ZAGREB a
LIKA
ano
nj
e “
E
e
EEE
ei
re
'
3 .
I
i
|
ra
t. k
a
T
aa
>
Sjetva i korištenjeranih jarihkrmnih smjesa u proljeće dospijekorištenja slijedu usjeva ili kulturi ili rane rano u jošbolje smjesi grašak čistoj grahorice sijane vaju i ovisno ili o načinu proizvodcilja korištenja ječmom, z obi, p šenicom s.jarom završetka do krmu zelenu koristiti za se s mogu klasanja ječmom S mjese nje. zelenom ishranu u za Nakon zbog. stanju ječamnijeprikladan cvatnje ječma. silazriobi za koristiti može Takovu se ječma mliječnoj smjesu oštrogosja. otlišća su koristiti sorte s treba žu. U tu svrhu koje ječma povećanimudjelom sa na lepirnjače. pornije polijeganjesmanjenimudjelom ako se vrlo dobro se s uklapaju, jer, Smjeselepirnjačajarompšenicom visoke a mogu takove mase, rano prirode (početak ožujka) smjesedaju siju zrido stoka krmu duže zelenu koristiti u jede mliječne proljeće jerpšenicu silirati u može se višak mase a pšenice. zriobi mliječnoj proizvedene obe, One za zobi osnovi na najkvalitetnije.dospijevaju korištenje Smjese zriobe zelenu do voštane za sve i mogu se krmu, najdužekoristiti, najkasnije zobi osnovi na silirati ili sušiti za a višak ostavljaju najkasnije Smjese sijeno. kao vode su iz tla izvlače naredne pa tlo za predkultunajviše kulture, sjetvu stoka naročito zobi Međutim s ra grahoricom graškom, smjese najlošije. krmu zelenu koristiti za i zobi mogu se duže grahorice jede. S mjesa najradije zelene. duže od su s smjesa graškomjer te roku ovisi o količina za te Sastav sorti, sjetve sjemena sjetvu smjese koristiti sve krmu se Za zelenu načinu mogu smjekorištenja. namjeravanom kvalitete s su se. ili grahorice Bolje smjese povećanimudjelomlepirnjača, U kulturi. odnosno ili masi u kulturi u čistoj grašak čistoj grahorica graška ako naročito već i kiše. obilnije padnu poliježu grašak c vatnje prije grahorica miris kvari i dobiva po truleži se vremena za neugodan Polegli usjev vlažnog veliki su na Osim neće takav stoka zbog koju gubici masi, pa toga jesti. usjev onečesto kod se skinuti. može masa, se ne jako skidanja Polegla polijeganja stoke. hranidbi u izaziva čisti s posljedice neželjene tlom,koje ali s pozriobi silažu koristiti “Za mogu pšenice smjese mliječnoj masi. žitarice u većanim udjelom tada sušiti za u želi takove Ako se prevlatrebaju smjesi sijeno, smjese i suše i zobi se lakše osnovi na davati dospijevagrahorica Smjese lepirnjače. kose Za u se lakše suši kada grahorica cvatnji (lipanj). sušenje ju vrijeme se tada fazi kosi u Ako pa do formiranja. se grahorica sijeno kasnijoj razvoja, stoke lako oštetiti može rub oštar tvrde mahune su (naročigubicu koji imaju to konja). 70—120 Količina za kgproljeće iznosi grahorice jare sjemena sjetvu roku te načinu i /ha o a ovisi sjetkorištenja krupnoćisjemena predviđenom količitada ili se krmu koristiti zelenu želi Ako za se ve. gušće(veća sije sijeno koZa zakasni sa biti i ako treba Gušća sjetvom. ranije sjemena). sjetva U lako poliježu. ali one s s ječprve smjesi ječmom, dospijevaju smjese rištenje se silažu u ako za mom, sije zriobi) zbog polijeganja mliječnoj (korištenje je ritmu i S količina po d orazvoja pšenicom ječmom jarom lepirnjača. manja Timo. sorta bro graška uklapa za i roku ovisno o 50—80 Zob se p roizvodnje uvjetima sjetve kg/ha, sije zobi. Ako se sušiti tada želi se krmu. Ako zelenu se namjemanje sije smjesa kasni se a ako 70—100 se takovu rava kg/hasjemenazobi, sije smjesusilirati, traba s rokom jošpovisiti. količinu sjemena sjetve Iza
ozimih
zelenu
za
u
krmu
u
u
on
se
za
su
a
|
se
u
sve
:
u
za
u
se
na
|
se
2
>
a
=
>
— a a —.e — -
ou
o o
ovisno o načinu ječmasije korištenja, krupnoći sjež i 80 do 120 kg/ha. .mena rokusjetve Grašak ima od će i količina za pa krupnije sjeme grahorice sjemena obično biti ovisi također a načinu o sastavu sjetvu veća, korištenja, smjese te o roku a se od 100—150 može i se ovis(nosaču), sjetvesije kg/ha, povećati no o uvjetima. Osnovna obrada tla ili se u kada zime to doobavlja jesen tijekom uvjeti Za ove treba s 80—100 i 100—120 zvoljavaju. smjese tlognojiti kg/ha P,O; kg/ha tlo se s 30—50 dušika. K2O.Prije sjetve kg/ha gnoji Ako želimo visoke zelene treba mase u postići prirode smjese prihraniti u s dušikom. osnovi na i zobi možemo dva proljeće Smjese pšenice puta prihraniti. Prva u žitarica sa 100 a u poprihrana busanju je kg/ha KANdruga četku 100—150 KAN-a. sa vlatanja kg a, s se samo u buSmjese ječmomzbogpolijeganja prihranjujuuglavnom do 150 s 100 sanju kg/haKANtraba za tako da se unese u 'Tlo sjetvu pripremiti gnojivo sloj. a. sjetveni žitnim se Ako različite tada se Smjese siju pnesijačicama. jesjeme krupnoće umatskim žitarica a Dusijačicama odvojeno sije posebno lepirnjača (grašak). bina ovisi o tla i vremenu Na težim i tlima se sjetve tipu sjetve. vlažnijim sije 3—4 cm na i tlima 4—6 cm. duboko, lakšim, pjeskovitim suhljim Za već nakon 60—70 dana od korištenje dospijevaju jare smjese nicanja, koriste se po i načinu od potrebipredviđenom korištenja početka k lasanja do voštane zriobe zobi. početka, Ako želimo takove silirati suhe tvari trezbogpremalog smjese p ostotka ba ih da bi se suhe tvari 28—32% i tada silirati. provenuti posto povisio Ove zelene od 20 do 50 t/ha. Prirodi mase zelene prirode smjesedaju ovise imase o vremenu a naročito o vremenu gnojidbi, tlu, sjetve, korištenja. Krmna ovih ovisi o u vrijedndst smjesa udjelu lepirnjača g nojidbi, masi, te vremenu vrsti, korištenja. odnosno
Pšenice
se
a
-
;
.
