87.070.079 a ST
.e"
nose POLAČA "099%
09.0%0%9%09 99950909 0990599599509 0900900090090 90909%9%
9949.09
008
939
990707%0%9%59%999%0 39.49.39 s
959
ooo 00 l0909.09509%59% 9%59%9%9 09000000 oraojooso oo o9a909500 KOA OAKA od00000990930%09 509% .99%9%* DOK 500109.09,0950999999 KOKE OKK KOS 590%9%9% 0090590000900 595950909 %9900059009,0990990%59%99%09%99%99% %09%.09%.0%. 89.09.0%090%9%9%99%9'99'39
009009,09,09%99%9%59%09%99'09'09 959979909 %09009.09,0%9%
9099909 090 99
79069 ato 67.67.67.07.07%.07.0", os 0999059390909 -0907.0707087%59%20 729994967
09.089.099%99%99%99
89,09,0%9%9
%99/09.09
0
9%
o
o
0999
4
23%.89%.8* 049
239%
49.09
LJ
LJ
0873929
89%.97.
A
47.
936
AAA
4
oo.
2%.
9%
s%2%9%
DATA
.%.%
..
23%
0%9%9%9
2%.
090%
6*
49%
39%
0%
49
s.
.
090%0%9*%9
>
e .
.
e%94%'49
09098
.
*..
*
09.0
'99%.0*
.
ALATA
490940
0%
2%9*%49*%49"4
AILALALI
DA 2%4%.49%.4%.0%
RAJAJA DAJAJK a
.
a
..*%. seo
s
.
..
.*.
" .* DA
A
AAA
0090999999
sa
GOD:
XXVI
.
.
.>.
.
9oPoPo9099% 0909090050090 090 9990909090e90909%0%9%9% 0909 AAALA DA .* 9 0090%99%9% 839% Mossassoose sjatje! KKK atetototototo*s“9 SAA *.e
ZAGRE
=
Pregonski pašnjaci
olakšavaju
B
ispašu goveda
KOLOVOZ
od
proljeća do kasne
jeseni
1990.
Spremanje silaže nuzproduktima njihovim biljkama koji Razlaganjem stvari prokiselina. To kultura raznih je mliječna poljoprivrednih nastaje bez rada prisustva bakterija, p osredstvom mliječnovrenja i izborom i kiselog pokontroliranim dobiti može silaža dobra postupkom Dakle, mase za siliranje. godnebiljne načinima ostalim nad veće ima stoke ishrani silaže prednosti Upotreba i hrane. stočne spremanja konzerviranja hranidbenih kukuruza dobivena Silaža jedinica najviše daje siliranjem kultura. Međutim, biomase bilo od hektaru po drugih koje (energetskih) što siromaštvo silaže kukuruzne stočardostatak je bjelančevinama, je dobar Lucerna važno. neobično bjelančevinama, obiluje koja proizvodnji skoj lucerotkosom može To kukuruzu dodatak zadnjim postići siliranju. pri je Ishrana i ekononačin krava na bolje daje ovaj m liječnih posebno stoke; rezultate. mičnije osim i kao isti zrno, silažu Proces povećaj e gotovo proizvodnje usjeva berbu. i dušikom ishrane nešto mehanizacije nog obimnije sklopa, i staodrediti prema bitno Posebno pogodnosti skidanja vrijeme pravilno je same hranidbena i ovisi od same vrijednost čepa, kvaliteta razvoja biljke,ku uruza diju većine i kod kao drugih u sjesilaže. obavlja biljke cijele Siliranje radovi nisu kad jesenskih ubiranju ranu glavni počeli još ( rujan) jesen čitave biljnakon odmah zrna siliranja slijedi kukuruznog biti mehanizirani. Siliranje plodova. oko mogu ke. Svi procesi siliranja dobre i stoka ukusna kvalitete, silaža Ako spremana, je je je pravilno je sikad bi tvari suhe količine npr. veće nego konzumira Tada jela do jede. obroku. suhom biljeno silažom ishrana se krava obogaćenom U ishrani preporučuje mliječnih stočni više sadrže djetelikelj, grašak, soja, (lucerna, bjelančevina jkamakoje i i mlijeka lučenje djeluju povoljno na, travnodr.), jer smjese osnovne može organizma. funkcije zadovoljiti djetelinskemase sačuva tvari bjelančevi(šećeri, hranjivih najviše biljne Siliranjem načina bilo od (sušenja). spremanja ne, vitamini, minerali) drugog kojeg isobrok najskuplje jer pojeftinjujemo Očuvanjembjelančevinakrava. ako posu mnogo skuplje, hrani Bjelančevine m liječnih posebno stoke, nabaviti. ih često krmiva, iz koncentriranih m oguće nije tječu nego silaže Trajnost Za sijeno. prostor manji je spremanje većapotreban čitave tokom dana. od k orištenja je Vrijeme godinu je čuvanje pravilno kontinuirane važno što krme kad zelene nema, proizpostizanje je godine osobito mlijeka. vodnje da sadrži krmnih Većina je Ipakpotrebno pogodnaje siliranje. biljaka šećera
nalaze
se
i
u
u
zra-
a.
se
.mrasiase
u
nn
ne-
nji ee
u
na
se
a
ne.
rr pesmama
.
za
za
za
se
va
na
u
ra-
mt e
*
ona
u
na
ip
-
ra. m. %7
se
u
one
su
a
uz
za
za
:
za
Krmni Krmna krmnim
silaže. pripremu kelj odlična ili kukuruzom silira s doba Petranova) uspješno (unovije repica trai ali s krmnim ili travom sirkom, sudanskom keljem, provenutim sirak
i krmni
su
—
sirovina
za
se
vama.
