LITRA
MLIJEKA
ZA
LANAC
PROGNANO
SOLIDARNOSTI
m
DIJETE
Fr
V
SVN
LL
o z a
I1SONEHEVGOI1IOS
< o
-_
o LJ
o < z < “
UDRUŽENJE
GODINA
LANAC
SOLIDARNOSTI
MLJEKARSKIH REPUBLIKE
XXVIII
HRVATSKE
RADNIKA
-
2
Otrovanjastoke plijesnima(mikotoksinima)
.
koja mikroorganizmi gotovo hrane. toksičnosti kontaminirana plijesnima. Brojplijesni nije korelaciji je toksi30—40% da samo plijesni) stvaraju (toksinogene plijesni Pretpostavlja i to samo i ne ne po zdravlje već uvijek, ljudi životilja (mikotoksine) opasne hrane. klime i “određenim čuvanja uvjetima tvari Mikotoksini toksinogenih plijesni. (metaboliti) produkti izmjene i u već nalaziti samo ne Mikotoksini mogu pljesnivoj hrani, priočigledno 7—10 1—2 se vidno a dana, zdravoj hrani,stvarajutijekom dana, najčešće to ako uvjeti. postoje oko iako 100 vrsta nisu speciSimptomi otrovanja specifični,jepoznato Od metodama. odrediti fičnih mikotoksina se najvažnikemijskim koji mogu treba zdravstvene poremetnje nabrojinajveće uzrokuju koji jihmikotoksina, ti; Plijesni
veoma
su
i
rašireni
hrane
nema
ni-
s
u
se
u
Iki:
I
*
su
u
se
za
a
2
za
:
'
-
Aflatoksine ,
Aspergilplijesni proizvode aflatoksina, i i a lus. Toksini oboljenje uzrokuju jetrebubrega,imajuutjecaj nepravilan i rast i organizma pad otpornosti oboljenja fetusa, pojavemalignih razvoj uvoznim sinalaze na Aflatoksini se najčešće djelovanje). (imunosupresivno suncokretove uzorcima nađeni kod na: nas su a rovinama, sačme, kukuruzu, doali ga ima voća i i dr. ; mala, povrća j e svježeg silaže, sijena Kontaminacija sekundarnom što se može u kontamiobjasniti prerađevinama sta njihovim iz okoliša. ili prekostrojevapribora nacijom doZa više aflatoksin Na su govedaje govedamanjeosjetljiva, perad. krave i a sadrži da hrana 0,05 mg/kg, mlade najviše aflatoksina zvoljeno mliaflatoksina količina Već 0,02 0,01 mg/kg. svega mg/kgsmanjuje životinje oštetiti i može jetru. ječnost uzisata nakon 12—24 već i to se poslije mlijekom Aflatoksini izlučuju teladiu toksini su veoma za način Na hrane. kontaminirane opasni taj manja nalaze i u se prerađevimliječnim Aflatoksine posebnodjece. ljudi, prehrani tokda treba iz nama naglasitije mlijeka, jer proizvedenimkontaminiranog Mikotoksiuništava. ne i se “siri termostabilan otporan toplinukuhanjem tj. ili da tako kiseline i ni produžavajusprečavaju mliječne djeluju bakterije i što mlijeka. preradu "kiselenje mlijeka, jevažno proizvodnju Ohratoksini Ima
više
vrsta
neke.vrste
ga
a
na
“
a
za
-
na
na
“
za
*
Aspergillus plijesni kojestvaraju žitaricama Dolaze neke vrste Penicillium. pšenikukuruz, (ječam, najčešće visoka im 'i visoku Uz i na toplina pogoduje vlagu leguminoza. ca) zrnju količiVeće stvarati i iako (— temperaturi niskoj pri mogu C), (20— dana. već za stvoriti se ohratoksina mogu 7— povoljne uvjete 2*C). 25 Ohratoksini većinorm i organe imaju probavne bubrege, oštećuju jetru, 14 ali i Također nakupljatalože, mlijekom, izlučuju djelovanje. kancerogeno obrada ih termička samo kako tkivima i u djelomice životinja, organima ju, u nađu ako biti se veoma uništava u posebno mogu hrani, ljudskoj opasni djece. prehrani Veliohratoksine sadrži —0,2 da 0,1 U hrani mg/kg. najviše dozvoljeno je hrani i žitaricama nađene ohratoksina su količine ke u posebno drugoj Ohratoksini
su
također
i
mikotoksini
na
%
ne
“
se
uz
se a
:
JE
-
'
na
146
i vladaju učestala bubrežna područjima koja poznatagdje oboljenja ljudi nef! što se (endemičke ropatije), međusobnouzročno povezuje. Fusariatoksini su
.
našoj hrani. To toksis točnoj su najčešći ni roda Fusarium ili Ima više plijesni (bijela plijesanplijesan fusariapolja). štetne: zearalenom a treba i trihotecene. toksina, naglasiti posebno. Zearalenon mikotoksin kod nas kukuručesto koji je javlja ako nakon i kišne zu, do zahlađenaročito, vrućegljeta dolazi naglog jeseni i to prema nalazima više na sušenom ku(toplinski stres), nja prirodno klipu kuruza. Na zearalenon zatim koze i Za ovce, najosjetljivije svinje, goveda. da hrana sadrži 3 mg zearalenona hrane. 1 govedajedozvoljeno najviše kg Toksične ako hrana mogu pojave kod životinja sadrži pojaviti zearalenon 1—5 svega mg/kg. gonjenja. zearalenonom se Otrovanja očituju pojavama»lažnog (estrustidnice u nesa) otjecanjem (vulve), poremetnjama spolnim aktivnostima, mrtve izvalama rodnice i plodnosti, pobačaju, rađanju mladunčadi, rektuma, u i vimena dr. i poremetnjamamliječnosti, povećanjuupalama Zearalenon često dolazi s zajednodrugimtoksinima;Fusarium plijesni, s trihotecenima. U trihotecena npr oko 40 različitih kao skupinu spada mikoi i toksina koji uzrokuju probavne poremetnjeimajukancerogeno, mutageno i infektivimunosupresivno omogućavaju djelovanje n ajena sekundarno tj. oboljenja. postojani Trihoteceni kao.i zearalenon mikotoksini, veoma au telad za 0,3 za krmnim smjesama mg, dozvoljeno jenajviše z goveda0,8.mg/kg. Fusariatoksini
mikotoksini
su
u
\
se
veoma
su
na
a
u
se
s
na
su
a
Pa
€
+
Stahibotriotoksini alternas ili čađava stvara Stahibotriotoksine plijesan Stachybotrys (crna krmivima kudolazi (sijenu, slami, voluminoznim plijesan) kojanajčešće obično žitaricama. se a Stoga stahibotriotoksikozeobokuruzovini), rijeđe i k oličini dobivaju grubuhranu,a goca. koja Keoe većoj lijevaju starija telad veoma | rijetko. kretanje! izazivaju Stahibotriotoksini klonulost nesigurno životinje, iz nosa, jakoslinjenje, proljev, hermoragičnu diatezu, iscjedak Životinje drhtanje mišića, stahibotriotoksinima sl. otrovane nekrozu repa mogu i pobačaje, dana. već 2—12 uginuti tijekom DOVEĆAVAJU i treba reći da kiseline toksin rena Ovaj jeotporan kiseline, silažomi. hranidbi znati važno što —— sorpciju kontaminiranom toksina, je pri uzrokovanih tnikotoksikoza moSprečavanje mikotoksinima) (oboljenja svih i suzbipoduzimanjem mjerakojesprečavaju razvoj gućej&“prvenstveno — osušiti ili da treba ubirati hranu To znači pravilno navrijeme, p lijesan. jaju _ način. treba osuhranu i konzervirati na dakle, odgovarajući Hranu, spremiti —————šiti zračenim skladištima. i dobro 13—14% i čuvati u suhim vlage ispod bilo šta velike i Teškoće su poduzimatisanaciji, jenemoguće gotovo količinama. Mikotoksini štetnim sadrži ako po mikotoksine zdravlje —— hrana obrada i termička su kuhanje.ne pomaže sanaciji termostabilni, takoda __ ili mesnim i — ostaje toksičnost pona Životinja mliječnim hrane, — hranu. kontaminiranu su _ koje uzimale —— na
na
.
