Mljekarski list 11-1991

mesa proizvodnju Neki čimbenicikojiutječu tele krava

sustavom

na

—

stagnira mlijeka svijetu, proizvodnja posljednje vrijeme krapo idu da mlijeka s time proizvodnje p ovećanja smjeru kretanja procesi krava ugkrava isto da broja u pak, vi, Smanjenje, smanjuje. broj vrijeme odnosno činilac mesa broj rožava tele, ključni koju je goveđeg proizvodnju i između raskorak odnosno fenomen mlijeka teladi. proizvodnje Upravoovaj da ići treba govedeg otvara mesa proizvodnja poveća kojimputem pitanje to i su više načina riješiti htjeli mesa. proizvođači stručnjaci koje Postoji kozabranom završne t eladi, klanja težine, povećanjem krava, (bližnjenjem ove Međutim, i svake mesnih mjedr.). junice pripustom bikova, rištenjem efekta i proizvodmogu su Naime, potrebe riješiti ograničenog svaka nova završava i proizvodnja mesa g rla, klanjem jekratkotrajna nja novim od to mladim ograničenospa je još razloga njene jedan grlom počinje sustava tehnoloških novih govenavedenih Iz ti. prilazitraženju razloga koristeći mesa i bi jeftiniju darstvu proizvodnji jeftinijoj većoj koji doprinijeli kultui ratarskih povrtlarskih voluminoznu industrije, nuskrmu, i dr. ra, pašnjaka proizvode odnosno način i susod sustava Jedan goveda je korištenja proizvodnje, vremendok to sve boravi stoka tele tav krava dozvoljavaju ispaši gdje i oni sustava ga ske Zbog toga osporavaju. koji zagovornici tog Postoje prilike. će nam sustava omogu: i faktore neke za ćemo navesti koji navedenog protiv Oni navedenu ulasku stava o pravdavaju ćiti koji proizvodnju. donošenje to sustav navedeni slijedećim: uglavnom argumentiraju radne učešća teladi malog zbog proizlazi proizvodnje jeftine osiguranje korišteostale odnosu mala tehnologije, snage, ulaganja financijska hrani zimskom dok hrane bez dodatne uglavrazdoblju njepašnjakavoluminoznom nusi drugim nom sjenažom, silažom, hranom, jeftinom i ratarstva povrtlarstva. industrije, proizvodima može tele krava da izvode odigrati Iz sustav zaključak navedenog efikasno način i teladi dopunjuje važnu taj proizvodnji ulogu rentabilnoj mesa. taj opravdavaju koji pak, Oni, proizvodnje tehnologiju dosadašnju može ugsustav da primijeniti ovaj smatraju proizvodnje tipgovedarske Prikvalitativnim i velikim sa lavnom pašnjacima. površinama područjima skroman takav određenim tele pa prihod samo hod prirastom predstavlja da navekonkurentan proizvodnje obično govedarske tipovima drugim nije tostranu i to onih Zbog dene medalje. drugu imaju prednosti koji zagovaraju ekonomskim tehnološko stavove o i američke neke navesti ću europske ga problema. navedenog aspektima i sustavu ovom Posebno njipašnjaci predstavljaju proizvodnje mjestonašim iskorištavećem i kao U hovo dijelu Europe uvjetima, iskorištavanje. ekonomski biti kravama moraju pašnjaci neprihvatljivo jer p ašnjaka je vanje krave dana 215 se 150 iskorištavati svega vrlo mogu dana, produktivni, radne utrošak veliki i držati hraniti iz ruke izgrađenom prostoru moraju strane S brdskoi druge snage reprodukcije. probleme neriješene karaktedodatne nameću organizacijskog ski t ehnološko planinprobleme pašnjaci navedene pros Međutim, ra planina. s puštaju Europi goveda zbogkojih ih koristimo da možemo upotrebom bleme riješiti pašnjaka iskorištavanja U

i kod

pa

u

nas

u

a

se

za

se

na

sve

re

mesu.

na

ne

a

se

u

se

na

—

u

o

—

na

u

se

u

.

—

na

u

ne

se

u

sa

—

u

u

a

se

a

u

uz

uz

*

se

u

u

162

podataka pitaprvi planstavlja uzgoju. krateladi možemo očekivati sustavu to prodaju koji broj prosjeku nje: dobit ćemo analizom tele? Na to plodnosti, prosječnom odgovor pitanje teladi i dužinom smrtnosti moramo podmlatka kojeg brojemženskog života, iz američke

Analizom

literature

u

va

se

u

za

u

—

ostvariti.

Belewsu

teladi

kao

indikator

(navodi Cara)brojodbijene teladi stadima USA i mesnim iznosi 71%,plodnost plodnosti preživljavanja slažu Navedeni gdje 82,6%, 11,6%. podacimaEnsmingera podaci ugibanje slimesnih dok 20,5, 79,5%,ostaje neplodno plodnost pasminaje jeplodnost jedeća: Hereford 73,25% Shortorm 69,80% Charolaisa 71,50% Angus 74,40% kreću kod Hereforda od Shortorna 38— 54— Angusa varijacije Charolaise-a 74 i 81%.

48— 92%, 83%, teladi. Podaci iskoristiti Da tele može znati i broj ugibanja potrebno je 89%, o smrtnosti su slijedeći: Prema

i sur.

u

se

s

a

se

a

se

Charolais

9,81, 9,73

Hereford

9,59

Angus iznosi prosječno ugibanje 9,5% 9,30

—

Proizvodna

2

3

—

—

3— 3

—

dužina

života

god.(O Mary Dyera) i 6,6 god.(Snapp Newman) 5,0 god.

