnost plodnost, kasniju štetna biti veoma dakle može ba međutim, životinje, kasniji razvoj junica masti i masnih doći i do može i jetri, jajnicima promjena taloženja zbog kao: što aktivnostima “funkcionalnih izostanak gonjespolnim promjena cista i jalovosti. jajnicima (estrusa), tihog g onjenja, njaOsnovna biti voluminozna hrana koja hrana, rasplodnih junica će hrana način do sitosti. Na bolji djelovati povoljno taj dajejunicama i fiziološki će održavat i organa zdravlje junica. bolje prirast probavnih voj i će krmiva Voluminozna predželudaca zapremine povećanje utjecat i vrlo važno što zdravlje kasnije proizje mikroorganizama, buragovih voj i troškovi će vodne uzgoja. smanjit junica, mogućnosti od biti težine Kontrola prehrapravilne pokazatelja tjelesne treba obratitijedan voluminozne krme, kvalitetu pažnju posebnu Stoga koncentrata količinu i dodavati treba esencijalnim spojevima manju koju vitamieventualni će minerala, proteina, manjak energije, nadopunjavati koji Junicama i dobi važno osobito idr. To držanje. stajsko junica ranijoj je oko 6-9 oko 2 koncentrata, davati treba obično dobi od 6 mjeseci kg mjeseci9-12 12 Nakkon dnevno. koncentrata oko 1,0 kg koncentrata, 1,5 mjeseci kg izrazito ako osim davati koncentrat, slaboj junice p otrebno nije mjeseci i želimo ako ili hrana slaba, (estrus) gonjenje potaknuti junice kondiciji pripust. raniji i
i
Dobra
dobru
za
su
na
a
se
na
ne-
ne
su
uz
s
s
u
ne
na
na
za
na
ne
u
a
rane
u
na
za
na
su
u
na
se
mora
na
raz-
se
raz-
na
za
se
a
mora
uz
na
ne.
s
uz
u
na u
a
u
su
na
a
:
85
ponovo porođaja, prihranjivati junice, tom mjeseca prije intenzivno raste, krmivima, razdoblju plod krepkim plotkijer treba to da poprave laktaciju. Ujedno posljednja prilika pripremiti je U tom nju treba davati greške prethodnom r azdoblju. razdoblju učinjene slični hrani i to hranu sastav i sirovine 1-2 oko će koncentrata, kgdobivati nakon čiji treba davati lakše koju volutelenja. Ujedno probavljivu plotkinja da krmu mehanički minoznu količinama, pritisak buraga manjim smanji i već završnom maternicu plod koji j e razvoju. Ako već hranidba steoutovljene, obilnija podkraj junice pripremi hrane nosti dovest će do svaka tom još jačeg u tovljavanja, restrikcija vimena i će slabiji doblju slabiju mliječnost poslije razvoj telenja. u tjecat kod dolazi do Izuzetak vimena su neposplotkinje kojih (edema) oticanja U tim treba redno i telenja. slučajevima omogućiti plotkinji kretanje prije i sočne koncentrata hrane. davanje smanjiti i O načinu hranidbe i podržanja tijekom životinja pripremi razvoja, će ovisiti i domnogo rođaj, proizvodnog genetskog potencijala ostvarivanje bra dobi. reprodukcija kasnijoj hranidbe i reproNaglašen nepovoljan preobilne plodnost j e utjecaj duktivnu što i racionalnu hranidbu. sposobnost upućuje junica, umjerenu treba reći da i slaba ili hranidba može uzrokovati poMeđutim, nedovoljna i sljedice slabije plodnosti reprodukcije junica. i hranidba može biti uzrok Slaba rastu i usporenom nedovoljna obično ili mršavostijunica, tihog štoje popraćeno p ojavom g onjenja izostajaslabo atrofičnim To sa (estrusa) njemgonjenja razvijenim jajnicima. sterilitet«. slabe hormonalne aktivnosti i kataralne »gladni Zbog javljaju što može česta maternice, upale zametka oplodnje, pratiti preganjanja, izostajanje ili rani kratko nakon (embrija) oplodnje pobačaji sorpcije vrijeme (abortusi). do Ako i dođe do normalne gravidnostii porooplodnje, donošenja ploda lakši slabo vitalan i većem obično često i sitniji, brojuugiba. đaja, plodje Treba i sitnom bislabo znati da i unatoč mogu razvijenom plodu, telenja i slabo ti veoma same teška, zbog rodilje, koja neuhranjena je stanja razvijeteška i nakon kassu Česta stoga telenja puerperalna oboljenja telenja, slaba i plodnost jalovost rodilje. nije S obzirom da slaba hrana obično sadrži i nedovoljno energije proteina, da teško celuloze i dolazi do sirovih s probavljiva obiljem vlakana, lignina, je hrane do usporene pasaže probavnom traktu, ugibanja mikoorganizama do i kroničnih što otpredželucima,želučano- od oboljenja indigestija, bolesti. i zaraznih, obolijevanje mogućnosti parazitarnih drugih Na treba crijevnih dodati da slaba i kraju koju nedovoljna još ishranjenost junica kasna nakon i slaba mliječnost porođaja, jalovost druga gravidnost, prati rezultate. i loše ekonomske oboljenja, daje izloženajbolje provodi gdje Uzgojrasplodnih paši, junice junica klime slobodi okoliša, povoljnim prirodnog mogućnost imaju utjecajima hrane i nog prokretanjagdjeimaju obilje prirodne bogate raspolaganju biološki aktivnim vitaminima i utovmineralima, teinima, tvarima, drugim To ljavanje najjeftinija, najbolja ujedno jegotovoisključeno. zasigurno je i prehrana razvoj reproduktivnih sposobnosti. junicanjihovih Gravidne
treba
2-3 u
veoma
a
za
se
u
sve
su
se
u
u
na
su
u
u
a
raz-
na
o
za
u
na
na
veoma
se
zove
se
re-
“
u
na.
a
u
vara
u
za
se
na
su
ne
na
a
a
za
Dr.