u
-
u
u
u
a
u
147
sačuvani
da
što znači
hra-
Mikotoksiniotporni kiseline, ostaju mikotoksii hrane kontaminirane a ni i nakonsiliranja; plijesnima siliranje osnovi nima problem. riješava neki i da se postižu Čini mikotoksina alkalije osjetljivost postoji ističu Posebno i s lužinama zultati amonijakom. pokusimatretiranjakontaminirane mikotoksinima hrane nakon zultati dobiveni tretiranja neaktivi bentonita kim zeolita, koji imajupovršinsku alumosilikata, spojevima toksina. i nost sposobnost apsorpcije kontaminiradobri rezultati nakon su vezi .S tim tretiranja postignuti višestruUBEA ima 70 UBEOM 70 nih krmiva Kutina). (INAi sadrži ureu, ko aktivirani bentonit koja (BENAL) posebno PETROKEMIJA djelovanje, jer uništava hidrolizira djeluje plijesan, Naime,amonijak amonijak. spontano BENAL i vezaadsorpcijom djelovanjem, fizikalnomikocidno, za smislu. hranu čini toksina prehranu upotrebljivom izvjesnom njem kemijskim prvenstveno goveda. hrani ako nađu štetni mikotoksini veoma i tome "Prema plijesni i sanacinačini nisu i napose, plijesni djelotvorni suzbijanja ljudi, jer životinja hrane kontaminirane mikotoksinima. je Dr. Stjepan Feldhofer Hranidba teladi i na
su
u
s
ne
u
re-
se
na
re-
se
u
s
,
u
s
u
a
u
SAA
(nastavakbroja 9/91.)
u
se
su
iz
Hranidba
Voze
teladi
kupljene
posebnom Kupljenu prvitjedan takva telad tood telad To žimu. kupljenu nakupaca, vrijedi jer pogotovo bilo kakve 24 do 48 kom nema mogućnost konzumacije sati) (često transporta već i velike količine tetelad hrane. Tokom samo gubi energiju transporta telad kučine i elektrolite. Takvu po najbolje njenapajati preporuci je njom mlikoličinama dva do tri dnevno mačkih s otopine stručnjaka, manjim puta shemi: prema slijedećoj ječne zamjene, nabave Tablica otopine 4. Shema tjednu nakon napajanja teladi prvom (temperatura oko 38 C) dodano 100 g 1. obrok 2,01 1, dan je koji grožđanog čaja* soli i 18 g šećera da žličice) kuhinjske(2čajne 80 g 2. obrok zamjene otopine mliječne eventualno mliječne 101 litri telad
nabave
nakon
treba
hraniti
re-
po
za
ne
a
s
-
u
u
3
s
zamjene
po
plus 80 g mliječne voda
dan
2.
dva
puta
1,01 .
otopine zamjene
mliječne litri
zamjene
s
po
plus 80 g mliječne voda
.
3. dan
tri puta
101
otopine zamjene
mliječne litri
zamjene
s
po
plus
voda“
4. dan
tri puta
1,51
otopine zamjene
mliječne litri
zamjene
s
100
g
po
mliječne plus
voda
.
5. dan
151
tri puta
otopine mliječne
zamjene
zamjene
s
6.dan
tri puta
2,01
g
litri
po
mliječne
plus 130 g mliječne voda
.
*'
120
otopine “ zamjene
mliječne litri
zamjene
s
po
plus 130 g mliječne voda
7. dan
“tri
201
puta
+
zamjene otopine mliječne litri zamjene
s
po
'
plus
voda
.
Zbog dobar i *
velike
koncentracije najbolje tanina od kamilice je čaj
je teladi dati
crni
čaj,
međutim
ako
nema
ga
otomlaka daje voda, najranije Ako teletu iza se voda pinemliječne ponudi zamjene. odmah mliječne otopine odlazi direktno buu tada prekojednjakovog zamjene žlijeba sirište, i rag. Ta voda u sirištu razređuje (mliječnu mlijeko zamjenu)smanjuje grušaKao može Osim se nje. posljedica zgrušavanja smanjenog proljev. toga javiti tada će i u vode koncentrirane hrane i za buragunedostajati probavu sijena. šećerom i soli teladi se kao s obrok Umjesto čaja grožđanim kuhinjskom prvi dati i može elektrolita. otopina Ovakav način teladi trebalo bi bez obzira li napajanja primjenjivati je mlada telad sasvim ili telad kupljena (10— dana) starija (1,5 mjeseca). što telad tome našim do dobi Razlog seljačkim gazdinstvima je pravilu na 20 —2 od 2 do 3 i g otovo pije naviknuta uzimanje isključivo mlijekonije mjeseca količina i spomena vrijednih smjesesijena. Nakon telad se hrani prvog tjedna (privikavanja) kupljenu dalje smanjekoličinama nim telad i te starterom za po volji mliječne (tabzamjene sijenom lica Od teladi može i kvalitetna kukuse uz trećeg 5). tjedna ponuditi sijeno silaža 30% suhe i/ilidobro silaža. Mlada travna (s tvari) kupprovenuta telad hrani metodi od tekuće hrane se po ranog. u trajanju ljena odbijanja dok telad kozumirati barem 5—6 startera 1 tjedana, odnosno kg počne dan. telad može već od dana nakon 70—80 Starija kupljena (teška kg) drugog konzumirati dva 3 1 po g mliječkupovine mliječne (100 puta otopine zamjene litri do 100 ne u po Koncentracija vode). g/lostaje zamjene nepromjenjena ali trećem 75 prva dva tjedna, tjednu g/l, zadnjemtjednu smanjuje nakon količina 50 na se g/l. Zadnji tjedan (četvrti kupovine) mliječne zamjene Osim telad dodo potpunog ukidanja. mliječne postepeno smanjuje zamjene biva kvalitetno otkosa silažu i prvog najkvalitetniju(kukuruznu starter, sijeno ili Uz sve navedeno telad imati i na travnu). raspolaganju pitku vodu, iz automatskih p o pojilica. najbolje volji hraniti telad Od nakon može se toplom kupovine drugogtjedna Da bi ilihladnom (37— (13— mliječne izbjegli otopinom zamjene. hladna kiselise probavni mliječna mravljom poremećaji zamjenazakiseljuje 38*%C) 18%C) U kiseline mlinom. mliječnih proizvođaći zamjenadodaju novije vrijeme kao tako da se mliječne ječne prilikom zamjene konzervans, otapanja zamjeod 5,2 do 5,5, što korisne u vodi zadovoljavajuće. postiže pH Uzgajači koji nije morali bi kontrolirati indikator te takve mliječne pH otopine zamjene papiUkoliko koristi konvencionalna zakirom. se mliječna zamjenanajbolje je ml koncentrirane koristiti kiselinu 30ml razrjeđene seljavanje mravlju (3 ili
Dodatno
teladi
ali
i
se
nakon
15 minuta
a
ne
u
u
na
ruzna
ne
na
:
se
u
na
a
u
mora
se
u
za
149
mliječnu zakiseljenu odbija ispočetka piti otopine). Manjibroj šećer i takvu umočiti treba sisku ponuditi grožđani (dudu) s toga zamjenu, ako i sisku teladi. Telad privikava najlakše zakiseljenu otopinu Povremenim kako to iz priopisano. boce, plastične je ranije napaja elastične, teletu usta. boce prska plastične mlijeko tiskanjem po
teladi
litri
u
se
*
se
na
na
u
5. Hranidba
Tablica
kupljene
m
teladi
metodi
po
odbića
ranog
III“
ml.
