Mljekarski list 10-1991

LITRA

MLIJEKA

ZA

LANAC

PROGNANO

SOLIDARNOSTI

m

DIJETE

Fr

V

SVN

LL

o z a

I1SONEHEVGOI1IOS

< o

-_

o LJ

o < z < “

UDRUŽENJE

GODINA

LANAC

SOLIDARNOSTI

MLJEKARSKIH REPUBLIKE

XXVIII

HRVATSKE

RADNIKA

-

2

Otrovanjastoke plijesnima(mikotoksinima)

.

koja mikroorganizmi gotovo hrane. toksičnosti kontaminirana plijesnima.

Brojplijesni nije korelaciji je toksi30—40% da samo plijesni) stvaraju (toksinogene plijesni Pretpostavlja i to samo i ne ne po zdravlje već uvijek, ljudi životilja (mikotoksine) opasne hrane. klime i “određenim čuvanja uvjetima tvari Mikotoksini toksinogenih plijesni. (metaboliti) produkti izmjene i u već nalaziti samo ne Mikotoksini mogu pljesnivoj hrani, priočigledno 7—10 1—2 se vidno a dana, zdravoj hrani,stvarajutijekom dana, najčešće to ako uvjeti. postoje oko iako 100 vrsta nisu speciSimptomi otrovanja specifični,jepoznato Od metodama. odrediti fičnih mikotoksina se najvažnikemijskim koji mogu treba zdravstvene poremetnje nabrojinajveće uzrokuju koji jihmikotoksina, ti; Plijesni

veoma

su

i

rašireni

hrane

nema

ni-

s

u

se

u

Iki:

I

*

su

u

se

za

a

2

za

:

'

-

Aflatoksine ,

Aspergilplijesni proizvode aflatoksina, i i a lus. Toksini oboljenje uzrokuju jetrebubrega,imajuutjecaj nepravilan i rast i organizma pad otpornosti oboljenja fetusa, pojavemalignih razvoj uvoznim sinalaze na Aflatoksini se najčešće djelovanje). (imunosupresivno suncokretove uzorcima nađeni kod na: nas su a rovinama, sačme, kukuruzu, doali ga ima voća i i dr. ; mala, povrća j e svježeg silaže, sijena Kontaminacija sekundarnom što se može u kontamiobjasniti prerađevinama sta njihovim iz okoliša. ili prekostrojevapribora nacijom doZa više aflatoksin Na su govedaje govedamanjeosjetljiva, perad. krave i a sadrži da hrana 0,05 mg/kg, mlade najviše aflatoksina zvoljeno mliaflatoksina količina Već 0,02 0,01 mg/kg. svega mg/kgsmanjuje životinje oštetiti i može jetru. ječnost uzisata nakon 12—24 već i to se poslije mlijekom Aflatoksini izlučuju teladiu toksini su veoma za način Na hrane. kontaminirane opasni taj manja nalaze i u se prerađevimliječnim Aflatoksine posebnodjece. ljudi, prehrani tokda treba iz nama naglasitije mlijeka, jer proizvedenimkontaminiranog Mikotoksiuništava. ne i se “siri termostabilan otporan toplinukuhanjem tj. ili da tako kiseline i ni produžavajusprečavaju mliječne djeluju bakterije i što mlijeka. preradu "kiselenje mlijeka, jevažno proizvodnju Ohratoksini Ima

više

vrsta

neke.vrste

ga

a

na

“

a

za

-

na

na

“

za

*

Aspergillus plijesni kojestvaraju žitaricama Dolaze neke vrste Penicillium. pšenikukuruz, (ječam, najčešće visoka im 'i visoku Uz i na toplina pogoduje vlagu leguminoza. ca) zrnju količiVeće stvarati i iako (— temperaturi niskoj pri mogu C), (20— dana. već za stvoriti se ohratoksina mogu 7— povoljne uvjete 2*C).

25 Ohratoksini većinorm i organe imaju probavne bubrege, oštećuju jetru, 14 ali i Također nakupljatalože, mlijekom, izlučuju djelovanje. kancerogeno obrada ih termička samo kako tkivima i u djelomice životinja, organima ju, u nađu ako biti se veoma uništava u posebno mogu hrani, ljudskoj opasni djece. prehrani Veliohratoksine sadrži —0,2 da 0,1 U hrani mg/kg. najviše dozvoljeno je hrani i žitaricama nađene ohratoksina su količine ke u posebno drugoj Ohratoksini

su

također

i

mikotoksini

na

%

ne

“

se

uz

se a

:

JE

-

'

na

146

i vladaju učestala bubrežna područjima koja poznatagdje oboljenja ljudi nef! što se (endemičke ropatije), međusobnouzročno povezuje.

Fusariatoksini su

.

našoj hrani.

To toksis točnoj su najčešći ni roda Fusarium ili Ima više plijesni (bijela plijesanplijesan fusariapolja). štetne: zearalenom a treba i trihotecene. toksina, naglasiti posebno.

Zearalenon mikotoksin kod nas kukuručesto koji je javlja ako nakon i kišne zu, do zahlađenaročito, vrućegljeta dolazi naglog jeseni i to prema nalazima više na sušenom ku(toplinski stres), nja prirodno klipu kuruza.

Na zearalenon zatim koze i Za ovce, najosjetljivije svinje, goveda. da hrana sadrži 3 mg zearalenona hrane.

1 govedajedozvoljeno najviše kg Toksične ako hrana mogu pojave kod životinja sadrži pojaviti zearalenon 1—5 svega mg/kg. gonjenja. zearalenonom se Otrovanja očituju pojavama»lažnog (estrustidnice u nesa) otjecanjem (vulve), poremetnjama spolnim aktivnostima, mrtve izvalama rodnice i plodnosti, pobačaju, rađanju mladunčadi, rektuma, u i vimena dr. i poremetnjamamliječnosti, povećanjuupalama Zearalenon često dolazi s zajednodrugimtoksinima;Fusarium plijesni, s trihotecenima.

U trihotecena npr oko 40 različitih kao skupinu spada mikoi i toksina koji uzrokuju probavne poremetnjeimajukancerogeno, mutageno i infektivimunosupresivno omogućavaju djelovanje n ajena sekundarno tj. oboljenja. postojani Trihoteceni kao.i zearalenon mikotoksini, veoma au telad za 0,3 za krmnim smjesama mg, dozvoljeno jenajviše z goveda0,8.mg/kg.

Fusariatoksini

mikotoksini

su

u

\

se

veoma

su

na

a

u

se

s

na

su

a

Pa

€

+

Stahibotriotoksini alternas ili čađava stvara Stahibotriotoksine plijesan Stachybotrys (crna krmivima kudolazi (sijenu, slami, voluminoznim plijesan) kojanajčešće obično žitaricama. se a Stoga stahibotriotoksikozeobokuruzovini), rijeđe i k oličini dobivaju grubuhranu,a goca. koja Keoe većoj lijevaju starija telad veoma | rijetko. kretanje! izazivaju Stahibotriotoksini klonulost nesigurno životinje, iz nosa, jakoslinjenje, proljev, hermoragičnu diatezu, iscjedak Životinje drhtanje mišića, stahibotriotoksinima sl. otrovane nekrozu repa mogu i pobačaje, dana. već 2—12 uginuti tijekom DOVEĆAVAJU i treba reći da kiseline toksin rena Ovaj jeotporan kiseline, silažomi. hranidbi znati važno što —— sorpciju kontaminiranom toksina, je pri uzrokovanih tnikotoksikoza moSprečavanje mikotoksinima) (oboljenja svih i suzbipoduzimanjem mjerakojesprečavaju razvoj gućej&“prvenstveno — osušiti ili da treba ubirati hranu To znači pravilno navrijeme, p lijesan. jaju _ način. treba osuhranu i konzervirati na dakle, odgovarajući Hranu, spremiti —————šiti zračenim skladištima. i dobro 13—14% i čuvati u suhim vlage ispod bilo šta velike i Teškoće su poduzimatisanaciji, jenemoguće gotovo količinama.