86
Stjepan
Feldhofer
sjednica saveza Zadružnog Skupštine IV.
Hrvatske
lipnja Zadružnog Skupštine sjednici radu i razmatran ostalog izvještaj pored usvojen je godine Zagrebu refetemu Glavna rasprava vođena 1989. saveza godinu. je Zadružnog Antun reformi što ga rata Matijašević, Skupštini podnio tajje Zadrugarstvo Hrvatske. nik Zadružnog U daveć 136 ima godina. Hrvatskoj tradiciju Hrvatskoj Zadrugarstvo i oko 200 40.000 više od 300 zadružnih ima zadrugara podorganizacija 230.000 i bave uzeća preko okupljaju poljoprivrednom kooperacijom koja poljoprivrednika. bila Kreditna razdoblju poslijeratnom jeusmjerena cijelom politika bila nekoliko takva kada čak i onda društvenom pa ulaganja puta sektoru, očiti Za to sektoru. bila istu bi što veća nego je proizvodnju privatnom sektoru farmi društvenom 13 govedarskih mliječnih kreditiranje primjer neekoovakvu I 1981—1985. podržavale dvojne godine. cijene razdoblju sistem te režim bankarski činili devizni to nomsku režim, orijentaciju, izvoza i dr. IV
Na
održane
Hrvatske
saveza
o
u
ove
6.
na
za
u
saveza
u
sa
nas
se
u
su
u
za
u
na
su
su
a
uvoza
—
bilo
decenijama je osiguranje neadekvatno. i individualnim je nacionalizirane proizvođačimasadašnje pristupačno posjeda, zemljišnog povrat svakogograničenja Brisanje društvenom neobrađenih površina seljacima seljacima, ustupanje zemlje materivlasništvu, oslobađanje poreza reprodukcijskog prikupnji promet i i opreme objekata namijeadaptacije opremanja izgradnje, potrebe jala neke od su samo cjelokupne pretpostavki bržegrazvoja poljoprivredi, njenih poljoprivrede. staviti i stočarskih svih odnos Paritetni proizvoda u poljoprivrednih cijena i odnos prema materijala reprodukcijskih drugih mehanizacije cijenama to rade kako korist zemlje. zapadnoevropske napredne poljoprivrede, domaćinstava ima U 23,8 % čistih poljoprivrednih posjedukoja Hrvatskoj i vlasništvu 40 % obradivih daju najveći poljoprivrednika površina preko ju domaćinstava dio tržnih 20,9 % od ukupnogbroja činemješovita viškova, i mirovinsko-invalidsko
Zdravstveno
ne-
a
u
na
za
u
u
a
domaćinstva.
parcela Hrvatskoj posjeda Prosječna % što čini 33 domaćinstava % 61,1 posjeduje usitnjavanja. dencijom obradivih poljoprivrednika. 140.000 ha obradivih površina domaćinstava 10.000 Približno površina, posjeduje Individualni maksimuma. do sada iznad što poljoprivrednici utvrđenog je i 90 % 80 % obradivih 7,7 % oranica, vlasnici vinograda, voćnjaka površina, i 59 % osnovnom 94,3 % mlijeka 68,4 % 59,5 % jaja, goveda, svinja, prirasta i koza 91 %. 86 stadu 97,2 %, goveda svinja %, viškovima tržnim 54,7 %,kukuruza pšenice sudjeluju%, maslina 99 Poljoprivrednici 22 suncokreta 38 duhana 87,1 86,4 76,1 %,jabuka %, %,grožđa 99 %, i svih vrsta šećerne 8,9 repe p retežno. povrća %,krumpira %, %, Od ili % 15 po5.600 svega neposredno stručnjaka poljoprivrednih ukupno neodšto selu, sredno prema potencijalima proizvodnim je angažirano je veličina
iznosi
u
2,9 ha u 7—8 iznad 8 ha
ten-
sa
su
a u
ovaca
sa
sa
a
na
rzivo.