Otopine zamjena kupovine l nakon
Dani ,
1—7 8—39 .
;
,
Prema 6
40
5
41
4
42
3
Ukupno
Mliječna zamj.
(prah) g/l shemi 130 130 130
Starter
kg
kg
u.
PO VOLJI
Voda 1
Sijeno
i
tablici 4. *
PO
PO
VOLJI
VOLJI
130
231
“29.60
“10
(25
_
Mr.
u broju11/91.) (Nastavak
Posavi
Marjan
izložbau Riedu Poljoprivredna
iz Hrvatske
poljoprivredni znaju stručnjaci poljoprivrednici Brojni izložba izložbu Spomenuta GornjaAustrija. Ridu, Poljoprivrednu glasovitu od 31. bila održana vremenu svake održava se godine ovogodišnja je dvije 35 izložbi Na popu8. do 8. 9. 1991. koje ovogodišnjoj sudjelovalo je zemalja dvorana i 37 do Riedu nile posljednjeg Sajma mjesta, tj. izložbeni prostor tvrtke izložile m? po183.000 otyorenom s vjetske Brojne prostoru. gotovo što i ostalo u nfehanizaciju gospodarstvu.“ ljoprivrednu jepotrebno seljačkom izložbi ovasmotra draž Posebnu konja, goveda, svinja, Poljoprivrednoj daje siizložbe dana Prva 4 koza i ca, Poljoprivredne predvode peradi. trajanja bila 80. i nakon mentalci proslava Zapaženaje togadrugepasminegoveda. i 60. smeđe uzgoja pasminegoveda Austriji obljetnica obljetnice uzgoja i
*
|
za
u
u
a
su
u
u
su
na
se
.
u
|
150
| '
crno-šare
No, broju grla pasminegoveda. prednost imaju ci Rieda simentalaca i jerjepodručje najpoznatije područje uzgojno Austriji Europi! Na smotri simentalaca bilo izloženo 140 razvrstanih ukupnoje grla razrede. Kod krava to te prema lakmlijeka, je ukupnaproizvodnja završenoj bikova kod starosti i završenom testu na prema progenom taciji nasljedna kod kćeri i mast prenose koje potomke, svojstva mlječnost, mliječna je bjelančevine dnevni sinova a kod u prirastgramima. Treba kravu »Mali« života mli82.996 na upozoriti kojaje proizvela kg Krava »Mali« i završila 12 i ponojeka! nadalje proizvodi mlijeko, laktacija je bređa. količinu mli7.618 Najveću mlijeka je proizvela je 9- laktaciji kg masti i 6. 9. 1976. jeka 4,50% mliječne 3,4%bjelančevina. Oteljena je oj bilo bikova kćerima. To bili bikovi »PaZanimljivo predvođenje je »Hannes« i »Pasta«. bikovi izvrsno preno»Morello«, »Streif«, ris«, Spomenuti dobra količinu ibjelančevina masti nasljedna mlijeka, mliječne svojstva kod sinova i tovnost. visina kod bikova 156 cm Prosječna grebena težina je 1.215kg. Veliki i u muznih To se posenapredak zapažen uređaja. je proizvodnji tvrtke »Westfalia bice odnosi i »Miele«. Tvrtka na »AlfaSeparator« »Alfa-Laval« izložila model novi »Harnazivom uređaja pod jesvoj Laval«, muznog skladnost između i krave. kod 'a to znači mony« uređaja Poboljšana rješenja muzilica zaštićena. Skladnost između i krave uređaja mužnju patentom što vimena od velike koristi za stočara. dugotrajno zdravlje osigurava je Dobro da i izložbi bile jeprimjetiti ovogodišnjoj Poljoprivrednoj održane međunarodne smotre, brojne primjerice: veliku
po
simental-
u
'
u
:
u
a
na
za
vo
u
s
s
se
su
na
.
a
a
*
su
za
su
na
-.
ro.
Ocjenjivanje
2.
simentalaca
u
Riedu
sajamsjemena IFASA,međunarodni sajamgraditeljstva BAUFA,međunarodni međunarodni poljoprivredni sajam ILM, široke robe međunarodni potrošnje sajam AWAM, i tržište imati reći da će slobodno odraza dobro Na europsko kraju je može imati, posljedice proizvodnjukakve poljoprivrednu austrijsku visve dati odgovor. nisu službe stručne Nadalje,Austriji Austriji mogle »Poduraznih še o »Alpeprimjerice: regijaEuropi, govori značaju nalazi se i citiranim svim navske regijama zemlje« »Mediteranske zemlje«, Jadran«, našim To jei upozorenje Hrvatska. naša službama stručnim poljoprivrednim i što za proizvodnju! boljuekonomičniju Mašek i Zlatko Krmne kulturena oranicama k
—
—
—
—
na
sve
a
se
u
u
u
a
u
'
sra
"_
_-
(nastavakbroja 9/91.) iz
Obrada
tla
međuus(naročito postrnih jedovoljno tlo nakon 10 iličak višebraznim jeva) predusjeva plitko prašiti plugom(do cm) obraditi kultivatorom odnosno To samo a tanjuračom.jemeđutimpogrešno, naročito teška može česta ne tla, gdjekorijenje međuusjeva prodrijeti Osim tako obrade vrlo slojeve. toga slučaju plitke dublje, zbijene proklije mnogo koji gušimeđuusjev. sjemenakorova, Zato traba i obraditi tlo kod ozimih međuusjeve dublje (20— cm), i Kod i naknadnih učito međuusjeva još dublje. njihkod međuusjeva može 25 ili odmah te niti običnim za u nakonsjetve sjetve usjeve vrijeme oranjemjer Kod treba tlo ima također vlage. postrnih međuusjeva prorahliti još dovoljno tako ali ako ikako bez okretanja mogućnosti po duboko, moguće, brazde, je čuva. ako se plugom,jer vlagaboljekoristiti No, mogućeprorahliti tanjurastim nije tlo tako i tlo rahlo. nego duboko, bolje kojenije dovoljno je preorati, Kod vlažnost što brža obrada i međuusjeva, dakle, postrnih najveću imaju . ako dana nakon sjetva, jemdgućejošistog skidanja predusjeva. suho, ozimih ako tlo vrlo i međuusjeva, je Kod sjetve postrnih grudastoi treba tlo da bi i teški ravna upotrijebiti Cambrigevaljak, poslije koji oranja žetva. S i mehanizirana lakše izvršila strane, druge valjanjem kasnije sjetva, i iz u se vlage dubljihpovršinske uspostavlja kapilaritet omogućujedizanje osobito biti i će Često slojeve. potrebno površinski sloj laganoplitko podrljati, ćemo tako kore i presmo valjkom, valjali glatkim spriječiti ako jer stvaranje kinuti kapilaritet sloju.: najgornjem “Do
nedavno
smatralo
se
da
kod
za
u
u
'
za
se
«
se
a
.
-
|
u
..