(Baker) 6 god.(Ensminger) i

4

Hereford

Iz

pasmina

—

izlazi

navedenog

24%.

mjena

Ako

po

iznosi:

se

jednoj

Mesni

da

oko

negdje jeprosjek

šorthorn

4,15

bik

—

god., prosječno a

za-

podaci proizlazi teladi ili da kratele 0,426 2,35 proizvede je jedno potrebno

razmotre

kravi

bik

ovi

onda

prema

nekim

autorima

da

se

za

163

Šarolez pasmina

—

krava.

Ako

obzir

veličina

stada

krava

—

koja značajan kao i rentabilitet i dužine na pašnjaka drugi troškovi, paše, jecaj cijene da krava tele čak i onda kad se sustav će raspolaže zaključak je krizi, velikim stadima i kad drže dobrim pacijelu godinu goveda pašnjacima, iznad Stado do 300 krava te veličine ši (Car). osigupotpuno pasivna, uloženi minimalnu kamatu od 0,8 do iznosi koja 2,8% kapital. ravaju Prema izlazi da ni postojećih Rogersa istraživanjima reorganizacijom da izmože bitno nameće se pa zaključak je tehnologija promijeniti stanje laz nekim novim tehnologijama.

va,

ane

jedna

Šarolez pasmina

bik

se

uzme

u

ut-

ima

name-

se

s

u

—

na

se

a

su

ona

na

se

ne

u

Europi Situacija osim i hidrološke Klimatske područja dijelu Europe prilikenajvećem 150 dana Golfska godišnje, najviše ispašu djeluje omogućuje kojem struja zatvodržati dio i telad da što znači morajunajveći godine to, S krave, junice biti krmom te hraniti renim druge proizvedena koja prostorima, zato nisu kad krave pa i strane paši, telenje pripustidogađaju vrijeme adekvatan da biti tako obori postupak telenje, građeni osiguravaju moraju krme i mehanizaPotreban novi jeprostor smještaj telenja, pripust. poslije skoro da znači voda to a ceste, i trebaizgraditi praktično struja, gnoja, cije, moda ta Sasvim farmu. investicijska ulaganja sigurno kompletnu jejasno i krava. škartiranih gu pokriti junica teladi, prodaja nekim mali. Prema ni troškovi nisu ovakvim Pored uvjetima toga da iz troškovima i do kreću torima čegaproizlaziprimje13,5% ukupnim i oborima tele krava sustava paši,uvjeprisile držanja uvjetima može se ekonomski ne 150 dana kad tima godišnje period ispaše jeograničen intenzivne Pored mogupoljoprivrede organizirati. toga uvjetima uspješno naći potrebno prostor smještaj je manjimstadima, ćegaorganiziranja i dr. će vode, struje prometnice, familija koje raditi, objekata, gospodarskih Dr. Nikola Stipić u

u

u

u

se

za

mora

na

u

se

za

ne

samo

au-

u

u

se

na

u

u

—

u

na

u

za

s

slijedi) (nastavak 164

Automatsko napajanjeteladi (nastavak) se veće Potpuno napajanje moglo preporučiti Pri ovakvom načinu slično kao i kod automatproizvodne jedinice. hranjena, ske hranidbe krava telad nosi oko vrata dekoderom koncentratom, ogrlicu Tako svako tele može dnevno točno čije signale kompjuter. prepoznaje popiti određene količine dnevnu količinu mliječne otopine Ukupnu zamjene. otopimože tele tokom dana malih puno mliječne zamjene popiti (proporcija kliznim ili određenim gram vremenskim razmacima dobivremenom) pak točno određene količine fiksnim Koncenje (program otopine vremenom). kao i količina mogu po volji. tracija, otopine podešavati Najjednostavniji hranidbeni tako da toku dana teletu tri s astavljeni programi omogućuju 21 što čini 1 6 teletu po dnevno. po konzumaciju puta otopine, ukupno otopine automat za dobro ukoKompjuterizirani napajanje predstavlja rješenje liko se telad Uz napajaotopinommliječne zamjene. potrošnju ograničenu sistem i dobru individualnu kontrolu.

Osim mliječne zamjenetaj omogućuje s iz kanti sa sistem udio toga, usporedbinapajanjem siskom, ovaj smanjuje rada 2 do 3 Nedostatak relativno viputa. kompjuteriziranog napajanja soki ovisno veličini iznose 320 investicijski troškovi, koji Njemačkoj staje do 430 DEM što po mijestu, tablici 6. jednomstajskom u jeprikazano

automatsko

teladi

bi

za

s

ne

u

s

-

u

s

se

su

u

u

za

su

o

Tablica

6.

Investicijskitroškovi

u

kompjuterizirane

za

automate

za

napajanje

(Pirkelmann, 1984). gg...

Osnovna

cijena

DEM

Broj

automata

1

2

6000

6000

i m Vo 6000 6000

5500 500 identifikaciju 100 10%

5500 500 4000

11000 1000 8000

1150 ii 17150

1750 27750

e

Kompjuter Automat komplet. s

postrojenjem Boks

za

Ogrlica

napajanje napajanje

za

Montaža

3

za

(ca.

cijene

kompjutera automata) išli i

UKUPNO

Inyesticija po

teletu

:

če

zreo“

(DEM) (DEM)

429

347

A

16500

1000

12000

2350

sm

38350 320

ooo...

i u tablici 6. dodajutroškovi održavanja onda troškovi iznose 60 do 80 DEM. po popravaka godišnji stajskom mjestu obračun da automat koristi 40 i Ovaj podrazumijevajedan napajanje teladi da kroz 4 do 5 turnusa.

U tom troškovi teletu po godišnje staju prođe slučaju iznose 13 do 22 DEM. Na farmama već automatsku gdje kompjuter postoji hranidbu krava koncentratom treba troškove za kompjutera, smanjiti cijenu isti može koristiti i teladi. kompjuter jer napajanje Na treba reći da ovakvo teladi kraju još je kompjuterizirano napajanje velike farme telad kontinuirano tokom čitave preporučljivo koje imaju godine.

Ako

se

na

troškove

navedene

za

za

se

za

za

165

i

Uzroci

proljeva sprečavanje izazvani

proljevi, tjedana prvih Najčešća bolesti. svih od 80% čak čine tom uzročnicima. različitim Proljevi razdoblju imati i hranidba mogu smanjenuotpornost posljedicu držanje Nepravilna bolesti i viruse, bakterije koje i zazivaju crijevne koji parazite organizma i trbuhu i bolovima nepravilpokvarena Prežderavanje, proljevima. očituju također i kao hrana no proljev. izazivaju lijekova predoziranje pripremljena se se Kao gube proljevom jer organizma dehidracija javlja proljeva posljedica oko sadrži teladi normalna Dok tekućine. količine balega tjelesne značajne do 94%. i iznosi povode 73% Stoga ovaj proljevu balegi pri s adržaj vode, tkiva redu Gublje(eksikoza). prvom tjelesnog isušivanju očituje remećaj i CI. Kao redu tekućine prvom HCOQ, Mg, K, Na, elektroliti, gube njem glukoze koncentracija pada značajno proljeva posljedica daljnja negativna do teladi. dovesti što može uginuća krvi, slatkim telad da li tome Ovisno ( mliječmlijekom t oplim napajana je ili (mlinom mliječnom zamjenom 4— (pH zakiseljenom pak zamjenom) i i različite treba hranidba). (dijetalna terapiju mjere poduzeti 4,5) jekom) teladi Pri napajanju zamjenom) ( mliječnom m lijekom toplim svježim i vitaminisulf onamidima antibioticima, proljeva,terapiju treba,slučaju ili ukinuti treba Kao prvo mlijekom napajanje dijetetske mjere. tele sprovesti tekućine količine dobiti mora (2 jednake Međutim, mliječnom zamjenom. od i može također ali dati crni do 31 po čaj ponuditi čaj, Najbolje je obroku). od sluzi malo dodati U ili metvice. kamilice lanenog sjemečaj preporuča i sluznice oštećene što ubrzava resorpciju smanjuje na, crijevne ozdravljenje dodati i 50 g treba litru Na toksina. odnosno čaja jednu njihovih bakterija soli i 9 g izvor šećera izgub(nadoknada kuhinjske energije) (kao grožđanog otood veterinara Još Na i pripremljenu primjeniti, je ljenog CI). jednostavnije tekuusta elektrolita elektrolita. tjelesne gubitku pri daje Otopina pinu intravedati veterinar većim ćine do otopinu (10%) gubicima 5%, pri datim odrediti može tekućine prema Gubitak nozno. kriterijima tjelesne bolest

teladi

života

šest

u

su

u

za

se

na

u

u

se

u

u

u

u

se

u

o

=

sa

uz

u

ma

se

se

na

se

mora

a

u

se

'

tablici 7.

tjelesne tekućine

gubitka en EE RK Gubitak tjelesne tekućine Tablica

Procjena

7.

Bistre

5%

do

;

10%

5 do

teladi

(Schindlmayer 1975)

Simptomi oči, koža

želju za

suis...

u

u

teladi

tele

topli, tekućine

i ekstremiteti

konzumacijom

i Daerr,

je žedno

ekstremiteti

i

pokazuje

hladni, vrlo

toplo tijelo uglavnom bez bez tele apetita, je malo mokri, je nepravilan, puls leži,

Tele

je

refleksa

više

rr M

166

Md

do

10%

PO

oči, rožnica

oka

upaledisanje, svijesti,nepravilno hladno je suha i mutna, gubitak niska temperatura, slab po znojenje (rosa) gubici, puls, sluznica

Sluznice

crvena

hladne,

ekstremiteti

hladni,

prema UglavOtopina priprema uputamaproizvođača. elektroteletu. Uz litre dva dnevno po po 2 daje puta otopinu otopine, še50 g dnevno lita dobro dati i dva po 1 litru crnog grožđanog čaja je puta dva tokom davati elektrolita i ćera. U većini je čaj slučajevadovoljno otopinu obrok uvoditi dan treba dana.

Treći ponovno mlijeko (mliječnu postepeno litru dan dnevno litru i i to dva po 1 1 po Četvrti mlijeka čaja. zamjenu), puta dan litre i dva dnevno 1 litra 2 i mlijeka čaja kraju daje peti puta količine normalne (mliječne zamjene). mlijeka ako ieladi kolostrum teladi može U novorođene proljev izbjeći po-“ količina siskom.

Na način dnevna nudi kanti iz sa po volji, napajanje taj sirišta konobroka što održava malih kolostruma puno pH razdijeljena je kante niskim. teladi kolostrum iz otvorene stantno tome, kojapije Nasuprot niski od 2,8 do 5,1. Konstantno sirišta raste dva pH sirišta, pH putadnevno, važan sisku po teladi kolostrum volji, predstavlja uvjet suzbijakojapije rezultati mogu Još postići koji proljev.bolji izazivaju njumikroorganizama kako to kolostruma mravljom kiselinom, je ranije zakiseljavanjem opisano. teladi zakiseljenim (pH 4— Proljevi koji javljaju prinapajanju neinfektivne naravi, javljaju pravilu mliječnim zamjenama(mlijekom) 4,5) se slijedećim slučajevima: Često javlja mliječnom a)Uslijed zakiseljenom prežderavanja zamjenom. malih obronaviknuta teladi puno po kojajošnije prinapajanju volji kada dana i noći. Može ka tokom dvaput dnevnognapajanja opaziti može To kolostrumom po spriječiti toplim prelazi napajanje volji. dana od prvog kolostrumom odmah teladi života, zakiseljenim pajanjem može po volji. konzumacija spriječiti zakiseljenog napitka Pretjerana 15%C. snižavanjem otopine temperature i okolišnih U teladi praUsprkos ambijenta b) kupljene zbogpromjene uvjeta. teladi 3 do 6 dana vilnom i hranidbi ponekupljene prvih postupku nisu Uzroci kad također može biti vodenast. javlja proljev, koji tojpojavi uzrok motorika posve zbogpromjene Vjerojatni jepojačana crijeva jasni. i niže Bez unutar napitka (kiseli temperature).posebnih mliječnog mjera, takve teladi normalizira. balega jednog tjedna, mlikod onih sastava mliječne Proljev javlja c)Zbogpogrešnog zamjene. uzrok Pravi količine sirutke sadrže veće proprahu. ječnih zamjenakoje minerala sirutki. Zato i laktoze zapravo prevelika koncentracija ljeva je oduzeti sastavni dio se djelomično mliječne sirutki, kojaje zamjene, biti i loše emulmože Uzrok laktoza i minerali (demineralizacija). proljeva mast i mliječnoj zamjeni. giranahomogenizirana tvrde da teladi koiskustva Na 15 njemački stručnjaci godišnjeg treba proljeva mliječnom zamjenompripojavi ja napajazakiseljenom količinu sniziti 3,8, pH otopine Preporučljivo jejedino otopine. smanjivati kiseline 4 do 4,5 ml koncentrirane što (85%mravlje postiže dodavanjem po litri otopine. tne)

elektrolita

nom

se

se

s

u

samo

na

se

se

se

za

na

u

u

u

na

se

s

se

u

=

a

su

u

u

se

na

u

se

se

s

na-

se

na

se

.

na

se

u

se

u

u

se

u

u

mora

u

osnovu

ne

se

na

se

Infekcija s

Proljev

izazvan

zapravo coli i

Rota-

i Corona

E. coli često

se

virusima susreće

u

povezana

teladi. Pravi

s

E. coli

uzročnici onda

kojih slučajeva Ova se javlja uglavnomzbog: drugebakterije. infekcija su

u

većini

Rota-

i Corona

virusi

iza

proljeva

dolaze

E.

167

—

pogrešnih postupaka telenja (npr. pri teleta da bi se odstranila rodnička šupljinu sluz); ili nedostatna prekasna konzumacija kolostruma; onečišćenim kolostrumom i/ili iz napajanje nečistih posuda; mlijekom; preniska toplim prinapajanju temperatura vlažnom teladi iza nehigijenski smještaj krava); (npr. mjestu vezanje i nakon

ulazak

s

nečistom

rukom

u

usnu

—

—

—

—

—

na

loša

mikroklima.

Proljevuglavnomjavlja tjednu (od života). žućkaste vodenasta s neproRijetka balega boje, jeispočetka kasnije postaje i izlazi snažnom mlazu.

Telad klonula i bavljenim mlijekom zgrušanim je bez Po usukanom trbuhu bolovi trbuhu. mogu Tjelesapetita. prepoznati ali može biti i snižena.

Uzgajač jeuglavnompovišena temperatura poduzeti uskraćivanje mlijeka, davanje mjerekoje ranije opisane: o topine elektrolita i teladi treba već života dati 2 milisatu prvom Novorođenoj čaja.

TU vitamina A. teladi antibioticima i sulfonamidima Liječenje juna obavezno veterinar. provesti se

u

života

prvom

3 do

5 dana

u

se

u

na

mora

su

u

mora

u

Infekcije sa

U

teladi

salmoneloze

salmonelama

javljaju tjedana uzgoju velike Salmonele hrananose prenose gubitke. balegomkojaprekostelje, i kroz ulaze trakt. usta taposuda napajanje probavni ljudi Međutim, kođer obućom oni mogu salmonele, koji zbog prvenstveno prenositi pogotovo obilaze štale i Salmonele veterinari, mnoge posla (nakupci, agronomi dr.). domaće i i i mogu divlje glodavci (miševi štakori) (patživotinje, prenositi ptice ke i galebovi). ulaze kroz usta u Salmonele crise u tankom probavni zadržavaju trakt, vrlo brzo vrlo intenzivan, žućrazmnožavaju.

Proljev ispočetka jevugdje je kaste sivo-zelenkastu bio tamno da bi boje, koja kasnije kraju mijenja smeđe ili može biti sluzi ili boje.

Proljev ponekad pomiješanbjelkastom krvi. ubrzo nakon kroz trbušnu i ulaze infekcije Bakterije prolaze stijenku krvotok tako i ima Telad kolonulo izazivajući septikemiju. izgleda groznicu. teladi salmoi teško. S strane puno Liječenje jedugotrajno jedne postoji nela vrlo brzo medikamente.

S rezistentne koje druge postaju primjenjene salmonele strane Za i spremogu godinamaživjeti suhojbalegi. suzbijanje bolesti čavanje slijedeće moraju poduzeti mjere: Bolesne štalu a) životinje odvojiti posebnu Provesti b) dezinfekciju temeljitu raditi Osobe brinu bolesne zdravim c) koje životinjesmiju staji životinjama Treba nositi i obuću d) posebnuodjeću staju Sve biti čisto e) medikamenata može nakon testa f)Primjena uslijediti provedenog zistencije teladi 8)Napajanje zakiseljenom mliječne zamjene. otopinom se

često

u

dobi

od

2 do

i

6

se

ne

za

u

se

se

u

na

crne

s

sa

U

na

u

se

u

1

se

za

ne

U

sa

za

mora

re-

samo

teladi

Općapravila uzgoja

glavnih kojih navedenog pravila, svaki želi li zdrav i pridržavati uzgajač podmladak: proizvoditi otporan

Iz svega mora

168

dosad

može

se

izvući

deset

se

—

—

—

—

Novorođenu

telad

sušenja boks, koji smjestiti j e dezinficiran i čistom slamom. meljito očišćen, nasteljen Prvu kolostruma tele dobiti unutar četiri sata života. prva porciju Prilikom striktno mliječne pridržavati pripreme otopine zamjene uputa proizvođača. od Temperatura značaja: otopine prinapajanju je posebnog Pri a) napajanju toplomotopinom (punomasnim mlijekom) svježim tempebiti 37% do 38"C. u

individualni

te-

mora

se

ratura

b)

Pri

do

mora

zakiseljenim napajanju

mlijekom temperatura

obranim

iznosi

25'"C.

hladnom

c)

napajanju

Sav

i

Pri

siti 12% do

—

nakon

18"C.

zakiseljenom otopinom temperatura mora

20%

izno-

pribor, posuđe aparati koji prinapajanju moraju to i dezinficirati. temeljito prati života teladi i vodu. starter Oddrugogtjedna ponuditi sijeno, Pri hranidbu. proljeva dijetalnu pojavi sprovesti tekućom bi trebalo Razdoblje (hranidba hranom) produžavanapajanja ti od 12 života. dalje tjedana Pravovremeno teladi krukoličina konzumaciju privikavanje dovoljnih te hrane i troškove pravilan omogućavanjihov razvojsmanjuje uzgoja. dobri mikroklimatski i kontrola i stalni nadzor Higijena, uvjeti osiguravapodmlatka. juuzgojzdravog Posavi Mr. Marijan se

koriste

redovi-

se

.

—

—

—

—

—

ne

na

Promjene boje mlijeka se po Miris, boja mlijeka kojima najočigledniod Osobine ovise razlikuje je ispravno neispravnog mlijeka. mlijeka njegosastavu. uzroci sastava su mliNajčešći promjene poremećaji sekreciji ili vimena te nastale u vezi s iso rgana, jekausljed oboljenja drugih promjene i hranom,davanjemljekova, djelovanjem mikroorganizama drugo. do žute ovisi Bojaispravnog mlijeka bijela blijedožuta.

Intenzitet boje je sastavu i ovisi ishrani. možemo mlijekaprvenstveno Promjene b oje koje uočiti kod vezi s su ili ishranom dok mužnjenajčešće oboljenjem životinja kasnije djelovanjem promjene mikroorganizama. nastaju Crvena intenzitet bojamlijeka zbog krvi, nastaje prisustva boje ovisi količini krvi. nekih vrsta prisutne Uslijed razmnožavanja mikroorganitakođer na crvene mogu mlijeka površini pojaviti mrlje. Žutaboja redovito fiziološki javljakolostrumu zbog većeg sadržaja karotina.

Također kod ishrane se količine veće hranom, sviježom unošenjem karotina može žuta žuti javiti bojamlijeka.

Mikroorganizmi koji posjeduju također žute mogu pigment svojim razmnožavanjem utjecatipojavu boje mlijeka.

Kod krava od slinavke i oboljenja piroplazmoze, šapa, antraksa, plućne također žuta zaraze, kao kod i leptospiroze mastitisa, javlja boja, liječenja žute se žuta će se životinja ljekovima bojekoji izlučuju preko mlijeka, boja uočiti već kod mužnje.

okus

i

osnovne

su

osobine

o

vom

u

o

o

u

a

crvene

o

zama

se

se

u

.

na

se

a

169

Smeđa

bojamlijeka javlja posljedica dugotrajnog krvarenja ili menu djelovanjem mikroorganizama. kod vezi s ishranom nekim bilPojava plaveboje mlijeka najčešće je ili uzrok tome će dobiti jkama, rjeđe djelovanje je mikroorganizama.

Mlijeko i vode će vodenasto. plavičastu boju dodavanjem još postati se

kao

u

vi-

u

Silva

Evačić, dipl. ing.

mlijeka»Sirele«Bjelovar 62,695.970litara otkupljenoza deset mjeseci sveukupnoj situaciji ratnoj Bjelovar, Mliječna industrija otežanim 62,695.970 otkupiti uspjela uvjetima Republici, našoj jepod iz količine litara direktnog oUUpnog područmlijeka mlijeka.

Otkupljene farmi. te društvenih dobavljača, područja ja, litara, Na direktnom 36,876.336 podotkupljeno otkupnompodručju je Čazma te farme PIK-a 1,690.411 litra, sa 24,530.747 litara, dobavljača ručja Ostvareni litara farme Samarica 75.486 »Sireline« koza otkupjoš mlijeka.

4%. U deset od i iznosi prvimmjesecima uvijek mjeseci jemanji planiranog ali od od bio znatno 1991. mjeseca petog godine otkupje manji planiranog, okolnosti bez obzira da bi sa desetim mjesecom da povećavao, dalje biratna bi bio i veći donekle situacija Otkup zadovoljavajući. je postao ići da može »Sirela« vrši otkupdrugačija, tj. području gdje logorskom kamioni nisu »Sirelini« dva Već sabirna po mjeseca mjesta mlijeko. sabirna Bačkovica dovoziti iz sela: mjesta), (dva Bedenička, mlijeko gućnosti Polum i Čađavac. obuhvaća »Sirelinom« 1991. koje otkupnompodručju godine Tijekom tako da izvršena sedam otkupa jegotovo područja općina jereorganizacija kao direktan obuhvatio 65% otkup»Sirele«, dobavljači otkupnogpodručja PZ Kloštar PZ PZ PZ ostali PZ Đurđevac, Virje, Ferdinandovac,Kalinovac, te PZ Križei Nova PIK Vrbovec PZ Kapela) (Farkaševac Podravski,Pitomača, većim vac dijelom). (s te »Sirela« Na Čazma, selekciju području cjelokupne općine jepreuzela do sada rad službe »Sirele« nastavila okviru selekcijskikoji nije selekcijske »Sirela«

unatoč

veoma

u

su:

_-:

sa

sa

—

za

se

sve

na

na

na

na

se

u

sva

mo-

na

a

su:

u

bio redovit.

poboljšapodručje je preuzeto dobavljača, rada nekoliko referenata kvalitete su koji mjeseci mlijeka uposlila pet nja te redovnom sabirališta kvalitete semlijeka, higijeni pridonijeli poboljšanju veću Sve navedeno radu. opredjeljenost naprijed uvjetovalo lekcijskom je: i te veću reprodukcijski kvalitetniji proizvodnju, proizvođača mlijeka području. lekcijski materijalpreuzetom redovnom i pravovremenom isplatom otkupa, Boljomorganizacijom za sav te proizvođača potreban materijala kreditiranjem mlijeka,selekcijskog za vebez stvoreni su mnogo povoljniji repromaterijal (gotovo kamata) uvjeti i odraziti ću a što povećanomotkupu pobolproizvodnju, najvjerojatnije kvaliteti novog područja. mlijeka direktnog otkupnog jšanoj »SireU iznesen pregled otkupamlijeka slijedećem prilogu jeusporedni i 1991.

1990. za godinu godinu. područja linog« otkupnog Na

»Sirela«

od

direktno

radi

u

se-

na

na

se

170

u

PREGLED

OTKUPA

DOBAVLJAČI

ZA

MLIJEKA

1990.

X

g.

MJESECI

1991.

SRI

g.

2.514.505 3.300.762

2.359.204 3.435.764

0,938

FERDINANDOVAC

2.125.149

2.202.682

1,036

PZ

KALINOVAC

1.498.658

1,029

PZ

KLOŠTAR

1.455.951 1.023.685

0,879

PZ

PITOMAČA

1.524.029

PIK

VRBOVEC

2.892.471

900.647 1.388.152 2.935.325

PZ

KRIŽEVCI

6.195.582

0,584

PZ

NARTA,

6.024.381 3.137.733 31.454.181 24.053.747

0,608

PZ

ĐURĐEVAC

PZ

VIRJE

PZ

,

PODRAV.

10.593.923 DUBRAVA, ČAZMA PIK

ŠTEFANJE, UKUPNO: DIREKTNI

OTKUP

1990.

g.

BJELOVAR KOPRIVNICA

19.422.081 9.037.697

ČAZMA GAREŠNICA ĐURĐEVAC KRIŽEVCI DUBRAVA UKUPNO:

2.440.047 909.596

OPĆINA BJELOVAR ĐURĐEVAC KRIŽEVCI KOPRIVNICA ČAZMA VRBOVEC GAREŠNICA UKUPNO:

111.395

1991.

0,974

8.849.361

0,979

4.551.585

1,865

901.476

0,991 0,886

98.797

1991.

—

—_

1,155

Sri

g.

19.422.081 18.918.798 12.254.994 11.883.804 10.593.923 9.148.720 9.037.697 8.849.361 5.517.860 909.596 63.375.197

0,764

18.918.798.

—

5.639.046

1,014

rod

2.953.138 603.171 31.920.816 36.876.326 g.

0,910

g.

—

1990.

1,040

0,974 0,969 0,863

0,979

5.713.449

1,013

5.514.465

0,999

901.476

0,991 0,961

60.930.073.

Zlatko

Pripremio: Pavljak, ing

Bik »Streif« izRieda

_.

prigodomovogodišnje Poljoprivredne To bili bikovi: 5 bikova predvedeno Riedu, GornjaAustrija, je potomcima. i »Pasta«.

Prema »Streif«, »Morello«, »Hannes« nasljednim »Paris«, svojstvima i sinove, može da bik prenose svoje kćeri ustvrditi, koje od jejedan bolji bikova težina 156 1.215 a drugoga!

Prosječna grebenaspomenutih visina je kg.

Na

smotri

simentalaca

izložbe

s

na

su

se

cm

Krava

172

»Loren«

kći bika

»Streifa<« koja je u

prvoj laktaciji proizvela

6.813

kg mlijeka

u

utvrđene

Progenim njihove nasljedne Najpozitivne kod 2.081 kćeri imao veći bik »Streif« s mlijeka prirast povećanjem mlijeka. je od 897 količinu masti i količinu kg!Nadalje, povećava mlječne 0,21% bjelančevine mlijeku 0,04%! iz Prema kod 2.081 kćeri podacima izložbenog kataloga prosječna mlječkćeri bila nost 4.741 masti i laktacijije kg, 4,28% mliječne 3,30% prvoj bjetestom

osobine.

su

za

za

u

.

u

s:

lančevine.

Stočari

»Streif«-a

vrlo

dobro

Austriji nasljedna poznaju svojstva žele i i krave. zbogtoga oploditi njegovim sjemenomsvoje junice u

dobra

bika

Zlatko

Mašek

Pasmine goveda u Švicarskoj Iz

podataka koje svjetskog kongresa sko 1990. da 1988. Švicarskoj, govedo, održanog godine doznajemo godine je bilo Od bilo simentalaca Švicarskoj ukupno1,851.400 goveda. broja tog je 803.330 Od simentalaca bilo krava od 348.600 grla. ukupnogbroja približno je kontrolom obuhvaćeno 239.385. kojih mliječnom jestrogom njih Oplođenih jubilo nica 385.345.

To znači da 68% krava obuhvaćeno je je stočarskoskom kontrolom. selekcijNa drugepasmine Švicarskoj otpada m ilijun goveda.

N ajviše gotovo crno-šare kao zatim i neznatje pasmine, gotovo simentalaca, smeđeggoveda domovini ima Švicarskoj, drugih Dakle, pasmina. simentalaca, približno 45% simentalaca. dobili

su

sudionici

8.

simental-

za

u

u

u

no

u

samo

simentalce bikovima Švicarskoj upozoriti križaju pasmine »crveni čime ali holštajn«, je znatnoj poboljšana mjeri mliječnost krava, je zato mesni simentalca. smanjen tip simentalci dolini Simmental te ih ima ili 45.543 Čistokrvni uzgajaju od simentalaca. da simentalaca 16,8% ukupnogbroja Postoje podaci 1/4 krvi »crvenog ima ili 1/4 do 1/2 krvi »crvenog 85.043 holštajna« 36,3%, 97.888 ili Križanaca simentalaca 1/2 i više krvi »crvenog holštajna« 36,3%. ima ili 26.188 holštajna« 9,7%.

Treba

da

u

s

u

se

u

samo

s

a

s

s

Prema

nadzoru

zultati:

mliječnosti

Šifra i % krvi 60

čistokrvni

70

čistokrvni

71

1/8

72

1/4

73

1/2

74

3/4

75

7/8

krava

broj

krava

Križanjem znatno ječnost krava,

simentalca

no

ti da

naši

stočari

simentalske

pasmineobjavljeni su

mast — mliječnost kg mliječna

bjelančevine

17.882 9.337 11.060 42.324

4.930 4.910

3,96 3,94

3,24

5.016

4,00 4,04

3,24

58.618 12.928 1.883

5.706 6.041

4,08

3,19

4,03

3,13

3,97

3,11

5.459

5.831

re-

3,26

3,22

holštajnom« jepovećana količina okvir. Može ustvrdimesa, jesmanjena tj. radi bi tako simentalca. ne prihvatili križanog toga s

»crvenim

mli-

znatno

se

Zlatko

Mašek

173

Nova cijenamlijeka objavili cijelistopad »Mljekarskog mjesec broju prošlom od 10.

1991. sastanku 21.

Na bazi od cca 7,5 din/l, mlje3,6% mlijeka obzir te uzevši razmotrile kare R. Hrvatske otkupamlijeka stanje Vodilo odlučile i okolnosti mlijeka. korigirati cijenu (otkupaplasman), teladi i zadrži prasada računa prema (odnos) cijenama žive mlijeka paritet cijena 10 litara 1 :9 do 1: 10, vage normalnim mlijekakg tj. uvjetima kojaje di, moć Iako 120 100 teladi opada,usvojen je potrošača kupovna kg). (težine za mlijeka: cijene prijedlogformiranje litru ili 10 dinara 1 2,778 din (3,6% m.) mlijeka jedninicu ravničar1 litru ostala 0,75 dinara i Kako mlijeka dalje premija je tako brdsko a 1.00 dinar skom Hrvatske, dijelu planinskom Hrvatske, dijelu iznosi po ravničarskom m.m. sa 1 litra prijedlopodručju 3,6% mlijeka dinara/l.

11,1330 brdsko gu 10,8446 dinara/l, području planinskom od 11. masnoći iznosi 1. ovisno o tome Prema mlijeka, otkupnacijena kako 1991. godine, slijedi: lista«

U

m.m.

na

nu

smo

za

sve

u

su

se

su

:

u

—

za

m.

za

masnu

u

za

u

ovom

u

a

Ravničarsko

a)

Hrvatske: Republike područje

Masnoća _—_——————— _ i

Premija

8,8900

0,7500 0,7734 0,7969 0,8203

9,1674

3,3 3,4

9,4452

3,5

9,7230 10,0008 10,2786 10,5564 10,8342

3,6

3,7 3,8

3,9

4,2

a

i

9,6400 9,9408

10,2421

10,5433 10,8446 11,1458

0,8672 0,8906 0,89141 0,9375 0,9606

11,4470

:

11,3898

41

Ukupno

0,8438

11,1120

4,0

b) Brdsko

cijena

Osnovna

3,2

i... mh 1

u

11,7483 12,0495 12,3504 12,6520

0,9844

11,6676

Hrvatske

Republike planinsko područje

Masnoća 3,2

3,3 3,4 3,5 3,6 3,7

3,8

3,9 4,0 4,1

4,2 ————_————————PPpŽPPLPMPPČEPmFMMmMMMMČŽZŽžŽ va AWA

-

Osnovna

cijena

8,9800 9,1674 9,4452

9,7230 10,0008 10,2786 10,5564 10,8342 11,1120 11,3898 11,6676

Ukupno

Premija

1,00 1,0313 1,0625 1,0938 1,1250 1,1563

9,8900 10,1987 10,5077

10,8168 11,1330 11,4349

1,1875

11,7439

1,2188

12,0530

1,2500

12,3620

1,2813

12,6711

.

1,3125

12,9801 ŽE

Deneš,

Stjepan 174

ZL

dipl. inž.

Upala mokraćnog mjehura Ovo

upalumokraćnogmjehura. je kod muškaraca. kod i to češće negoli žena, prilično često, javlja oboljenje što žene dobi. već kod Može se predškolskoj Razlogjetaj djevojčica javiti te otvor kraću mokraćnu mnogo zbog cijevi, (3— cm).Vanjski je cijev imaju onečišćen mnoštvom raznih blizine i bakterija, vagine čmara,gotovouvijek 4 silazmože doći Do lako ulaznom i upale mjehur. infekcijom prodru koje mokraćovoda. silaze iz kad nom bubregaputem infekcijom, bakterije cistitisa? može Što pogodovati nastajanju biti uzrokovan može mokraće faktor, mjehurujepogodujući Zastoj kao mokraćne povećane prostate, (npr. posljedica gonoreje, cijevi suženjem itd. Trudnoća i bakamencima mjehuru, papilomima maternice), spuštene inbiti i može cistitisa. učestalijih, posljedica Upala izbijanju pogoduju binje »cistitis medenog odnosa tenzivnih mjeseca«). spolnih (liječnicima jepoznat umnakon velike Nehotično prema nužde, smjeru vagini, brisanje čmara, Učestamokraćnu ulazak olakšati može prema bakterija cijev. jesto natrag, raznih instrumenata i (cistosmjehurapomoću lije grube nevješte pretrage mehaničkim bilo samim mogu podraupalu, sonda) provocirati kateter, kop, tvrdouzročnika bilo mjehur, gdjeuzrokuju bakterijskih žajem, unošenjem korne upale. kao i Veći ženama. zadati i Cistitis može brojporoda, nevoljestarijim dati hormonalne mogu povodaovojneugodkojeprate klimakterij, promjene tzv.

Anatomska mjehura(vrećice, divertikuli) anomalijastijenci nojupali. i hranilište onda izvrsno infekcija bakterije, mokraću, kojaje zadržavaju medicinski

stručan

Cistitis

naziv

za

se

u

u

sve

a

u

u

u

u

u

u

za

'

lako

nastane.

svakom

Liječenje slučaju prepustiti liječniku bolesnik Kako upalumokraćnogmjehura? osjeća učestali Učestali svaki cistitis. nagon mokrenjemprati Ovaj gotovo ili bolovi često nagon trbuha, donjemdijelu žarenje pečenje vrijeprate zamućeili koncu i Ovisno težini o infekcije, mokrenja. postoji gnojno mokraće. nje u

za

za

u

me

na

da ponavlja puta jednestrane, tendenciju cistitis, od sebe Mečesto može strane samo s proći. bolesnika, druge oboljenje istog može i širiti se, obično obzirom to da preinfekcija dulje đutim, trajati je nikasvaku takvu liječnik, poručljivo upaluliječiti.

Liječenje propisati koristi. ko bolesnik može učiniti više štete nego lijeNepropisno sebi, jer kada će Samo može infekcije liječnik bubrege. omogućiti širenje čenje inficiran i tko i koliko ovisno tome antibiotska sredstva dugo upotrijebiti je Iako

s

s

na

ima

kod

više

se

mora

a

sam

zna

u

o

koliko

intenzivno.

dok

i alkohol

treba

Preporučuje mirovanje, jake izbjegavati. ako ste uoči Na ići mokriti susreta, nekog češće ispita, kraju: primorani itd. cistitis. To nemate posljedibrinuti, velikog je putovanja nemojte i uzbuđenja Vaš liječnik se

lakša

hrana

i

začine

samo

ca

—

nervoze.

175

NAGRADNI

KUPON

IME I PREZIME PROIZVOĐAČA ADRESA I POŠTA KOME PREDAJE MLIJEKO NAGRADNO

PROSJEČNA MUZNOST TE KOZE JE:

PITANJE:

SRNAS-

Odgovori: a) 150 It b) 500 It Cc)1.000It Zaokružiti točan odgovor!

Napomena:Odgovorešaljite isključivo radnika ta«: Udruženje mljekarskih

»Mljekarskog Republike Hrvatske, Zagreb,

adresu

na

izdavača

Ilica 31/III

U

izvolite

slučaju nejasnoća

——————————————————————————<X\Xqg——

aa

“<. _———a3"SaA=a——;,

S" XSaA\\——————————————————————

se

obratiti

na

lis-

broj:

041-424-420.

<<WEE

Jovanović-Bunta, dipl.inž., Stjepan Brlek, dipl.inž., Vesna Majić, Ivan Miroslav Kobra, dipl.inž., dr. Berislav Hadžiosmanović, dipl. vet. Stjepan Deneš, dipl. inž., doc. dr. Mirza Pehal, dipl. inž., Petrić Vlado, dipl. inž., Miljenko Turk, dipl.inž., Miljanović, dipl. vet., Slavko Mašek, dipl. inž.,Nada Izdavački

savjet:

Vuković-Svoboda,

Dubravka

odbor:

Uređivački Glavni

i

odgovorni urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava

i uredništvo:

Mirko

40.000

Tisak:

Grafička

škola

Stjepan

Deneš,

Caput, dr. Mirza

Hadžiosmanović

dipl. inž.

Volarić, dipl. inž.

Udruženje

mljekarskih

radnika

Republike

Hrvatske

Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420 za

primjeraka

Tiraž:

Brčić, dipl. inž., dr. Pavao

urednik:

pretplata

Mjesečna

176

dipl. vet.

Vera

Tehnički

Bratanović,

Bolić, Antun

Milan

mr.

u

privredne organizacije mjesečno

Zagrebu

i ustanove

kao

i za

proizvođače

iznosi

10,00 d.