*
a
a
:
:
na
-
stadij
razvoja
suha
|
tvar
% Probavljive % % bjelančevine vrijednost zelene zelene Škrobna
u
i
u
u
mase
u u u
vlatanju zobi klasanju mliječnoj zriobi. zobi
Krava
'17,0 18,9
2
24,6
mase
2,2—2,5
9,2
2,2
9,6
1,6
10,9
namiri pojede kg dnevno, potrebu od 10,2 suhe tvari što u dnevnom obroku treba 14—16 premalo je jer osigurati suhe da nema Suhu tvar treba iz namiriti krmikg tvari, osjećaj gladi. drugih i Ta količina zelene krme sadrži 1,32 kg (sijeno, prekrupadr). probavljivih što za krave krmi i na bjelančevina, jedovoljno podmirenje potreba uzdržnoj 15 1 60 rane mase u škrobnih 5,76 mlijeka.kg klasanju kg osigurava jedinica što krmi na 1 i od 15 jepremalo podmirenje potreba uzdržnoj proizvodnji Da bi se iskoristiti iz zelene krme treba dati stoci mlijeka. mogle bjelančevine i krmu a to se kukuruzdrugu bogatuenergijom, najlakše dodatkom postiže ili ne Zelena krma iz dodauz prekrupe mljevenog kukuruznog k lipa. smjese tak i kukuruzne krave i na prosijena prekrupe n amiruje p otrebe uzdržnoj krmi od oko 20 1 dnevno. duktivnoj kojomse osigurava proizvodnju mlijeka Doc. dr. Z. Štafa muzara
60
zelene
mase
čime
va
za
o
3
š
Bt
Stručnipristupu proizvodnjisilažnogkukuruza
|
zemljamagdje uzgaja je iskoristi za se kukuruz sve ljudsku Štogodjezemlja razvijenijamanje uopće. kao domaćih ishrani zezrno više se koristi kao a svih životinja, hranu, ishrani lena masa u preživača. industrijskim, farmaceutvažan kukuruz raznim u U je novije vrijeme skim i drugimproizvodima. ali masovna od krme kao način konzerviranja poznatje davnina, Silaža, poljoprivredni visoko kada se su produktivni pojavili proizvodnja jepočela trenč-siloi za za orgromnih folija pokrivanje strojevipripremanjeplastična Kukuruz
kultura
osnovna
svim
u
se
kukuruz
u
sve
sa.
Obzihibrida. kukuruza proizvodnji jeizbor Ključan karakterisi različitih hibrida veliki rom na grupa posebnih dozrijevanja broj i vrlo različite klimatske hibrid dobar izabrati za tika može se pedološke uvjevrlo malo reći da se u može te. I se specifičproizvodi našojzemlji poredtoga, hibridi bi trebali Takvi nih hibrida ispunjasiliranju. namijenjenih isključivo vati slijedeće uvjete: da 25— podnosegušćesklopove više dasuiu gustimsklopovima 30%;klipati; zelene zadrže sve da do berbe listove; viši daimaju sadržaj proteina; da ne poliježu. kuća, izabrati od treba od a sada hibride Takve očekujemo selekcijskih moment
silaže
u
—
—
—
—
—
što imamo.
onoga
grupu kasniji (samojednu) jednu princip je biti vemože također za zrno. od hibrida u dotičnim se Sklop uvjetima koji sije količina više ali nikako u ći za 25—30% smanjuje jer povećanimsklopovime»se zahvate takvo da silaže. svaku vrstu bitna za a ona Jasno zrna, povećane je je takomineralna i ostala treba gnojidba, koja agrotehnika prvenstveno, pratiti koristi u 25—30% više biti usklađena đer mora nego proizvodnji gnojiva tj. visokom kukuruz da sa Poznato zrno. kukuruza za energetskom biljka je je i da se poveća proteinska. želja vrijednošću, je izborom a To se intenzivnom prvo gnojidbom hibrida, najviše postiže dala dušikom U svim dušikom. gnojidba jepovećani Ba istraživanjima sadržaj proteina. kukuruza hibride iz FAO grupe silažnog za 5Q0koji gnojidba Optimalna koriste bila bi: se najčešće dušika 280—320 kg/ha fosfora 160—200 (P4O:) kg/ha 200—250 (K,0) kg/hakalija treba za hibridi Ukoliko se grupa povećati gnojidbu kasnijih siju svaku 10—20% za grupu. vegetacijsku bi moglabiti: kukuruza silažnog gnojidba Prosječna NPK 7-20-30 800 zaorati kg/ha 46% N 400 kg/ha UREU zatanjurati NPK 200 15-15-15 sa kg/ha sjetvom 46% N 100 UREA kg/ha prihrana (6— listova) gnojida se treba voditi računa da se u Želimonaglasiti uvijek gnojidbi 8 tlo. U suptakođer unese ili čim a u zaore u plitko zatanjura, prihrani prije ovako Približno dio dušika. rotnom se uvijek gnojidba obavljena uvijek gubi Osnovni
da
se
bira
hibrid
za
se
|
*
on
i
.