+ Gnojidba
mn trabamo ih i dobro Ako želimo imati s gnojiti uspjeha jer žetva traži i iste dvokratna površine pojačanu gnojidbu. razdoblju kratku da Kad u kojem znamo međuusjevi imaju vegetaciju, da im moramo bildati velike dovoljno prirode, osigurati je jasno moraju dušikom lako obliku. i to samo se Lepirnjačegnoje jnih hraniva, usvojivom dušičnih troše mnogo dok svi ostali i to 1/3 prije gnojiva, sjetve, usjevi startno, rasta. 2/3 navrata u toku 2— 3 s
,
nam
u
a
152
u
:
|
Obavijesti mljekara...
o
iz
D.P. PREHRAMBENA
»VINDIJA«
PRILOG,
65—70,
|
1991.
INDUSTRIJA
VARAŽDIN,
MEĐIMURSKA
8
Dezinfekcija vimena i. mljekarskogpribora dobivanje higijenski kvalitetnog mlijeka brojem i sa što mehaničkih nećistoća nužno stalno i susmikroorganizama manje je tavno većih robnih i farmi a kod vimena i čišćenje, proizvođača dezinfekcija mljekarskog pribora. dok se dezinfekcinečistoće, Čišćenjem uklanjamo vidljive podpojmom ili uklas tretiranih postupak kojim jepodrazumijeva predmeta površina ali biti uzročmogu nevidljivi njaju mikroorganizmi. Mikroorganizmi prisutni nici različitih bolesti te neadekvatno održavanim priborom prenositi m ogu zdrave Osim na iako životinje. togaprisustvo većegbroja mikroorganizama, znatno narušava kvalitetu i uzrokuje bolesti, mlijeka sužuje mogućnost upotrebe. njegove kemijski Sredstva su klora bazi dezinfekciju najčešće koji spojevi baktericidno naročito djelovanje. Upotreba dezinficijensa imaju poželjna je kod muznih čaše sisne su aparata, korištenja gdje zbogtežeg održavanja higistalan izvor nakon dobro se kontaminacije. Stoga preporučuje jene mužnje vrućom vodom i do s mljekarski pribor oprati detergentom slijedeće mužnje čašice držati sisne u trepotopljenedezinficijensu. Prije dezinficijens mužnje ba dobro Tu da nakon isprati.valja mljekarskog upozoritiispiranju pribora treba i to uraditi vrlo puno dezinficijensom posvetiti pažnje tretiranja savjesPrisustvo vrlo niskim no. 1 može dezinficijensa mlijeku koncentracijama sir ili za prou mlijeka preradu utjecatipogodnost fermentirane mliječne izvode. kulture od se Starter sastavljenemliječno kiselinskih bakterija koje Za
.
s
relativno
malim
se
se
ne
za
.
.
na
u
u-
na
m
mljekarskoj tehnologiji skih sredstava fermentativne koji sprečavaju koriste
naročito
u
S
su
osjetljive na
rezidue
dezinficij-
procese. Silva
Evačić, dipl. ing.
INDUSTRIJA POLJOPRIVREDNO VELIKI ZDEKCI PREHRAMIBENA '
»Zdenka« dobilaizvoznu dozvolu dodobilo izvoznu »Zdenka« Društveno dana poduzeće je Prije mjesec od direkvelikom smo izvozni o tom potražili uspjehu Informacije broj. zvolu, Kondor: inž. Zvonimira tora Sektora proizvodi, dipl. Mliječni LI
da
kao
izvoz-
»Prije počinju nastojanja registriramo godine dvije tržište prema izvoz na da ostvarimo pravo proizvoda svjetsko firma, izvršibi se to Da riormama. ostvariti, morali sanitarnim moglo svjetskim standardima veterinarskim i sanitarnim ti prema pogona vanjskog uređenje sirevi. Radna naročito dozvole Topljeni jedinica pomogla Dobijanju je svijeta. znakom i imenašim znači da se mi, broja, dobijanje Konkretno, izvoznog bili »Assada Do za bez vani nom, posrednici posrednika. pojavljujemo i »Voće«. »Zamex«, tra«, i saizredali su se U pogona republički općinski, proizvodnih pregledu svi su Po sanitarni vezni inspekcija, uklanjani pregledima inspektorati. Svi ti zahvati. od dostaci do građevinskih. tehnoloških sanitarnih, urodili plodom. kraju izvoz Glavni i osnovni Vrojd topljenog jest razlog dobijanje izvoznog izvozili tržište. američko sira za godine dvije Posljednje pizzui U toku kolovoza tuđim imenom. ugovoresir p olovini prvoj rujna pod Topizzella vode i 100 tona za kupca,pregovori američkog Topizzelle jerealizacija iz asortimana Zdenkinih o drugimproizvodimaširokog proizvoda. Obzirom tešku lošu turističku na na situacijutržištu, kojoj bili »udarni« 7. i 8. termini dosadašnjih godina proizvodnji topljemjesec i moć sira te na znatno nog polutvrdog našegdruštva, oslabljenu kupovnu tražiti izlaz tržištu. svih tih stranom prisiljeni Zbog ograničavajućih Sektor onoliko tržište sira koliko okolnosti, Mliječni proizvodi, proizvodi traži, bez velikih zaliha. stvaranja naša
se
na
na
smo
s
su
nas
.
ne-
su
—
na E
za
na
u
smo
se
a
na
'
na
sezonu
su
u
smo
a
na
:
u
MN
Silo
LA
VI
TE
mliječna
zamjenica
telad za
'
Sirovinski sastav: glukoza, sirutka mlijeko i antiObrano prašu, brašno, s ojino mast, vitamini, minerali. biotici, u
Namjena: Mliječna zamjenica namijenjena je do 2 starosti. kravlje mlijeko mjeseca Način pripreme: »Vitela«
ishrani
teladi
kao zamjena
za
praMliječna zamjenica priprema potrebna žu količinom s vode dok se ne izmiješa tople (temperature manjom 40— zatim doda ostala vode 1:7 težinski dio otopi, količina tople (jedan omjeru 50%C), »Vitele« 1 sedam dijelova vode).
tako
se
da
količina
se
se
»Vitele«
u
u
mora Mliječna zamjenica prilikom 35%C napajanja imatitemperaturu Program 0—
8. dana
7—15.
dana
16—20.
dana
21—55.
dana
56—57.
dana
57—58.
dana
58—60.
dana
hranidbe: —
—
—
—
—
kolostrum kravlje mlijeko 31 >»Vitele« 131 kravljeg mlijeka 61 »Vitele« (2 3.1) 51 »Vitele« x
.
—
41
—
1—2
:
»Vitele» Kk »Vitele«
Jedna mjericasadrži125 g »Vitele« pripremu odmjerenu litre u staviti Za jedne . zamjenice posudu jednu mjericu 1 nadopuniti vodom do litre. »Vitele« toplom jedne 68
| |
Telad
pokusnoj
hranidbi
u
»VITELOM«
na
farmi
Samarica
.
Dnevna
upotreba:
Napajanje 2 puta U toku
dnevno.
»Vitelom«
napajanja »Starter« za te kvalitetno vodu i telad, sijeno telad
imati
mora
na
po
raspolaganju Volji.
krmnu
smjesu
Kontrola: kontrolira >»Vitelu«
Fakultet
u poljoprivrednih Zagrebu, Institut stočarstvo i mljekarstvo. Za sve i izvolite obratiti adresu: na informacije isporuke Industrija »Sirela«, 43000 Velike Sredice p.o. 9, tel. 043/24455 mliječnih proizvoda Bjelovar, U »Vitelu« možete nabaviti Bjelovaru »Sirelinoj« prodavaonici; Lisinskog 4/a
znanosti
za
Sveučilišta
'
se
u
'
Dukat
p.p.