U
silažu
s
kukuruzom
sljeza. 114
U
često
se
i dodajuglave
lišće
šećerne
i
repe '
krmnog
oo
Suncokret
osrednju Razne trave miješati biljnom ili som bogatomugljikohidratima. pojedinačno smjesamapogodne siliranje. bilo ili dodatak kuje Najpogodniji siliranje, usjev drugih b iljaka kuruz. To znači da svi hibridi treba birati prema to. Hibride pogodni te ke(kraj, podneblje), rajonizaciji nadmorskoj visini, dozrijevanja sastavu i od strane suhu tvar masu, mijskom ješnosti životinja. Najveću b iljnu i kao i onda ako veći ha po bjelančevine daju najkasniji hibridi, broj b iljaka je i ako udio (sklop) (u siliratislučaju) smanjuje klipa. tako troši Najpogodnije cijelu biljku je sjeckanjem, jer najmanje ili Dužina nego npr. energije, siliranjem klipa manje sjeckanja najpovol5 do 8 cm, visina kukuruza 10 do 20 košnje jnija je Svi načini zelene dovode do većih ili siliranja manjih gubitaka, koji ovise korištene i ostalim radu kod prikladnosti mehanizacije uvjetima pri silaže. spremanja silaže ako ona Najveći g ubici košnji, posebno nastaju pri previsoka. je Smatra da zeleni silažni kukuruz za 12 ali visine, je najbolja košnja teško brzine rada terena i neravnog postiže zbog kombajna, stanja usjeva i (polegnutost dr.). Dužina silažne mase znatno kvalitet silaže. Sok sitno sjeckanja utječe širi po te se lakše i bomasi, sjeckane biljke biljnoj ravnomjernije zbija zrak. Sitno to kvalitetno silažu stoka lje istiskuje sjeckanu, spremljenu vrlo rado sadrži UZ odnosu jedejer silaže grubedijelove. sjeckanje sitnije i četvrtinu. Ako krupnije gubicifazi štedimo smanjuju biljku sjeckasitnije i ovako više stane najpovoljnijoj transportu, jer doba kukuruzne za nego prikolicu krupno sjeckane. Najpovoljnije spremanje silaže kasna koštana zrioba radi je rasporeda ravnomjernijeg u'silažnoj masi i boljeg vrenja. Budući masi ostalu radi masu, gukukuruznoj dodajemo biljnu smanjenja bitaka treba da se npr. lucerna i trave te prinjihovom spremanju napomenuti obično otkos to ili treu travnozadnji smjese, je pred jesen jesen, ba kositi između sredine i od tada i se kraja njih c vatnje, jer dobije najviše djetelinske tvari. Qve treba toku dana kositi što vlahranjivih biljke kasnije, jersadržaj ge opada njima porastom t emperature. Ovisno vrsti kod 12 cm iznad tla iznose oko o košnje gubici 18%, usjeva kod 14 do 16 cm iznose 20%. gubici preko Ove možemo ali ih izravno biljke silirati, najbolje kukuruzom, miješati je suhim ili rezancima melasom suncokretom, repinim nedostaju jer njima šećeri. Ako ovih dodataka kulture silirati i ali količinu
ima
šećera
te
se
mora
s
ma-
u
'
su
za
za
ne
sam
uz
su
za
vremenu
se
ovom
se
zrna.
na
a
cm.
mase
.
o
se
cm
se
ona
na
se
ona
se
a
uz
ne
mase
na
se
mo
u
u
za
na
u
mase
zrna
a
u
u
na
a
s
s
nemamo
u
ove
se
mogu
same,
'
travnjaku moraju njivi sadržaja vlage provenuti silaža sadrži malo mineralnih tvari, cijela biljkaposebno k alcija, dodavati. Obično te ih treba sumpora pa i mikroelemenata vapnedodaje klip, ili kreda može kombinirati doda0,5 do 1% ukupnu Kalcij tak uree, silaže i pokoja povećava s adržaj bjelančevina, burnije vrenje je voljnije. Običnose količini od i 5 5 vapnenca dodaju kg kg specijalno priishranu stoke silažne tonu premljene jednu silaže od Disanje biljne zadaje brige najviše spremanju vrijeme do silosa. Ako košnje polovicu siliranje zatvaranja predstavlja prostora i dok ima masi rezultat se pa zrak, god kisika, disanje nastavlja, gubitak je i silažne kvarenje Nakon dolazi do određene biomase kiselosti. Ona vrenja je uvjet razvoj masi. procesa poželjnih silažnoj konzerviranoj Konzerviranje uspješno je ako kiselost takvim 4, procesu pH vrenja s pusti jer uvjetima štetni Da ovakvi mogu mikroorganizmi. razvijati potrebna uvjeti postignu, lako šećera. Ako veći od 4, proces će teći pravcu jeprisutnost topivih jepH ili
na
do
na
40
do
50%.
Kukuruz-
zrno
se
nac
na
masu.
se
uz
a
u
uree
na
za
mase.
mase
u
u
za
u
a
mase.
A
za
u
se
u
na
se
u
ne
se
|
u
115
rezultat
maslačnog k iselog je bakterija vrenja, neće konzumirati. stoka koju silaže, ubaci naknadno zrak dobro ili ili silos zatvori silažna Ako jama do dolazi obično silažu pri naknadnog hranjenje nepravilnom izuzimanju i bakterija. poželjnih n epoželjnih smanjenje broja p ovećanjem vrenja i aditiva Osim procesa siliranja pravilnog konzerviranje dodavanja možemo i aditivi bjelančevina sadržaj povećati p risutnošću čijom nja, p ostoje silaži. dio i vitaminski te mineralni u i kvalitetu štetno na nastati silaže može djeluje zemljom, Zagađivanje kinakon blatne kod stoke. Ovo se jačih događa kombajniranja ROBE kiseline
maslačne
stvaranja loš ukus i miris
i
a
i
u
se
ne
se
za
vre-
za
a
ona
mase
a.
zemljom zagađenja najčešći ili eventualno suhom po sprema pranje. protresanje i utovaru i fizičkim silažne Gubici mase sjectransportu pri putem nastaju veće od 2,5 do 7%. Polunošeni i to kombajni imaju sikanogkukuruza, prosjeku sa nego samopodeševajućom cijevi raspoređivanje samohodni gubitke lažne mase prikolici. odnosno silažne i ekonomičnost Na proizvodnje uspješnost kraju, silosa. i silaže ovisi uvelike kvalitetne veličini tipovima Grade od i vodoravni velike Silose uspravni. skupine: dvije dijelimo od biti i ali mogu betona folije plastične metalni, drveni, zemljani, pretežno, bez oni nad čak i kao zemljom Najpovoljniji materijala. priručnog drugog više će biti O siliranje uspješno pogodnosti silosa, njihovoj obloge.tipovima našim skrenuti Ovim željeliovisno pažnju tome proizvođačiprilikom. drugom riječi što i kad da i mesa siliranje uspješno nije mlijeka treba ih samo silira. gospodarstvo iskoristiti, jer velike, Mogućnosti neiskorištene otkriva sektorom društvenim proizvodmogućnosti radnju zdrave i ekonomične silaže. obliku hrane stočne njudobre, inž. Dr. Ante Lončar, dipl. Glava
i lišće
šećerne
su
repe
ova
se
pa
uz
vremenu
masa
izvor
u
za
u
mase
o
se
na
su
za
smo
se
o
samo
ma
uz
su
su-
za
s
u
Što utječena sastav mlijeka? rezultata
analiza.
mlijeka procjenjuje mimast, Glavni mlječna šećer, (proteini), bjelančevine mlijeka sastojci vodi. tvari i vitamini, neralne raspoređeni činilaca. raznih stalnim Sastav pod utjecajem mlijeka je masti količina našim Kako po uvijek najvažnija još mliječne propisima je količinu što ćemo utječe njenu spomenut formiranja cijene, prilikom i momentu mlijeka. individualne dobivanja nastajanja od pasmina, svega kondicije osobine, značenja velikog je Prije hrai zdravstveno telenje, laktacija, doba, godišnje podneblje, životinje, stanje i mužnja. njenje mimasti i količina Svaka pa utjecajestoga pasminareagira vanjske earn urak jenja zato i masti razliprirođena žlijezdi je, mliječnoj tvorenja Sposobnost i unutar ali se količini masti, krava po razlikuju pasmimlječne kujupasmine Kvaliteta
se
osnovu
na
su
u
u
na
sve
|
se
na
se
u
|
ne.
dobima.