*
od o
.
«
—
—
—
—
vo
4
a
će biti i ekonomski
preko60%, a
u
priroda učestvuju
opravdana, jergnojiva oko 10%. koštanja cjelini u
formiranju:
sa
Ivan
dipl. inž. Gašpar,
Proizvodnjai gnojidbanekih krmnih kultura U
stočarski
svim
ishrani
pozemljama razvijenim životinja osnovni da se to jedan stoji ishrani, je pristup preživače najjeforganizira ishrana voluminozne krme na tinija proizvodnjom prirodnim travnjacima, za i se većina manje oranicama, nepreživače (svinje perad) o sigurava hrane žitarica i zrnatih kultura. proizvodnjom drugih Ishrana i visokokoncentriranim orživotinja visokovrijednim smjesama se samo za Samo ekonomski nerazviganizira najmlađe kategorije životinja. izvoziti su koje prisiljene poštopoto, jenezemlje, proizvodnju zasnivaju ishrani na često skoro kao i meso gotovitn smjesama, proteinski kovrijednim se brašno i (krmnobrašno, je proizvodi riblje dr). Hrvatska ima i u svakom i konglomerat tehnologija slučaju skupu stihijsku i mesa Dva bitna sa stalnim činitesu proizvodnju mlijeka oscilacijama. ako želimo u .lja, poboljšati situaciju stočarstvu, jeftinu organizirati proizvodkrme i zrnatih te stvoriti stabilne odnose na nju kultura, domaćemiinozemod do ne tržištu, prodavati slučaja slučaja. Na i tehnika bitno to znamogu struka, prviuvjet, tehnologija utjecati, či može daleko i svih domaćih žikvalitetnija organizirati jeftinija ishrana votinja. Hrvatska sa: 442.000 ha livada i raspolaže ha 1.153.000pašnjaka, koncenako tome dodamo dio oranica se koje mogu izdvojiti proizvodnju trirane hrane kao i onda to Odmah su trevoluminozne, kapaciteti. ogromni ba da efekte i finani u gnojivo napomenuti mineralno najveće prirodima na pokazateljima cijskim daje travnjacima. Prema našim livadama 1 NPK na istraživanjima prosječnim kg srednje hraniva 6 Obzirom da (42%) znamo koncentracije daje (šest) kg suhog sijena. da livade minimalno ne 5% svega travnjaci uopće gnoje (možda livada) možemo naslutiti kolike to mogućnosti. s Kada želi govoriti se livada treba o gnojidbi poznavati: klimatske činitelje tla tip pokrova, sastav biljnog režim i voda. podzemnih površinskih Na osnovu tih možemo odrediti intenzitet sklaparametara korištenja du želimo reći da se količina krme livadana Time potrebama. prosječnim minimum i može drugihagrotehničkih optimalnom mjera g nojidbom i do I da lipovećati petputa.poredtoganeshvatljiva praksa Hrvatskoj je vade ne a onda to se KAN-a. Iako duukoliko gotovo gnoje, gnoje je primjena šik efekte zelene takva mase dajenajveće proizvodnji gnojidba nije o prav. dana. Pravilnom traba dva osnovna gnojidborh postići cilja: zelene mase, a)povećati proizvodnju bitno povećati kvalitet zelene mase. b) kod kažu: imamo dosta i se “Često griješi onihgospodarstava koja livada možemo zelene krme i To proizvesti "bezgnojidbe nidovoljno sijena.svakako u
a
na
domaćih
za
a
mesa
“|
nom
a
a
se
za
u
se
a
—
;
TAa
—
*
—
—
u
«
sa
ma
uz
se
u
u
.,
2/s
uopće nije obavlja gnojidba, jer jerazlog bilo bi kao Daleko povšine još koje koriste livada, smanjiti rješenje. jebolje ostalu agroi intenzivno kvalitetnim travama, provoditi gnojiti bolje dosijati količine troškove uz tehniku i potrebne manjojpovršini manje ukoliko proizvesti orakvalitete. Ostale krme pogodnepretvoriti površine najbolje kulture. ili zasaditi neke nice drugevišegodišnje livada Kako obaviti gnojidbu ikada? oranice i za nisu i nizinska obično Livadna.tla su pogodna zbogtoga visoku livade Međutim livade. kao koristiti smatra se da mogu i kojeimaju krme. kvalitetne nisu za vodu i često pogodne proizvodnju plave podzemnu vode. i skratiti nivo bi trebalo Na po mogućnosti smanjiti podzemne njima novih kanala i dane maksimalno predkopanje Produbljivanje plavljenja. izravnati treba krmu. Nakon i kvalitetnu racionalnu za togavlažno.površinu uvjet bi treNakon suviše kada a da tlo toga nije miruje, vrijeme vegetacija Za tu NPK i to samo mineralnih obaviti balo gnojivima. gnojivima gnojidbu su gnojidbu podesneformulacije: 7-20-30 NPK da
se
dosta
ne
krme
loše
kvalitete
se
na
u
su
i
se
su
u
NPK
8-26-26
*NPK
10-30-20
kemijska odgovor formulacija Koju mora U svakom NPK 8-26-26. odabrati treba koliko nema to slučaju, tla, je skladu biti mogućnostima. potencijalnim Kada gnojiti? ali kada se u rano ocjeni drljanja, neposredno proljeće prije Odgovorje: svakako od da veća kretanja voda, prije postoji opasnost površinskih getacije. dušičotkosa da livade treba Zlatno prihraniti svakog poslije jepravilo veće otkosa da se iza prvog Također nim doze, daju jepravilo gnojivima. niže. kasnije livade: za prosječne Primjer gnojidbu 600 NPK 7-20-30 kg/ha drljanja primjeniti prije UREE otkosa 150 prvog kg/ha poslije UREE otkosa 100 kg/ha poslije drugog livade možete se obratiželite preporuku gnojidbu Ukoliko precizniju adresu: ti na pismeno Kutina INA Odjel gnojiva. Petrokemija primjene inž. Ivan dipl. Gašpar, od
bi trebala
izabrati
ovih
analiza
dati
u
u
u
s
'
ve-
a
ne
:
:
a
—
|
—
—
za
'
—
Mahunjače u zelenom krmnom slijedu Interes
tokom posebnoproizvođača jest mlijeka da
dobrog cijele ima zelene kvalitetne krme. godine dovoljno To se može ako se krmnih tako da postići proizvodnju kultura planira takorekuć sustižu. Tako za se dospijevanjukošnju jednadrugu osigurava zdrava hrana koriste i i tokom što i za jeftina godine stoku, cijele oranice, svake suvremene cilj poljoprivrede. jest U ovom želimo krmne i te ozime broju jednogodišnje mahunjače, opisati jare.