Mikotoksini štetnim sadrži ako po mikotoksine zdravlje —— hrana obrada i termička su kuhanje.ne pomaže sanaciji termostabilni, takoda __ ili mesnim i — ostaje toksičnost pona Životinja mliječnim hrane, — hranu. kontaminiranu su _ koje uzimale —— na

na

.

u

-

u

u

u

a

u

147

sačuvani

da

što znači

hra-

Mikotoksiniotporni kiseline, ostaju mikotoksii hrane kontaminirane a ni i nakonsiliranja; plijesnima siliranje osnovi nima problem. riješava neki i da se postižu Čini mikotoksina alkalije osjetljivost postoji ističu Posebno i s lužinama zultati amonijakom. pokusimatretiranjakontaminirane mikotoksinima hrane nakon zultati dobiveni tretiranja neaktivi bentonita kim zeolita, koji imajupovršinsku alumosilikata, spojevima toksina. i nost sposobnost apsorpcije kontaminiradobri rezultati nakon su vezi .S tim tretiranja postignuti višestruUBEA ima 70 UBEOM 70 nih krmiva Kutina).

(INAi sadrži ureu, ko aktivirani bentonit koja (BENAL) posebno PETROKEMIJA djelovanje, jer uništava hidrolizira djeluje plijesan, Naime,amonijak amonijak. spontano BENAL i vezaadsorpcijom djelovanjem, fizikalnomikocidno, za smislu. hranu čini toksina prehranu upotrebljivom izvjesnom njem kemijskim prvenstveno goveda. hrani ako nađu štetni mikotoksini veoma i tome "Prema plijesni i sanacinačini nisu i napose, plijesni djelotvorni suzbijanja ljudi, jer životinja hrane kontaminirane mikotoksinima. je Dr. Stjepan Feldhofer Hranidba teladi i na

su

u

s

ne

u

re-

se

na

re-

se

u

s

,

u

s

u

a

u

SAA

(nastavakbroja 9/91.)

u

se

su

iz

Hranidba

Voze

teladi

kupljene

posebnom Kupljenu prvitjedan takva telad tood telad To žimu. kupljenu nakupaca, vrijedi jer pogotovo bilo kakve 24 do 48 kom nema mogućnost konzumacije sati) (često transporta već i velike količine tetelad hrane.

Tokom samo gubi energiju transporta telad kučine i elektrolite. Takvu po najbolje njenapajati preporuci je njom mlikoličinama dva do tri dnevno mačkih s otopine stručnjaka, manjim puta shemi: prema slijedećoj ječne zamjene, nabave Tablica otopine 4. Shema tjednu nakon napajanja teladi prvom (temperatura oko 38 C) dodano 100 g 1. obrok 2,01 1, dan je koji grožđanog čaja* soli i 18 g šećera da žličice) kuhinjske(2čajne 80 g 2. obrok zamjene otopine mliječne eventualno mliječne 101 litri telad

nabave

nakon

treba

hraniti

re-

po

za

ne

a

s

-

u

u

3

s

zamjene

po

plus 80 g mliječne voda

dan

2.

dva

puta

1,01 .

otopine zamjene

mliječne litri

zamjene

s

po

plus 80 g mliječne voda

.

3. dan

tri puta

101

otopine zamjene

mliječne litri

zamjene

s

po

plus

voda“

4. dan

tri puta

1,51

otopine zamjene

mliječne litri

zamjene

s

100

g

po

mliječne plus

voda

.

5. dan

151

tri puta

otopine mliječne

zamjene

zamjene

s

6.dan

tri puta

2,01

g

litri

po

mliječne

plus 130 g mliječne voda

.

*'

120

otopine “ zamjene

mliječne litri

zamjene

s

po

plus 130 g mliječne voda

7. dan

“tri

201

puta

+

zamjene otopine mliječne litri zamjene

s

po

'

plus

voda

.

Zbog dobar i *

velike

koncentracije najbolje tanina od kamilice je čaj

je teladi dati

crni

čaj,

međutim

ako

nema

ga

otomlaka daje voda, najranije Ako teletu iza se voda pinemliječne ponudi zamjene. odmah mliječne otopine odlazi direktno buu tada prekojednjakovog zamjene žlijeba sirište, i rag. Ta voda u sirištu razređuje (mliječnu mlijeko zamjenu)smanjuje grušaKao može Osim se nje. posljedica zgrušavanja smanjenog proljev. toga javiti tada će i u vode koncentrirane hrane i za buragunedostajati probavu sijena. šećerom i soli teladi se kao s obrok Umjesto čaja grožđanim kuhinjskom prvi dati i može elektrolita. otopina Ovakav način teladi trebalo bi bez obzira li napajanja primjenjivati je mlada telad sasvim ili telad kupljena (10— dana) starija (1,5 mjeseca). što telad tome našim do dobi Razlog seljačkim gazdinstvima je pravilu na 20 —2 od 2 do 3 i g otovo pije naviknuta uzimanje isključivo mlijekonije mjeseca količina i spomena vrijednih smjesesijena.

Nakon telad se hrani prvog tjedna (privikavanja) kupljenu dalje smanjekoličinama nim telad i te starterom za po volji mliječne (tabzamjene sijenom lica Od teladi može i kvalitetna kukuse uz trećeg 5). tjedna ponuditi sijeno silaža 30% suhe i/ilidobro silaža. Mlada travna (s tvari) kupprovenuta telad hrani metodi od tekuće hrane se po ranog. u trajanju ljena odbijanja dok telad kozumirati barem 5—6 startera 1 tjedana, odnosno kg počne dan. telad može već od dana nakon 70—80 Starija kupljena (teška kg) drugog konzumirati dva 3 1 po g mliječkupovine mliječne (100 puta otopine zamjene litri do 100 ne u po Koncentracija vode). g/lostaje zamjene nepromjenjena ali trećem 75 prva dva tjedna, tjednu g/l, zadnjemtjednu smanjuje nakon količina 50 na se g/l.

Zadnji tjedan (četvrti kupovine) mliječne zamjene Osim telad dodo potpunog ukidanja. mliječne postepeno smanjuje zamjene biva kvalitetno otkosa silažu i prvog najkvalitetniju(kukuruznu starter, sijeno ili Uz sve navedeno telad imati i na travnu). raspolaganju pitku vodu, iz automatskih p o pojilica. najbolje volji hraniti telad Od nakon može se toplom kupovine drugogtjedna Da bi ilihladnom (37— (13— mliječne izbjegli otopinom zamjene. hladna kiselise probavni mliječna mravljom poremećaji zamjenazakiseljuje 38*%C) 18%C) U kiseline mlinom. mliječnih proizvođaći zamjenadodaju novije vrijeme kao tako da se mliječne ječne prilikom zamjene konzervans, otapanja zamjeod 5,2 do 5,5, što korisne u vodi zadovoljavajuće. postiže pH Uzgajači koji nije morali bi kontrolirati indikator te takve mliječne pH otopine zamjene papiUkoliko koristi konvencionalna zakirom. se mliječna zamjenanajbolje je ml koncentrirane koristiti kiselinu 30ml razrjeđene seljavanje mravlju (3 ili

Dodatno

teladi

ali

i

se

nakon

15 minuta

a

ne

u

u

na

ruzna

ne

na

:

se

u

na

a

u

mora

se

u

za

149

mliječnu zakiseljenu odbija ispočetka piti otopine).

