Mljekarski list 7-1990

GOD. XXVlI

SRPANJ 1990

.

Uzgoj koza

na

»Sirelinoj« farmi

koza

—

Samarica

—

Bjelovar

Osnovan Savez seljakaHrvatske

Zagrebuje

U

lipnja

Hrvatske.

seljaka

skupština

osnivačka

održana

27.

saveza

seljaje ostaloga je orijentaciji programskoj i zastuće da i društvena samostalna ka Hrvatske organizacija objedinjavati i seoskih e konomski, interese njihov unapređivati stanovnika, seljaka pati drušnašem i i kulturni društveni seljaka položajpotpunuravnopravnost istaknuto,

između

U

Savez

da

u

tvu.

zainteresira-

žiteljima seljacima je obzira bez i sela nacionalnu, nim vjerzanimanje, poljoprivrede, razvoj sku ili pripadnost. političku će Statut saveza prema formiraNa kojem seljaka, skupštini jeusvojen odbori. i ti mjesniopćinski će se zalagati: Savez Savez

otvoren

prema

i ostalim

svim

na

za

se

koja seljacima proizvodnju poljoprivrednu životni i zaradu dobru standard; primjeran osigurati tržišta; afirmaciju i poljoprivrednih proizvocijena održavanje pariteta uspostavljanje odnosu na da materijala; reprodukcijskog cijenu vlassvih oblika i konkurencije ravnopravnosti potpune uspostavu za

—

—

za

—

za

—

za

visoku

će

i rentabilnu

u

ništva;

razli-

maksimuma, zemljišnog ukidanje ograničenja, i ka poreza ograničenja; drugih plaćanju kredita uvjetima; pod povoljnijim osiguranje i službe; veterinarske poljoprivredne unapređenje oblika i raznih sistema unutar školskog obrazovanja, unapređenje i društvima sa inžinjera dodatnogobrazovanjasuradnjitehničara te poljoprivrednih radnika i stručnih naučnih svih

za

—

a

naročito

u

—

za

—

za

—

za

u

tehničara, fakulteta —

za

redi; —

—

munalne

za za

i veterinarskih

veterinara

i klubova organizaciju instituta;

takmičara

za

visoku

poljoprivproizvodnju u

:

posebno poljoprivrednih organizaciju male sela razvoj kompletni razvoj uključujući infrastrukture

izložbi;

stočarskih

a

i dr.

privrede,

turizma,

ko-

predsjednika je predsjedništvo skupštini je Damir iz Mirčetić izabran dipl.

Sinković, seljak Slavonije, tajnika Ilija iz ecc.

Zagreba. od 5 članova. odbor i nadzorni Izabran je i osnivača predsjedprisustvovao broja g ostiju većeg pored Skupštini je Saveza odbora nik Saveza seljaka predsjednik inicijativnog Vojvodine, seljaka Hrvatske Sabora Sulimanac, te koji je podpredsjednik Stjepan Jugoslavije i bio da istakao između zapostavljen govoru seljak je ostaloga pozdravnom orii saveza te programsku o snivanje podržao desetljećima, je obespravljen jentaciju. inž. dipl.

Brlek, Stjepan Na

od

izabrano

a

19

članova,

za

za

u

98

Krenuloje na bolje govori jarenje, uspješno je i po dobiveno po da kozi. jedno jare prosjeku podatak je zdravstvenom više kvalitetne Proizvesti pokloniti hrane, pažnje, dovoljno tri zahvati te koza i neophodna selekcijski odgovarajući jaradi stanju koza farme hoćemo ako se proizvodnju isplativu ispuniti moraju koja htjeva Na

farmi

koza

završeno

»Samarica«

o

čemu

u

u

Samarici.

za-

su

—

S

Nekoliko uspješno je našoj Ovogodišnje jarenje bilo osnovnih uspješno. kolikoj jarenje mjeri j e pokazuje najbolje podataka 358. Do iznosio koza S inventurnim kojeje početka jarenja, broj je stanjem ili 7-ero jaradi 1,95%. Do završetka uginulo uslijedilo, je 12 27. ove bilo Prvo svibnja jarenja godine. siječnja jarenje je Osamnaest ili koza 95%. ili koze 33 se 5% bilo jejalovo. ojarilo Od odnosno dvanaest mrtvu U toku jarad. koza ojarilo pobacilo je jarenja iznosi kozi 1,51 što žive 487 farmi po koze na 321 prosjeku jaradi, jeojareno jare.

74-ero do 15. ove 27. od jaradi, U periodu u ginulo godine je svibnja siječnja te proJarad ili 15,1 %. uzgojnih smetnji uglavnomzbogprobavnih jeugibala blema. farmi o jarenja Ovi osnovni uspješnosti svjedoče podaci jarenju vršena nakon i U toku Samarici. selekcija jaradi. je jarenja jarenja odabrati ćemo od ženske 120 oko izabrano Tako za kojih jaradi, rasplod je farme. najboljepotrebe koza

farmi

na

završeno.

u

EVE

u

e.

—

> a.

i. i Lo

o

za

na

u

muška

Ostala radi

koja

ne

nama

jajarad, njih prodanaje klanje, ili zbognezadovoljavajućeg odgovara zbogroditelja 200,

kao

za

ženske

i nešto

razvo-

ja.