poljoprivredna zanimanja obrazovanja usmjerenog Konepcija nastavak u kreće centra školovanja pri obrazovanja smjeru Hrvatskoj individualnim rad i fakultetima, gospoškolama visokim u
za
u
višim
24
za
se
i
a
ne
za
na
darstvima. taškolama i višim fakultetima Nastavak nije stručnjaka obrazovanja i zadružnih nego kođer organizacija, poljoprivrednika zahtjevima primjeren uskim sektoru društvenom prema specijalnostima. :
na
s
_
jednostran uglavnom prisutan cijelom poslijeratnom razvoju je sekdavane i društvenog podrške prednosti razvoju vojpoljoprivrede, zadružnom kod i pravo tora, nekretninama) kupnje (međukojima prometa društveno. Zadružne vlasništva kao obliku pretvaranja privatnog kombinatima. zadružni domovi i dr. jednostrano ekonomije, pripojeni sredstava od 0,7 % pogodovala raspodjela poticajnih nije Dosadašnja što ih Obzirom individualne ogromne kapacitete poljoprivrede. ovaj voju tih sredstasektor k riterija predlaže usmjeravanje posjeduje promjena i nakon 30. 6. 1991. i va, kao agrar povećagodine produženje izdvajanja Hrvatske. 1 % dohotka iz 0,7 % privrede sadašnjih najmanje njem i među veći tu temu U kojima sudionika, sudjelovao broj je raspravi rada Sabora. izabrani novo udruženog Vijeću zastupnici iznio A. što ih Sa nizom Matijapodržane intencije je primjera vrlo referatu. šević opširnom issaveza Željko zaključnoj riječi Mataga Predsjednik Zadružnog će i korisnih više dala da taknuo rasprava koje prijedloga sugestija je je razdobnaredno aktivnosti Hrvatske družni P rogram ugraditi svoj od svim Nakon ćemo program Republici institucijama prezentirati lje.ovisi toga i šumarkomitet poljoprivredu (Republički r ealizacija kojih njegova i Sabor Sabora Izvršno komora stvo, Privredna SRH). vijeće Hrvatske, onakonda kakvo tome Kad odgovor, trebamo, zadrugarstvo je riječ je zadružnim vraćamo izvornim da To znači kakvo zapadnoj Evropi. je ali elemenata ima dioničarstva, načelima Zadrugarstvo zadrugarstva. od svih oblika Za razliku dioničarstvom. može poduzetnišpoistovjetiti oblik demokratski ima tva, Primjenjujući upravljanja. zadrugarstvo zadrui kontrola i demokratska načela dr.) utodlučivanje udruživanja, (sloboda krutom nekom nego po zadrugari zakonodavstvu, garstvo Zato ekonomskih interesa. odnose osnovi svojih vrđuju u nutrašnje obuhvatu međusobno po unutrašnjoj poslova kojeobavljaju, razlikuju druge itd. organizaciji također treba obuhvatiti i više faza i prerade trgovine. Zadrugarstvo od sirovinu isključivo osiguravaju koje industrije Mnoge mljekarske gotovo iz titransformirati bi također morale postojećeg seljačkih gospodarstava znači da i To društvenih zadružna upravpa proizvođači moraju poduzeća. i Time će rješavati uspješnije mlijeko. ljatimljekari kojuisporučuju nesporazumi. mnogi inistaknuti i Slični granama mogu prehrambene drugim primjeri selom. dustrije kojaje Interes brzo relativno seljaposljednje razvija. Zadrugarstvo vrijeme će lakka ogroman. seljaci Mnoge inicijative poduzetništvo, farmerstvo, je biti da neće To znači ako še ostvariti pojedinaca zadrugu. organiziraju i sl. osnivati samostalno će Međutim, poduzeća privatna koji razvijati, oblik i družna poposlovne organizacije prirodni dalje ostaje organizacija selu. strukturu dominantnu proizvodnje stojeću inž. Brlek, dipl. Stjepan bio
U
raz-
su
sve
a
u
samo
su
raz-
na
za
se
s
za
na
na
u
su
osnovne
u
u
mr.
za-
za
u
savez
u
za
o
vo
se
u
ono
se
sa
ne
osnovna
se
ne
ravna
se
na
za-
*
se
u
se
za
u
u
se
sa
vezana
u
se
za
ne
u
se
za-
se
za
na
Gradnja novih štala kriznoj govedarstvo koji seljaci ovoj području republike žalost veću početku, proizvodnju, oprijedijele situaciji niz štete velike i nenadoknadive urade dugi godina. štala, gradnji štala Naime, onog uporno koji susjedgradnju opredjeljuju j e tipa štala To već 15 uglavnom godina. tip napušten je "noj prije S loveniji Pritom i betonskim ležištem, te krutim, ili, gore, tekućim izđdubrivanjem. je još stoke. zdravo mala da štala tako visina držanje omogućuju Na
naše
se
iu
za
na
na
za
u
samom
za
za
se
u
na
one
88
ne
»vez«
s
iscrpljuje organije mlijeka Proizvodnja mora krava dobar Ako proizvodprepoloviti jednostavno smještaj loši. više štalama sličnim nego i U navedenim da bi uvjeti preživjela. nju izuzetno što naporno, ležištu, betonskom leži Krava jer pogotovo nju je i krava da loša tako puna amonijaka. vezana. vlage pluća Ventilacija je je što osim vimena, baš i to pa vrlo prljaStoka mlijeko je predjelu prljava, je vimena. do dolazi često vo, oboljenja onih od štala takvih veće, gradnja zlo bude Da grade koje skuplja je mala takve rezultat i proizvodnja gradnje j est: Krajnji Sloveniji Zapadu. rani sterilitet i vimena, bolesti raznih dr.) prijevremeno (upale zbog mlijeka, kra30% oko da Pokusna iz krava pokazuju ispitivanja proizvodnje. izlučenje vimena. od boluje upale prosjeku sudbištale već Tako zapečaćuje g radnjom p ogrešnom početku seljak mliisporuka prosječna u r epublici našoj cijeloj Stoga je proizvodnje. svoje litara. 8.000 Nizozemci dok litara 1.200 oko Loš kravi npr. dobivaju po jeka stoke nas. slabe od tri bitna proizvodnje razloga jedan je smještaj štala? kod već 15 uporno Zašto gradnji griješi godina tokove, znanstvene suvremene većina Prvo, onaj agronoma prati jer većine. odluke dio utjecaja manji upućenih vide i kad samih praksi Drugo, koji seljaka, tvrdoglavost nevjerojatna dalo bi No to ugrade svom. novih po prevladati ipak prednosti rješenja, veliulažu ima i ali tu otpora. kredita, Dakle, u dodjelu kriterije radnjom za
izuzetno
kravu
velik
napor
i
nema
zam.