godišnjim mlječne mijenjaju do kolovoza. od masti količina svibnja mlijeku je mliječne Najniža ona količinu masti, te također početku najniža je utječe laktacije Stadijnakon do raste životinje. zasušenja laktacije, toga sadrže Prvi mlazevi masti. oko sadrži mlijeka 0,3% manje mlijeko Jutarnje 10%. oko masti, posljednji 2,5% masti
Količine
se
i po
u
na
u
'
a
116
krme
masti, pravilnimože utječu proizvodnju koju prirođenim sposobnostima proizvesti. Količinu masti lucerne i trave, kao i dobro mlijeku povećavaju sijeno prii kokosove pravljena silaža, sojine pogače. i neka krmiva rezanci, količinu. Repini pivski druga trop smanjuju n jenu U ishrani važno da voluminozni dio sadrži dosta surovih vlakana. je Do može doći i načina issa sniženja znatnijeg prilikom prelaska zimskog hrane ljetni. Iznenadne vremenske također dovesti do mogu promjene značajnog pada masti postotka mlijeku. Ovi više stadima. utjecaji primijete manjim i povremene Moguće sastojaka mlijeka. promjenedrugih Mikroorganizmi mlijeku Mikrobiološki kontroliramo dobiveno mikrobiološkim i mlijeko ispravno koliko okuženo. U biokemijskim analizama, pokazuju mlijeko je biti po štetni mlijeku smiju zdravlje mikroorganizmi. i mikroflorom Nepoželjna prevelika naseljenost uobičajenom je mlijeka, i održivost. jer smanjuje njegovu Niti može sastava najbolja tehnologija mlijeko popraviti promjenjenog ili zbogdjelovanja mikroorganizama. šećer kiselinu. Već mala Mikroorganižmi mliječni mliječnu pretvaraju količina kiseline šteti već mlječne bjelančevinama, koji pri najmanjoj topobradi Veće količine kiseline linskoj mlijeka pahuljaju. mliječne uzrokuju To skiseljavanje mlijeka. j edina pogreška koju uzrokuju nije mikroorganizmi. će biti što te što ima, Mlijeko bolje mikroorganizama manje njemu imaju rast. slabije uvjete U nečistom načinu količine mogu dobivanja mlijeka mikroorganizama takvo rasti i do stotine miliona nekvalitetno. mlijeko je dolaze ali i slabo očišćenih i Mikroorganizmi mlijeko preko dlaka, stelje nedezinficiranih i opreme posuda mužnju. voditi Moramo računa i okoline. o higijeni životinja strogo nakon čistih dezinficiranih mužnje Mlijeko procijediti preko cjedila. Zatim ga hladimo. moramo tako ne ali rast. Što Broj mikroorganizama sprečavamo njihov smanjujemo, viša tim brže mlijeka mikroorganizmi je temperatura razmnažaju, bolje aktivni i brže pokvare m lijeko. bi bilo da ulazak Najbolje uopćespriječimo mikroorganizama mlijeko. ali nužno nadomješćuje higijenu,je Hlađenje nadopunjava. Po treba ohladiti nižu od skladištimužnji mlijeko 10'C, temperaturu 4 do 6'C. Kvaliteta
obroci
i
na
muzara
sa
u
*
na
u
se
u
su
u
Ć
a
one
nam
ne
|
s
ona
ne
u
se
ne
-
u
za
:
na-
—
u
za
"
se
su
u
ne
na
mo
ga
a
na
:
ćese) (Nastavit
Dr. Jasmina
Lukač
Određivanjecijenemlijekuproizvođačimau Austriji postupak određivanje mlijeka cijene srpnja propisan je Cijena mlijeka proizvođačima određuje proizvođačimasusjednoj Austriji. Od
1.
novi
1988.
za
u
se
prema:
šilinga; koja kg mlijeka a)osnovnoj cijeni šikoličini masnih 1 0,62 prema jedinicu, b) jedinica cijena je i linga; i to II. kakvoći I. razred 0,845 šilinga, dobija c)premahigijenskoj 0,07 šilinga. 0,56 šilinga III. razred za
iznosi
1
a
za
a
za
1,743
masnu
za
se
za
117
kakvoće
masti, u I. razredu od 0,364 iznos
do-
mlijeka3,6%mlječne kg oduto se Proizvođaču 4,938 šilinga. šilinga, pripada još bija 10% poreza i dr. analize pa zima za uplaćuje Mljekara laboratorijske mlijeka masti Dobro 5,302 šilinga. ponoje mljekaru3,8%mlječne ruke 4,938 mlijeka cijena je Pretvorimo viti da od te šilinga. dobija proizvođač ukupne cijene bila 4,93 dinara. dinarima tada bi iznos .li u dinare cijena taj somati količini kakvoća prema bakterija određuje mlijeka Higijenska analizu prema Za svaku skih stanica broju zdravlja vimena). pokazatelj (kao i bodova određeni stanica i somatskih kraju m jesedobija analiza. broj bakterija Za I. razred te s proca potreban podjelebrojem je bodovi, zbrojebodova Za II. razred od 0,845 dodatak od 3,3 i se tada šilinga. dobija broj sječni od 0,56 šilinod 2,6 i tada se bodova dobija premija broj prosječan potreban je neznatna od 2,0 i bodova razred Za III. ga. premija dobija potreban jebroj od 0,07 šilinga. i štetni li Utvrdi gruba nečistoća, povi(antibiotici dr.), ljekovi mlijeku svrstava tada i okus miris kiselost šena mlijeko neugodan IV. razredommlijeka mlijeka, kakvoće kakvoće. razred gosUIV. mlijeko jednog Spomenutom da toku li se Ponovi biti samo može godine godišnje! jedanput podarstva i mliotkaz IV. razredom bude određeno dobija proizvođač kakvoće, mlijeko odnosno može više ne mljekari! prodati predati, jeko Proizvođač
1
za
s
no
s
za
na
u
se
na
se
se
se
se
u
se
.
u
Tablica
bodova
određivanje
za
bodova
Broj
prema
mlijeku broju bakterija u
bakterija mlijeka broj do 300.000
4
do
300.000
2
600.000
1
d
i
,
0) Tablica
više
ž
za
1 ml
u
:
bodova
određivanje
prema
somatskih
stanica
broju
600.000
do
1 milion
od
1 milion
u
mlijeka:
1 ml
Brojsomatskih
stanica
bodova
Broj
va——————————————abeeewkekeo
ae)
4
350.000
2 0
do 350.000 do 750.000
više od 750.000
'
ooo.
emo
putamjesečno, brojbakterija mjesečnih Broj 1 stanica somatskih putamjesečno. broj kakvoću bodova Tablica za higijensku mlijebroja prosječnog određivanje analiza
rade
za
se
2
a
za
za
e
api a
mere
ka
.
:
bodova
Prosječno 3,3 2,6
a.»
2,0
rorantru
_:
;
Razred
kakvoće
Novčana
šilinga premija
D983 II.
0,845 0,560
III.