Samarica farmi što bez obzira uspješno završeno, Međutim, jarenje je koza dovede rada da stvarna puno proizvodnja stručnog potrebno jejoš bila bi ona razinu zadovoljavajuća. kojoj kvalitetnu Samarica radnici farme Kao stručni prvo, morajuproizvesti Zatim hranidbe većem kabastu dijelu godine. moraju kojaje hranu, Kao koncentrate. te zelene ali raznolike kvalitetne mase, proizvesti kao i zdravstvenom više jaradikoza, stanju pokloniti pažnje drugo, zahvate. krenuti moramo selekcijske treće, farme kao osnovnog će odredit tri momenta Ova jezperspektivu daljnju naše i gra drugepotrematerijala rasplodnog kvalitetnog proizvodnju na

na

se

'

na

onu

u

osnova

razne

mora

a

se

u

za

za

be.

kretala

oko

litara po

godini prošloj mlijeka Proizvodnja ali samo biti možemo Tom 240 dana. kozi pod zadovoljni, proizvodnjom radilo. da selekciji uopćenije jetom što oko nešto 20%, je mlijeka jepovećana, proizvodnja Sadašnja ako želimo koza novu pravovremena Međutim, laktaciju. priprema gućila onda kozarstvo centar farma Samarica da naša Hrvatske, uzgojni postane zahvatima. radom stručnim moramo Dosadašnji selekcijskim započeti farmi. do dovelo što rad to ovakvogstanja mjeri je velikoj nije priznavao, stručnih hitnih nekoliko Samarica farmi moramo poduzeti Zbogtoga i to: zahvata, muških kvalitetnih nabaviti rasplodnjaka; generaciju zahvate na izvršiti stvarne populaciji; ženskoj selekcijske na

farmi

u

se

380

uv-

u

se

na

omo-

za

za

za

na

sa

u

na

—

—

100

novu

na

liniju osigurati hranu, kojujepotrebno proizvesti krme. kabaste i košnju, spremanjedosušivanje strojeva farmu Samarica krme i kozarstvu navedenih zahvata Osim proizvodnji i to: neke i drugedjelatnosti, osposobiti »Sireline« da bude mliječne zamjenice; objekt ispitivanje pokusni ovčarstvo i i dodatnu da koje govedarstvo proizvodnju omogućimo teško kositi i iskorištavati. bi koristilo kojeje ispašu površine inž.

B. dipl.

Majhen, stočnu

kvalitetnu

—

za

za

u

za

moramo

za

—

—

—

one

za

Utjecajhrane na plodnostireprodukcijukrava kliničkim

(sterilitet) krava, koja očituje promjenama, razvojem više od više veliki znanosti medicinske problem.

Međutim, predstavlja uzroke sterilitekliničke nalaze 70% k oje ukazuju slučajeva promjene Takav sterilitet svrstava i uzročno ta, što onemogućava liječenje preveniranje. uzroke teško steriliteta« ili grupu »nespecifičnog čije je. »funkcionalnog« loše izuzmu odrediti. Ako ili jalovosti zbog subjektivni slučajevi nemoguće ili ili loše (estrusa), grešaka pripusta osjemeorganizacije pročjene gonjenja uzrokovan nekim veliki nepoznajalovosti postotak uvijek još ostaje njivanja, sustava iz okoliša uzrocima tim nervnog djeluju preko koji vegetativnog hormona.

Kakve će biti rei aktivnost tvari lučenje izmjenu (metabolizam), ovisit će okoliša vrsti, aklimatizaciji, pasmini, akcije životinja promjene i kondiciji životinja. konstituciji hrasvim naročito da i hranidba, Svakako zadovoljavanje organizma minerala mikroelemei raznih vitamina, tvarima, posebno prisutnost njivim veliko hrani tom ima nata značenje. biti: hranidbi Jalovost

se

u

ne

se

na

se

ne

u

se

na

na

o:

na

sa

u

u

Greške

mogu

u

kvaliteti), (u nedovoljna neuravnotežena hranidba, hranidba. preobilna obično i hrana Slaba manjkava uglavnom energiji proteinima, je hrana Takva sirovih vlakana. teško sadrži veći uzrokuje probavljivih postotak hrane i usporeno traktu, ugibanje probavnom kretanje probavljanje slabije ini kronične želučano oboljenja predželucima, crijevna mikroorganizama težine i mršavost.

Kao tjelesne 5—10% gubitak javlja posljedica digestije. težine iz nekim Prema tjelesne gubitak što zapažanjimaprakse posebno značajno krava, p lodnost je poroda značajno s manjuje poslije 90 dana već 50 do porodaočekuje ponovni poslije najkasnije saznanje, jer i oplodnja. pripust i neuro-hormonalnih metaboličkih Slaba zbog i poremetdjeluje prehrana do kataralnih i dovodi atrofija jajnika) (hipofunkcije jajnika nji funkciju maternice sluznice (endometritisi). promjena važnim kao i i hranjidrugim energijom, Nedovoljna opskrba p roteinima ali kod i voluminozne količina većih obično vima, javlja hrane, davanje i individualne ako grupnog potrebe proizvodnja zanemaruju hranjenja mršavost, slabe krava krava.

Jalovost uvijek pratiti prehrane zbog Uzrok i obroci naročito, ako hranidbeni dovoljno proteina. jaenergije imaju i biti nedostatak lovosti može mineralima,posebno opskrba nepravilna fosfor. naročito važni kalcij, teleta i vitalnost važni i fosfor su fetusa, pravilan razvoj Kalcij krava nekih ispadanje (osteomalacija, oboljenja puerperalnih pojave nedostatak i ili pareza ternice, ležanje dr.).

Najveći porođajna poroda poslije nakon trećini kod krava a, i fosfora laktacije, poroda, prvoj osjeća kalcija —

slaba

količini

hranidba

i

i

—

—

a

na

u

u

se

samo

se

nova

na

se

uz

se

ne

mora

a

veoma

su

za

ma-

za

se

u

101

(bregravidnost perioda pripreme dodavati dnevno obavezno treba i fosfor kalcij stoga krede dodataka: mineralnih obliku kalcijevih (vapnenca), i dr. Posebno FOSFONALA i Kutina) (INAfosfata, natrijevih hrana ako obratiti to treba (žitarice, kalcij manjka kojoj daje pažnju PETROKEMIJA i lucerna fosfor ili kukuruzna repa, dr.). (djetelina, silaža) posije, kao: mikrominerali i važnost veliku krava U imaju jalovosti sprečavanju naročito i kobalt poprema mangan, koji moraju selen, bakar, kalij, natrij, hrani. nalaziti krava i trebama proizvodnji krava. i reprodukciju dobru važnost Vitamini plodnost posebnu imaju vitamina Nedostatak A. vitamin redu treba vitamina Od prvom spomenuti hormona, sintezi do A dovodi otporsmanjuje gonadotropnih poremetnja To sluznica i organa. i sluznice nost reproduktivnih upale infekcije javljaju estruili može očitovati produženje (izostajanje gonjenju poremetnjama rađaranim cista pobačajem, ploda, ugibanjem jajniku, sa), stvaranjem slabe teladi i sl. njem i nalazi karotin ili Vitamin mnogo A njegov u pašizelenoj B p rovitamin tako da ga ima hrane i krmi. smanjuje, konzerviranjem Sušenjem silaži i dr. Uz takvu malo u žitaricama, hranu, kukuruznoj repi, sijenu, A vitamin dodavati vitaminom A, treba dopunskoj smjesi. stoga jkavu biti često uzrok također E može vitamina Nedostatak djeloneplodnosti, hrani. selena mikrominerala usko povezano Vitaprisutnost je vanje sušei također i žitaricama, nalazi E min mnogo u paši zelenoj hrani,većem iz ili ili postotku nestaje gubi konzerviranjem siliranjem njem, da suvremenim To hrane uzgojima razlog vitamin). je (antioksidativni E vitamin dodavati redovno i obavezno mora smjesi. dopunskoj i metabolizam Vitamin D utječe i iskorištavanje fosfora, taj kacija vimalo sadrži hrana krava. i način pravilu Biljna reprodukciju plodnost Držadobro zriobi i kukuruz ističe tamina D, sušeno sijeno. mliječnoj aktivira izložene sunca, prekrava blagomdjelovanju gdje paši, njem D vitamin ko kože životinja. organizmu i kao i mikroelementi Svi navedeni, vitamini), jošnekedruge (minerali vitaminskim mineralno aktivne daju tvari, nalaze k oji premiksima ili žitaricama dobro svakodnevno izmiješani prema proizvođača uputama hranom. nekom drugom nekim i tvari sadržavati može Hrana mogu nepovoljno prilikama koje ovisi i krava, vrsti njihova prisutnost djelovatiplodnostreprodukciju klisastavu i obrade gnojidbi, tla, uzgoja, tehnologiji stadiju vegetacije, bilja, Tu treba sl. i sredstvima različitim matskim kemijskim tretiranju uvjetima, redu prvom fitoestrogene. spomenuti svim nalaze hormoni biljkama. koji gotovo biljni Fitoestrogeni vrste neke sadrže djetelina posebno NJvišefitoestrogena biljke cvatnje, prije tzv.

jevrijeme Makrominerale đost). hranu kravama to

u

krava

ili

servis

novu

za

u

u

se

na

se

u

za

u

se

u

se

u

se

na

se

se

veoma

man-

|

u

s

a

u

za

mu

a

u

se

u

se

se

u

u

na

a

na

u

na

u

se

a

se

su

na

u

se

se

u

sa

u

o:

a

na

u

s

i

u

se

su

lucerna.

i

mliječnost djeluju povoljno manjim Fitoestrogeni takve i duže Međutim, davanje obilnije sposobnosti životinja. reproduktivne kao: lažno uzrokovati može hrane pojagonjenje, poremetnje reproduktivne maternisluznice ciste i čano hiperplaziju jajnicima, gonjenje, produženo sl. i rodnice maternice i ce, ugibanje (prolapsus) ispadanje embrija, količinama

u

na

rast,

na

,

Tako

slične

plijesni.

Fitoestrogene aktivnostima i estrusi, pojačana spolnim poremetnje gonjenja ( lažni pojave tvari

mogu

se

naći

i u

nekih

vrsta

u

102

se

p ljesnive životinjama. gravidnosti) javljatidavanje Fusarium toksina. i vrste takvo npr. njegovih djelovanje plijesni je i stonaročito embrionalno i toksine Na tkivo, osjetljivo plijesni je plijesni ili uzrokovati mogu ga ploda kasnije pobačaje. uginuće veliku imati iako mogu tvari iz hrane manjeistražene, Antiestrogene inaktivirati važnost mogu antigonadotropini Općenito životinja. plodnost i do kao i do izostanka i dovesti hormone ovulacije gonjenja, pojava spolne luteuma). (corpus žutogtijela stvaranja sadržai lana i Neka.krmiva mogu dr.) uljane pogače repice (kelj, repica, štitnu tvari vati i antitireoidne žlijezdu, koje (strumogene) imaju utjecaj Pohormona. i i mogu spolnih spolne žlijezdefunkciju preko utjecati nje tvari imati i neke sredno mogu druge f unkcije spolne životinja djelovanje i kao: farmakodinamičnim pesticidi, kortikoidi, biljni teratogene djelovanjem tvari. druge imati i veći može neproteinskog postotak plodnost Nepovoljan utjecaj kolihranidbu većom i nitrata, amonijakahrani,javlja dušika, mineralnim tretirana obilno nedozrelih i zelenih činom k oja krmiva, hranu. količinama većim ili ako Neproneposredno dodaju gnojivima, hraredovno i i teinski mogu daju davati, amonijak gotovo dušik, učinak i ni, p ovoljan Međutim, proteinsku vrijednost. preživače imaju jer kokoličinama dušik ako ima hranidbi daje neproteinski preživača i sintezu mogu mikrobskog proteina mikroorganizmi buragovi prihvatiti je i količine Veće amonijaka buragovih mikroorganizama. reprodukciju krava i metabolizam krv resorbirane daju ograničeopterećuju stoga količinama. i

hrane

uz

mogu

Poznato

rano

su

za

a

na

na

s

na

na

se

a

u

uree

s

uz

s

su

se

u

u

u

se

se

urea

u

za

u

se

samo

za

uree

za

u

se

u

nim

većoj k oncentraciji amonijak naglasiti daveć i ako dušika veće količine ako hrani, neproteinskog daju sadrži visoki hrana želji Stoga, postizapravih postotak p roteina. koja je visoke visokim hrane i krava, postotdavanje proizvodnje mliječnosti njem krava obrok Hranidbeni biti uzrok može kom plodnosti. slabije bjelančevina može od više od 15% sirovih sadržavati treba iz tog čega proteina, razloga duda dušika. obliku biti 10—15% neproteinski Preporuča neproteinskog S BENURALA obliku šik bude omogućava Kutina), (INAjer suvišku i stvorenog iskorištavanje bolje vezanje PETROKEMIJA amonijaka. biti može hrana da i treba Na preobilna energetski napomenuti kraju i do dovodi i taložeomašćenja krava, reprodukciju j er povoljna plodnost funkcionalnim uzrok biti može To promasti, posebno u i jetri. jajnicima nja i izostanak kao što aktivnostima t ihog gonjepojave spolnim mjenama i teških cista poremećajima uzrok kasnijim telenja zbog jajnicima, nja, krava. i reprodukciji plodnosti da

Treba

može

se

naći

u

krvi

se

u

se

samo

ne

u

u

za

s

ne

se

u

u

u

ne-

za

su:

u

u

a

na

Dr.

Feldhofer

Stjepan

za mužnju raskužba Pranje,čišćenjei opreme

mlijeka jest higijenski ispravnog postizanje uvjeta i muzilce i raskužba pribora mužnju. čišćenje temeljito pranje, čelika od ili Muzlica mlijeko sastoji koju posuda nerđajućeg Jedan

od

osnovnih

za

za

u

se

muze

se

od:

—

—

—

čaške, i gumenihcijevi, priključnih kolektora. četiri sisne

103

Postupci: PRANJE!

Čim valja posljednje hladnom čistom koja odgovara (isplahnuti) meljito isprati vodu. pitku zahtjevima ili vruću vodu!

Sisne čaške mrzlu Nikada nasišnjaciupotrebljavati da način i ma najjednostavnije priključnim gumenimcijevima je isprati taj iz muzlicu voda kanusiše čaške sisne se kroz podtlaka) (s pomoću priručne više treba te. ponavljati postupak Ovaj puta. vodom tako da također izravno čaške Sisne se mogu priključe isprati vodovodnu slavinu. se

skinu

čaške

sisne

sa

krave pomuzene ili mlakom vodom

sisa

:

za

s

ne

*“

ih te-

na

u

se

na

sisnih

Nakon

čaški

ispiranja mljekarski pribor. muzlice Vanjsku p ovršinu slavinom. dovodnom za

i

skine

vodom,

čistimo

se

u

pulzator spremi

ormarić

mlazom

vode

pod

i

četkom

i peremo

vo-

ČIŠĆENJE rabimo sredZa ona mljekarskog pribora kemijska djelotvorno čišćenje stva opreme. m ljekarske dopuštena koja pranje da se tako kantu Tekućina (otopina) čišćenje priručnu priprema doda sredstvo i zatim čišćenje. voda, ulijeva pranje najprije i vode bar dobro promiješa. čišćenje, Temperatura Otopina pranje vodom rastavda bude između 80“ i 90*C. Takvom preliti početku, poželjno je i ohladi da da dobro i muzlice nakvasi, pričekati pribor dijelove ljene 40" do 50" može i čistiti (temp.

C). prati i čišsredstvom dan svaki čistiti lužnatim Muzlicu za pranje potrebno je kamenca kiselim sredstvom radi jednom mlječnog uklanjanja ćenje, muzlice. tjedno stijenki rastaviti sastavne Muzlicu i ostali dijelopribor potrebno pranja je prije radi djelotvornijeg čišćenja. muzlice i četke treba uzeti Za, dijelove prikladnesisne pojedine čišćenje priotvore četkice gumene npr. čaške, pribobora, cijevi, za

su

za

u

se

za

a

za

se

u

a

se

se

a

sa

u

ve

za

za

za

za

razne

na

Tu.

kemijskim čišćenje prikladnim Temeljitim čišćenjem i zaostatke četki nego mlijeka bakterije, njima upotrebu uklanjamo vimena uzročnici vrlo često odakle osobito prenose upale nasišnjaka, krave drugu. jednemliječne sredstvom

ne

i uz

za

s

samo

s

se

s

na

PAZI!

čišćenje koje smiju upotrebljavati predmeta; drugih ćenje sadrže sredstva sodu; čišćenje koja podnose aluminijske posude bilo obliku sadrži sredstvo sumpor u kojem smije koje čišćenje muzlice. čišćenje upotrebljavati da uklone vodom muzlicu Nakon čistom, pitkom isplahnemo čišćenja sredstva zaostaci raskuživanja. postupak čišćenje, potomslijedi RASKUŽBA* sredstvom raskužnim muzlicu odgovarajućim raskužujemo Oplahnutu raskužne Pri prema otopine najprije proizvođača. pripremanju uputi n jegova raskužno doda i zatim voda sredstvo. posudu ulije priručnu usivišekratnim ako dobro muzlice Raskužba provedena uzastopnim je čaške. kroz sisne sredstvo raskužno propuštamo savanjem —

rabimo

četke

muzlice

za

ne

za

—

čiš-

za

ne

—

za

se

ne

se

za

se

za

*Danas ranim

104

se

u

se

se

običava

a

opreme obavljati postupak čišćenja i raskužbe kraće. sredstvom, pa je i trajanje

kemijskim

postupka

za

mužnju

kombini-

ZAVRŠNO Nakon muzlicu zaostaci

ISPLAHNJIVANJE

o bavljaju odvojeno!) postupka (ako čišćenja uklone da vodom ponovo pitkom temeljito isplahnjujemo čistom, i raskužbu. sredstava čišćenje upotrijebljenih Dr. Berislav Majić i raskužbe

se

ta

dva

se

za

mlijeka Kontrolakvalitete mlijeka vrijednost

Prehrambena

vrijednost prehrambenu potrošača Mlijeko koje čine sastojci. njegovi ju rast i obnovu od važnih organizma. komponenti jedna Bjelančevine obliku dolaze U najpristupačniji. koji jeorganizmu mlijeko kao i 1 1 količinu sadrži Hrana mlijeka: bjelančevina jednaku koja do

dolazi

*

ko-

imati

mora

za

su u

5

jaja kruha

16 kriški 1 litra

mlijeka =

1113 g

sira

176

g ribe

163

g

mesa

rad

normalan

kostiju zubi, Kalcij je koliko 12 grama Da bismo sustava. kalcija, nadomjestili živčanog djelovanje namirnica. količine veće litri ima ga u drugih potrebne mlijeka litra kao istu količinu Namirnice mlijeka: kalcija kojedaju važan

neobično

za

tvorbu

i

za

srca

i

su

1

jajamrkve 3,28 kg 3 kg zelja

39 1 litra

mlijeka =

28

kom

naranči

količinu

energije. unijeti potrebno je organizam znatno namirnice neke odnosu druge mlijeka vrijednost Energetska

Za

život

i rad

određenu

u

na

u

veća:

je

jaja 18,5 g ječmenih pahuljica 4

1 litra

mlijeka =

167

g šećera

660

g

mesa

di-

vrijednost.

Njegovi mlijeko Ispravno Može brzo faktora mogu mnogih promijeniti. promijeniutjecajem jelovi oblik. Promiili i sastav odnos međusobni ti prelazedrugi količina, njihova tehnološkom niti niti više nema prehrambenom značenje mlijeko jenjeno kvalitete i trebiti mljekare ispravne kojepreuzimaju pogledu.

Mlijeko dobiveno

ima

višestruku

sastavni

se

se

u

u

u

mora

ba

biti zdravo.

.

105

mlijeka

kontrole

Svrha

karakteristika

i mikrobioloških

fizikalnih

pomlijeka

kemijskih, iz više trebna razloga. je odabrati takbi znala kako takve imati služba mora podatke Selekcijska sastakvalitetna dobru osnovu proizvodnju mlijeka kojeimaju životinje, žiodabiru U nas ovisi odabira Način jošuvijek životinja potrebama. količini Neki odabiru masti. muzare količinu veću prema kojeimaju votinje ili masti količinom kao većom i te i suhe tvari, vrednuju bjelančevina Kontrola

za

ve

se

o

va.

one

se

s

i više.

čak

(higijensku) pravilnici. određuju mlijeka ili od kvaliteti U dobijen jedne Mlijeko mlijeka jeproizvod, stoji: pravilniku niti ništa dodano i više muža, mužnjom,kojemnije potpunom neprekidnom namirnica kvaliteti Pravilnik oduzeto. dopušta prometu, bakteriološkoj ili mililitru 3.000.000 mlijeka.

Ispravnostneispravjednom bakterija najviše Oni nenoranaliza. rezultati nost otkrivaju laboratorijskih pokazuju mlijeka su karakteristike malne nepravilne mlijeka, koji posljedice kemijskoishratvorbe rijec nepravilne bolesti, žlijezdi (promjene mliječnoj mlijeka fizikalne stranih tvari analizama i (antibioomogućujuutvrđivanje posebnim td.), teških metala i te sredstava ostatak td.),patvorenje čišćenje, pesticida, tika, svako izbaciti iz može način Na prerade mlijeko kojenije primlijeka. taj kladno preradu. daljnju biti i To mlijeka kojumoraju određivanje cijene jeujedno i i interesirani mlijeka. proizvođači prerađivači uti i suhe Količinu tvari, kao masti, bjelančevina drugekomponente neutralne institucije. objektivno vrđuju toOd sastav U stajališta. kontroliraju mlijekatehnološkog mljekarama ovisi ga proizvoda. mliječnih dobivanje velikoj mjeri količinu veću U sirarnama bjelančevina priproizzainteresiraniji količinu masti, veću pramaslaca proizvođači mliječnog mliječne vodnji tvari. suhe kvalitetu

i mikrobiološku

Sastav

o

u

o

u

u

a

ne

za

se

za

osnova

za

za

za-

s

u

za

su

a

za

ha

za

veću

količinu

Zdravstvenu

mikrobiološkim

utvrđujemo mlijeka ispravnost u

jima. zanima industriju Mljekarsku Ukoliko štetnih mikroorganizama. ka.

tehnološki

korisnih

laboratorii tehnološki

prisustvo ih mlijesmanjuje vrijednost jepreviše, se

velike

materi-

Jasmina

Lukač

imaju zbogčegamljekare uzrokujupogreške Posljednju gubitke. jalne analiza slui mikrobioloških Rezultati biokemijskih fizikalnih, kemijskih, kako to interes Zato i že mlijeka. je proizprerade proizvodnje unapređenje i i tako i vođača proizvoda. prerađivača kupcamlijekamliječnih i

za

dr.

106

Švicarskog saveza 100.obljetnica

simentalskogovedo

za

Švicarski uzgoj Švicarskoj u temeljen godina prije je brinula bila prva stočarska To koja uzgoj organizacija goveda. je talskog Prema i goveda.takav kupoprodaju selekciju organiziranu oplodnju, simentalaca, stočarske i grane na uzoru prihvaćaju druge slični savezi organizaciju spomenutu ovčarstvo, te stočarske model konjoorganizacije osnivaju i dr. gojstvo održasimentalsko saveza 100.

U Švicarskog govedo, obljetnice povodu i iz svih simentalaca velika Bernu Švikonja krajeva s točara, povorka je više od folklora. Povorka smotra stočarska bila prava carske. To trajala je je 100. simentalske 43 stočarske dva sata. grupe organizaciji Sudjelovale »SILA 100« i 53 stočarske simentalaca izložbe grupe konjogojaca maljske »BEA 90«. Povorka središtem Berna brojprolazila najstrožim je ganizaciji i inozemstva. iz ne gledaoce Švicarske stočare i stručno »Podravka« organizirala putovanje je Koprivnička izložbi simentalaca smotri su a Poljoprivrednoj prisustvovali stručnjake, 100. i »BEA« i stočara, simentalaca Švicarpovodu obljetnice konja povorci simentalsko govedo. skog 100

U

savez

simen-

za

za

se

za

se

za

na

u

ze-

u

su

u

or-

uz

za

: “*

na

u

saveza

za

Z. Mašek

107

Proizvodnja

sira

u

kantonu

Thurgau

sir

Tilsitski

—

Varaždinu 1989.godini Proizvođačimlijekakojisu »Vindiji«, predalivišeod 10.000litara mlijekas područja Međimurja Otkupljeno posredstvom »Zadrugar«Čakovec a) —

Ime

i adresa

Isporučeno mlijeka (ulitrama)

prezime

Škrobar Stjepan, Brezje kaaa kaaaa aa F. Barića 2.

17.............e0aaaaaa Šenkovec, 82.647 Ivan, Hozjan 194 teseš sita 3.

60.724 Palinovec Srpak Ivan, 120 4.

42.429 Zebanec Ilijaš Ivan, 10 30.241 siSršan'Ana:Sivica M. V. Nazora 6. Cirkvenčić 26.722 84 Subotica, August, aca ao 44,,............aaaeaaaaaaaa 7. Čižmešija 25.818 Glavna Stjepan, Prelog, 56 8. Novak 24.870 Slavko, Gardinovec, Marko,VularijaIfmaja 9. Rešetar 21.613 J. Orehovica, 10. Mlinarić 3 20.448 TA KETA Slavenskog Josip, 11AMatić 18 20.319 ro DĐurojDržimurec Domašinec aaa aaa aaaaa aaa aaaaaa19.638 12. Ovčar Pavao, Stjepan, Domašinec 18.718 13. Katanec N. Tesle 3..........0aue 14. Horvat 18.609 aka aaaa aaa aaanana Orehovica, Stjepan, 18.511 15. eeeaaa aaa kaaa aaa keaaa Vularija, Mihaljević Ivan, 1.maja5............

Podturen 16.

18.391 Valent, Nedeljko 24

1.

..........

aan

tan

eneaa

ana

rarošeši

Trevi

3:50

e

nn

aan

aan

or

Nona

Pc

103.331

tatacae:

a

oda

odeš

og

kabal

a

nn

............aaaaaaaaaae

Peragi

.......00aaananaanaa.

RR

siti

e

zA

ev

ZVE

AA

E

mn

va

.............aeeeaaaa

RR

..........

ee

000

aa

aaa

aa

aaa

kaaa

a

kaaa

nnaeeee

00. aaaa aaa aaa aaaaaa13.511 Belica, Hajdinjak Stjepan, Hodošan ..........2aaa 18. aakaaakaaa Gregoran Franjo, 12.564 Pušćine 19. Plaftak Josip, 12.322 20.

Oporovec...

F ranjo, Igrec 12.017 41 21. Balent Antun, Oporovec 11.908 Domašinec--.

22.. Barila Marijaj 10.940 Pribislavec............a 23. aaa aaa aaakakaa kaaa eau 10.819 Franjo, Varga Dekanovec 24. Novak Mijo, 10.737 Domašinec 25. Glavina Margita, 10.681 59 26.

Aleksa, Otok Toplek 10.446 Ivanovec 27. Novak Vinko,Držimurec 10.375 285 Držanić Ruža! razanivesa 10.225 29. Kos Slavica, D. Pustakovec eaaaa aaa aaa aaaaaa 10.140 30. Madić ea ea aaa a aa a aaaadk aakacao Čukovec Franjo, 10.120 Držimurec............0 Dodlek 31. nauna avauaaaaa kaaa Marija, 10.099 Katanović Pavao; Podbrest Tita

M.

17.

6

13.714

.........

aaa

aaa

........+ae

aaa

ovaa

a0

...+00

aaa

.......

va

aa

.........

daa

kannaie

aa

aaa

aaa

naa

aaa

eek

akan

kkk

aaa

000000

000

aka

aaa

aan

aaa

aa

........

.......

ana

aaa

noonosanonavoaanenacnasenaasne

ora

oo

aaa

aaa

aaa

.......

aaa

aaa

ea

0000

aaa

aaa

aa

aaa

aaa

aaa

aaa

a

aaa

naka

aaa

aaa

kaaaaa

aaa,

gov

vere

ago

aaanao

aaa

aaa

aaa

VT

eo

rr

aaanaacu

aaa

aaa

aaa

kaaa

aaa

aaa

aaa

-...........

aan

..............

32*

Draškovec...

Hunjadi Josip, Ukupno:

33.

e

eessvea

10.070

aaa

kaaa

aaa

aaa

aaa

aaa

+.

..

eve

rare

es

zr

743.717

»Varaždinke«

posredstvom b)Otkupljeno PZ

Ivanec

—

mlijeka Isporučeno (ulitrama)

i adresa

Ime,prezime

Greda

Mladen; 2. Novoselec Andrija,Druškovec M. Novaki........

3. Martinčević Stjepan, 4. Kolarek Marija,Tužno 5. Vrabec Ivka,Slivarsko .......,.

6.

KorparBrankica,Greda 75 Kos RužaGreda 8..Koren Antun,Druškovec 9. ..........

Eva,Žarovnica Črepinko 10; Rozman Mira,Selnik Kolar,Vlado li Selnik šLončar,Ema, ja Selnik Ukupno: IEPintarić

38.864

rear,

aaa

+000

.......

aaa

0000

.........

aaa

ae

rar

aaa

eno

9riRa

kaaa

rme

er

—

Novi

NEE

11.016

Marof

mlijeka Isporučeno (ulitrama)

Ime,prezime

Horvat

11.046

216.155

i adresa

2.

11.181

ever

ISE

a

13.095

anniaaca

eee

c)Otkupljeno posredstvom »Sloga«

Dvorski

Je

dtiv

12.209

kaaa

aaa

ree

PZ

1

13.238

eee

o

vare

o

eee

tnm

ta

kakaa

14.758

akiknnrea

ren

edna

ra

sutotsavis

aaa

aa

iri

ri

19.092

eee

dasa

ende

ae

a

a

Te

e

i

ao

aaa

aaa

a

00000

20.680

etnnoee.

nane

na

ara

22.194

nakane

šdtvasnikkevaspauprusva

ase

SR

VR

kasa

aaa

aa

28.782

naaaaa

kaaa

aaa

aaa

aa

aaa

akan

naa

aa

aaa

Črnile Stjepan/ Jalševac 6 Terezija, 48

a

........

e

+0.

a0

aa

aaa

aaa

24.696

ree

rane

kaaa

aaa

an

aannnne

20.942

109

Črnile Đurđa, 33..........

4. Obad Mara, Poljana Donja 17 Svibovec 5. Bartolić Katica, 1............00 6. Štriga Kapela Katarina, Podevćevo 120.........

7. Đurin Ljiljana, 3. Bešenić

14

daa

aka

aan

..........0

aaa

ea

aaa

aah

aaa

aaa

aaa

aaa

.........

aaa

na

12.324

aaaaaaanee

aa

kaaa

aaa

17.820

kaaaaaaa

kakaa

kaaa

aaa

19.435 neananaa

ka

000aaa aaa aaaaaa kaaa kavana aaa

aaa

vanka

aa

na

aaanaene

aaa

Ukupno:

11.624 10.780

117.621

kooperanti»KIM«- Karlovacu 1989.godini Najbolji a mlijeka Isporučeno (ulitrama)

i adresa

Ime,prezime

Nikola, 41.321 Crni Potok 2. Ulemek aaa aaa aaa anna: Mile, 39.863 Vrh SE Drmeš vreve Kata)Vinski 38.419 Dj Selište 42 Stojan; Priljeva Pok.Luka........

36.156 5. Horvatić +000 aaa aaa Josip, 32.413 J. 6. Šegan aaa a aaaaka k akaa ana nkanao Ogulin..............

Dol, Ankica, 30.922 54 Petar] Grabovac vreve mere eena 7ŠEgić 30.919 Ponor s 81 Obrovac'Joso; Vlahović 30.000 117.........

9.

Nevajda S tanko, 29.065 o lošKrižanić DragojiTuranj 27.977 lišHuljina'jJosip;j Rennes Koritinja 27.638 Ilovačak 23 12. Kireta Milan, Gradac 27.127 sve Mile)Vi 138Vejnović 26.558 Kihavac 5 l4ŠKihalić Nikola; 25.104 10...........

15. Vukmanović aaa aaa kakaa aaaaa Danica, Lipje 24.058 164 Goršić arrasirez Goljaki Nikola, 24.008 178 Car. Mijo?

23.259 18. Gaćeša Nikola,Vlahovići Jarnjevići 23.159 19. Šuntić anna araaakataeanu Čremušnica Marko, 23.074 20ABrcković Ivan; DiKupčina 22.809 Novo Selo 21. Jokim Mato, 22.416 22.

Ivan, Ri Šavor Zamršje 22.446 233 Pavletić TT RTV Goljaki Ružica“ 22.376 24.

Kartalija Mile, Vodostaj 22.112 25/ Todorović RIS ET EE Ilija/ Dragotina 21.108 26.

TLO Šišljavić Joip) Herceg 22.186 27% Gvozderi L jubošina Božo; 20.592 sad Nenadić Stojan/Drenova 20.529 292 reeren 20.701 GrubićJankojSpahići Gi 304 Blažić Marjan/ Mekušje 20.548 sifJagarJIvansJiGorica12 20.287 Kuzmić 32 eve Stjepanjllovačak 20.059 Ribari Krčić 33 Matoj 20.050 Kamensko 34.

20aakaaaaaaaaa Vlado, Andrijašević 19.915 23 s5EMandić Đuro; Sparednjak 19.746 6X Spišić StjepanjPišarovina 19.435 STšMalošić e Kata!)

Lipe 19.350 38&Mikulić IvanšD:;Kupčina 19.210 86 Vlado; Veljun 39X%Vujčić D: 19.454 40) AE ŽagerStjepan!Degoj 1. Ivošević

Katinovac

115.........

2

aaa

aaa

aaa

aa

42.250

kanu

aaa

para

KILE

trEe

..........0

e

m

eee

e

ei

e

roa

ave

esa

RTA

aaa

grrr

era

Ki

rerne

vn

RT

mon

or

ve

0220

aaa

m

a

re

ea

.........0

ea

aaa

aa

aaa

kakaa

ve

e

a

ana

navek

ka

aan

kakanee+

eee

e

vre

ore

epieeupatevisesinnesetesienivio

S

kakaa

esa

e

KZTiv

s

avatari

e0

aaa

kan

rao

karen

mre

u

........

a

aaa

aaa

aaa

kakaa

kaaa

..........0000aaaaaaava

Reeve

aa

.........

aaa

aa

aaa

aaa

aka

aaa

anka

aaa

EEL

a

Sat

Nat

..........«tee.u

Reeve

Terrier

+.

........

aaa

aaa

aaa

kaaa.

aka

aa

rr

O

anertediakašeaneterakno

aaa

e

ere

Mr

Freveee

re

ei

terre

treves

vere

eee

eva

mreze

sr

reze

TT

EG

BORO

RTe

VAO

ZAR

...........

anne

a

RR

e.

zno

eee

ear

See

Zore

REVE

LE

BT

ENA

BELE

vero. maza 2419.000 8 9 Dabrina Miloš, ......17.823 42.

SmendrovacTomo,BrajakBrdo.........00aeaaanee +.......:17.335 Malešić 43.

Marija, Lipje .......17.143 44.

Bunčić Đuro, 00een ana V.Šušnjar 18................. eee 45.

17,117.

Matijević Milan, P.Poljana 46. Ribar revar232417.0706 Barka, 17.721 Koprek D. Ivan, 47.

Brcković Kupčina Preer922416.733 16............

Mošinci 48.

Alojz, 00aaa Boljdin 49.

«16.507 Milan, Glina Bogunović 16.086 Perla 50.

VEATRTIVIVI Danica, Pravutina 41.

Pešut

ratove

Pts

......

..........

“KAT

LIKU

ree

reg

anananae

...........a

re

Ti

Ribari54.....

KETA

uK

LIS

00

........

a

aaa

error

aaa.

Ker

.............

sas:

annnee

aaa

VITLA

ri

.......

TAE!

PRLENSI

.............

DL...

muzlica Nadzor ispravnosti ispravnost Zagreba biti Veterinarskog Stručnjaci mora muzlica. muznih podtlak podtlak ispravna, Pumpa tj. aparata, kaobično Stočari normi. tvorničkih griješe d opuštenih propisa granicama i kanti za samo da na priljuče mužnju, jednoj podtlak, namijenjen stroj draži vime, upai muzlici Tada posljedica čega je cjevovodu podtlak drugu. i kravu veliko zlo la vimena, gospodarstvo. normitakođer Rad dio pulzatora je pulzator. mužnju je aparata Drugi krava. vimenu šteti normi od Svako ran. odstupanje propisanih instituta najmodernije posjeduju Zagrebu Veterinarskog Stručnjaci dosadašmuzlice. se elektronske Svojim utvrđuje ispravnost kojima aparate su stočarima Hrvatskoj. brojnim pomogli njimsavjetima Mašek Zlatko instituta

redovito

iz

nadziru

a

za

u

za

u

za

za

u

u

111

Seljačkastranka

činilac razvojaagrara

—

stranke, političke značajnije načelima ske, programskim svojim jasno akutne krize Sve

osobito

a

su

u

formirana

novo

vlada

Hrvat-

oprijedijelile rješenje za

se

agrara.

podršku Sabora, vlada, Mojejemišljenje krizu da tu, dugonagomilavanu, poljoprivredne proizvodmogućnosti riješi naročito govedarstva. nje, Zašto? da

i uz

sama

neće

punu

imati

a

poljoprivrednih selo, koje posjeduje preko je stoga četiri dok isto sustavno u kapaciteta, desetljeća preko zapostavljano, vrijekoi tako uvijek evropski seljak planski još razvijao, razvijen neprestano, zaštitnih i dr. zaštitu države risti subvencija, jaku putem cijena Budući da dio i naš evropskom velikog evropskog sela, seljak je šanse. sada i mi tržištu, Evropa da sredstava To više naša kompenzira republika jednostavno jer seoskom uništenom izuzetno gospodarstvu. skupuproizvodnju analiza sela će već pokazat objektivno ograničene Dakle, početna stanja od »bitku« trebati snažnu vlade i Sabora će pa podršku mogućnosti stranke. samih izraženu jake seljačke seljaka posredstvom Zašto?

Jednostavno

80%

što

se

me

na

samo

a

smo

nema

—

nema

na

za

nove

svaka

će

ukupneprivrede zastupati grupacija U bici sredstvima svim interese, pa tako i seljaci u toj svoje. protivnom, svoje će izvući kraći interesa kraj. seljaci neorganizirani opet Naime interesima oslanja poljoprivrekoja ukupnaprivreda svojim kao što opreme, repnpr. prerađivačka du, industrija, industrija strojeva, inće lakše već dobro i pa romaterijala druge, zastupati svoje organizirane terese.

U

bici

izlazak

za

iz krize

na

se

su

su

seljaci organizirani imaju vladi i konkretnu će i Saboru imati punu krize, stojeće jer novoj pogotovo što svi podršku, uvjereni. možeDokaz da dobro lakše probleme seljaci rješavaju organizirani svoje izuzetno stranka Jaka naći puno dopriniseljačka susjednoj Sloveniji. je slovenskom selu. jela b oljitku već I da kao političkim djelovanjem stručnjak organiziranim ja i znatno niže da možete veće mlijeka umjetnih otkupne postići cijene cijene A da i prodajne drugog repromaterijala mijenjaju. cijene gnojiva i adekvatneke i doprinos republike kompenzacijom korekcije prodaje cijena znatkreditnom selu mogu politikom privređivanja uvjeti razvoja na kratkom roku. i to poboljšati, stranAli ponovo snažnu ako seljačku podvlačim: organizirate ku. U će ići teže i protivnom sporije.

Petar Jelenić Dipl. ing. daleko

Dobro

veće

šanse

za

brži

izlazak

iz po-

u

smo

u

mo

u

na

sa-

znam

ne

se

a

uz

se

nom

no

u

samo

u

se

sve

Izdavački

savjet:

Milan

Bolić, Antun

Bratanović,

Jovanović-Bunta, dipl. inž., Stjepan Brlek, dipl. inž. Vesna Miroslav Kobra, dipl. inž., dr. Berislav dipl.vet. Stjepan Deneš, dipl. inž., doc. dr. Mirza Hadžiosmanović, Majić, Ivan Mašek, Pehal, dipl. inž., Petrič Vlado, dipl. inž., Miljenko Turk, dipl. inž., dipl. inž., Nada Miljanović, dipl. vet., Slavko Dubravka Vuković-Svoboda, dipl. vet.

Uređivački

Glavni

odbor:Mirko i

odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava

i uredništvo:

Mjesečna Tiraž:

NIŠPRO

Brčić, dipl. inž., dr. Pavao urednik:

Vera

Stjepan Deneš,

Caput,

dr.

Hadžiosmanović

dipl. inž.

radnika SR Udruženje mljekarskih Hrvatske Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420 za kao privredne organizacije i ustanove

primjeraka

Mirza

Volarić, dipl. inž.

i za

proizvođače

mlijeka

mjesečno

»Vjesnik«, OOUR

iznosi

3,00 dinara -

Štamparska

djelatnost, Zagreb

Republičkog sekretarijata za prosvjetu, list oslobođen na je plaćanja poreza promet.

Rješenjem ski

pretplata

45.000

Tisak:

mr.

kulturu

i fizičku

*

kulturu

SR Hrvatske

broj 5249/1-1972., Mljekar-