su
za
na
su
u
u
se
na
a
va
u
na
nu
u
u
nas
se
a
ne
na
nema
u
se
se
za
ka
sredstva,
a
rezultata
nema.
visoka
je samoj odgovor graditi, j e pitanje kravi. Za to ishrane dobre da po pored potrebno, je mlijeka izvodnja krava bude takav da kaproizvodnih iskorištenje omogućava smještaj stoke, To znači da štala biti promeko i ležište, da imati toplo paciteta. tako biti da da kreće, stoci i zračna, s dosta svjetla građena omogućiti štala Pritom mužu. sređeno izmuzište bude čista, da stoka higijensku od ili bar biti i postojećih rješenja. jeftinija jeftina štale
kakve
Na
svrsi, a to
u
proi izbora
mora
mora
mora
se
mo-
za
a
ra
Dipl.
inž. Petar
Jelenić
može m astitis izazvati li hrana Da d jelovanjem uzajamnim koja nastaje vimena) (upala je čiraznih i vimena nepovoljnih djelovanjem (klicama) bakterijama raženja vimena vimena. i nilaca Otpornost otpornost o slabljuju organizam koji te sisa sluznica kad mužnje, grube prilikom unutrašnja ozljedi labljuje sa i kao raskida sluznice, do dolazi dva sisa s dojenja prilikom prsta,muznim tezanjem radi da to na prazno, skvrčenim stroj jest aparatom palcem. Dojenje se štetno. također više nema vimena kad u sisi i cisterni Smanjuje je mlijeka, ili vlažnom i hladnom kod ako vimena podu ležanja prehladi otpornostrano i proili kasnu Čak jak zemlji. smrznutoj proljeće jesen ležanjem U zaštićeno. osobito vime naškoditi vimenu, može vrijenovije nije pošto puh bakvimena ishrana prema da i otpornost smanjuje nepravilna opazilo i kao mastitisima, prema i (sklonosti) dispozicije nastaju uslijed toga terijama stadima. mastitisa akutnih većegbroja pojava za-
bolest
Mastitis
sa
se
na-
se
na
se
na
u
me
os-
se
u
89
Ako
tada
kroz
vime
u
sisni kanal
uđu
viruletne
(snažno bolest) izazivaju akutni vimena vime mastitis, upala naglo, jako nastupi dodir vime iz sisa izilazi zacrveni, a jejakobolno,
će nastati
rije,koža vimena oteče,sukrvica. ili gnoj se
bakte-
na
polagano,početku sitni pomalo Mlijeko tek neprimjetno. mijenja, mjesecima, jedva nastaju pridođe do kad a mjetljivi ugrušci mlijeka, kasnije vidljive m lijeka promjene ili Na koncu takova četvrt ili vodenastije ugrušcima. gnojno cijelo postane zasuši vime i mesnato. zakržlja, postaje U toku ćemo kako ishrarasprave daljnjem pokušat objasniti nepodesna vime i Svaka hrana od djeluje mliječnost. biljna bjelančevina, sastoji lako to i šećerne škrobnate i teško protvari) probavljivih ugljikohidrata (a čini vlaknina i malo masnih bavljivih ugljikohidrata kojeg (celuloza) sokovima tvari. Goveda već to mogu probaviti vlakninu, svojim mnikkObr to sitna živa mogu njih obavljaju bića, koja vidjeti Kire: Pla jest od 100 1000 i to kvasci i prabakterije, povećanjem buragove kubnom živi. U centimetru soka nalaze deseci jednom buragovog milijuna i tih tvarima milijardi mikroorganizama koji sposobni razgraditi svojim (celulolitičke vlakninu kiseline celulobakterije rastvaraju aminokiseline do zu), proteolitičke bakterije bjelančevine rastvaraju od tih tvari i amonijaka, (amonijaka kiselina) mikroorganizmi izgrađuju tvar. Tako žive simbiozi bjelančevinastu bakterijsku goveda voluminoznu svoju (zajednišhranu i tvu) mikroorganizmima. Mikroorganizmi razgrade tako kad dođu krave i tako u crijevo razmnažaju, bivaju probavljeni se od i tvarima, govedasnabdiju bjelančevinom mikroorganizama drugim im služe kao masti i u tijelu (ugljikohidratima) koji gorivo, mlijestvaranje ku. Da bi imati mikroorganizmi mogli živjeti buragu raspolagamoraju hranu ima 5% inače bjelančevina, mikroorganizmi nje i dolazikojoj najmanje ugido time i život govesurove baju razgradnje vlaknine, je pitanju da. Kronični
mastitis se
va
vrlo
se
u
oko
za
stočara
,
sa
na
na
se
su
surova
sa
ne
surovu
za
se
samo
do
su
se
su
na
surovu
masne
na
sve
a
u
sa
se
a
se
za
u
na
u
ne
a
u