Zagreb
Mljekara
|
Redoviteanalizemlijekaproizvođača mlijeka organiziran je mljekari mlivozilu. cestovnom sabirališta i p reuzimanja Prigodom mlijeka skupnog laborauzorak uzima svakodnevno sabiralištima seoskim mlijeka jeka sabiralištu kamiona Vozači analizu. mlijeka p reuzimanja prigodom torijsku i proizvođači sabirač Tako analizama mlijeka. podatke prijašnjim ostavljaju Ništa »Dukat«. kakvoće kakve nije mljekaru poslali mlijeko mlijeka znaju analizasvakodnevnim analize se temelje mlijeka slučaju jer prepušteno se vozilo cestovno kada ma! p reuzima mlijekom mljekaru stigne Nadalje, uzorka nai naprave mlijeka prosječnog uzimanje brojila prekoprotočnog dodane masti, gustoće, analizi količine mliječne laboratorijskoj mijenjenog tvari. suhe bezmasne i šećera količine mliječnog bjelančevina, vode, rezultati o kakvoći analiza izvršenih Na kompjuterskibilježe temelju dostavi količini Podaci i količini kakvoći desetodnevnoj mlijeka. preuzetog odovlaštenim mlijeka otkupa koje organizatori ljaju organizacijama sabirači količini i kakvoći službene Tako ređenom imaju podatke području. i desetodnevne radne dan svaki mjesečorganizacije preuzeti mlijeka ništa kakvoće nadzora Takvom prene mlijeka nije izvještaje. organizacijom svakodnevni! o kakvoći _ mlijeka podaci slučaju pušteno jer »Dukat«
U
nadzor
dobro
vrlo
kakvoće
u
za
se
u
u
o
u
su
na
s
u
za
se
o
na
su
se
o
a
za
su
za
+“
Zlatko
Mašek
"KI
knjige
Prikaznove
»PASMINE GOVEDA« —
držaoca knjiga svakog i uzgajača goveda koju obavezno morate imati— za
—
knjiga
knjiga Nedavno izašla »PA SMINE GOVEDA« autora Siniše Vujčića, apsolventa VeterinarskogFakultetau Zagrebu,prva je knjigau nas koja nam na jednom mjestuprikazuje najvažnije Europske i Svjetskepasmine goveda. Koristimopriliku da Vas upoznamo sa sadržajem knjiovu i razlozima zašto i Vi imati knjigu: morate ge mlijeko 1.knjigaobrađuje:21 kombiniranu pasminu (za i meso) 12 mliječnih pasmina 20 tovnihpasmina 15 radnihirijetkihpasmina odlike 2. Za svaku pasminu obrađeno je porijeklo, vanjštimlijeka, mesa proizvodnja proizvodnja i uzgojni ne, program 3. u boji, svaka pasmina popračena je s fotografijom kojih ukupno ima 88 knjige na 4, kraju izloženesu adrese uzgajačkihdruštava iz cijele Europe s kojima možete direktnokomunicirati naručiti Knjigumožete kod: radnikaRepublike 7. Udruženje mljekarskih Hrvatske Ilica 31/3,Zagreb 41000,telefon041-4242. direktnokod autora:Siniša 420, Vujčić, Kluzova 59/IZagreb, tel.: 269265 cijeni u o d 300 dinara, štoje 35% jeftinije knjižarapo nego ,
ma.
IN "
MEMORIAM
ANTUN BOHNEC
smrti iznenadnoj rujna vlasnika Bohneca u Ludbregu. gospodina Antuna Rođen u obiteljistekao je prva 3. I 1923. u Hrastovskom joj se iskustva mljekarske struke, koju je kao dijete zavolio i potpuno Dana
suočili
30.
smo
se
s
tužnom
istinom
o
mljekare mljekarskoj
predroditemože da to struka da usavršavati, postići Znajući »Sireli« i Zdenci »Zdenka« V. sirani ljskojmljekari, Bjelovar. zapošljava i teoretskim, i zvanje »sirarPraktično znanje nadopunjuje stječe ulaže stečena i znanja i Preuzima roditeljsku svoja mljekaru mljekar«. svim i Hrabar odlučan, i prepreopremu suprostavlja tehnologiju. i neizmjernu Uz veliko iskustvo a
mora
se
a0.
se
u
ne
u
.
se
novu
kama
u
novac
sva
i
sistema
uspijeva
u
svom
naumu.
mljekaru
prilagoje modernu području. Proširuje asortiman diljem zemlje. bio je su Tonček, kako ga zvali Nije se Bio je nesebičan, a naročito stven. ga je krasila radinost. konzultirao u štedio. Posebno briga za svoje radnike, ga je nažalost Imao no svim je još mnogo koje je
izgradio
mljekare energiju od manufakturne otkupnom kapaciteta domicilnom đenog poznate kvalitete
potrošačima poseban jedinprijatelji, njegovi
proizvoda
—
pravičan, krasila poslovima poduzimao,
nije ih ostvario. Gospodin
KAL
Bohnec
je jedan
od
koje je planova,
Udruženja,
našeg najstarijih članova rada i postojanja Udruženja
teškim U svim stažu. i trenucima godinama bio stjegonoša konkretne pomoći. jeNo Tonček Bohneca Smrću Udruženje. gosp. pomagao nije Hrvatske izgubilo je isTončeka Udruženje mljekarskih radnika Republike nadasve 1 struka krenog 1 aktivnog člana, mljekarska prijatelji vrijednog mljekarskog struci Za kojima je dao doprinos mljekarskoj njegova pregnuća i slava. hvala neka je Uredništvo
po
_
samo
—
a
znanca.
:
sva
mu
ia
Kod
baciti veću količinu postrnih međuusjeva p otrebno pred j e sjetvu dušika da »dušična žetvenih a izbjegne depresija« rastvaranjem ostataka, fosforna i se već u kalijeva daju gnojiva predusjevf i to 10—20 Gnojenje stajskim gnojemposebno količinama korisno, je žitaricu. t/ha kod svih ozimih krmnih dok naknadne za i usjeva, je međuusjepostrne da treba biti zreo i stajskim najbolje predusjev gnoji Stajski gnojem. gnoj dodan On zimske ozimi meu jesen. jeizvor hraniva i kondenzator za vlage i Osim kasno više imamo đuusjevslijedeći gnousjev. toga, ljeto raspoloživa i više vremena izvoz i u nego ja zaoravanje proljeće. krmnih Izbor međuusjeva se
“
;
u
ve
-
se
u
za
Kod
izbora
uzeti obzir najpodesnijih međuusjeva, broji hranidbene Neki već spomesu agroekološke, agrotehnološke činitelje. različita dužina odnosu korištenuli; potrošnja vode, vegetacije vrijeme i radi obranja pravodobne idućeg sjetve mehanizacija pravovremene u sjeva, de kosidbe odnosno tla, prežetve, mogućnost konzerviranja krme, otpornost suši i ma izmrzavanju, golomrazici. “Izbor krmnih zelene međuusjeva premavisini priroda n ajbonije tvari varira kod lji, suhe jersadržaj pojedinim 9% međuusjevima (od postrne ili čak i više kod nekih repe do 28% kod sudanske pogotrave drugih k ultura, tovo ako kose iza zato odabrati na stočnih cvatnje), jebolje temelju prinosa hraniva surove i škrobna Uz to treba vo(probavljive bjelančevine vrijednost). diti računa i kao vrsti i o tome kako stoka vrste krme. stoke, jede pojedine Vrlo važna i vremenska krmnih je dospjeća povezanost pojedinih usješto se naziva zeleni krmni Krmne va, tj. slijed. međuusjeve valja izabrati tako da se što između i ostale krme. njihovo korištenjebolje uklopi ispaše Ne-. ako i u više rokova više ophodnojesijati krmnihmeđuusjeva, to, jemoguće, bi se zeleno. za kako produžilo sjetve njihova korištenja vrijeme Budući da krmni obično rastu u međuusjevi razdoblju kada vremenske ili kad vrlo (naročito prilike nepovoljne usjevi) postrni neujednačene i sušna voditi računa moramo (kišna razdoblja), njihovoj ekološkoj prilagododnosno ljivosti, priroda. sigurnosti p% Dobro sortama i hibridima krmnih te dobro poodabranim međuusjeva kontinentalnim na mogugođenimsmjesama, posijanim vrijeme, uvjetima ishrana ća stoke zelenom dana a na krmom pd180— je godišnje, Mediterai 300 dana u određenim preko područjima. 230 Ivan Mr. Danjek Ozimi krmni međuusjevi i njihovznačaj za poljoprivredna gospodarstva
krmnih
treba
u
ne
u
na
.