0,07 Zlatko
rose reh..e ai
118
Mašek
a mlijekoproizvoduravnoteženog: su činilac ključni Preživači proizvodnji gospodarenja u poljoprivrednoj
proizvodnje poljoprivredne koncepciju gospodarski optimalnu kojajeutemeljena preživačima«
»Obnoviti
u
na
nas
'
te-
gospodarenja materijomenergijom obliku hrane, prirodne proizvodnjom koji očituje poljoprivrede meljnom ekološke botla te i ravnoteže nacionalnog plodnosti stvaranju održavanju odnosi naročito To iz podneblja. našega gatstvapoljoprivrede sa mlijeka. proizvodnjuproizvodnjom poljoprivrednu nacionalno Kod blagostanjeje poljoprivrede značenja prosuđivanja i način odluka da osnovicu procesa predstavodvijanja optimiranje jasnije i efikasnost organskom(obnovljivom) materijomenergigospodarenja lja kao iz osnovne i pojavljuje biljne proizvodnje jom.Materijaenergija niza iz njihovog pretvaraproizvoda koji n astaju smislu, najširem ishodište, i Ta sirovina što kao i organska m aterija obnovljiva energija. hrana, je nja i intenzivno ta Ako osnova proizvodi življenja. današnjeg energija je može nerazumno koncentrira sedalje značajni gospodari postati njome okoliša svoga raspadanja. pretvaranja dijelovima spontanog zagađivač neuništivi te da i zakonitosti od Treba energija materija poći poznate bii oblike mogu »troše« samo koji energije druge materije pretvaranjem i što ovisi količini, načinu ali i ti korisni gospodarenja pretvaranja opasni i oblicima energije. materije nedaća zaštite od takovih Da zemlje propisima poljoprivredi razvijene stočarske veličinu prema poljoprivrednog površinama proizvodnjei određuju i sa gnojovpostupak otpacima jednomokoliša mjestu broj životinja zemljišta, slai kako bi kom palenja (zabrana podzemlja spriječile opterećenje intenzivne 6 me, poljoprivredne proizTemeljni pravci gnojnice mjeseci). višestruko fazi profit, (ekonomija, optimirati razvoja vodnje imoraju ovoj dr.). ekologija biološki iz osnovne mase Procesi poljoprivrede organske pretvaranja tako Biološki rasživih stanica. ili stanicama procesi pomoću odvijaju niza i iz od sinteze preko pretvaenergije, materije kojenastaje prostiru i bolesti kod oblika mase, i pojava organske pretvorbenih ranja korištenja oblika i neutraliziranih do potenstabiliziranja koja stvaraju, drugih stanja i ne tim Pošto proces razmjerima nastaje nijedan cijalne energije obiz procesa mase, bez utroška gospodarenje pretvorbe je energije, prestajei bitno i poljoprivrazvoja pitanje energijom proizvedenom hrane i novljivom ekonomike ekologije. proizvodnje rede, način i pokojim pristupa jenoviji Gospodarenje materijomenergijom da kod je i Zadaćapoljoprivrednikatogapristupa proizvodnji. ljoprivrednoj utvrditi i proizvedenom gospodarenje optimalno provesti pokuša Procesi svom najvišu trebaju pretvorbe osigurati gospodarstvu. energijom i svih oblika dobit koje pretvorbi njezinih kupovinu energije i smanjiti okviru ili iskoristiti gospogu proizvesti prodati gospodarstvu iznabavama malim zatvorenom se To darstva. krugu gospodarenje mogu Poljoprivrednici priupitati husbandry). gospodarstva (lowte i bave da zašto nužno koja je obnovljive energije materije pitanjima je input i sa veza preživačima. energijom proizvedenom gospodarenju masom kojima, proizvodne jedinice gospodarstvaorganizirane Poljoprivredna i i zato svake kontinuirano, obnovljiva materije nastaje godine, oblike ili u različite One koji smišljeno pretvaraju energije. kaoprodaju ili hrana, gu upotrijebiti materijal spontano reprodukcioni rad,tkiva, čemu bez procesa međuproizvodi togpretvaranja pri pretvaraju namjenskih Preživači
i
procesnog
osnova
su
u
u
se
na
se
osnovnu
sve
za
za
s
se
mase
u
se
masa
ona
a
—
da su
u
se
o
u
se
na
za
u
se
:
a
su
se
se
u
masa
se
ne
u
mase.
masom
se
masom
u
a
u
se
mo-
se
mo-
u
samom
sa
u
zove
se
van
se
u
u
su
nova
masa
se
se
|
119
dobit škodljivi. (raspadanja) ostvaruje i zaraze*. ekološka zagađenja juProizvedenu i iz koja gospodarstva obnovljivu energije materije i iskoristive i stvara biljnoj proizvodnji sakupljaju pretvaraju osnovnoj stoke. To i vrste oblike ujedno druge vrednije tržište, svih, preživači je prije ili i i iskorištavanja proizvedene pretvaranja organiziranog prvi stupanj i količina i vrsta Uz (strukture) proizvedena optimalnih energije. plasman direktno i na procesu daljem pretvorbi tržište, energija pretvorena čvorna zato stutočka točka Čvorna gospodarenja. preostale kroz jer prvi je i i metabolizam (mijenu tvari) druge probavu preživača pretvorbe panj i 20—30% stoke iskoristi sakupljepohranjene koja energije je izlazi iz proi ili stoci. Ostala i na drugoj upućenapreživačima energija i ali izmetom doduše sistema, dalji postupak bavnog značajno izmjenjena, ostataka i drurazličitim i mokraćom dijelovima voća, žitarica, vrenja drugim tekućine iz i neiskorištene mase ge određuje gospodarstva organske princip će ostvariti ekonomičnosti i cjelikoji gospodarske gospodarenja stupanj iz i točke ni. Iz te čvorne gospodarekološkog opterećenja određuje stupanj Ta neiskorištene se stva s mase. organske međuproizvodima pretvorbe iz i to koncentrira proizvodnje biljne p retvorbe objektima primarne slično. i i kanalizaciji podrumima gnojnici staja, točci kontinuitet i Kontrola gospodarstva procesni tržnu pretvorbetojčvornoj hrane gospodarproizvedene određuje količinu, kvalitet, vrijednost tzv. tla. Proizvodi te ekološku ravnotežu i stvu pretvorbe v rijednost biogenu toliko iz ostataka i neiskorištenih organskih dijelova gospodarstva nemaju kao unutveć tržišnosti temeljni vrednuju direktnoj značajnu vrijednost To ćemo kontinuitetu. činilac i pokušati prikagospodarenja rašnji princip i računski zati procesno kasnije. određenu svake Ako materije proizvede poljoprivrednik godine, i dio te i trud i sredstva ulažući određenim najveći sadržajem energije stoke i i stavi procese druge preživača pretvaranja putem sakupi energije tek oko četvrtiiskoristio rad i meso, proizvode je druge mlijeko, podmladak, veći to i Preostala tvari i dio, je energija, materija energije. pohranjene i ostaciostao to i nalaze stelji polju, koji dijelu j e gnojovci određenu i treba biološke da Rečeno procese potrošiti osigurati je normalni tlu i to količinu procese pa u koji preduvjet vrijedi energije rast i i biljke. prirodni razvoj i većim količinama Moderni energije materije raspolaže gospodar koji i ekonomski procesno proizvedenu povezivati gospodarstvu i te učinkom iz i pretvorbe ukupnim proizvodnje energijubiljne i kao učinak prodana proizvedena očituje Ukupni energijegospodarstvu. donose osnovne iz procesa grupa koji pretvorbe povezanih proizvoda i poočuvana rada i rezultat i sredstava, uloženog financijski tla profitnu stopu treba i čisti okoliš. većana : proizvodnju organizirati Zbog toga biogenost nizom te mase i i količina početne iskorištavanje optimalnih energije zatvara niz kontinuiranih procesa profitnajveću koji proizvoda pretvorbe vlastitom efekte i ekološke gospodarstvu. stopu bosve biotehnološka i i znanosti procesna omogućuje rješenja Razvoj i osnovne i obnovljive proizvodnju ekonomičniju ljegospodarenje i skladu U mogućnostima z nanjem postojećim procesnim energije. obzirom više modela će tlo, klimu, gospodarstava Hrvatskoj razvijati elemente. i države tržište, veličinu, druge mjere Tada
biti i
mogu
se
iz mase
ne
a
stvara-
se
se
masu
u
u
za
mase
u
masa
mase
se
mase
»samo«
masa
s
u
se
se
masa
u
mase
u
u
u
|
se
u
|
u
:
sa
masu
mase
u
u
a
nu
se
a
u
za
ma.