goveda hranom, jest sijenom, lošom kukuruzovinom i malu ima životslamom,koja energetsku sijenom, i (za obično hrani i djelatnost) bjelančevinastu vrijednost, takvoj manjkaju mineralne vlakninom Kod takove tvari, obiluje %). (30— grube hrane ili i sumikroorganizmi ugibaju brojčano jako uslijed smanje toga 40 vlaknina i krava Krave tako hrazapravo gladuje. koje razgraduje od kronične smetmogu oboljeti (dugotrajne) indigestije (to probavnih j est dolazi do i uslijed smanjenjem buraga nji a petita,pa toga prenatrpavanja do Takove krave ako dođe sadržaja daju mlijeka, zastoja crijevima. manje do tada iz i masnog tkiva ketonske naglog gubitka težine, stvaraju Kako tvari (bolest koje ketoza). o pća truju organizam nastaje smanjena otpordo naknadnih krava kao kod endometritisi nost, dolazi oboljenja (upale ili ostanu takove krave teško te zatim nastanu ternice) oplode jalove, upale i kao i MASTITISI. zglobova oboljenja papaka Kad hrane hranom ima goveda bjelančevina (bjelančekojoj što ja POREČ vinasti ili kao ili proteinski koncentrati) premlada k rma, uljene velikim do 12 količinama ), tada krave sačme obomogu i posije (6 kilograma), Slično od lužnate dolužnatog se poremetnje indigestije (probavne tipa). ljeti hranu odviše Naročito kad nepovoljno gađa ili kukuruznu stavlja miješati je silažu. Naime u stanju mikroorganizmi buragu sojom hrane aminokiseline da velike količine i bjelančevinaste razgrade dalje ali nisu sintetizirati vlastitu amonijak, amonijak (opet izgraditi) stanju Tako višak iz odlazi i tu bakterijsku bjelančevinu. amonijaka buraga jetru dio dok dio odlazi ureu, jedan neškodljivu drugi amonijaka pretvori krv i kad hrani Lužnata otrovno organe. indigestija djeluje nastaje malo tad krave više od 17 % Ako ima stvori samo amonijaka bjelančevina. obole i krave kojejemanje supklinički (skriveno) daju manjemlijeka, Ako
hrane
se
GRUBOM
lošim
to
nu
a
a
sa
šumskim
u
surovom
se
rova
se
ne
se
ne
sa
u
a
se
mesa
ma-
se
se
mnogo
u
u
-
se
sa
uree.
u
ureu
u
u
su
na
na
sav
u
u
u
se
u
na
u
u
sve
se
samo
|
90
omlohavi
burag zanašaju znakovima oboljenja) (sajasnim potištenost, indigestije nastaje smanjenje smrdljivi proljevi, usljed oboljenja apetita, nastaju jetre nastaje smanjenje i ili endometritisi vimena MASTITISI i pa općeotpornosti otpornosti nastaju plodnost. slabija Kad tlu ima fosfora 1 do 5 10 u premalotada (samo miligrama miligumjesto nekim ESTROGENE kilogram z emlje) biljkama nakupe Tako tvari većim količinama normalno. nego svježe pokošenim l epirnjačama ima tva(djeteline), pojedinim previše estrogenih razvojnim stanjima, krmom ri. Kad ima količina tad to se hrani tvari, u kojoj manja estrogenih količinama većim povoljno djeluje krava, gonjenje nastaju preganjanja krava smrti vimena i čak kod često zametaka, uslijed MASTITISI. jakootečenje junica, da stadima hrane se pojavljuju lucernom Mnogo putajeopaženo koji većem obimu jednostrano pojavljuju mastitisi. Kad krave hrane kukuruznom da preSILAŽOM kojajeprekisela (bilo sebi ima više octene bilo da silaža mineralnim kiseline, je pripravljena kao što ili ako krave hrane velikim sumporna kiselinama, kiselina), je količinama silaže tada obično i više ki(25 kila) supkliničke (skrivene) nastaju sele dolazi do vimena i indigestije, uslijed čega pojavljusmanjenja otpornosti MASTITISI povećanombroju. ju Kad krave obroku dnevnom koncentrate velikim količinadobivaju lako i škrobom kao što probavljivih ugljikohidrata (sa šećerima) šećerna hrani ima prekrupa kukuruz, repa), nedovoljno ž itarica, vlaknine malo tada burno (samo sijena), mikroorganizmi razgrađuburagu kiseline i otrovnu kiselinu, jako mliječnu koja juugljikohidrate doći i do i može kiseljuje burag nastaje indigestija kiselog zakiseljivatipa, Ako koncentrati i cijelog (acidoza) daju oštećenje nja organizma jetre. dva tada likim količinama ili 6 do 12 par kg najednom puta, nastaje AKUTNA kisela i krave i sati nakon hranjenja indigestija preživati prestanu krave količne bonemirne i te lučenje mlijeka, jesti, imaju postanu prestane i Ako love i drhte kod teže po cijelom tijelu, oboljelih ugibaju. zataji kravama lako koncentrati duže ugljikohidratni pak daju probavljivi vrijeme većim teći latentno količinama te mogu (skriveno, supklinički), poremetnje olabolest povremenom mlijeka, očituje smanjenju smanjenu a petita nadmom i kadšto kiselijim mlijebavljenju buraga(atoniji) umjerenim kao kom. Kod KRONIČNIH kiselih posljedi(dugotrajnih) indigestija nastaju kao živahne teladi, slabije smanjenje otpornosti rađanje zaostajanje postenakon maternice usporeno poroda (usporeljice poslije poroda, oporavljanje kiseli proi tvrdokorna maternice jalovost upale maternice), involucija jer Kako kiseli i otrovni zametak. dukti tvari produkti uništavaju izmjeizmjene većem kroz vime, oštete ga i tvari mlijeku (histamin) prolaze pojave do i dovode elementi i stanični epitelne stanice) »poremećenja (gnojne broju vimena« ili