'
,
mase
“.
u
se
o
ono
su
su
o
o
:
|
u
nu
'
..
'
*:Ozimi
krmni
domnogo međuusjevi, komponirani, imaju brih i kulturama. veliki nedososobina, prednosti pred drugim Međutim, je tatak krmnih što često pravovremeno usjeva jeposlije teško njih drugi zasijati žetva Zbog togaje usjev. drugog, n aknadnog slučajevima usjeva mnogim Pri suvremenom načinu ozimih ugrožena. uzgoja međuusjeva, postoji mogućnost takvih bez dobivamo dva do tri komponiranja k ojima smjesa poteškoća otkosa nakon a način na i puno ozimih zime, taj iskorištenje međuusjeva. možemo PALA Smišljenim održana krmnog uzgojem bilja pozitivno utjecati i tla. nje povećanje plodnosti
ako
su
dobro
a
-
u
153
čuva
struktura higijena povoljna obaveza poljoprivrednika. tla
i
Uzgojemkrmnogbilja stalna što te plodnost, je poboljšava njegova krmnog bilja? modernaproizvodnja ispunjavati Kojeuvjete bila što veća tridesetak prvom produktivnost godina jeplanu Prije i mehaniziranosti radne proprocesa snage. tehnološkog Povećanjem stupnja zakon najvažniji produktivproizvodnji općenito, postaje izvodnje,biljnoj visoki i nosti po jedinici površine. prirodiprinosi visok U prirod produktivproizvodnji krmnog bilja suvremenoj rada. i utrošak što manii treba ioš dodati nost mehaničkogručnog i kad štala puna svaki Teško stoke,sjenici poljoprivrednik, je osjeća silosi poluprazni. bilo bi svakogpoljoprivrednikanajvažnije: Stoga krme. što više i što 1. Proizvesti raznovrsnije ovisno ali i sočne o što više Proizvesti gospodarpotrebi krme, grube, “2. i načinu stva korištenja. ili povremene 3. ispaše. djelomične mogućnost Ukomponirati kulturu treba djelovati povoljnije proizvodnja krmnogbilja Njivska što kao ostale kulturama te raznovrsnim i zadovoljiti uvjete, tla, biološku tvari i tlo kroz utjecati plodored obogatiti organskom ravnotežu i tla; higijenu tla i različite dubine kulture korijenjem svojim kojeiskorišćuju sijati masom; ga : opskrbljujuorganskom što bez tlu kulture pauze obrade, duge dovoljno koje ostavljaju sijati strukturu. tim i a samim njegovu tla, djeluje pozitivnobiologiju tla Koristi od počivanja i stvara
se
“
mora
u
u
—
za
uz
a
se
:
4
za
>
na
su:
na
—
i
—
—
na
na
slijedeće: najčešće ispušta kratkotrajnih ovih i ili između kulture između obrada dodatna glavnog kratkotrajne dvije obveć ponovna tih učinke višestruko kultura, jer povoljne poništava usjeva husasvima može roka rada nakon nepovoljno sadržaj djelovati kratkog tala naših radi tlu. kao i u musa, opskrbljivanja vode, Upravo sadržaj bilanci da nažalost masom, njegovoj ponoviti prečesto ganskom utvrditi da teško Pri tome tlo. u i nije ulazorganske gleda i to odnosi kod naročito mnoge međuusjebiljke biljaka, kratkotrajnih isto onoliko ortla obrade zahvatima dodatnim ve, potrebnim izgubi gotovotlo kratmože iz tla koliko se u mase slučaju unijeti preko najboljem ganske lakim tlima. svega kotrajnih biljaka prije kultura
krmnih
Kod
iz vida
se
na
or-
na
samo
u
se
moramo
se
mase
na
a
na
se
u
na
—
prirod siguran se danas krmnih ozimih svugdje gdje uzgaja međuusjeva je Uzgoj oblik kao krmno krme,jerusprkos proizvodnje bilje, priznat vrijedan suštlima i osobito Na nekim ima . lakim staništima, prednosti. brojne krme oblik i to uopnim najsigurniji proizvodnje područjima,jenajprinosniji i pravovremeno i dr. Pravilno kukuruz kao što ako izuzmu okopavine je će, ako krmni ozimi takvim na posebno međuusjevi, staništima, zasijani, jesen hranido i rano više dušikom, daju proljeće ljeta proljeće jačegnojeni Presudna tome toku kulture vih tvari nego u čitave činjenije godine. druge zidana kratkih i rastu ozimi da ca krajem prohladnih u jesen, međuusjevi razdobšto se okolnost Posebno i tokom vegetacijsko proljeća. jepovoljna ozimih
Uzgoj
međuusjeva —
obilan
i
manau
na
ma
se
u
su
u
u
u
za
me
154
.
krmnih
raztome, međuusjeva poklapa obiljem One, pri veliku i vremena po biljnu vijaju jedinici površine. Kako oranicu nakon žetve koristimo ozimogmeđuusjeva Na i lakim tlima može nakon se međupovoljnim položajima još ozimog znatan osobito ako duže izmeusjeva uspješno sijati broj kultura, je razdoblje đu i m eđuusjeva može biti skidanja i zasijavanja slijedećeg, koji glavni knadni. Ako tlo obradi se je lakše, prinovoj pojavljujuznačajnije poteškoće vremenskim radi i prinepovoljnim uvjetima. Drugi usjev č esto, daje toga, urode. Na teškim tlima treba biti: ozimizadovoljavajuće pravilu redoslijed Na teškim tlima se mora odustati od međuusjev drugi usjev. nerijetko ozimine proizvodnje krmnogbilja međuusjevima. Njihova prednost nestaje, i sušnom kišnom obrada teška. i jerje proljeću U ovakvim ili proljetnimljetnim naknadni razdobljima glavni zasijan može biti razviti usjev sustav, rezerve ugrožen j er nije u spio dublji korijenov tlu Treba da u vlage iscrpljene. naglasiti to ipakrijeđe događa, j er je većini i ili godina proizvodnja međuusjeva ozimog glavnog naknadnogusjeva dobra.
lje ozimih
oborina.
s
masu
na-
ne
ne-
u
na
—
—
u
u
u
—
a
su
se
u
|
ozimi Višeotkosni međuusjevi
Landsberška
smjesa Već da stočne zijeposlovično hrane, p osebno kabaste, krajem nestaje i Velik dio stoke radi ili se što osiropočetkom proljeća. toga prodaje kolje, stočni fond. Velik dio stoke bi se uščuvati ako bi se mogao mašuje pojesen svetila veća ozimih krmnih briga sjetvi usjeva. zelenu krmu ozima odmah Najraniju daje ( početkom repica travnja, iza raž zelenu do Iza dolanje sijanagusto košnju polovice travnja). toga ze ozime žitaricama i ozima smjese grahorice, graška ozimog (raž, pšenica do sve odnosno sredine Zob), početka svibnja. Sve ove ozime krmne smjese imaju manu, svaku možemo koristiti jer desetak budući da brzo odnosno Sušiti prezore dana, mogu ogrube. vrlo teško sadrže vode. mnogo jer me
u
a
u
za
sa
:
sa-
mo
se
155
jedna jepredstavljena svijetu godinanašegstoljeća krmna ozima To landsberška trava dolazi koja smjesa, smjesa. je smjesa dobra vrlo sredine do nešto doduše svibnja). Njezina je (odpočetka kasnije lako da se može osobina zeleno,dajeprvoklasnu razmjerno pohraniti među svim stoku. Vrlo brzo se hranu poljoprivredninaprednim proširila ina može landsberška da Pokazalo se cima uspješno sijati smjesa Europe. izbez trava i ozimi ozima vlažnim grašak grahorica gdje tlima, teškim, bii kad bilo tako Osobito mrznu. graškova grahorica nije nekada, otpornih je nova
Tridesetih
—
a
u
za
se
lo.
KA
grahorice kg slijedeći smjesasije i 15 Vicia 20 ljulja) talijanskog kg inkarnatke kg villosa, grahorica (maljava Landsberška
način:
na
se
ozime
35
—
na
hektar.
>.
ili inkarnatka
što
grahorica zataji uslijed takose vom ljulj, talijanski razvija s lučaj Igman nije grahorice selekcijom i lako se sprema. hrana. đer dobra Smjesajegusta brzo klasa i dok se raž Ako grahorica prezori, raži, grahorica sije Iako voli. ne tek pa jeblago lansberškoj zbogtoga počnebujnorazvijati se rano sorte ozimu Dukat, pšenicu j er preporučamo z astupljena, smjesi nije su Problemi s raži i pomoć izbjegnuti poliježe. listopada) (početkom sije zauzima kao trava da Budući i inkarnatkom. ljulj talijanski ljulja talijanskog »kozlićima« osušiti lakše 50% oko mase mnogo (najbolje smjesu je smjesi, landobro Ako silirati. može se a i švedskim i gnojena je uspješno jahačima), do 80 60 odnosno zelene mt/ha do dati 250 može 200 mase, dsberška smjesa sijena. mtc/hasuhogkvalitetnog ili svilandsberšku i Ako mogu popasti smjesu blaga duga, jejesen suho. tlo dok je jošdovoljno nje kod i visoke izdašno ozime Isto kao kod prirode daje gnojenje grahorice, ozime dolazi se tada krma zelena Osim landsberške ranije, jer smjese. toga, i brže trave leguminoze lepirnjače, razvijaju, bujnije (talijanski ljulj) kukuili naknadni Glavni inkarnatka. i ozima ovom usjev grahorica slučaju landsberšku bila ili suncokret na smjesu, pred kojaje gnojena površini otkosa nakon tlo kad isto veći nego glavsmjese,prije gnojimo prirod daju nog usjeva. ima landsberšku za Osim svega, smjesu predgnojidba stajskim gnojem kad ionako nema kasno nost što posla posao previše ljeto, prebacujemo taj da To radovima. štedimo te tako mogućnost stajski jepovoljna proljetnim nema to poveć ima drugih upotrijebimo, vrijeme dodati 30 do dovoljno, kojeg gnoj, treba nismo Ako kultura. kojeg stajskim gnojem, gnojili godnih 80 N 30 to i sa mineralnim treba 40 gnojivima, kultura ili kg,K,O sa tona/ha, gnojiti kao čista u Grahorica 120 do 150 Žismjesi kg/ha. kg/haiP2Os bitreba mineralnim fosfor. taricama gnojivima Gnojidba najbolje reagira landberškom i 14 dana ti Slično sjetve grahorice. je ostatak prije najmanje obavljena dok se ili se kod Dušik svega se daje 1/3, daje daje sjetve smjesom. krajemveljače. prihrani landsberške landsberšku ne Tlo biti Sjetvu smjesu smije prekiselo. i to do 15. treba obaviti koncem uglavnom rujna, najkasnije kolovoza, smjese roka do ne Ako ako rado izmrzne se radi prekasno. toga sije koja inkarnatke, i inkarnatku landsberšku možemo posijati: treba ispustiti smjesu, posijati 100 ozime grahorice kg/ha 25 ljulj kg/ha talijanski Ako
zime
eventualno
—
no-
sa
—
s
se
u
uz
ne
na
u
ovce
:
u
—
ruz
a
za
na
a
u
=
=
=
na
'
s
ne
u
|
za
“
_'
156
,
+ '
bolja. pod-
rujna. Ipak, landsberška
sijatisve do konca
smjesa je nakon se razmakom 15 a redovima s toga cm, u Grahorica se sije sijačicom inkarali ili unakrsno, unakrsno sijati Potom se sijačicom rlja. mogu Grahorica siju se i natka Landsberška travnja 1 do 2 cm, dubini od 3 cm, a inkarnatka smjesa kosi se koncem na Tu
možemo
smjesu
ručno, odvojeno i talijanski i ljulj valjkom. glatkim drljanje valjanje Slijedi ljulj.
mo,
slobodnu
na
a
za
zeleno
u
do
landsberške
nakon
kukuruza,
te kukuruz
će
Spomenuli nekoliko Evo
da
se
dobro
smo
grah grah, kelj, zelje, proso,
sijatisuncokret,
se
trava,
re kao ozimi krmnimošus
se
smjesu. smo
mogu
sudanska
jara
za
Svi ti usjevi razvit
smjese
grahorica, bujno, osobito ako
naklijali silažu. i suncokret krumpir,
mahune,
Ostatak
sredine
uz
nje. Osim
silira-
krme
nepohranjene svibnja. 300, 200 ili čak 400, sijemo kukuruz grupe navodnjavapovršinu
stoke
ishranu
i služi za
mogu
krmni
landsberšku
gnojili koristiti i druge smjese. za
primjera:
grahorice ozime kg/ha repice kg/ha kg/ha talijanskog ljulja. Ka/haC ozime + ozime tla: + 40 10 i 2. Za lakša grahorice kg/ha ogrštice ocjeditija oštrice ili smjese od te trave). 16 20 dvije kgklupčaste ljulja (ili t alijanskog kg/ha ozime 40 krmne raži (rana + 140 gra3. Za različita staništa: sorta) kg/ha kg/ha 20 horice talijanskog ljulja. kg/ha nakon P, K, Ca, navedenih smjesa osnovne (N, gnojidbe jake obavlja Sjetva Meg). dušika do 100 doza visoka Vrlo kg/ha).' (80 daje proljeće treba čemu zrela kad Prvi otkos pri najranija je košnju, komponenta uslijedi duvisoko iznad kosi najmanje 8 gnoji Poslije prvog otkosa paziti da zemlje. dobar i raste travama šičnim drugi otkos. gnojivima, jer ozima daje grahorica .60 otkosa Nakon žetve gnojivima (40 gnoji dušičnim ponovo kg/ha drugog količina ostala tlu i stanovita osfacima nakon žetve Pošto je grahoricetrećiu otkos, N). ako biljnim vodom dobra, može sastoji od dušika, je koji postići opskrbljenost koristiti i bi koristiti otkos može trave, Taj mogao proizvodnju ispašu, tla: 10
i vlažna
teška
1. Za
ozime
40
+
+
20
+
se
se
u
rano
za
se
ne
cm
se
s
se
—
u
se
se
same
sjemena
za
se
trave.
takvog načina
Prednosti
Višeotkosni dećih
a
za
se
ozimi
usjevi imaju
razloga:
proizvodnje
krme
zbogslijemeđuusjevima,
pred prednost
ozimim
tri žetve.