u
u
mase
uz
sve
za
su
za
u
.
ma-
mora
svome
mase
sa
su
se
u
mase
mase
,
u
u
nu
nova
mase
sve
u
sa
na
se
*
i energije
odnosi
Pojam obnovljive organske i klorofila, za vode, minerala uz sunca, pomoć jnih stanica fta,ugalj, plin, koji se troše i ne obnavljaju.
120
mase
se
na
onu
koja razliku
iznova
se
stalno
od
tzv. fosilne
iz bil-
stvara
energije
—
na-
E
s U
našim
dijelovima gospodarenje temeljiti proizvodnji sjevernijim nekoliko žitarica vrsta intenzivne pomlijeka koju plodored prati proizvodnje vrća bez sintetskih i voća seoski turizam kemijskih specifičnim sredstava, iz vrsti prirodnim proizvodimaseljačkog gospodarstva. Toj gospodarstva i iz i prve proizvodnje pretvorbe jeorganska m aterija energija i Sekundarna komsekundarnoj pretvorbi. pretvorba provodi tercijarnoj i nižih i proizvodnjom organskog biološkog postiranjem gnojivabjelančevina tlu tvari životinja bakterijskim organskoj koji tercijarna procesima odnosno moć tla. U tom nizu procesa predstavljaju biogenost reprodukcijsku ostataka ni tome ni nema pa prema otpadaka zagađivanja. U takvom i i morati će kruguproizvodnje pretvorbe materije energije i kretati novo vlasništvu poljoprivredno gospodarstvo seljaka poduzetnika biti će morati intenzivno, poljoprivredi. Gospodarstvo početku r azmjerno i i to svega prirodnautemeljenakulturama proizvodnja preživačima prije proizi visoke vodnji mlijeka (biološke vrijednosti pratećim potom će i iz primarne tržišne) kojima preostala preživačke pretvorbe energija biti sekundarne i ukupnoggospodarenja princip putem tercijarne i Veličina biti će pretvorbe takovog g ospodarstva energije. optimirana količinom i strukturom i svega početne “prije organizienergije potom kontinuiranim strukturanim te pretvorbama gospodarski optimalnu život Teško da bi i posao moglo jednu obitelj ugodan osigurati je od 10 ha obradivih nekom širem bi moglo To površina manje tek sa oko 20 ha obradivih optimiranju obiteljskom gospodarstvu. površina govoriti vrlo elastična vrlo vrši suštinski strukturno su gospodarstva kojima brzo štiti osim Hano preorijentiranje dijelu proizvodnje mlijeka kojiprincip treba
na
sa
os-
nova
osnovne
u
se
a
u
u
na
se
u
u
u
na
a
na
na
masa
osnova
za
mase
mase
mase
ru.
a
u
sa
za
se
a
o
se
u
u
se
u
ržava.
djelatnosti rekreacija gospodarstva prateće toga je raznolii domaćih od te u čijoj proizvodnja proizvoda mlijeka, povrća kvaliteti treba dobar dio i gospoprihoda prirodnoj nose visokoj osigurati arstvo. Glavne
seoski
turizam
i
mesa
za
Osnovni
gospodarstva krugom pokazatelji obradivih površina sa
10
ha
Pokazatelj dajemo principijelno zbog nastojanja toga urede datih svi odnosi da osnovu poljoprivregospodarenja principa i državni državne i te da du unutar ekonomijeprivrede propisistimulacije gososnovnog poljoprivrednog funkcioniranje prikazanog principa osiguraju i zatvorenim krugomgospodarenjaniskimvanjskim imputom podarstva i najmoderniju plodored podrazumijeva Princip preživačima. temeljem izbai ne zasniva ekološki Ona i zootehniku utemeljena agrotehniku. je sintetskih i sredstava nego vanjskog upotrebi kemijskih razumnoj civanju imputa. Struktura kao obradivih veličini okviru 10 ha površina binajmanjoj sjetve biti: silaža kukugospodarenja mogla predloženi princip gospodarstva oko lucerke oko raznih žitarica 4 1 ha oko te 3 od čitave ruza ha, ha, biljke 2 ha. loza oko će, povrće, treba imati ili 10 krava 12 uvjetnih grla mlječnu Gospodarstvo najmanje i lucerka. Proizvesti hranidba silaža kukuruza će temeljna proizvodnju čija je litara i 8 teladi 35.000 tvari suhe mlijeka godišnje proizvodnju dovoljno silaže i 50 tona ha tona žive vage 960 lucerkinog oko4 (165 površine kg sijena). i 3 sa Obračun po gospodarenje predloženom proizvodnje principu stupnja teče način: Početna 205 tona te osnovne mase slijedeći pretvorbe i
se
“
veličine
zatvorenim
što
su
naša
u
tome
za
na
sa
u
sa
se
na
na
Ni
u
za
vo-
za
za
se
sa
sa
na
masa
'
LA
121
>.
mlijeka grla sirove uvjetnih mlijeka p roizvodnja hrane, dnevna i 8 teladi 960 litara 35.000 (izgnojovke proizvodnja kg,12 godišnje dnevno 365 432 36 36 met g. + g., kg kg kg/u. ukupno mokraća) je od i celuloze slame ostatak 157.680 dodaje Gnojovci gnojovke. kg godišnje oko 60 tona i žitarica kukuruza kompostiranja. ako godišnjeprocesu te procesa i Kod gnojovkom slamom kompostiranja manipuliranja sakupljanja 70% oko od mase dobro se gnojovke oko 60% dobije postupa, vlage. stajskog gnoja komposta zrelog kvalitetnog stočne
12
sa
x
x
u.
lit
2916
=
x
=
=
se
u
se
sa
osnovne
sa
—
Šematski gospodarenja prikaz niskim vanjskim imputom zatvorenom
u
sa
krugu
Osnovna
biljna
Vanjski imput
žitarice, voće
proizvodnja
povrće
TRŽIŠTE
hrana
Stočna
ostaci
Mlijeko meso
TRŽIŠTE
jaja
mI Gnojovka Kompost
.