MASTITIS. paknastaje sekrecije Kod svake hrane i vrsta nagle mikroorganizama promjene mijenja »flora Kod buragu (vrsta bakterija). pretežnog hranjenja sijenom razvije i celulolitičke celulozu bakterije (koje razgrađuju) provriju sijena«, krave bi Kod probaviti. hranjenja vlakninu, koju mogle pretežnog »flora tu amilolitičke baktekoncentratima koncentrata«, buragu razvije »flore silaže« škrob i šećerne tvari. Kod bakterije prilagorazgrađuju rije suhe ishrane silaže. Kad zimske zelenu đene na razgradnju prelazi hrani isto toliko da tjedan dana, mikroorganizmi prilagode potrebno toj je količine koncenda veće prilagode potrebno mikroorganizmi vrijeme je velike količimeđutim da krave trata prilagode (žito, kukuruz, smjese), čak 2 silaže do 40 kilograma) potrebno tjedna. (20 je često
im
masno, te
i često
hodu.
u
Kod
kliničke
lužna-
a
rama
na
se
u
u
u
.
u
sa
na
a
u
u
a
u
samo
se
se
u
se
u
sa
se
se
sa
u
sa
u
ma
su
a
surove
u
u
na
masne
za-
a
se
samo
u
ve-
u
srce
a
se
u
se
samo
u
sa
sa
ca
na
se
u
ne
u
se
u
se
surovu
ne
same
se
sa
u
su
se
na
sa
se
na
se
se
na
ne
91
ako iznijetom Isto tako kod krave.
Prema
stočari
zdravo
imati
žele
mastitisa
suzbijanja krava. pravilno hranjenje
hraniti i na
nju
u
pravilno mlijeko moraju treba obratiti stadima paždipl. Premzl, Dragutin
vet.
za govedo simentalsko svjetski k ongres 8.
svjetsvibnjagradovima sudioni400 simentalsko ski približno je govedo. 1990. kongres udruodržan 8. ka iz S vjetskog sklopu je kongres Spomenuti cijelog svijeta. 16 1974., dakle simentalsko utemeljeno godina, prije koje govedo, je ženja 5 Na 8. radi. i danas još p ristupilo je kongresu uspješno koje Zagrebu, Dosai Meksiko. država: Španjolska, Kolumbija Rumunjska, Čehoslovačka, SR Francuska, bile članice I talija, Švicarska, Njemačka, Austrija, dašnje Novi Zeland, Brazil, ZambiIrska, Australija, Mađarska, Švedska, Jugoslavija, i JužnoafVelika Britanija Kanada, SAD, Argentina, Zimbabve, U rugvaj, ja, rička Republika. ima 25 simentalsko Nakon 8. govedo udruženje Svjetsko kongresa članica. država sibilo 8. Švicarsko udruženje uzgoj kongresa je svjetskog Organizator Glavni NaLausannei. 16. 5. 1990. dan bio je kongresni goveda. mentalskog održali su vrlo zašvicarski vrsni kon stručnjaci sjednice kongresne glavne simentalaca odnosili Referati stručna uzgoj predavanja. nimljiva šviosobine i sekundarne goveda Švicarskoj, proizvodnju simentalskog sifilm švicarski i vrlo Prikazan o zanimljiv goveda. je simentalskog carskog mentalskom govedu. Hrvatstočara ime 8. Sudionike sjeverozapadne p ozdravio je kongresa 100. čestitao i tom Švicariz Mašek ske Zlatko obljetnicu prigodom Zagreba kratkom upozoU govoru simentalsko skom savezu pozdravnom govedo. daleko stočara švicarskih vrsnih veliki uzgojili rio koji doprinos dolini Simmental je dobru proizvodnju jednako u goveda p asminu poznatu čeličnih te i papaka. izvanredna i čvrstih, mesa zdravljaplodnosti, mlijeka, CroaLackovića Ivana slikara i Prenio naivnog glasovitog našeg je pozdrave simentalce. Podravine rodne livadama mladost proveo te, koji svoju j e i vrlo ime osobno i vrijednu Hrvatske stočara U ime lijepu poklonio je svoje Pozdravni savezu staklu Švicarskom sliku goveda. uzgojsimentalskog iskreno naišla slike i je švicarskog govor predsjedniku predaja sudionika 8. kongresa. svjetskog brojnih odobravanje i tom Simmental dolinu sudionici dana Nakon posjetili kongresnog simentalaca smotre gradićima prigodne zanimljive dvije prigodomvidjeli svečanom 5. 18. Dana i otvorenju Zweisimmenu prisustvovali Frutinngenu. simentalaca smotri '90« i »BEA izložbe kojoj j e prigodnoj Poljoprivredne300 8. sudionici dana prisustvokongresa Slijedećeg približno grla. nastupilo sisaveza 100. vali Švicarskog stočarskog obljetnice proslavi središnjoj stočara, Berna ulicama kada povorka mentalsko prošla središnjim je govedo, svih iz švicarskih folklora smotra Bila i građana prava simentalaca konja. je sata. puna 2 Švicarske, trajala je krajeva simentalsko go8. završen način Tako kongres svjetski najljepši je da odlčeno SAD, Dalasu će održat jubilarni vedo. je kongres Slijedeći udruZa novog bude Svjetskog predsjednika 10. Austriji. susjednoj Vokongres izabran Otmar dr. vrlo stručnjak cijenjeni ponovo godine dvije je ženja ger iz Austrije. vet. Zlatko Mašek, dipl. Lausanne
U
14. do
od održan Prisustvovalo
je
i Bern
za
8.