i sjetva, ali najmanje
jedna i mehanizirana. 2. Žetva je lagana ili kao silaža koristi 3. zelena, ispaša. masa sijeno, Biljna dubinama. različitim iskorišteno 4. Tlo je protkano i korijenjem to i treba ga obrađivati, 14 5. Tlo je najmanje vrijeme pokriveno mjeseci čega obogaćuje organskom lijed ili sl. tlima nisu 6. Na jer presuha djetelinu plitka, koja pogodna može krme biti zamjena taj način djetelinu. proizvodnje relativno krme kod takve 7. Prirodi sigurni. Radi osiguranja dobre proizvodnje i odabrati zimu smjesu, otpornosti mogu komponente odgovarajuće tlu. kom iskorištenje zimske je dobro vlage slučaju moguće odnosu landsberšku da tome 8. Prednost prvi otkos 1. Samo
obrada
se
na
ne
us-
za
masom.
se
za
crvenu
—
crvenu
za
—
su
su
se
na
za
a
tako
mnogo vrlo
u
sva-
u
u
smjesu
na
je u
je
ra-.
dobiva bolje proljeće rani otkos krme. obliku može koristiti pojačana dušičnog 9. Pri tom gnojiva. doza proizvodnje sukcesivno rast 10. Ozimi produžuju predstavskomponentama koje međuusjevi kultura. većinu gnojidbi dobrar pri preduvjet drugih .ljaju odgovarajućeg stoke. krme Navedeni načini tiniji i prehranu najzdraviji proizvodnje najjef Lončar Dr. Ante niji,da
se
prvi
tjedni
vegetacije
u
koristi te
mogu
se
se
za
su
za
q
157
a
Nova cijenamlijeka što
smo
listu«
u
8
u
a
su
se
*
ko-
uslijed prilika »Mljekarskom broj najavili, listorasta mljekare početkom Hrvatska, inflacije, jima našla.Republika padadogovorile korekciju otkupne mlijeka. cijene i učinile su "Slično granične Republike. analizirana i Kod o visini dogovaranja mlijeka proizvođača, je cijene da od 7. 1991. moć sporazum pa kupovna listopada potrošača,jepostignut ili litru mli2,08 dinara 1,67 dinara godine povećacijena jedinice dinara m.m. sa 6,00 7,488 (25%). jeka 3,6% časa budžet no i da se ovoga za mlijeko, poveća premija Nastojali a te iznad Hrvatske nema (da sredstava postojećih veličina, Republike podsjetimo): ravničarskom litru m.m. 1 s dinara 0,75 podmlijeka mlijeka3,2% i ručju, dinara za 1 litru mlijekabrdsko“1/00 mlijeka3,2% Hrvatske. Republike planinskom području iznomasnoće različite i za Prema osnovna tome, mlijeka cijenapremija siti će kakoslijedi: Kao
nama
za
se
masne
sa
sa
na
na
,
|
smo
su
I
-
u
za
'
ae
a)
Ravničarsko
područje
masnoća .
3,6
3,7
3,8 3,9 4,0 4,1 42
b)
Brdsko
8,1120
'
“
masnoća
8,3318
8,5632 8,7946 9,0261 9,2575 9,4889 9,7204
.
Hrvatske
premija 1,0000 1,0313 1,0625 1,0938 1,1250 1,15863 1,1875 “.1,2188
cijena
6,8640 7,0720 7,2800 7,4880 7,6960 7,9040 8,1120 8,3200 8,5280 8,71360 .
,
7,8689 8,1003
0,9609 0,9844
6,6560
,
7,6374
0,8438 0,8670 0,8906 0,9141 0,9375
*
.
osnovna
7,4060
0,8203
8,3200 8,5280 8,7360
<“
ukupno
.
planinsko područje Republike 3,2 3,3 3,4 3,5 368 3,7 3,8 39 4,0 4,1 4,2
premija 0,7500 0,7734 0,7969
cijena
6,6560 6,8640 7,0720 7,2800 7,4880 7,6960 7,9040
3,2
3,3 3,4 3,5
Hrvatske
Republike osnovna
u
m.m.
s
:
,
;
1,2500 1,2813 -1,3125
ukupno .
:
7,6560 7,8953 8,1345 8,3738 8,6130 8,8523 9,0915 9,3308 9,5700
9,8093 10,0485
se
HUMANITARNA »Litra
mlijeka
AKCIJA za
prognano
dijete«
Na svojojredovnoj sjedniciod 17.10.91.godine PredsjedništvoUdruženjaprihvatilo je prijedlogakcije »LITRA MLIJEKA ZA PROGNANO DIJETE« i donijelo ZAKLJUČAK, da akcijom obuhvate: se mljekarskiradniciu RepubliciHrvatskoj proizvođačimlijekau RepubliciHrvatskoj. Akciju treba voditi preko mljekara,a sve u suglasnostis odgovarajućom republičkom institucijom, koja će pratiti rad Odbora akcije. U tu svrhu tiskati će se odgovarajućivrijednosni bonovi (10din)kao na naslovnojstraniMljekarskog lista. —
—
Sve informacije možete dobitina telefonUdruženja Zagreb, Ilica 31/IIl. Tel.041/424420. ODBOR AKCIJE: — JurajČičmak tajnikUdruženja ZlataVranić članPredsjedništva .Zoran Martić predstavnikiz»Dukata« —
—
—
—
—
—
KUPNJOM NASU
MARKICE PROGNANU
POMAŽETE DJECU.
.
Uredništvo
159
KUPON.
NAGRADNI IME I PREZIME PROIZVOĐAČA ADRESA I POŠTA KOME PREDAJE MLIJEKO NAGRADNO
PITANJE:
PROIZVODI
KOJA MLJEKARA SIR RIBANAC?
Odgovori: a) »Dukat« Zagreb b) »Sirela«—.Bjelovar Cc)»Mljekara« Zadar —
—
Zaokružiti točan odgovor! »Mljekarskog Zagreb, Republike Hrvatske,
Odgovorešaljite Napomena:ta«: isključivo radnika Udruženje mljekarskih Nica 31/1II.
adresu
na
“
U
izvolite
slučaju nejasnoća
_ =_m_______Č,ČČ_Č ČPP savjet: Bolić, Izd dipl. Stjepan Deneš, dipl. inž.,
se
ro
obratiti
na
,
Antun
Bratanović, dipl. inž., Stjepan Brlek, dipl. inž. Vesna Jovanović-Bunta, doc, dr. Mirza Miroslav Hadžiosmanović, Kobra, dipl. inž., dr. Berislav Majić, Ivan Miljanović, dipl. vet., Slavko Pehal, dipl. inž., Petrić Vlado, dipl. inž., Miljenko Turk, dipl. inž.,
mr.
vet.
Mašek,
Milan
dipl. inž., Nada
Dubravka Vuković.Svoboda.
dipl
Uređivački
Brčić, dipl.inž., dr. Pavao
odbor:
Mirko
Clavni
i odgovorni
Tehnički
urednik:
urednik: Vera
Vlasnik
i izdavač:
*Uprava
i uredništvo:
Mjesečna Tiraž:
pretplata 40.000 primjeraka
Tisak:
Grafička
160
broj:
041-424-420.
.—..— NN
i
avački
lis-
izdavača
Caput, dr. Mirza
Hadžiosmanović
Stjepan Deneš, dipl. inž..
Volarić, dipl. inž.
Udruženje
škola
vet
mljekarskih
' :
radnika
Republike
Hrvatske
Zagreb, Nica 31/III, tel.424-420
u
za
privredne mjesečno
Zagrebu
organizacije
i ustanove ,
kao
i za
proizvođače
iznosi
10.00 d, :