Manjibroj šećer i takvu umočiti treba sisku ponuditi grožđani (dudu) s toga zamjenu, ako i sisku teladi. Telad privikava najlakše zakiseljenu otopinu Povremenim kako to iz priopisano. boce, plastične je ranije napaja elastične, teletu usta. boce prska plastične mlijeko tiskanjem po

teladi

litri

u

se

*

se

na

na

u

5. Hranidba

Tablica

kupljene

m

teladi

metodi

po

odbića

ranog

III“

ml.

Otopine zamjena kupovine l nakon

Dani ,

1—7 8—39 .

;

,

Prema 6

40

5

41

4

42

3

Ukupno

Mliječna zamj.

(prah) g/l shemi 130 130 130

Starter

kg

kg

u.

PO VOLJI

Voda 1

Sijeno

i

tablici 4. *

PO

PO

VOLJI

VOLJI

130

231

“29.60

“10

(25

_

Mr.

u broju11/91.)

(Nastavak

Posavi

Marjan

izložbau Riedu Poljoprivredna

iz Hrvatske

poljoprivredni znaju stručnjaci poljoprivrednici Brojni izložba izložbu Spomenuta GornjaAustrija.

Ridu, Poljoprivrednu glasovitu od 31. bila održana vremenu svake održava se godine ovogodišnja je dvije 35 izložbi Na popu8. do 8. 9. 1991. koje ovogodišnjoj sudjelovalo je zemalja dvorana i 37 do Riedu nile posljednjeg Sajma mjesta, tj. izložbeni prostor tvrtke izložile m? po183.000 otyorenom s vjetske Brojne prostoru. gotovo što i ostalo u nfehanizaciju gospodarstvu.“ ljoprivrednu jepotrebno seljačkom izložbi ovasmotra draž Posebnu konja, goveda, svinja, Poljoprivrednoj daje siizložbe dana Prva 4 koza i ca, Poljoprivredne predvode peradi. trajanja bila 80. i nakon mentalci proslava Zapaženaje togadrugepasminegoveda. i 60. smeđe uzgoja pasminegoveda Austriji obljetnica obljetnice uzgoja i

*

|

za

u

u

a

su

u

u

su

na

se

.

u

|

150

| '

crno-šare

No, broju grla pasminegoveda. prednost imaju ci Rieda simentalaca i jerjepodručje najpoznatije područje uzgojno Austriji Europi!

Na smotri simentalaca bilo izloženo 140 razvrstanih ukupnoje grla razrede.

Kod krava to te prema lakmlijeka, je ukupnaproizvodnja završenoj bikova kod starosti i završenom testu na prema progenom taciji nasljedna kod kćeri i mast prenose koje potomke, svojstva mlječnost, mliječna je bjelančevine dnevni sinova a kod u prirastgramima.

Treba kravu »Mali« života mli82.996 na upozoriti kojaje proizvela kg Krava »Mali« i završila 12 i ponojeka! nadalje proizvodi mlijeko, laktacija je bređa. količinu mli7.618 Najveću mlijeka je proizvela je 9- laktaciji kg masti i 6. 9. 1976. jeka 4,50% mliječne 3,4%bjelančevina.

Oteljena je oj bilo bikova kćerima.

To bili bikovi »PaZanimljivo predvođenje je »Hannes« i »Pasta«. bikovi izvrsno preno»Morello«, »Streif«, ris«, Spomenuti dobra količinu ibjelančevina masti nasljedna mlijeka, mliječne svojstva kod sinova i tovnost. visina kod bikova 156 cm Prosječna grebena težina je 1.215kg.

Veliki i u muznih To se posenapredak zapažen uređaja. je proizvodnji tvrtke »Westfalia bice odnosi i »Miele«.

Tvrtka na »AlfaSeparator« »Alfa-Laval« izložila model novi »Harnazivom uređaja pod jesvoj Laval«, muznog skladnost između i krave. kod 'a to znači mony« uređaja Poboljšana rješenja muzilica zaštićena.

Skladnost između i krave uređaja mužnju patentom što vimena od velike koristi za stočara. dugotrajno zdravlje osigurava je Dobro da i izložbi bile jeprimjetiti ovogodišnjoj Poljoprivrednoj održane međunarodne smotre, brojne primjerice: veliku

po

simental-

u

'

u

:

u

a

na

za

vo

u

s

s

se

su

na

.

a

a

*

su

za

su

na

-.

ro.

Ocjenjivanje

2.

simentalaca

u

Riedu

sajamsjemena IFASA,međunarodni sajamgraditeljstva BAUFA,međunarodni međunarodni poljoprivredni sajam ILM, široke robe međunarodni potrošnje sajam AWAM, i tržište imati reći da će slobodno odraza dobro Na europsko kraju je može imati, posljedice proizvodnjukakve poljoprivrednu austrijsku visve dati odgovor. nisu službe stručne Nadalje,Austriji Austriji mogle »Poduraznih še o »Alpeprimjerice: regijaEuropi, govori značaju nalazi se i citiranim svim navske regijama zemlje« »Mediteranske zemlje«, Jadran«, našim To jei upozorenje Hrvatska. naša službama stručnim poljoprivrednim i što za proizvodnju! boljuekonomičniju Mašek i Zlatko Krmne kulturena oranicama k

—

—

—

—

na

sve

a

se

u

u

u

a

u

'

sra

"_

_-

(nastavakbroja 9/91.) iz

Obrada

tla

međuus(naročito postrnih jedovoljno tlo nakon 10 iličak višebraznim jeva) predusjeva plitko prašiti plugom(do cm) obraditi kultivatorom odnosno To samo a tanjuračom.jemeđutimpogrešno, naročito teška može česta ne tla, gdjekorijenje međuusjeva prodrijeti Osim tako obrade vrlo slojeve. toga slučaju plitke dublje, zbijene proklije mnogo koji gušimeđuusjev. sjemenakorova, Zato traba i obraditi tlo kod ozimih međuusjeve dublje (20— cm), i Kod i naknadnih učito međuusjeva još dublje. njihkod međuusjeva može 25 ili odmah te niti običnim za u nakonsjetve sjetve usjeve vrijeme oranjemjer Kod treba tlo ima također vlage. postrnih međuusjeva prorahliti još dovoljno tako ali ako ikako bez okretanja mogućnosti po duboko, moguće, brazde, je čuva. ako se plugom,jer vlagaboljekoristiti No, mogućeprorahliti tanjurastim nije tlo tako i tlo rahlo. nego duboko, bolje kojenije dovoljno je preorati, Kod vlažnost što brža obrada i međuusjeva, dakle, postrnih najveću imaju . ako dana nakon sjetva, jemdgućejošistog skidanja predusjeva. suho, ozimih ako tlo vrlo i međuusjeva, je Kod sjetve postrnih grudastoi treba tlo da bi i teški ravna upotrijebiti Cambrigevaljak, poslije koji oranja žetva. S i mehanizirana lakše izvršila strane, druge valjanjem kasnije sjetva, i iz u se vlage dubljihpovršinske uspostavlja kapilaritet omogućujedizanje osobito biti i će Često slojeve. potrebno površinski sloj laganoplitko podrljati, ćemo tako kore i presmo valjkom, valjali glatkim spriječiti ako jer stvaranje kinuti kapilaritet sloju.: najgornjem “Do

nedavno

smatralo

se

da

kod

za

u

u

'

za

se

«

se

a

.

-

|

u

..