biološko
gnojivo gliste
oko
proizvesti »čvornoj gospodarenja teorijski 150tonazrelog pomoćugujavica zrelog g noja stajskog gnoja. tone oko 2 »mesa« i tona 75 gujavica (50%) gnojiva biološkog organskog dobije godišnje. tla i 75 tona biogenosti omogućuje održavanje biološkog gnojiva organskog izvršiti može Time čitavom tlu mase obnovu u ha). (10 imanju organske i Isto veličine. 30% maksimalne drugim je mineralnog gnoja redukcija i i sredstvima zaštitnim sintetskim povećanje prinosa održanje kemijskim efikasnost bitno sredstvima svim kvaliteta povećava bilja proizvedenog jer i iskoristivost. tvari suhe 400 oko od 2 tone optimalnog proteina kg daje gujavica oko hranu i što sastava dopunsku dovoljno držanje je aminokiselinskog slobodnom 50 oko krmače i 3 nesilica 100 držanju. godišnje prasadi od: ha obradivih 4 Time s oko smo prihod osigurali površina dinara 112.000 din/lit lit 3,2 35.000 mlijeka a) 960 din teladi žive vage 35,00 din/kg 33.600 kgrealizira tržištu koja 75 tona biološkog gnojiva b) 2 tone organskog živog 122 To
znači
da
se
može
točci« Preradom
u
se
i
se
na
sa
na
uz
se
:
mesa
za
za
u
s
x
=
x
u
se
mesa
%
=
proizvodsveukupnu b iljnu reprodukcijska koje od 3000 i dodatna određen čime proizvodnja gospodarenja jaja princip nju je i 50 prasadi proteinskom dijelu. godišnje Prihodi iz točke g ospodarstva ukupnom prihodu b)obračunavaju vlastitu oko 0,2 tržna din/kg potrebu organsko vrijednost gnojivo je To oko dok oko 0,5 15,00 din/kg. vrijednost je din, p rodaju je vanjsku din din i 30.000 37.500 14.000 radi 75.000 odnos 0,2 din usporedbe dinara 44—67.500 ukupno godišnje. oko ima ekvivalent kukuruza/ha. 4 ha time 21.310 kg Ukupniprihod može 6 ha organskom podlogom Gospodarenjepreostalih osiguranom domaćinstva. i prema sposobnosti tržnoj situaciji optimirati iz modernizirane zamisao gospodarenja proizlazi uravnoteženog Teorijska zatvorenom krugu proizvodnje gospodarenjem poljoprivredne varijante okviru radovima i istraživačkim koncepcije praktičnim temelji poe »Biokont«. se
realizira
kao
osnova
za
u
se
a
u
za
a
za
za
»mesa«
x
=
—
=
u
na
sa
sa
se
u
s
u
na
-
odgovarajući g ospodarenja je Cilj t akovog je može saobraćati društveno-ekonomski kojim poljoprivredi subjekt zadrži da Potom svim života, rada i plodpostojeća cilj je razvoja. pitanjima oraničnih nost tla te da površina razmjeunaprijedi biogenost postepeno Ta moderna i poljoprivpoljoprivrednoj proizvodnji. modernoj intenzivnoj sinbitno redna sa u potrebu smanjenu plodoredom proizvodnja provodi čistu ekološki što sredstava i zaštitnih tetskih proizomogućuje mineralnih tlo i obzirom hrane proizvedeo rganski prirodnom podzemlje vodnju kvalitete biološke visoke i hrane i koja osigurava bilja energijom sintezi tvari uravnoteženost u tlu, organske području izmjene prirodnu i tvari i time i hrane i orgaljudskog životinjskog mijeni bilja membrana energije i što nizma stanica, prirodnog omogućuje tkiva) o ptimum (sistema života. viših oblika i reprodukcije zdravlja ima i značajke gospodarstva obilježje obiteljsko gospodarenja Princip života načina i sa temeljem seoskog obiteljskog tradicionalnog očuvanje i što ima obilježja tradicije značaj sačuvanje poljoprivredi neprocjenjiv naroda. se) (Nastavlja Benčević Dr. Krsto ;: da
Prvi
višestruk.
se
u
se
s
u
formira
se
u
se
no
uz
se
sa
na
nom
masom
ma-
u
u
a
se
sve
:
za
za
na
'
'
u mlijeku Antibiotici
u upale (nagle) oboljevaju Vime izazovu upalu. preko (klice), koje b akterije prodru patogene krava dodir vimena vimenu koža noći zacrveni, osjeća jaku otekne, ili sluzav ilivodenast i i iz sise može istisnuti bol. gnoj Mlijeko promijeni antibioticima akutna odmah Takova mora krvavi liječiti upala iscjedak. vimena češće kronične ili tekućine. obliku masti (dugotrajne) upale Mnogo oko i vime mastitisa Kod kroničnih mlijekonazreti je nepromijenjeno. (mastitisi). Vesitni Tek ako mogu ugrušci. mlijeko podlogu kapne tako zvani mastitis test kronične mastitise terinari, da bi pronašli prave (pročetvrti te tako kronična da li pronalaze mliječne upalavimena), bu, postoji teško Ta poremeispočetka vidljiva (lučenje). sekrecija kojima poremećena j e i više ćena providljivo (nakon i tjedanamjeseci) tijekom sekrecija ili sluzate krava ugrušcima mlijekamlijeko je daje manje osjetno mijeni, uzročnici mastitisa ili ako ili Ako jakopromijenjeno gnojno. jemlijeko tad odmah vime pr. liječistafilokoki) (kao ljudi zdravlje opasni antibioi klortetramicin ti antibioticima drugi mnogi (penicilin, streptomicin, krokod Ako vimena. i pak (klice) liječe upalu bakterije tici), koji uništavaju od
Krave
akutne
kad
vimena,
kroz
sisni
kanal
vi-
'
razne
me
na
a
se
na
se
se
u
se
su
na
a
se
na
crnu
se
u
se
vremena
sa
su
vo
za
na
se
mora
123