o
stočara
u
a
Krmni
grašak
grašak, koji jari. još uzgaja dosta stočni ili skroman klimi i isprema poljski, je zahtjevima tlu, posebno tla do četiri već dva niče kad hrani. Klije stupnja, temperatura poraste Ozimi može izdržati od —14do do šest na — stupnjeva. grašak pet do —4C. Graškovi kod 16 do 18 "C. Iza se najbolje razvijaju temperature jari 20*C, štetni i suhi razito visoke u posebno vrijeme cvatnje, temperature zrak, mahuna kod graška. stvaranje Ozimi od 10 do 12 cm, naraste grašak polegne pod snijegom, jesen traži i za rano proljeće Prije, vrijemeposlije cvatnje dovoljno regenerira. Prevlažno Naše tlo uzrokuje polijeganje krmnogagraška. vlage. poznatije i NS maksimirski »ND-demar zatim Timo i sorte bijeli graškovi pionir«, jari Amino. graškovi ilovastim i lakšim zatim na Svi pjeskovitim tlima, uspijevaju slabo kisela nego alkalna Grašak tla, podnosi glinastobolje slanjena podnosi. ilovastim. Za
stočnu
hranu
se
ozimi
Krmni
i
nazivamo
u
na
a
mraz
_
su
u
za
a
u
su
na
a
za-
ne
Uzgoj Grašak
strnih
ranih
krmnih
poslije žitarica, usjeva, jenajbolje uzgajati kultura. raznih i vrsta krumpira, suncokreta, povrća drugih ako dva do tri riOsnovna obrada tla obavlja mjeseca prije sjetve, je Osim ozimom te obavezno jesenskograšak. grašku ječ oranje jari i drljanja najbitnija sjetvospreoranja, tanjuranja jepredsjetvena priprema zimsko dubine tlo i mačem od osam do deset centimetara ujedno koji sloj usitnjava dobro poravna. mahunjača, ni U pa leguminoza, jednogodišnjih krupnozrnih gnojidbi obično se neposredno. Stajnjakom stajski upotrijebiti gnoje gnoj smije te ili upotrebe ..predusjevi stajskoga grašku, drugoj trećoj godini poslije ima korist. .gnoja :značajnu Za mineralna i rasta s luže graška kojima pospješenje razvoja gnojiva, odnos N:P:K biti od 40:80:90 do plodnijim tlima Ae 80:80:120 p a čistih hraniva tlima. siromašnijim Fosforna i tom u cjelini, kalijeva dodaju osnovnoj gnojidbi gnojiva od količiNPK treba dodati i 30 do 40% dušika kombinaciji ukupne prilikom tlu ne treba 110 100 do ne prelaziti plodnom čistog dušika, koji osrednje količina doAko od bakterija, kg/ha. jesjemeCijepljeno jednom korijenovih NitraObično traži 200 može se grama na polovicu. danogdušika, smanjiti ili bac. radicicola ili ito ili bac. bakterijegrašak, specijalne gina japonica 100 na kg sjemena. se
za
o
se
ne
on
u
u
—
—=a —— _
mora
na
sve
na
se
u
a
u
na
"
se
za
7
ali
posebnoozimi, je prihranjivati grašak radi uštede sve granaproljeće dovoljno skuplje, prije koje operacijama to ako se obaviti grašak, koji sije posebno je jari jednuprihranu, nja ili veljači ožujku. do tlo biti dodano mineralno mora Kod u gnojivo graška 10 proizvodnje Ozimi se u 14 dana tokom grašaksije drugojpolovici rujna,jari sjetve. prije i vremenskim što ovisi o i prilikazemljišnim veljače ožujku, drugepolovice može
Krmni
u
se
više
navrata,
u
su
u
u
samo
a
u
ma.
Ako
i velika
želi dobiti
gustusjev krmni U sjemena. gustomsklopu se
zelena
masa,
troši
se
14 do
16
150
do
180
red
od
kg-
grašak sije da tlo se Nakon da ina dubinu od 3 do 5 cm. glatkim valjkom sjepovalja toga nikne. brzo i me vlagu ravnomjerno upije krmu Grašak sa se pa i ječpšenicom, zobi, raži, najčešće smjesi sije oddo 20 15 hektaru Na 100 mom. kg raži, potrebno je kg sjemenagraškapo ili 20 do 30 nosno kg zobi, pšenice ječma. dostižu 50 tona 35 do često po i Prirodi graška žitarica zelenesmjese
/ha
se
na
cm
re-
u
za
'
hektaru.
Korištenje travnja, svibnju, ispašu potkraj kosi se čist formiranja prvih vrijeme usjev treba Ako koriste često i mahuna.Stočari u ga paziti uzgaja smjesi, ranije. odnosno osobito da isklasa, jergubikakvoću, raž, prestari žitarica, i raži 8 do stoka nerado masu najduže je Vrijemekorištenja graška jede. da što znači 14 i 12 do 10 a sa površine dana, zobi, pšenicom ječmom dana, trastoke i vremenu kulturama prema potrebama količinama, podpojedinim treba točno planirati. janja zelena više susadržavati silažu kosi mora Krma masa za se kasnije jer žitarica trećine kad oformi he tvari. To mahuna, dvije pot-, jevrijeme grašak silažu smeta. isklasa i to puno pomaloogrubi, jer organizirati dva može pa Grašakkorišten ispašomregenerira, ispaša puta. koristi-se
grašak Kao što ovisi području uzgoja. *
Ozimi
krmni
a
u
već
za
u
o
se
a
ne
ne
mase
.
a
za
ne
se
Grahorice
.
krme
važe-
proizvodnju grahorica Obična formi. i što i će grahorica maljava panonska, dvije: ozimoj jaroj zimu i od prve na ima znatno dovoljno dvije, otporna krupnije koja nije sjeme kao redovito te kontinentalnim mora samo izmrzne, u jara sijati uvjetima Mediterana. ili kao ozima području hektaru i do 150 obična Radi po kggrahorica krupnoćesjemena sije sasvim i 70 do 85 kg/ha maljavu panonsku jedovoljno. /ha, traži i osobito žitaricama, rjeđusjetvumanje Sjemenskaproizvodnja, od i sjemena(30do 40 kg/ha)radi boljeg grananja manjeopasnosti polijegakakvoće radi i klijavosti sjemena. nja krajnjem bolje i iznad 100 cm a Obična 80 do naraste tla, maljava panonska grahorica ali lako i dobro Sve od 120 pa i do 200 poliježu, grahorice granaju busaju, krmnim ali i sa u pa posebkulturama, uzgajajusmjesi žitaricama, drugim slična krmne aggrahorice proizvodnje je Agrotehnika uljanomrepicom. rotehnici krmnoga graška. Rod
ima
više
vrsta.
Za
na
oranicama
u
su
se
u
se
a
za
sa
“
u
cm.
se
no
8
s
m o
r
pi
ooo
a
Uzgoj tla znatno skromsu Grahorice, grašku, uvjete uzgoju već i 1 "C. Izdrže a obična od 10 Maljava klije nije. 2"C, golomrazice do i do —20C. Obična traži — podsnijegom 'grahorica mnogo vlage, dobro a i sušu čak iznad 1000 nadmorske visine. maljava podnosi uspijeva 15"C, Grahorice dolaze nakon ima plodoredu najčešće pšenice, dovoljno jer tla. U za doći tek nakon može tri plodoredu pripremu ponavljanje do četiri tla za dovolse mora godine.U vrijeme pripreme grahorice osigurati obrada biti se odlično a tlo mora usitPredsjetvena jnovlage. obavlja plitko, i ravno sitno. strukturu njeno jerjesjeme Najbolju postižemo sjetvospremačem. Putem mineralne dodati 80 do 100 fosfora i gnojidbe potrebno je kg/ha 80 do 90 dušika a utrošak 40 do 60 ovisno o prikg/hakalija, kg/ha jemanji tla. Grahorica odlično koristi fosfor tlu iz trivezan u i rodnoj plodnosti jače fosfata. iako
slična
po
na
na
na
—
a
m
u
vremena
Grahorice
na uglavnom podnose jače tla, reagiraju i ako tlu nema treba dodavati obliku ili ga ga u vapna kalcij (Ca) dovoljno Na način tlo unosimo i važne mikroebogatih kalcijem. ovaj gnojiva druge lemente važne kao mangan za i uzgojgrahorice, (Mn), (Mg) željezo m agnezij itd. (Fe)
kisela
ne
a
odlično u
u
Sjetva Budući
da
grahorice siju smjesama žitaricama, ovise o visini itd. (krma, namjeni sjeme) podneblju (vlažno, suho), nadmorskoj Ako 120 i 30 s maljavu sijemo grahoricuraži, potrebno kg grahorice je raži po hektaru zelenu obične čak i a kod 150 35 kg krmu, kg grahorice kg raži. Na i dubokim tlima količina do 10 za 15. plodnim sjemena smanjuje krmu treba 150 do obične 170 i 125 do 130 U posto. čistoj sjetvi kg/ha sijati Jesenska ozime tokom se kg maljave grahorice. obavlja grahorice sjetva ruji na što vlazi do početka listopada,proljećeprvoj polovici ožujka, ovisi i toplini. Grahorice red od reda 14 do 16 cm krmu. Običnajčešće siju gusto, no i to na dubinu a žitarica 4 do 6 cm, a na-, grahorica uzduž, poprijeko, sije zelene Prirod kon obavezno mase valjkom. laganim glatkim sjetve jevaljanje od 30 do 40 40 do 50 t/ha. obične kreće i žitarica a maljave t/ha, grahorice NS Panonka sorte NSNS(maljaVažnije Ratarka, zatim i Panonka. va) Igman Sirmium, Violeta, obično
se
u
količine
sa
za
e
:
se
za
a
“|
u
u
o
se
za
se
.
se
su:
-
Korištenje ishranu
goveda, najčešće zobi. osobito sa se kose i Često Mogu silirati, smjesa Rjeđe svinja. sijeno. i ekonomično. zraku zdravo stoka te to na na se njimaorganizira ispaša, je je Ozime kose kad dva konusa grahorice Vrijesvibnju imaju cvjetova. ozime 20 do 22 dana. me 15, Smjese korištenja grahorice maljave trajanja je klasakoristiti 10 do 12 dana žitarica nakon mogu zbognaglog ogrubljenja nja. služi kad i zobi a Smjesagrahorice grahopočneklasati, sijeno usjev rica u je početku cvatnje. Grahorice
kao
služe
zelena
krma
za
ovaca
za
se
se
u
a
se
:
za
+
'
i
Stočni
bob
već
uzgajaju sjeverpodručja, potječujužnih radu. i zahvaliti može što nim selekcijskom oplemenjivačkom područjima, s nekom ali se i zelenu Proizvode masu, najčešće siliraju smjesi konzerviraobroka i više radi izbalansiranosti žitaricom uspješnoga drugom Z nja. 4 do klimi. Niče i na Bob 5*C, vlažnoj najbolje uspijevaprohladnoj i —20*C. do a redovno —17 ispodsnijega — podnosi temperaturu i fazama osobito i Bob traži mnogo razvoja vrijevlage,18“C, prvim svjetla mahuna i U visoku zahtijeva mahunanja. vrijeme cvatnjezavezivanja visine. nadmorske i 2000 zraka. Bob lativnu vlagu uspijeva Iako
bobovi
danas
iz
se
iu
se
za
se
u
zrno
a
u
u
u
re-
me
na
m
Uzgoj
strnih žitarica. dobro rezultate i odlične gnojenih nakon okopavina Daje radi obavezno obradu duboku osnovnu u jesen, nakupljanja (30crn) Zahtijeva bob ne voli rahobrade dobro biti vode. Tlo mora slegnuto poslije jer dovoljno la tla.
bob za Gnojidba
te mineralna
s. stajnjaka, gnojiva druili nekim sirkom Može s dušika. dosta se uzgajatismjesikukuruzom, više hraniva. silaže znatno radi dobre uglavnom gim biljkama, kukuruza. boba i 40 troši 80 do 120 U s kukuruzom kg/ha kg smjesi dekadi onda bob Ako zrno, obavljaposljednjoj ožujsjetva sijemo kod a kod 100 do 150 količine su ka. sitnozrnih, krupkg/ha Najčešće sjemena kukuruz. za se dubini 5 do 6 nozrnih 150 do 200, Primjenjujusijačice Ako vritlo boba Nakon valjkom. je povalja laganimglatkim sjetve treba ako / navodnjavati. moguće suša, je jemecvatnje bobova se crna g a Lebaycidom “Najčešće napada uš, suzbija Etiolom, insekticidom. ili nekim drugim iznosi
do
20
30
t/ha
u
sa
se
u
se
za
cm.
na
u
se
a
'
Korištenje Za
polovici srpnja. dospijevadrugoj uvjetima mahubob formira kad kukuruz lažu se kosi donje počnemetličati, smjesi zriobi. odnosno kad odnosno one ne, mliječnomliječnoj voštanoj Soja U zrno za za se preradu. novije vrijeme industrijsku Uzgaja uglavnom služi kao čista ili siliranje. smjesi u što nakon visok U ulja ekstrakcije ostaju bjelančevina, sadržaj soji je stoke i drusvih kategorije sastojak kojajeglavni gotovo smjesavrlo kvalitetne sačmi, sadrži zelena i kao I kao zrno bjelančevine gihživotinja. više nego i to dvostruko kao: aminokiseline i triptofan, lizin, metionin, njihove i Ei kao vitamina ima U kukuruz. mnogo mnogo provitamiK, Be, C,D, B,, soji i šećeri odličmasti Svi A na celuloza, (karotina). sastojci soje bjelančevine, kaže da te čak i služe u ishrani visokoprobavljivi. ljudi, nakon lišća i zaorai oranici mnogo stabljike korijenja, ostavlja Soja i odličan strukturu tlo predusjev je p opravlja dušikom, obogaćuje vanja i strnine za okopavine. U
bob
našim
za
u
zrno
a
u
su
u
u
,
za
'
za
masa
—
su
se
no
na
mu
10
sve
si-
treba
dosta
vode
i visoka
relativna
formiranja mahuna, koje tla. tvari iz koristi mineralne Odlično i Uspjeva ogrubi. gnojiva “vlaga zraka, kiselih tlima 5 osim svim na se). (ispod pH uzgaja Nakon
za
ne
.
Uzgoj Do-
ali i nakon
okopavina. plodoredu. strnina, kulturama osim svim bar mahunjačama. jepredusjev Obrada naknadni za i kao .Za krmu se postrni usjev. uzgaja glavni, soja kukuruzu. identična je soju ha. čistih hraniva 100 do 120 razini NPK na po kg Gnojidba je te i samo O i zna mnogo nabrajamo ovdje j oš piše korištenju uzgoju Maksimirska sorte: 48, Sivka, Uskolisna, Marija, Zvijezda, najvažnije Srećka, Županjka, dr. Aura i Slavonska, Gordana, Ratarka, Trubica, Ante Lončar, inž. Dr. dipl. Mora
nakon
Dolazi
biti u
se
Izvanrednisimentalci! Poznato
.
da
je sjeverozapadnoj Hrvatskoj uspješno goveda uzgajaju simentalske simentalaca duža od 100 Tradicija pasmine. uzgoja je godina. Prvi simentalci Hrvatsku davne 1885. u dopremljeni još veleposjede Kosnici. Danas simentalci su stado osnovno selu sjeverozapadnoj Hrvatskoj Stočari simentalsko su kombiniranih goveda. prihvatili govedozbognjegovih i za dobro svojstava jerjepodjednako proizvodnju mlijeka! No,brojgoveda u bi i trebalo Hrvatskoj znatnojesmanjen zbogtoga preiinmjerama broj! povećati njihov se
u
su
u
na
u
mesa
Zlatko
Mašek
Robni
proizvođač
mlijeka
Robnim
tko je to?
—
se proizvođačima mlijeka u seljacikoji godišnje smatraju od litara 10.000 više. No tako i robna za prodaju mlijeka niskim kriterijima nost oko to od 15% ukupnog broja seljaka stočara je ipak Hrvatskoj. Ta lažna slika robnosti služila »zaslužbusanja je politikantima njihova A prava stvarnost naše robnosti više prsa. poproizvodnje mlijeka je nego Po robnih mi stvari i kriterijimazapada proizvođača. da robnost nivo to za na Krajnje jevrijeme kriterije pravi postavimo je od standard Po te kojiseljaku onaj obezbjeđuje potreban proizvodnje. mojoj robni bili bi oni od godišnje proizvođači procjeni koji isporučuju više 70.000litara mlijeka. robnost? Zašto je potreban radikalan pomak u kriteriju Prvo da lažnim stvarno ne prikazom zamagljujemo stanjegovedarstva. da Drugo politikuunapređenja govedarstva a posebno kriterije ulaganja seoske farme ekonomski To nivo. pomaknemo opravdani naglašavam jer i kredita se na posljednjapodjela uglavnom svodi promašenu investiciju. U svaki tz. u agrara postojećem stanju daljnjipromašaj investiranju izravna Hrvatske. razvoj je diverzija privredu nas
sa
samo
u
—
za
u
na«
razna.
u
nemamo
a
3
za
:
.
za
u
na
u
na
Zašto
robnost
iznad
litara
prodanog mlijeka godišnje? Iz što tim nivoom dohodak razloga proizvodnje seljakostvaruje prostog troškova i dio vlastiti ostane kojim pored pokrića proizvodnje prihoda standard KV radnika nivou industriji. Samo tako načinom efikasnim koncipirana gospodarstva proizvodbiti stabilnosti nosioci mogu govedarstva. nje forNa tim sa sam karlovačkoj regiji praktičnim spoznajama počeo završetkom će robnih projekta ukupnim proizvođača koji miranjem pravih litara ili oko litara 70.000 900.000 mlijeka, godišnje isporučivatimljekari preko dvorišta farmi fazi sada po gradnje ekonomskog gospodarstvu. Svih.14 je naslovna slika). (prilog službu Karlovca formirala iz Nosilac programa mljekara je razvojnu od izsvakom zainteresiranom seljaku omogućuje kompletan inžinjering koja rade i programa kredit,projekata najmodernijih štala,tehnologizahtjeva izvan i možemo i ostalo. našeg podpružiti seljacima Usluge inžinjeringa ju rada. ručja 70.000
za
na
u
sa
na
u
za
J.P.
oma —
a am odo
Neka
se
tridesetak
ne
._ _o
zaboravi! sela
godina asfaltnim bila povezana dobrim, sela do Tada cestama. se pojedinih sjeverozapadnoj Hrvatskoj nije doći. Tako iz tih se ni sela, moglo je do zimi mlijeko moglo dopremati sakamiona i mljekare mljekarskih ili saonicama kolima mo seljačkim Prije
nisu
u
12
“*
-
m
Trebalo
konjskom
Tako
je i konjima
pomoći
osobno
tridesetak
gosjećam jedne prije dina kada saonice blizini s mlijekom okolici pratio Ivanjske BjelovaDesetak kanti izvući dva saonicama su mlijekom jedva mogla dvopreTada bili smrznuti nisu blato s ceste ga konja! seljački zbogčega je putevi Takva otežana saonice. za saspomješano ljepilo snijegom dopremamlijeka dio Neka i da se ne zaboravi! tavni našegmljekarstva. je povjesti s
zapregom.
se
sam
ra.
zime
u
u
s
sa
.
se
|
se
zna
Zlatko
Mašek
Vijesti izmljekara Na
»Mljekarskog bi stalne Tako bi štii ljive koje bile vijesti poučne čitatelje. zanimljivim obuhvatili interesantni događajimljekarama Hrvatske, proizvođače odlučeno da novim mlijeka. Zbogtogaje »Mljekarski list« poveća brojem štiva i strastranica, razumljivodosadašnju Zbog cijenu. povećanog broja nica traže se novi suradnici Tako bi list« obuhvamljekarama. »Mljekarski tio teme od i i u selima mljekare do događaje staje mljekarama. Primjerice, krvi dobar i zali-' dobrovoljno davanje mljekarama je seljake primjer jer he krvi bolnicama nenadoknadiv bolesnike. Tako bi sada jelijek brojne stranicama na lista« našli štivo i radnici »Mljekarskog zanimljivo seljaci mljekarama. lista« uskoro
stranicama
za
vom
bi trebale
biti i razne
zanim-
se
u
za
se
s
uz
u
u
u
za
za
u
+13
.
oo
=a
oo
,
za bočica Pranje uzorke mlijeka
Mljekari godina i »Dukat« Mljekari Zagrebu uzorke bočice mlijeka Ludbregu i se peru rublja, stroju pranje poto vrlo pranja Prije uspješno. bočicazaostalo trebno mlijeko tada je i prazne ma bočice iziscijediti za staviti Stroj stroj pranje. što za ponovvrsno opere bočice, je vrlo analize ne Nadalje, značajno. snazi ušteda velika na jer radnoj je radbez bočice opere pomoći stroj nika. Već
duži
niz
u
u
u
za
u
za
u
|
u
“
Zlatko
Mašek
IN
MEMORIAM
Sredinom
'
prošle godine Pio, d ugogodišnji p reminuo stručnjak je sirarstvo Završio rata seminar siza i Kartuziji Pleterje. mljekarstvo je prije rarstvo Loki i sve do radio u Škofji umirovljenja mljekari je K ar-. spomenute U sirarni Pio izvrsne sireve tuzije. maloj njezinoj proizvodio polutvrde pater je za Ponosan što Pia namijenjene potrebe Kartuzije. pokojnog p atera i':malu nekoliko obišao. S dozvolom u sam poznavao mljekaru Kartuziji puta čak i snimio Pia. O smrti doznao sam mljekari Kartuzije patera njegovoj prilikom radnika suradnike stručnog U druženja mljekarskih p utovanja lista« i »Mljekarskog Kartuziji Pleterjekraju posjeta puta. Mašek Zlatko brat
za
u
u
sam
sam
u
za
na
Pater
Oči Jedno
—
Pio
u
Kartuziji u Pleterju
naše najveće bogatstvo(2)
nedavno
sprovedeno ispitivanje pokazalo je od od bilo bolesti. uzet u obnego strahuju gubitka vida, kojedruge Ovdjenije zir od isto otkrilo rak, jer njegaipaknajviše strahuju. Međutim, ispitivanje je kako tome treba voditi očima. zapanjujuće ljudi neznanje pravilnu brigu Neznam da li i kod slično nas ali da bi je sprovedeno ispitivanje, siguran rezultati bili da nam vid od smo vripodjednaki. Svjesni toga je neprocjenjive da to tako odnemarno a jednosti, bogatstvo, je najveće ipak ponekad nosimo tom vida. Jedna mala ili neznatni udarac prema organu ogrebotina da
o
Amerikanci
više
o
sam
nam
se
u
15
bezopasno zdravlje, jepotpunobeznačajno oku može vrlo često značiti ili udarac s tim ta ista po gubitak vida, ogrebotina radnim mislimo ili obe strane. Da li a tome na mjestima, jedne svojim li smo izložena onim čito lijeni povređivanju? Da koja posebno upotremisliti tek kad ih tome sredstva? Ima biti zaštitna su počeli koji preventivna bilo kasno. ali tada sve doživotni invalidi, postali je dakle očne okulista Danas većina specijalista bolesti, (oftalmologa), barem trebao da bi svaki odrastao smatra svojih čovjek poći pregled očiju da su se unutar ako Međutim podaci obitelji godine. jednomu dvije postoje onda vidom ili neke očne neki sa bolesti, jesvakako pojavljivaliproblemi presvake obaviti pregled godine. poručljivo normalni određeni sebe unutar ima zdrava očna Svaka jedan jabučica očne normalno Kad tekućina. očna tlak stvara otjecanje kojeg jespriječeno boOčna ili četverostruko tlak može onda peterostruko porasti. tekućine, taj boli i u bolesnom lest sa glavoboljom očnogtlaka, kojase javlja povišenjem Glaukom ili zelena oku zove oboljenje ozbiljno glaukom je i medikamentozno moali na terapeutske operativne sreću, današnje oka, instrumentom se u oku ono se može liječiti. Tlak koji uspješno mjeri gućnosti svaki kontrolni Kod od 35 tonometar. u dobi se zove prepreko godina, ljudi inače tlaka. Pomoću i treba obuhvatiti ovog, potpuočnog gledočiju mjerenje neobično Ovo znaci uočiti mogu glaukoma. je prvi bezbolnog mjerenja od bi za kako ne Oboljeliglaizgubilo dragocijeno vrijeme liječenje. važno, odkontrolom. stalnom ukoma ostati Opravdanja liječničkom pod moraju tlak očne kod vonema, pćvećani glaukoma liječenja jer neliječenog laganje ishražilice i male krvne vlakanca fazi uništi živčana u koje dice, konačnoj vida uzrokovan da znati i očni živac. Morate mrežnicu glaukogubitak njuju čitav vida mom život. jegubitak ruke
i sasvim
“prst
za
naše
među-
naro-
o
na
su
o
su
za
na
>
|
veoma
mrena.
se
uz
*
se
no
se
za
“
za
za boje Sljepoča Dalton otkrio fizičar John i
sebi samom kemičar sljepoću je Engleski osobiPo tom zelenu mana i za crvenu boja, naučenjaku, raspoznavanja boju. sada Interesantna a za i to crvene zove se daltonizam. ječinjenica, zelene, deset više za muškarcima da među nego ma boje, slijepih puta objašnjenja, je kao to biti može Ova među ženama. mana nasljeđena ili stečena,jest posljedibiti i neki živca. Uzrok mrežnice i ca mogu Nasljeđelijekovi. vidnog oboljenja od ni na ni daltonizam ne — liječenja. jedan poznatih reagira Vaš liječnik na
ne-
:
Izdavački
Milan
Bolić, Antun
Bratanović,
dipl. inž., Stjepan Brlek, dipl. inž. Vesna
Jovanović-Bunta, l. inž., dr. Berislav Majić, Ivan inž., Miljenko Turk, dipl.inž.,
Miraa Hadiločnišnonić,dip Vlado, dipl. Pehal, dipl. inž., Mašek, dipl.inž, Nada Miljanović, DubravkaVuković- dipl. Brčić, dipl. inž., Caput, Svoboda, Stjepan Deneš, dipl. odgovorni savjet: mr. Stjepan Deneš,
vet. dipl.
Kobra,
Miroslav
dipl. inž., doc. dr. dipl.vet., slavko
Petrić
vet.
Uređivački
Glavni
odbor:
i
dr. Pavao
Mirko
inž.
urednik:
Tehnički
urednik:
Vlasnik
i izdavač:
Uprava
i uredništvo:
Mjesečna
pretplata
Vera
mljekarskih
radnika
Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420 za
45.000
primjeraka
Tisak:
GOC
»Bratstvo
Hadžiosmanović
,
Volarić, dipl. inž.
Udruženje
Tiraž:
privredne organizavije
i ustanove
Hrvatske
napebika kao
i za
proizvođače mlijeka
mjesečno
iznosi
4,00 dinara .
i jedinstvo«, Zagreb
sekretarijata za Republičkog na ski list oslobođen je plaćanja poreza
Rješenjem
dr. Mirza
prosvjetu, kulturu
promet.
i fizičku
Kulturu
SR
Hrvatske
broj 5249/1-1972., Mljekar-