19.
mu
u
u
za
mu
su:
za
za
u
u
na
se
su
mesa
u
za
na
su
na
za
uz
na
u
za
na
na
saveza
su
u
su
na
za
su
a
za
na
se
u
na
92
u
u
a
*ođA
bikova
rasplodnih Bernu izložbi Smotra
u
:
na
100.
izložbi simentalaca
zemaljskoj
Prigodna smotra
simentalaca
u
»SILA
AEK
100«
oh
n a
aki kikai:
privrednoj
Poljo
Zweisimmenu
*
93
sirarska oprema Tradicionalna planinska
sira proizvodnju
za
proizvođačimlijekakojisu mljekari»Vindija« Najbolji Varaždinu 1989.godiniisporučili višeod 10.000litara mlijeka Red.
Imei
brojprezime
Mjesto
Isporučeno litara
ik.br.
bb Sigetec Sudovčina 94
30.452
Poljanec 59 Apatija 63 Čičkovina 63 Hrastovljan Sv. Petar Jal. 35
18.816
Josip Kolak Ivan
Sesvete
79
13.760
Selnik
R.K.
Marija Đurđa Krušelj Rudi Denačić
Slanje172 Struga20 Apatija 82 Martijanec Sesete 92a
11.542
Hrastovljan Bolfan 99
10.196
Sudovčina
10.119
Marko
Makar
Talan
Stjepan Đuro Bobatić
Franjo Ana Balažinec
Denačić
Valent
Plečko
Antun
Nemec Kotiščak Kežman
Ivan Antun
Zadravec Meznarić
Bedeković
Marija Rade Zlojtro Vuk Štefanija Ukupno:
55
8
52
24
9
20.718
16.868 16.418
15.722 14.273 12.239 10.999 10.797 10.518 10.223 10.141
243.801
IV.bratskisusretiradnika mljekara Zagreba Beograda 1.i 2. 1990. IV. bratske susrete Surčinu i programom lipnja prijateljstva Beogradu. Radnici »PKB-Imlek« dočekali kod motela navečer petak svoje g oste »Nacional« auto-cesti blizini Nakon surčinskom Beograda. smještaja centru i obilna večera izSportskobogata organizirana je narodnu muziku. radnika bratskih Veselje mljekara trajalo jegotovo rekreativnom do sati. jutarnjih Prema radnici »Dukat« iz rasporedu, mljekare Zagreba posjetili botu Skeli. U mljekaru »PKBPadinskoj mljekari zapaženi brojni tehnološke novi i automatizirane linije strojevi proizvodnju potpuno pasteImlek« Domaćini da uvode mlijeka. napomenuli vođenje t ehnološkog riziranog obrade i postupka prerade mlijeka elektronike, pomoću prijema, kompjutotj. Kraći sastanak održan dvorani »PKB-Imlek« kada društvenoj je gosti i domaćini od do i porazgovarali mljekarstvu, uspjeha poteškoćapreradi slovanju. Ručak održan i rastanak restoraglasovitoj beogradskoj Skadarliji je »Dva Za ručka pravo jelena«.vrijeme svečanog pokloni, razmijenjeni do rastanka. Za veselje trajalo poseban ugođaj p obrinuo je starograd»Dva ski orkestar znalački odsvirao i nekoliko jelena«, koji restauracije j e pjeNa rastanku rekli iz hrvatskih domaćinima: krajeva. gosti svojim do V. susreta 1991. »Doviđenja godine Zagreb!« Zlatko Radnici
»Dukat«
i »PKB-Imlek«
iz
su
iz
održali
s
su
na
u
u
u
u
uz
vrsnu
su
u
u
su-
su
za
su
ra.
u
su
o
u
u
u
nu
su
a
sve
se
sama
su
u
Mašek
u
m o
a
o
a
o
o
o
e
o
a
o
e
a
e
a
o
a
o
o
oi
o
o ka o a o o o o vo e
o
o
a
e a
o
o o o a
o
e s m
klimakterij? Da lipostojimuški definirajmo Najprije klimakterij je vrijeme jajnici žena svaka četiri stvarati kada menstruacijajašce tjedna, prestaju prestaju i kada žena više Kada to imamo onda u s posobna oplodnju. ja da nije vidu, je muškarci isključeni. jasno dosta žena žale da muževi Medutim, koje njihovi srednjovječni p ostoji kroz muški da neki muškarci Činjenica ipakprolaze klimakterij. jest od četrdesete do šezdesete života određenu krizu. doblju godine doživljavaju Ta kriza izaziva dosta i nalik pogaprilično ozbiljna, je problema koja je onoj đa žene klimakteriju. ili menopauzu:
kada
to
u
.
za
su
se
u
raz-
u
K
doba
kad
uviđaju jei da više mnogi da to učini Isambicije (npr. unapređenje poslu). maksimalno isti muškarac tovremeno, odgovoran izdržavanje tajje svoje itd. Sve može uzrokovati to i obitelji,za školovanje djece zajedno frustraciju fizički i stres. On ima i da premoren, psihički želje je manje i ženom vrlo i govara djecom, raspoloženja svojom je promjenjivog je seks. Osim takav muškarac zainteresiran srednjovječan manje toga, ili može hrane kako bi kompredavati alkohola, početi uživanju pretjeranom ili straha To od budućnosti. doba kada i osjećaj nesposobnosti penzirao je ke bolesti po artritis, srca, mogu pokazati ( bolesti prvi simptome čir, put svoje što i žučni i nagona iscprljenosti smanjenju seksualnog kamenci), pridonosi Važno da seksne bii samopouzdanja. jeupamtiti razlog zbog kojeg postoji bračni kad par m ogao dalje zadovoljavati srednjim godinama. O pasno je muškarac ženom i tražiti nezadovoljan počne postane svojom razumijevanje To
muškarci
nema
vremena
konačno
da
nisu
se
ostvarili
životne
u
za
sve
vremena
sa
raz-
sve
za
se
ne-
ne
.
.
u
95
(ali druge, svoje zadovoljstvo sasvim sebe, situtakove uznemirene žene. su, zbog razumljivo, Supruge slabi biti) brak. sasvim njihov sigurno koja acije, s rednjovječnog dati neki univerzalni Teško problema rješenje recept je vlastite i različit odgovore. Svaki bračni muškarca. par je svoje pronaći otbrčani novonastalom njoj suočiti trebaju Treba partneri situacijom, i imati svih puno razmotriti razumijevavoreno aspekata je porazgovarati, promjeprihvaćanje osposobiti moraju Supružnici drugog. jedan iza nja životu. i strahovi muža od doznati mora njegove s toje brige koji Žena Tada ženom. treba Muškarac svojom probleme podijeliti svoje potištenosti. i iskrsnu modža će ih rješenja. razumijeti, bolje brigaobajupartnera Zajednička muškog zaista Iako stvaranja prestanka naglog slučajevi poznati rezultiralo što muškaraca hormona-testosterona je godina, srednjih vrlo splnog takvi ženskom kao slučajevi sličnim ipak klimakteriju, simptomima i muškaraca uzrokom ih smatrali da bi ponašanju promjena rijetkižalbe i sindrom žena. klimakterija muškog Ovaj njihovih jadanje logom i kulturne onih činiocima, prirode. različitim psihološke rokovan uglavnom je muškarac da o pćem Ako podvrgne je uputno ozbiljniji, simptomi izvršiti će možda Između kod pretragu liječnik ostalog, liječnika. krvi. Ako pregledu testosterona će ona odgovarapoduzet preniska, jekorisnosti koncentraciji testosterona mušrazličita korake. davanja mišljenja Postoje dajuće testosteron Ako navedene počne karcima poteškoće. proživljavaju koji će onda interesa ili primjena vati njegova premora seks, gubitka zbog neodređeno inače rati v raćaju. simptomi dugo, trajati vitamina, ishranu i bjelančevina obiljem osigurati Mnogo jerazumnije i te odmora aktivnosti redovnih sportskodovoljno osigurati Vaš liječnik rekreativnih
za
obično
kod
muškosti
i dokaz
mlade
ne
mora
za
mora
o
s
se
sa
za
na
za
se
u
sa
a
su
u
su
u
raz-
u
smo
uz-
za
se
su
o
u
o
se
mo-
za
se
s
sna.
o nova
inž. Vesna JovanovićBrlek, dipl. inž., Stjepan dipl. mr. Izdavački savjet: Ivan Berislav dr. Bunta, Majić, inž., Kobra, Miroslav dipl. Hadžiosmanović, Mirza dipl. vet. Stjepan Deneš, dipl. inž., doc, dr. inž., Miljenko Turk, dipl. inž., Petrič Vlado, dipl. inž., Slavko Pehal, dipl. vet., Miljanović, dipl. Mašek, dipl. inž., Nada Vuković-Svoboda, dipl. vet. Dubravka Hadžiosmanović Caput, dr. Mirza Mirko Brčić, dipl. inž., dr. Pavao odbor: Uređivački
Milan
i
Glavni
odgovorni
Tehnički
urednik:
Vlasnik
i izdavač:
Uprava
i uredništvo:
Tiraž:
Tisak:
NIŠPRO
Rješenjem
Bratanović,
Stjepan Deneš, dipl. inž. Vera Volarić, dipl. inž. SR Hrvatske mljekarskih radnika Udruženje Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420 kao za privredne organizacije i ustanove
pretplata 45.000primjeraka
Mjesečna
Bolić, Antun
urednik:
proizvođače mlijeka
iznosi
3,00 dinara
mjesečno
Štamparska djelatnost, Zagreb »Vjesnik«, OOUR Republičkog sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku
ski list oslobođen
i za
je plaćanja poreza
na
promet.
kulturu
SR
Hrvatske
broj 5249/1-1972., Mljekar-