kroničnog liječenje vidljivo promijenjeno, upalemlijeko nije Zaodbaciti bi moralo da zato mlijeko. suhostaja, odgađa vrijeme kod zasušiti. treba do.8 6 krava posvaka pravo Mlijeko tjedna telenja prije više ili raznim zaraženo što osim opasvimena remećenie manje je sekrecije kakvoći i po nim vrijedno, je smanjena manje (patogenim) klicama, je i vitamikazeina vode više ima hranidbena vrijednost, mlijeku, manje jer ima od zaziru Osim i i ljudi mlijeka kojem fosfora. toga manjekalcija stanica. mnogo gnojnih ili tekućih obliku masti antibiotici mastitisima Kravama daju oboljelim sise do vimeod vrha umasira te kroz sisni lijek lagano kanal, pripravaka Antibiotik noći i vime vimenu Mast izdaja. ostavljaobliku preko iz antibiotik i že davati u izlu-, polagano tijela Taj injekcija. potkožnoi antibiotici Neki mokraće. zadržavaju dulje čujeputemmlijeka,putem neki kraće odredbama Prema sati). (nekoliko tjedana), (više tijelu životinje dobivekakvoći Pravilnika mlijeko stavljati promet zabranjeno je mlijeka i antibioticima nakon dana i 5 od “nih muzara liječenja liječenja vrijeme mlijeko. prelaze koji lijekovima drugim škoditi Antibiotici mogu ljuPreosjetljivi potrošačima. osjetljivim mlijeku naročito di m lijeka reagiraju takovog uslijed uživanja djeca, antibiotike, ili im oteče otežanim (edem glotigrlo (astma) ili napadimagušenja disanjem bolokolične ili po dobiju (urtikariju), koprivnjaču tijelu cijelom sa), dobiju može šok nastati ili čak može trbuhu koji povraćanjem), (bolove Zato smrću. završiti koliko minuta kojem mlijeko prodavati zabranjeno je i zubikostima odlažu antibiotici Osim antibiotika. ima (deponiraju) toga osobe Oni vitamina. ma, osjetneosjetljive pretvaraju proizvodnju poremete kod antibiotike alergijske pojave. osjetljivih izazivaju alergike), (u ljive bolesti tako da kod izazvati i mogu bakterija, otpornih sojeva razvoj Nadalje antibiustanoviti može U antibiotici pr. mlijeku djeluju. pluća) upale (na Dakle antibiotik. krava od 1000 ako otik čak mlijekom izlučuje jedna antibioticima mastitisa kod p redmlijeko smije vimena) (upale liječenja antibiotici U 5 dana avati životinja poslije liječenja. mljekaramaantibioticima i se klati tek desetak liječene smiju životinje z adržavaju dulje još dana poslije liječenja. i tako I otrovi, mikotoksini, lijekoprelazemlijeko pesticidi lijekovi, drugi vi metiljavosti: liječenje kvaliteti dolazi do krava Kod u (kakvoći) promjena Metiljinom liječenja 1 do 2 dana, doći do može mlijeka smanjenja jedino mlijeka, bolusima Kod mlijeko Nilzana pilulama) (velikim metiljavosti liječenja se klati 14 24 sata, ali hranu liječena životinjasmije valjano ljudsku nije dana,jerlijek zaostaje tableta VZ Helmut mlijeko goveda, nije metiljavih liječenje Korištenjem 2 15 dana. klati tek mogu liječene životinje dana, upotrebu ljudsku nameti i kod bolusi Monil plućne želučanocrijevne govedametilje ubijaju 12 klati 3 dana, nike. smiju životinje upotrebu Mlijeko nije ljudsku dana. i kronične akutne Ranide bolus (dugot(nagle) liječenje upotrebljava hranu i liječenih životinja nije ljudsku mlijeko metiljavosti, rajne) čak 28 dana poslije liječenja. kod ili zabrana poKako mlijeka primjene prodaju upotrebu dugotraje i ako veterinara treba ljude neupotrebljivo mlijeko je jedinih lijekova, pitati dati eventualno ili uništiti treba ga svinjama. vet. mastitisa
nične
se
za
se
ne
se
ono
a
u
u
na
'
u
se
se
na.
se
u
se
mo-
se
ne
se
u
se
a
a
u
o
s
za
u
u
na
sa
u
sa
u
ve
.
ne-
u
u
se
u
a
na
se
ne
samo
se
ne
se
mesu
u
za
ne
za
sa
ne
za
:
u
mesu.
za
a
za
se
za
se
za
meso
a
za
se
a
za
za
za
za
D.
124
Premzl,
međunarodna smotra folklora 25.jubilarna međunarodna
jubilarna srpnja iz svih više od grupa Sudjelovalo je i Grčke i naše Nastupile Njemačke. Italije Francuske, krajeva zemljeAustrije, i SAD iz i grupe su O vogodišnja Njemačke. Kanade, iseljenika hrvatskih izvorvelikom otvorena 21. 7. svečano folklora smotra povorkom (subota) je satima održala Povorka nih folklornih grupa. g lebrojne večernjim je do ulice i daoce posljedRepublike središnji Trg zagrebačke ispunili koji Hrvatska tok otvaranja prenosila televizija jecijeli svečanog njegmjesta.i ga je »Eurovizija«! preuzela folklora Sudionike smotre gosgrada Zagreba gradonačelnik pozdravio je Tuđman. dr. SR Hrvatske i Boris Buzančić Franjo gospodin Predsjednik podin 25. 7. zatvorena folklora svečano smotra u srijedu je jubilarna Međunarodna, ulice i isto tako prepune Republike. zagrebačke SmotreTrgfolklora. Sv. crkvom Tako Bile i pred je sklopu priredbe brojne »Markov i održan Marka k oji sajam« j e zanimljiv povijesni gradu Gornjem »Markovom ulicu. Na Tkalčićevu prisajmu« spomenutom preselio kasnije U selima. našim i danas stari zanati kazani Etnografskom koji njeguju i izložba. radionica tikvice« kao bila izložba otvorena »šaranje je muzeju iz folklornu treba “Ponovo grupu Zagrebu koja Gaja Resničkog pohvaliti narodnu obučenih raznih dobi sudionicima došla s prelijepu brojnim je i zaprege. dvije konjske nošnju i bio folklora smotre 25. međunarodne Za Zagrebje i pjesmiplesu trajanja sasU selu Botincu iseljenički priređen je gradu. brojnim p ozornicama bili inozemstva iz tanak svih hrvatskih grupa a folklornog tamošnjeg gosti omladinskih i Treba društva. grupa iseljeničkih nastup upozoriti zapažen od
Zagrebu je folklora. smotra U
21. do
1990.
25.
25. održana folklornih 50 izvornih
se
uz
u
su
a
<.
zA
uz
u
su
u
u
se
su
u
.
u
u
a
s
u
u
na
|
*
su
na
|
Log
; |
|
dea
ii
Pad
bi
'
Sa
25.
jubilarne međunarodne
smotre
folklora
.
!
svoje tamburicu, plesprikazale umjeće koje pjesmu stare čak i naši rodnog običaje prekomorskimzemljamaDjeguju iseljenici kraja. doći će rekli da žele ponovo 26. smotru Na rastanku svi sudionici koja održati 1991. godine! su
i tako
i
uz
dokazale
da
u
.
na
su
se
Z. Mašek
rr
ras nr
reo
ora Damiena #*_
S
ma
Cijena mlijekaod 1.8. 1990. godine promjeveljače Hrvatskoj mjeseca republici nije »Sirele« i otkupa mlijeka otkupu(osimsniženja cijene području cijena »Zdenke«). to: da Sabor Hrvatske odlučio i promjeni premija mlijeko je od
U
1990.