+ Gnojidba

mn trabamo ih i dobro Ako želimo imati s gnojiti uspjeha jer žetva traži i iste dvokratna površine pojačanu gnojidbu. razdoblju kratku da Kad u kojem znamo međuusjevi imaju vegetaciju, da im moramo bildati velike dovoljno prirode, osigurati je jasno moraju dušikom lako obliku. i to samo se Lepirnjačegnoje jnih hraniva, usvojivom dušičnih troše mnogo dok svi ostali i to 1/3 prije gnojiva, sjetve, usjevi startno, rasta.

2/3 navrata u toku 2— 3 s

,

nam

u

a

152

u

:

|

Obavijesti mljekara...

o

iz

D.P. PREHRAMBENA

»VINDIJA«

PRILOG,

65—70,

|

1991.

INDUSTRIJA

VARAŽDIN,

MEĐIMURSKA

8

Dezinfekcija vimena i. mljekarskogpribora dobivanje higijenski kvalitetnog mlijeka brojem i sa što mehaničkih nećistoća nužno stalno i susmikroorganizama manje je tavno većih robnih i farmi a kod vimena i čišćenje, proizvođača dezinfekcija mljekarskog pribora. dok se dezinfekcinečistoće, Čišćenjem uklanjamo vidljive podpojmom ili uklas tretiranih postupak kojim jepodrazumijeva predmeta površina ali biti uzročmogu nevidljivi njaju mikroorganizmi.

Mikroorganizmi prisutni nici različitih bolesti te neadekvatno održavanim priborom prenositi m ogu zdrave Osim na iako životinje. togaprisustvo većegbroja mikroorganizama, znatno narušava kvalitetu i uzrokuje bolesti, mlijeka sužuje mogućnost upotrebe. njegove kemijski Sredstva su klora bazi dezinfekciju najčešće koji spojevi baktericidno naročito djelovanje.

Upotreba dezinficijensa imaju poželjna je kod muznih čaše sisne su aparata, korištenja gdje zbogtežeg održavanja higistalan izvor nakon dobro se kontaminacije.

Stoga preporučuje jene mužnje vrućom vodom i do s mljekarski pribor oprati detergentom slijedeće mužnje čašice držati sisne u trepotopljenedezinficijensu.

Prije dezinficijens mužnje ba dobro Tu da nakon isprati.valja mljekarskog upozoritiispiranju pribora treba i to uraditi vrlo puno dezinficijensom posvetiti pažnje tretiranja savjesPrisustvo vrlo niskim no.

1 može dezinficijensa mlijeku koncentracijama sir ili za prou mlijeka preradu utjecatipogodnost fermentirane mliječne izvode. kulture od se Starter sastavljenemliječno kiselinskih bakterija koje Za

.

s

relativno

malim

se

se

ne

za

.

.

na

u

u-

na

m

mljekarskoj tehnologiji skih sredstava fermentativne koji sprečavaju koriste

naročito

u

S

su

osjetljive na

rezidue

dezinficij-

procese.

Silva

Evačić, dipl. ing.

INDUSTRIJA POLJOPRIVREDNO VELIKI ZDEKCI PREHRAMIBENA '

»Zdenka« dobilaizvoznu dozvolu dodobilo izvoznu »Zdenka« Društveno dana poduzeće je Prije mjesec od direkvelikom smo izvozni o tom potražili uspjehu Informacije broj. zvolu, Kondor: inž. Zvonimira tora Sektora proizvodi, dipl.

Mliječni LI

da

kao

izvoz-

»Prije počinju nastojanja registriramo godine dvije tržište prema izvoz na da ostvarimo pravo proizvoda svjetsko firma, izvršibi se to Da riormama. ostvariti, morali sanitarnim moglo svjetskim standardima veterinarskim i sanitarnim ti prema pogona vanjskog uređenje sirevi.

Radna naročito dozvole Topljeni jedinica pomogla Dobijanju je svijeta. znakom i imenašim znači da se mi, broja, dobijanje Konkretno, izvoznog bili »Assada Do za bez vani nom, posrednici posrednika. pojavljujemo i »Voće«. »Zamex«, tra«, i saizredali su se U pogona republički općinski, proizvodnih pregledu svi su Po sanitarni vezni inspekcija, uklanjani pregledima inspektorati.

Svi ti zahvati. od dostaci do građevinskih. tehnoloških sanitarnih, urodili plodom. kraju izvoz Glavni i osnovni Vrojd topljenog jest razlog dobijanje izvoznog izvozili tržište. američko sira za godine dvije Posljednje pizzui U toku kolovoza tuđim imenom. ugovoresir p olovini prvoj rujna pod Topizzella vode i 100 tona za kupca,pregovori američkog Topizzelle jerealizacija iz asortimana Zdenkinih o drugimproizvodimaširokog proizvoda.

Obzirom tešku lošu turističku na na situacijutržištu, kojoj bili »udarni« 7. i 8. termini dosadašnjih godina proizvodnji topljemjesec i moć sira te na znatno nog polutvrdog našegdruštva, oslabljenu kupovnu tražiti izlaz tržištu. svih tih stranom prisiljeni Zbog ograničavajućih Sektor onoliko tržište sira koliko okolnosti, Mliječni proizvodi, proizvodi traži, bez velikih zaliha. stvaranja naša

se

na

na

smo

s

su

nas

.

ne-

su

—

na E

za

na

u

smo

se

a

na

'

na

sezonu

su

u

smo

a

na

:

u

MN

Silo

LA

VI

TE

mliječna

zamjenica

telad za

'

Sirovinski sastav: glukoza, sirutka mlijeko i antiObrano prašu, brašno, s ojino mast, vitamini, minerali. biotici, u

Namjena: Mliječna zamjenica namijenjena je do 2 starosti. kravlje mlijeko mjeseca Način pripreme: »Vitela«

ishrani

teladi

kao zamjena

za

praMliječna zamjenica priprema potrebna žu količinom s vode dok se ne izmiješa tople (temperature manjom 40— zatim doda ostala vode 1:7 težinski dio otopi, količina tople (jedan omjeru 50%C), »Vitele« 1 sedam dijelova vode).

tako

se

da

količina

se

se

»Vitele«

u

u

mora Mliječna zamjenica prilikom 35%C napajanja imatitemperaturu Program 0—

8. dana

7—15.

dana

16—20.

dana

21—55.

dana

56—57.

dana

57—58.

dana

58—60.

dana

hranidbe: —

—

—

—

—

kolostrum kravlje mlijeko 31 >»Vitele« 131 kravljeg mlijeka 61 »Vitele« (2 3.1) 51 »Vitele« x

.

—

41

—

1—2

:

»Vitele» Kk »Vitele«

Jedna mjericasadrži125 g »Vitele« pripremu odmjerenu litre u staviti Za jedne . zamjenice posudu jednu mjericu 1 nadopuniti vodom do litre. »Vitele« toplom jedne 68

| |

Telad

pokusnoj

hranidbi

u

»VITELOM«

na

farmi

Samarica

.

Dnevna

upotreba:

Napajanje 2 puta U toku

dnevno.

»Vitelom«

napajanja »Starter« za te kvalitetno vodu i telad, sijeno telad

imati

mora

na

po

raspolaganju Volji.

krmnu

smjesu

Kontrola: kontrolira >»Vitelu«

Fakultet

u poljoprivrednih Zagrebu, Institut stočarstvo i mljekarstvo.

Za sve i izvolite obratiti adresu: na informacije isporuke Industrija »Sirela«, 43000 Velike Sredice p.o.

9, tel. 043/24455 mliječnih proizvoda Bjelovar, U »Vitelu« možete nabaviti Bjelovaru »Sirelinoj« prodavaonici; Lisinskog 4/a

znanosti

za

Sveučilišta

'

se

u

'

Dukat

p.p.

Zagreb

Mljekara

|

Redoviteanalizemlijekaproizvođača mlijeka organiziran je mljekari mlivozilu. cestovnom sabirališta i p reuzimanja Prigodom mlijeka skupnog laborauzorak uzima svakodnevno sabiralištima seoskim mlijeka jeka sabiralištu kamiona Vozači analizu. mlijeka p reuzimanja prigodom torijsku i proizvođači sabirač Tako analizama mlijeka. podatke prijašnjim ostavljaju Ništa »Dukat«. kakvoće kakve nije mljekaru poslali mlijeko mlijeka znaju analizasvakodnevnim analize se temelje mlijeka slučaju jer prepušteno se vozilo cestovno kada ma! p reuzima mlijekom mljekaru stigne Nadalje, uzorka nai naprave mlijeka prosječnog uzimanje brojila prekoprotočnog dodane masti, gustoće, analizi količine mliječne laboratorijskoj mijenjenog tvari. suhe bezmasne i šećera količine mliječnog bjelančevina, vode, rezultati o kakvoći analiza izvršenih Na kompjuterskibilježe temelju dostavi količini Podaci i količini kakvoći desetodnevnoj mlijeka. preuzetog odovlaštenim mlijeka otkupa koje organizatori ljaju organizacijama sabirači količini i kakvoći službene Tako ređenom imaju podatke području. i desetodnevne radne dan svaki mjesečorganizacije preuzeti mlijeka ništa kakvoće nadzora Takvom prene mlijeka nije izvještaje. organizacijom svakodnevni! o kakvoći _ mlijeka podaci slučaju pušteno jer »Dukat«

U

nadzor

dobro

vrlo

kakvoće

u

za

se

u

u

o

u

su

na

s

u

za

se

o

na

su

se

o

a

za

su

za

+“

Zlatko

Mašek

"KI

knjige

Prikaznove

»PASMINE GOVEDA« —

držaoca knjiga svakog i uzgajača goveda koju obavezno morate imati— za

—

knjiga

knjiga Nedavno izašla »PA SMINE GOVEDA« autora Siniše Vujčića, apsolventa VeterinarskogFakultetau Zagrebu,prva je knjigau nas koja nam na jednom mjestuprikazuje najvažnije Europske i Svjetskepasmine goveda.

Koristimopriliku da Vas upoznamo sa sadržajem knjiovu i razlozima zašto i Vi imati knjigu: morate ge mlijeko 1.knjigaobrađuje:21 kombiniranu pasminu (za i meso) 12 mliječnih pasmina 20 tovnihpasmina 15 radnihirijetkihpasmina odlike 2. Za svaku pasminu obrađeno je porijeklo, vanjštimlijeka, mesa proizvodnja proizvodnja i uzgojni ne, program 3. u boji, svaka pasmina popračena je s fotografijom kojih ukupno ima 88 knjige na 4, kraju izloženesu adrese uzgajačkihdruštava iz cijele Europe s kojima možete direktnokomunicirati naručiti Knjigumožete kod: radnikaRepublike 7. Udruženje mljekarskih Hrvatske Ilica 31/3,Zagreb 41000,telefon041-4242. direktnokod autora:Siniša 420, Vujčić, Kluzova 59/IZagreb, tel.: 269265 cijeni u o d 300 dinara, štoje 35% jeftinije knjižarapo nego ,

ma.

IN "

MEMORIAM

ANTUN BOHNEC

smrti iznenadnoj rujna vlasnika Bohneca u Ludbregu. gospodina Antuna Rođen u obiteljistekao je prva 3. I 1923. u Hrastovskom joj se iskustva mljekarske struke, koju je kao dijete zavolio i potpuno Dana

suočili

30.

smo

se

s

tužnom

istinom

o

mljekare mljekarskoj

predroditemože da to struka da usavršavati, postići Znajući »Sireli« i Zdenci »Zdenka« V. sirani ljskojmljekari, Bjelovar. zapošljava i teoretskim, i zvanje »sirarPraktično znanje nadopunjuje stječe ulaže stečena i znanja i Preuzima roditeljsku svoja mljekaru mljekar«. svim i Hrabar odlučan, i prepreopremu suprostavlja tehnologiju. i neizmjernu Uz veliko iskustvo a

mora

se

a0.

se

u

ne

u

.

se

novu

kama

u

novac

sva

i

sistema

uspijeva

u

svom

naumu.

mljekaru

prilagoje modernu području. Proširuje asortiman diljem zemlje. bio je su Tonček, kako ga zvali Nije se Bio je nesebičan, a naročito stven. ga je krasila radinost. konzultirao u štedio. Posebno briga za svoje radnike, ga je nažalost Imao no svim je još mnogo koje je

izgradio

mljekare energiju od manufakturne otkupnom kapaciteta domicilnom đenog poznate kvalitete

potrošačima poseban jedinprijatelji, njegovi

proizvoda

—

pravičan, krasila poslovima poduzimao,

nije ih ostvario.

Gospodin

KAL

Bohnec

je jedan

od

koje je planova,

Udruženja,

našeg najstarijih članova rada i postojanja Udruženja

teškim U svim stažu. i trenucima godinama bio stjegonoša konkretne pomoći. jeNo Tonček Bohneca Smrću Udruženje. gosp. pomagao nije Hrvatske izgubilo je isTončeka Udruženje mljekarskih radnika Republike nadasve 1 struka krenog 1 aktivnog člana, mljekarska prijatelji vrijednog mljekarskog struci Za kojima je dao doprinos mljekarskoj njegova pregnuća i slava. hvala neka je Uredništvo

po

_

samo

—

a

znanca.

:

sva

mu

ia

Kod

baciti veću količinu postrnih međuusjeva p otrebno pred j e sjetvu dušika da »dušična žetvenih a izbjegne depresija« rastvaranjem ostataka, fosforna i se već u kalijeva daju gnojiva predusjevf i to 10—20 Gnojenje stajskim gnojemposebno količinama korisno, je žitaricu. t/ha kod svih ozimih krmnih dok naknadne za i usjeva, je međuusjepostrne da treba biti zreo i stajskim najbolje predusjev gnoji Stajski gnojem. gnoj dodan On zimske ozimi meu jesen. jeizvor hraniva i kondenzator za vlage i Osim kasno više imamo đuusjevslijedeći gnousjev. toga, ljeto raspoloživa i više vremena izvoz i u nego ja zaoravanje proljeće. krmnih Izbor međuusjeva se

“

;

u

ve

-

se

u

za

Kod

izbora

uzeti obzir najpodesnijih međuusjeva, broji hranidbene Neki već spomesu agroekološke, agrotehnološke činitelje. različita dužina odnosu korištenuli; potrošnja vode, vegetacije vrijeme i radi obranja pravodobne idućeg sjetve mehanizacija pravovremene u sjeva, de kosidbe odnosno tla, prežetve, mogućnost konzerviranja krme, otpornost suši i ma izmrzavanju, golomrazici.

“Izbor krmnih zelene međuusjeva premavisini priroda n ajbonije tvari varira kod lji, suhe jersadržaj pojedinim 9% međuusjevima (od postrne ili čak i više kod nekih repe do 28% kod sudanske pogotrave drugih k ultura, tovo ako kose iza zato odabrati na stočnih cvatnje), jebolje temelju prinosa hraniva surove i škrobna Uz to treba vo(probavljive bjelančevine vrijednost). diti računa i kao vrsti i o tome kako stoka vrste krme. stoke, jede pojedine Vrlo važna i vremenska krmnih je dospjeća povezanost pojedinih usješto se naziva zeleni krmni Krmne va, tj. slijed. međuusjeve valja izabrati tako da se što između i ostale krme. njihovo korištenjebolje uklopi ispaše Ne-. ako i u više rokova više ophodnojesijati krmnihmeđuusjeva, to, jemoguće, bi se zeleno. za kako produžilo sjetve njihova korištenja vrijeme Budući da krmni obično rastu u međuusjevi razdoblju kada vremenske ili kad vrlo (naročito prilike nepovoljne usjevi) postrni neujednačene i sušna voditi računa moramo (kišna razdoblja), njihovoj ekološkoj prilagododnosno ljivosti, priroda. sigurnosti p% Dobro sortama i hibridima krmnih te dobro poodabranim međuusjeva kontinentalnim na mogugođenimsmjesama, posijanim vrijeme, uvjetima ishrana ća stoke zelenom dana a na krmom pd180— je godišnje, Mediterai 300 dana u određenim preko područjima.

230 Ivan Mr. Danjek Ozimi krmni međuusjevi i njihovznačaj za poljoprivredna gospodarstva

krmnih

treba

u

ne

u

na

.

'

,

mase

“.

u

se

o

ono

su

su

o

o

:

|

u

nu

'

..

'

*:Ozimi

krmni

domnogo međuusjevi, komponirani, imaju brih i kulturama. veliki nedososobina, prednosti pred drugim Međutim, je tatak krmnih što često pravovremeno usjeva jeposlije teško njih drugi zasijati žetva Zbog togaje usjev. drugog, n aknadnog slučajevima usjeva mnogim Pri suvremenom načinu ozimih ugrožena. uzgoja međuusjeva, postoji mogućnost takvih bez dobivamo dva do tri komponiranja k ojima smjesa poteškoća otkosa nakon a način na i puno ozimih zime, taj iskorištenje međuusjeva. možemo PALA Smišljenim održana krmnog uzgojem bilja pozitivno utjecati i tla. nje povećanje plodnosti

ako

su

dobro

a

-

u

153

čuva

struktura higijena povoljna obaveza poljoprivrednika. tla

i

Uzgojemkrmnogbilja stalna što te plodnost, je poboljšava njegova krmnog bilja? modernaproizvodnja ispunjavati Kojeuvjete bila što veća tridesetak prvom produktivnost godina jeplanu Prije i mehaniziranosti radne proprocesa snage. tehnološkog Povećanjem stupnja zakon najvažniji produktivproizvodnji općenito, postaje izvodnje,biljnoj visoki i nosti po jedinici površine. prirodiprinosi visok U prirod produktivproizvodnji krmnog bilja suvremenoj rada. i utrošak što manii treba ioš dodati nost mehaničkogručnog i kad štala puna svaki Teško stoke,sjenici poljoprivrednik, je osjeća silosi poluprazni. bilo bi svakogpoljoprivrednikanajvažnije: Stoga krme. što više i što 1. Proizvesti raznovrsnije ovisno ali i sočne o što više Proizvesti gospodarpotrebi krme, grube, “2. i načinu stva korištenja. ili povremene 3. ispaše. djelomične mogućnost Ukomponirati kulturu treba djelovati povoljnije proizvodnja krmnogbilja Njivska što kao ostale kulturama te raznovrsnim i zadovoljiti uvjete, tla, biološku tvari i tlo kroz utjecati plodored obogatiti organskom ravnotežu i tla; higijenu tla i različite dubine kulture korijenjem svojim kojeiskorišćuju sijati masom; ga : opskrbljujuorganskom što bez tlu kulture pauze obrade, duge dovoljno koje ostavljaju sijati strukturu. tim i a samim njegovu tla, djeluje pozitivnobiologiju tla Koristi od počivanja i stvara

se

“

mora

u

u

—

za

uz

a

se

:

4

za

>

na

su:

na

—

i

—

—

na

na

slijedeće: najčešće ispušta kratkotrajnih ovih i ili između kulture između obrada dodatna glavnog kratkotrajne dvije obveć ponovna tih učinke višestruko kultura, jer povoljne poništava usjeva husasvima može roka rada nakon nepovoljno sadržaj djelovati kratkog tala naših radi tlu. kao i u musa, opskrbljivanja vode, Upravo sadržaj bilanci da nažalost masom, njegovoj ponoviti prečesto ganskom utvrditi da teško Pri tome tlo. u i nije ulazorganske gleda i to odnosi kod naročito mnoge međuusjebiljke biljaka, kratkotrajnih isto onoliko ortla obrade zahvatima dodatnim ve, potrebnim izgubi gotovotlo kratmože iz tla koliko se u mase slučaju unijeti preko najboljem ganske lakim tlima. svega kotrajnih biljaka prije kultura

krmnih

Kod

iz vida

se

na

or-

na

samo

u

se

moramo

se

mase

na

a

na

se

u

na

—

prirod siguran se danas krmnih ozimih svugdje gdje uzgaja međuusjeva je Uzgoj oblik kao krmno krme,jerusprkos proizvodnje bilje, priznat vrijedan suštlima i osobito Na nekim ima . lakim staništima, prednosti. brojne krme oblik i to uopnim najsigurniji proizvodnje područjima,jenajprinosniji i pravovremeno i dr. Pravilno kukuruz kao što ako izuzmu okopavine je će, ako krmni ozimi takvim na posebno međuusjevi, staništima, zasijani, jesen hranido i rano više dušikom, daju proljeće ljeta proljeće jačegnojeni Presudna tome toku kulture vih tvari nego u čitave činjenije godine. druge zidana kratkih i rastu ozimi da ca krajem prohladnih u jesen, međuusjevi razdobšto se okolnost Posebno i tokom vegetacijsko proljeća. jepovoljna ozimih

Uzgoj

međuusjeva —

obilan

i

manau

na

ma

se

u

su

u

u

u

za

me

154

.

krmnih

raztome, međuusjeva poklapa obiljem One, pri veliku i vremena po biljnu vijaju jedinici površine.

Kako oranicu nakon žetve koristimo ozimogmeđuusjeva Na i lakim tlima može nakon se međupovoljnim položajima još ozimog znatan osobito ako duže izmeusjeva uspješno sijati broj kultura, je razdoblje đu i m eđuusjeva može biti skidanja i zasijavanja slijedećeg, koji glavni knadni.

Ako tlo obradi se je lakše, prinovoj pojavljujuznačajnije poteškoće vremenskim radi i prinepovoljnim uvjetima.

Drugi usjev č esto, daje toga, urode.

Na teškim tlima treba biti: ozimizadovoljavajuće pravilu redoslijed Na teškim tlima se mora odustati od međuusjev drugi usjev. nerijetko ozimine proizvodnje krmnogbilja međuusjevima.

Njihova prednost nestaje, i sušnom kišnom obrada teška. i jerje proljeću U ovakvim ili proljetnimljetnim naknadni razdobljima glavni zasijan može biti razviti usjev sustav, rezerve ugrožen j er nije u spio dublji korijenov tlu Treba da u vlage iscrpljene. naglasiti to ipakrijeđe događa, j er je većini i ili godina proizvodnja međuusjeva ozimog glavnog naknadnogusjeva dobra.

lje ozimih

oborina.

s

masu

na-

ne

ne-

u

na

—

—

u

u

u

—

a

su

se

u

|

ozimi Višeotkosni međuusjevi

Landsberška

smjesa Već da stočne zijeposlovično hrane, p osebno kabaste, krajem nestaje i Velik dio stoke radi ili se što osiropočetkom proljeća. toga prodaje kolje, stočni fond. Velik dio stoke bi se uščuvati ako bi se mogao mašuje pojesen svetila veća ozimih krmnih briga sjetvi usjeva. zelenu krmu ozima odmah Najraniju daje ( početkom repica travnja, iza raž zelenu do Iza dolanje sijanagusto košnju polovice travnja). toga ze ozime žitaricama i ozima smjese grahorice, graška ozimog (raž, pšenica do sve odnosno sredine Zob), početka svibnja.

Sve ove ozime krmne smjese imaju manu, svaku možemo koristiti jer desetak budući da brzo odnosno Sušiti prezore dana, mogu ogrube. vrlo teško sadrže vode. mnogo jer me

u

a

u

za

sa

:

sa-

mo

se

155

jedna jepredstavljena svijetu godinanašegstoljeća krmna ozima To landsberška trava dolazi koja smjesa, smjesa. je smjesa dobra vrlo sredine do nešto doduše svibnja).

Njezina je (odpočetka kasnije lako da se može osobina zeleno,dajeprvoklasnu razmjerno pohraniti među svim stoku. Vrlo brzo se hranu poljoprivredninaprednim proširila ina može landsberška da Pokazalo se cima uspješno sijati smjesa Europe. izbez trava i ozimi ozima vlažnim grašak grahorica gdje tlima, teškim, bii kad bilo tako Osobito mrznu. graškova grahorica nije nekada, otpornih je nova

Tridesetih

—

a

u

za

se

lo.

KA

grahorice kg slijedeći smjesasije i 15 Vicia 20 ljulja) talijanskog kg inkarnatke kg villosa, grahorica (maljava Landsberška

način:

na

se

ozime

35

—

na

hektar.

>.

ili inkarnatka

što

grahorica zataji uslijed takose vom ljulj, talijanski razvija s lučaj Igman nije grahorice selekcijom i lako se sprema. hrana. đer dobra Smjesajegusta brzo klasa i dok se raž Ako grahorica prezori, raži, grahorica sije Iako voli. ne tek pa jeblago lansberškoj zbogtoga počnebujnorazvijati se rano sorte ozimu Dukat, pšenicu j er preporučamo z astupljena, smjesi nije su Problemi s raži i pomoć izbjegnuti poliježe. listopada) (početkom sije zauzima kao trava da Budući i inkarnatkom. ljulj talijanski ljulja talijanskog »kozlićima« osušiti lakše 50% oko mase mnogo (najbolje smjesu je smjesi, landobro Ako silirati. može se a i švedskim i gnojena je uspješno jahačima), do 80 60 odnosno zelene mt/ha do dati 250 može 200 mase, dsberška smjesa sijena. mtc/hasuhogkvalitetnog ili svilandsberšku i Ako mogu popasti smjesu blaga duga, jejesen suho. tlo dok je jošdovoljno nje kod i visoke izdašno ozime Isto kao kod prirode daje gnojenje grahorice, ozime dolazi se tada krma zelena Osim landsberške ranije, jer smjese. toga, i brže trave leguminoze lepirnjače, razvijaju, bujnije (talijanski ljulj) kukuili naknadni Glavni inkarnatka. i ozima ovom usjev grahorica slučaju landsberšku bila ili suncokret na smjesu, pred kojaje gnojena površini otkosa nakon tlo kad isto veći nego glavsmjese,prije gnojimo prirod daju nog usjeva. ima landsberšku za Osim svega, smjesu predgnojidba stajskim gnojem kad ionako nema kasno nost što posla posao previše ljeto, prebacujemo taj da To radovima. štedimo te tako mogućnost stajski jepovoljna proljetnim nema to poveć ima drugih upotrijebimo, vrijeme dodati 30 do dovoljno, kojeg gnoj, treba nismo Ako kultura. kojeg stajskim gnojem, gnojili godnih 80 N 30 to i sa mineralnim treba 40 gnojivima, kultura ili kg,K,O sa tona/ha, gnojiti kao čista u Grahorica 120 do 150 Žismjesi kg/ha. kg/haiP2Os bitreba mineralnim fosfor. taricama gnojivima Gnojidba najbolje reagira landberškom i 14 dana ti Slično sjetve grahorice. je ostatak prije najmanje obavljena dok se ili se kod Dušik svega se daje 1/3, daje daje sjetve smjesom. krajemveljače. prihrani landsberške landsberšku ne Tlo biti Sjetvu smjesu smije prekiselo. i to do 15. treba obaviti koncem uglavnom rujna, najkasnije kolovoza, smjese roka do ne Ako ako rado izmrzne se radi prekasno. toga sije koja inkarnatke, i inkarnatku landsberšku možemo posijati: treba ispustiti smjesu, posijati 100 ozime grahorice kg/ha 25 ljulj kg/ha talijanski Ako

zime

eventualno

—

no-

sa

—

s

se

u

uz

ne

na

u

ovce

:

u

—

ruz

a

za

na

a

u

=

=

=

na

'

s

ne

u

|

za

“

_'

156

,

+ '

bolja. pod-

rujna. Ipak, landsberška

sijatisve do konca

smjesa je nakon se razmakom 15 a redovima s toga cm, u Grahorica se sije sijačicom inkarali ili unakrsno, unakrsno sijati Potom se sijačicom rlja. mogu Grahorica siju se i natka Landsberška travnja 1 do 2 cm, dubini od 3 cm, a inkarnatka smjesa kosi se koncem na Tu

možemo

smjesu

ručno, odvojeno i talijanski i ljulj valjkom. glatkim drljanje valjanje Slijedi ljulj.

mo,

slobodnu

na

a

za

zeleno

u

do

landsberške

nakon

kukuruza,

te kukuruz

će

Spomenuli nekoliko Evo

da

se

dobro

smo

grah grah, kelj, zelje, proso,

sijatisuncokret,

se

trava,

re kao ozimi krmnimošus

se

smjesu. smo

mogu

sudanska

jara

za

Svi ti usjevi razvit

smjese

grahorica, bujno, osobito ako

naklijali silažu. i suncokret krumpir,

mahune,

Ostatak

sredine

uz

nje.

Osim

silira-

krme

nepohranjene svibnja.

300, 200 ili čak 400, sijemo kukuruz grupe navodnjavapovršinu

stoke

ishranu

i služi za

mogu

krmni

landsberšku

gnojili koristiti i druge smjese. za

primjera:

grahorice ozime kg/ha repice kg/ha kg/ha talijanskog ljulja.

Ka/haC ozime + ozime tla: + 40 10 i 2. Za lakša grahorice kg/ha ogrštice ocjeditija oštrice ili smjese od te trave).

16 20 dvije kgklupčaste ljulja (ili t alijanskog kg/ha ozime 40 krmne raži (rana + 140 gra3. Za različita staništa: sorta) kg/ha kg/ha 20 horice talijanskog ljulja. kg/ha nakon P, K, Ca, navedenih smjesa osnovne (N, gnojidbe jake obavlja Sjetva Meg). dušika do 100 doza visoka Vrlo kg/ha).'

(80 daje proljeće treba čemu zrela kad Prvi otkos pri najranija je košnju, komponenta uslijedi duvisoko iznad kosi najmanje 8 gnoji Poslije prvog otkosa paziti da zemlje. dobar i raste travama šičnim drugi otkos. gnojivima, jer ozima daje grahorica .60 otkosa Nakon žetve gnojivima (40 gnoji dušičnim ponovo kg/ha drugog količina ostala tlu i stanovita osfacima nakon žetve Pošto je grahoricetrećiu otkos, N). ako biljnim vodom dobra, može sastoji od dušika, je koji postići opskrbljenost koristiti i bi koristiti otkos može trave, Taj mogao proizvodnju ispašu, tla: 10

i vlažna

teška

1. Za

ozime

40

+

+

20

+

se

se

u

rano

za

se

ne

cm

se

s

se

—

u

se

se

same

sjemena

za

se

trave.

takvog načina

Prednosti

Višeotkosni dećih

a

za

se

ozimi

usjevi imaju

razloga:

proizvodnje

krme

zbogslijemeđuusjevima,

pred prednost

ozimim

tri žetve.

i sjetva, ali najmanje

jedna i mehanizirana.

2. Žetva je lagana ili kao silaža koristi 3. zelena, ispaša. masa sijeno, Biljna dubinama. različitim iskorišteno 4. Tlo je protkano i korijenjem to i treba ga obrađivati, 14 5. Tlo je najmanje vrijeme pokriveno mjeseci čega obogaćuje organskom lijed ili sl. tlima nisu 6. Na jer presuha djetelinu plitka, koja pogodna može krme biti zamjena taj način djetelinu. proizvodnje relativno krme kod takve 7. Prirodi sigurni. Radi osiguranja dobre proizvodnje i odabrati zimu smjesu, otpornosti mogu komponente odgovarajuće tlu. kom iskorištenje zimske je dobro vlage slučaju moguće odnosu landsberšku da tome 8. Prednost prvi otkos 1. Samo

obrada

se

na

ne

us-

za

masom.

se

za

crvenu

—

crvenu

za

—

su

su

se

na

za

a

tako

mnogo vrlo

u

sva-

u

u

smjesu

na

je u

je

ra-.

dobiva bolje proljeće rani otkos krme. obliku može koristiti pojačana dušičnog 9. Pri tom gnojiva. doza proizvodnje sukcesivno rast 10. Ozimi produžuju predstavskomponentama koje međuusjevi kultura. većinu gnojidbi dobrar pri preduvjet drugih .ljaju odgovarajućeg stoke. krme Navedeni načini tiniji i prehranu najzdraviji proizvodnje najjef Lončar Dr. Ante niji,da

se

prvi

tjedni

vegetacije

u

koristi te

mogu

se

se

za

su

za

q

157

a

Nova cijenamlijeka što

smo

listu«

u

8

u

a

su

se

*

ko-

uslijed prilika »Mljekarskom broj najavili, listorasta mljekare početkom Hrvatska, inflacije, jima našla.Republika padadogovorile korekciju otkupne mlijeka. cijene i učinile su "Slično granične Republike. analizirana i Kod o visini dogovaranja mlijeka proizvođača, je cijene da od 7.

1991. moć sporazum pa kupovna listopada potrošača,jepostignut ili litru mli2,08 dinara 1,67 dinara godine povećacijena jedinice dinara m.m. sa 6,00 7,488 (25%). jeka 3,6% časa budžet no i da se ovoga za mlijeko, poveća premija Nastojali a te iznad Hrvatske nema (da sredstava postojećih veličina, Republike podsjetimo): ravničarskom litru m.m.

1 s dinara 0,75 podmlijeka mlijeka3,2% i ručju, dinara za 1 litru mlijekabrdsko“1/00 mlijeka3,2% Hrvatske.

Republike planinskom području iznomasnoće različite i za Prema osnovna tome, mlijeka cijenapremija siti će kakoslijedi: Kao

nama

za

se

masne

sa

sa

na

na

,

|

smo

su

I

-

u

za

'

ae

a)

Ravničarsko

područje

masnoća .

3,6

3,7

3,8 3,9 4,0 4,1 42

b)

Brdsko

8,1120

'

“

masnoća

8,3318

8,5632 8,7946 9,0261 9,2575 9,4889 9,7204

.

Hrvatske

premija 1,0000 1,0313 1,0625 1,0938 1,1250 1,15863 1,1875 “.1,2188

cijena

6,8640 7,0720 7,2800 7,4880 7,6960 7,9040 8,1120 8,3200 8,5280 8,71360 .

,

7,8689 8,1003

0,9609 0,9844

6,6560

,

7,6374

0,8438 0,8670 0,8906 0,9141 0,9375

*

.

osnovna

7,4060

0,8203

8,3200 8,5280 8,7360

<“

ukupno

.

planinsko područje Republike 3,2 3,3 3,4 3,5 368 3,7 3,8 39 4,0 4,1 4,2

premija 0,7500 0,7734 0,7969

cijena

6,6560 6,8640 7,0720 7,2800 7,4880 7,6960 7,9040

3,2

3,3 3,4 3,5

Hrvatske

Republike osnovna

u

m.m.

s

:

,

;

1,2500 1,2813 -1,3125

ukupno .

:

7,6560 7,8953 8,1345 8,3738 8,6130 8,8523 9,0915 9,3308 9,5700

9,8093 10,0485

se

HUMANITARNA »Litra

mlijeka

AKCIJA za

prognano

dijete«

Na svojojredovnoj sjedniciod 17.10.91.godine PredsjedništvoUdruženjaprihvatilo je prijedlogakcije »LITRA MLIJEKA ZA PROGNANO DIJETE« i donijelo ZAKLJUČAK, da akcijom obuhvate: se mljekarskiradniciu RepubliciHrvatskoj proizvođačimlijekau RepubliciHrvatskoj.

Akciju treba voditi preko mljekara,a sve u suglasnostis odgovarajućom republičkom institucijom, koja će pratiti rad Odbora akcije.

U tu svrhu tiskati će se odgovarajućivrijednosni bonovi (10din)kao na naslovnojstraniMljekarskog lista.

—

—

Sve informacije možete dobitina telefonUdruženja Zagreb, Ilica 31/IIl. Tel.041/424420.

ODBOR AKCIJE: — JurajČičmak tajnikUdruženja ZlataVranić članPredsjedništva .Zoran Martić predstavnikiz»Dukata« —

—

—

—

—

—

KUPNJOM NASU

MARKICE PROGNANU

POMAŽETE DJECU.

.

Uredništvo

159

KUPON.

NAGRADNI IME I PREZIME PROIZVOĐAČA ADRESA I POŠTA KOME PREDAJE MLIJEKO NAGRADNO

PITANJE:

PROIZVODI

KOJA MLJEKARA SIR RIBANAC?

Odgovori: a) »Dukat« Zagreb b) »Sirela«—.Bjelovar Cc)»Mljekara« Zadar —

—

Zaokružiti točan odgovor! »Mljekarskog Zagreb, Republike Hrvatske,

Odgovorešaljite Napomena:ta«: isključivo radnika Udruženje mljekarskih Nica 31/1II.

adresu

na

“

U

izvolite

slučaju nejasnoća

_ =_m_______Č,ČČ_Č ČPP savjet: Bolić, Izd dipl.

Stjepan Deneš, dipl. inž.,

se

ro

obratiti

na

,

Antun

Bratanović, dipl. inž., Stjepan Brlek, dipl. inž. Vesna Jovanović-Bunta, doc, dr. Mirza Miroslav Hadžiosmanović, Kobra, dipl. inž., dr. Berislav Majić, Ivan Miljanović, dipl. vet., Slavko Pehal, dipl. inž., Petrić Vlado, dipl. inž., Miljenko Turk, dipl. inž.,

mr.

vet.

Mašek,

Milan

dipl. inž., Nada

Dubravka Vuković.Svoboda.

dipl

Uređivački

Brčić, dipl.inž., dr. Pavao

odbor:

Mirko

Clavni

i odgovorni

Tehnički

urednik:

urednik: Vera

Vlasnik

i izdavač:

*Uprava

i uredništvo:

Mjesečna Tiraž:

pretplata 40.000 primjeraka

Tisak:

Grafička

160

broj:

041-424-420.

.—..— NN

i

avački

lis-

izdavača

Caput, dr. Mirza

Hadžiosmanović

Stjepan Deneš, dipl. inž..

Volarić, dipl. inž.

Udruženje

škola

vet

mljekarskih

' :

radnika

Republike

Hrvatske

Zagreb, Nica 31/III, tel.424-420

u

za

privredne mjesečno

Zagrebu

organizacije

i ustanove ,

kao

i za

proizvođače

iznosi

10.00 d, :