1. 8. 1990.
za
se
a) b)
za
0,25 din/lit
područje
ravničarsko
bilo
na
u
na
do
na
brdskomasti. za 3,2% planinsko mlječne zastoju: tina uvoza Tržište mlijeka uslijed velikog našojRepublici, i može sira, maslaca po praha, prihvatiti proizvode većoj c ijeputem i da time I i II 1990. ni od formiranih godine mjesecu travnju mjesecu 25%. do tome bile sireva platiti Prema može lipnju smanjivane cijene iznad mlijeko, prekomljekara, ili 2,88 din 0,8 din jedinicu masti bazi 1 litru 3,6%mlječne 0,37 din/lit
na
za
Sr
u
—
ne
uvoza
s
u
su
u
ne
za
se
za
masnu
na
.
rr SE
ETA
Zakona
povedonošenjem premijama, izmjena cijene I-VII/1990. odnosu što svega periodu poskupljenja 3,3— ćavaju je bidovele do kao što jerečeno No malo. nemogućnosti otkupa povećane cijene 4% radi cite znatnih količina gore mlijeka Republici, togaplaća spomenuta uvećana premiju. jena kako masnoći od '1.8. 1990. prema plaća slijedi: godine Mlijeko
rečenom,
Prema
se,
se
u
za
u
na
u
za
o
novu
se
Ravničarsko Republike Hrvatske a) područje Masnoća
%
> Osnovnacijena
3,2
3,3 j
3,4 3,5 3,6
3,7 3,8 3,9 4,0 41 4,2
126
2,5600 2,6400 2,17200 2,8000 2,8800 2,9600 3,0400 3,1200
3,2000 3,2800 3,3600
X
> UKUPNO Premija/lit
din/lit
0,2503 0,2581
2,8103
0,2659
2,9859
0,2737
3,0734
.0,2816
3,1616
0,2894
3,2494
0,2972
3,3372
0,3050
3,4250
0,3128
3,5128
0,3207
3,6007
0,3285
3,6885
2,8981
Republike Hrvatske područje
.
b)Brdskoplaninsko Osnovna Masnoća
Premija/lit
cijena.
2,5600 2,6400 2,7200 2,8000 2,8800 2,9600 3,0400 3,1200 3,2000 3,2800 3,3600
3,2
3,3 3,4
3,5 3,6
Pu
3,7 3,8 3,9 4,0
4,1] 4,2
UKUPNO
din/lit
0,3703
2,9303
0,3819 0,3934
3,0219 3,1134
0,4050 0,4166
3,2050 3,2966
0,4281
3,3881
_0,4397
3,4797
0,4513
3,5713
+“
0,4628
3,6628
0,4744
3,7544
*
0,4860
3,8460
ZAŠTITNAcijena godine očekuje i otkuda će tada te mlijeku korigirati očekuje cijena mlijekuSFRJ, Kako
se
do
u
se
1. 10.
utvrdit
1990.
će
se
nova
u
se
pu.
o izmjeni mlijeko premije troškova i regres podmladak rasplodni visine
Odluka kvalitetan
o premije umjetnog osjemenjivanja
i odluka
za
visini
za
Republike je mjeseca srpnja godine kao i regres i rasplodni podmladak premije mlijeko premije to 1990. treća Kako godini p remija promjena je o sjemenjivanje. umjetno i NOII-VII/1990. iz I/1990. g., Vas g. period podsjećamo premije izmjene VIII—XII/1990. Za VE PREMIJE g.: period za
za
za
nove
utvrdio
Hrvatske
Sabor
1990.
Koncem
u
ovo
za
na
a)Premije mlijeko sredstva iz Uz izvora, selekcijski osiguravaju premije mlijeko,istog vimena, Kroz navedena i reprodukciju. zdravstvenog rad, stanja ispitivanje iznosile: tri perioda premije za
se
za
su
,
'/ R eproSelekcija Premija mlijeko dinara vimena Ravničarsko — dukcija Brdskolit 10.000 na područje/lit mlijeka: područje/lit planin. Zaštita
za
Period I
mjesec II-VII mj. V-VII 1990. mj. VIII-XII 1990. mj.
0,05
0,025
7
1,8
12
0,23 0,23
0,15
25 60
5,8 5,8
25
0,15 0,25
0,37
NN
62,5
br. 34/1990.
NOVO, obznanjeno Dakle, Za mlijeko: ravničarsko 1 lit područje 3,2% brdsko 1 lit područje 3,2% 10.000 lit planinsko Selekcija lit Zaštita 10.000 vimena u
a
m.m.
—
m.m.
—
na
sve
10.000
62,5
ak
0,25 din/lit 0,37 din/lit 62,50 din 12,50 din 62,50 din
lit
Reprodukcija od I—XII ili namjene na
12,5
25
iznosi:
na
za
za
1990.
g. 97,418.942
dinara 127
b)Premija rasplodni podmladak za
= II—VII
1/1990.
Podlmadak
kom
./din
kom./din
;
Junice
550
825
2. Nazimice
120
180
1.
3. Ovce
i koze
12.000 10.000 |
4.000
2.500
:
Ukupno
800
26.800
saa
namjeneosigurava
navedene
PORENINAR
500 350
komada
Za
u
j
1.600
1.100
750
Proj podmlatka
1990
./din
kom
:
120
'80
4. Kobile
< VIII—VII
1990.
se
18,757.950
dinara
osjemenjivanje c)Regres umjetno za
Vrsta
1/1990.
stoke
— II—VII
ž
1990.
VIII—XII
:
1990.
:
1. Goveda 2, Krmača
i koza
Ovca
3.
.
4. Kobila
7,5
15,0
3,0
6,0
35,0 15,0
3,0
6,0
15,0
15.000
50
100
18
15
110.000
komada
ukupno 26,988.914 dinara svrhu koju osigurava
ili za
'
UKUPNOplot: kinja kom 310.000
se
453.000
ili iz budžeta
Hrvatske:
Republike
97,418.942,00 dinara 18,757.950,00 dinara 8,230.964,00 dinara
a)Za mlijeko podmladak b)Za rasplodni c) regres dinara odnosno UKUPNO: 124,407.856 DEM 17,772.550,86 odnosno (njemačkih maraka) da upoznamo prava ovog njihova proizvođače Cilj napisa j e navedenih sredstava. za
za
u.
0.
>
na
u
Stjepan
Deneš,
korištenju dipl.
inž.
i
dipl. inž., Stjepan Brlek, dipl. inž. Vesna Jovanović-Bunta, dipl.vet. Stjepan Deneš, dipl. inž., doc. dr. Mirza Hadžiosmanović, Miroslav Kobra, dipl. inž., dr. Berislav Majić, Ivan Mašek, dipl. inž.,Nada Miljanović, dipl. vet., Slavko Pehal, dipl. inž., Petrič Vlado, dipl. inž., Miljenko Turk, dipl. inž., Dubravka Vuković-Svoboda, dipl. vet. Izdavački
savjet:
Uređivački
odbor:
Glavni
"
i
odgovorni
mr.
Milan
Mirko
Bolić, Antun
Bratanović,
Brčić, dipl. inž., dr. Pavao
Caput,
dr.
Mirza
Hadžiosmanović
urednik:
Stjepan Deneš, dipl. inž. Tehnički urednik: Vera Volarić, dipl. inž. Vlasnik i izdavač: Udruženje mljekarskih radnika SR Hrvatske i uredništvo: Uprava Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420 Mjesečna za pretplata privredne organizacije i ustanove kao i za proizvođače mlijeka iznosi 3,00 dinara Tiraž: 45.000 primjeraka mjesečno Tisak: NIŠPRO »Vjesnik«, OOUR Štamparska djelatnost, Zagreb Rješenjem Republičkogsekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu.SR Hrvatske broj 5249/1-
ski list oslobođen
je plaćanja
poreza
na
promet.
1972.,
Mljekar: