mesa proizvodnju Neki čimbenicikojiutječu tele krava
sustavom
na
—
stagnira mlijeka svijetu, proizvodnja posljednje vrijeme krapo idu da mlijeka s time proizvodnje p ovećanja smjeru kretanja procesi krava ugkrava isto da broja u pak, vi, Smanjenje, smanjuje. broj vrijeme odnosno činilac mesa broj rožava tele, ključni koju je goveđeg proizvodnju i između raskorak odnosno fenomen mlijeka teladi. proizvodnje Upravoovaj da ići treba govedeg otvara mesa proizvodnja poveća kojimputem pitanje to i su više načina riješiti htjeli mesa. proizvođači stručnjaci koje Postoji kozabranom završne t eladi, klanja težine, povećanjem krava, (bližnjenjem ove Međutim, i svake mesnih mjedr.). junice pripustom bikova, rištenjem efekta i proizvodmogu su Naime, potrebe riješiti ograničenog svaka nova završava i proizvodnja mesa g rla, klanjem jekratkotrajna nja novim od to mladim ograničenospa je još razloga njene jedan grlom počinje sustava tehnoloških novih govenavedenih Iz ti. prilazitraženju razloga koristeći mesa i bi jeftiniju darstvu proizvodnji jeftinijoj većoj koji doprinijeli kultui ratarskih povrtlarskih voluminoznu industrije, nuskrmu, i dr. ra, pašnjaka proizvode odnosno način i susod sustava Jedan goveda je korištenja proizvodnje, vremendok to sve boravi stoka tele tav krava dozvoljavaju ispaši gdje i oni sustava ga ske Zbog toga osporavaju. koji zagovornici tog Postoje prilike. će nam sustava omogu: i faktore neke za ćemo navesti koji navedenog protiv Oni navedenu ulasku stava o pravdavaju ćiti koji proizvodnju. donošenje to sustav navedeni slijedećim: uglavnom argumentiraju radne učešća teladi malog zbog proizlazi proizvodnje jeftine osiguranje korišteostale odnosu mala tehnologije, snage, ulaganja financijska hrani zimskom dok hrane bez dodatne uglavrazdoblju njepašnjakavoluminoznom nusi drugim nom sjenažom, silažom, hranom, jeftinom i ratarstva povrtlarstva. industrije, proizvodima može tele krava da izvode odigrati Iz sustav zaključak navedenog efikasno način i teladi dopunjuje važnu taj proizvodnji ulogu rentabilnoj mesa. taj opravdavaju koji pak, Oni, proizvodnje tehnologiju dosadašnju može ugsustav da primijeniti ovaj smatraju proizvodnje tipgovedarske Prikvalitativnim i velikim sa lavnom pašnjacima. površinama područjima skroman takav određenim tele pa prihod samo hod prirastom predstavlja da navekonkurentan proizvodnje obično govedarske tipovima drugim nije tostranu i to onih Zbog dene medalje. drugu imaju prednosti koji zagovaraju ekonomskim tehnološko stavove o i američke neke navesti ću europske ga problema. navedenog aspektima i sustavu ovom Posebno njipašnjaci predstavljaju proizvodnje mjestonašim iskorištavećem i kao U hovo dijelu Europe uvjetima, iskorištavanje. ekonomski biti kravama moraju pašnjaci neprihvatljivo jer p ašnjaka je vanje krave dana 215 se 150 iskorištavati svega vrlo mogu dana, produktivni, radne utrošak veliki i držati hraniti iz ruke izgrađenom prostoru moraju strane S brdskoi druge snage reprodukcije. probleme neriješene karaktedodatne nameću organizacijskog ski t ehnološko planinprobleme pašnjaci navedene pros Međutim, ra planina. s puštaju Europi goveda zbogkojih ih koristimo da možemo upotrebom bleme riješiti pašnjaka iskorištavanja U
i kod
pa
u
nas
u
a
se
za
se
na
sve
re
mesu.
na
ne
a
se
u
se
na
—
u
o
—
na
u
se
u
.
—
na
u
ne
se
u
sa
—
u
u
a
se
a
u
uz
uz
*
se
u
u
162
podataka pitaprvi planstavlja uzgoju. krateladi možemo očekivati sustavu to prodaju koji broj prosjeku nje: dobit ćemo analizom tele? Na to plodnosti, prosječnom odgovor pitanje teladi i dužinom smrtnosti moramo podmlatka kojeg brojemženskog života, iz američke
Analizom
literature
u
va
se
u
za
u
—
ostvariti.
Belewsu
teladi
kao
indikator
(navodi Cara)brojodbijene teladi stadima USA i mesnim iznosi 71%,plodnost plodnosti preživljavanja slažu Navedeni gdje 82,6%, 11,6%. podacimaEnsmingera podaci ugibanje slimesnih dok 20,5, 79,5%,ostaje neplodno plodnost pasminaje jeplodnost jedeća: Hereford 73,25% Shortorm 69,80% Charolaisa 71,50% Angus 74,40% kreću kod Hereforda od Shortorna 38— 54— Angusa varijacije Charolaise-a 74 i 81%. 48— 92%, 83%, teladi. Podaci iskoristiti Da tele može znati i broj ugibanja potrebno je 89%, o smrtnosti su slijedeći: Prema
i sur.
u
se
s
a
se
a
se
Charolais
9,81, 9,73
Hereford
9,59
Angus iznosi prosječno ugibanje 9,5% 9,30
—
Proizvodna
2
3
—
—
3— 3
—
dužina
života
god.(O Mary Dyera) i 6,6 god.(Snapp Newman) 5,0 god. (Baker) 6 god.(Ensminger) i
4
Hereford
Iz
pasmina
—
izlazi
navedenog
24%.
mjena
Ako
po
iznosi:
se
jednoj
Mesni
da
oko
negdje jeprosjek
šorthorn
4,15
bik
—
god., prosječno a
za-
podaci proizlazi teladi ili da kratele 0,426 2,35 proizvede je jedno potrebno
razmotre
kravi
bik
ovi
onda
prema
nekim
autorima
da
se
za
163
Šarolez pasmina
—
krava.
Ako
obzir
veličina
stada
krava
—
koja značajan kao i rentabilitet i dužine na pašnjaka drugi troškovi, paše, jecaj cijene da krava tele čak i onda kad se sustav će raspolaže zaključak je krizi, velikim stadima i kad drže dobrim pacijelu godinu goveda pašnjacima, iznad Stado do 300 krava te veličine ši (Car). osigupotpuno pasivna, uloženi minimalnu kamatu od 0,8 do iznosi koja 2,8% kapital. ravaju Prema izlazi da ni postojećih Rogersa istraživanjima reorganizacijom da izmože bitno nameće se pa zaključak je tehnologija promijeniti stanje laz nekim novim tehnologijama.
va,
ane
jedna
Šarolez pasmina
bik
se
uzme
u
ut-
ima
name-
se
s
u
—
na
se
a
su
ona
na
se
ne
u
Europi Situacija osim i hidrološke Klimatske područja dijelu Europe prilikenajvećem 150 dana Golfska godišnje, najviše ispašu djeluje omogućuje kojem struja zatvodržati dio i telad da što znači morajunajveći godine to, S krave, junice biti krmom te hraniti renim druge proizvedena koja prostorima, zato nisu kad krave pa i strane paši, telenje pripustidogađaju vrijeme adekvatan da biti tako obori postupak telenje, građeni osiguravaju moraju krme i mehanizaPotreban novi jeprostor smještaj telenja, pripust. poslije skoro da znači voda to a ceste, i trebaizgraditi praktično struja, gnoja, cije, moda ta Sasvim farmu. investicijska ulaganja sigurno kompletnu jejasno i krava. škartiranih gu pokriti junica teladi, prodaja nekim mali. Prema ni troškovi nisu ovakvim Pored uvjetima toga da iz troškovima i do kreću torima čegaproizlaziprimje13,5% ukupnim i oborima tele krava sustava paši,uvjeprisile držanja uvjetima može se ekonomski ne 150 dana kad tima godišnje period ispaše jeograničen intenzivne Pored mogupoljoprivrede organizirati. toga uvjetima uspješno naći potrebno prostor smještaj je manjimstadima, ćegaorganiziranja i dr. će vode, struje prometnice, familija koje raditi, objekata, gospodarskih Dr. Nikola Stipić u
u
u
u
se
za
mora
na
u
se
za
ne
samo
au-
u
u
se
na
u
u
—
u
na
u
za
s
slijedi) (nastavak 164
Automatsko napajanjeteladi (nastavak) se veće Potpuno napajanje moglo preporučiti Pri ovakvom načinu slično kao i kod automatproizvodne jedinice. hranjena, ske hranidbe krava telad nosi oko vrata dekoderom koncentratom, ogrlicu Tako svako tele može dnevno točno čije signale kompjuter. prepoznaje popiti određene količine dnevnu količinu mliječne otopine Ukupnu zamjene. otopimože tele tokom dana malih puno mliječne zamjene popiti (proporcija kliznim ili određenim gram vremenskim razmacima dobivremenom) pak točno određene količine fiksnim Koncenje (program otopine vremenom). kao i količina mogu po volji. tracija, otopine podešavati Najjednostavniji hranidbeni tako da toku dana teletu tri s astavljeni programi omogućuju 21 što čini 1 6 teletu po dnevno. po konzumaciju puta otopine, ukupno otopine automat za dobro ukoKompjuterizirani napajanje predstavlja rješenje liko se telad Uz napajaotopinommliječne zamjene. potrošnju ograničenu sistem i dobru individualnu kontrolu. Osim mliječne zamjenetaj omogućuje s iz kanti sa sistem udio toga, usporedbinapajanjem siskom, ovaj smanjuje rada 2 do 3 Nedostatak relativno viputa. kompjuteriziranog napajanja soki ovisno veličini iznose 320 investicijski troškovi, koji Njemačkoj staje do 430 DEM što po mijestu, tablici 6. jednomstajskom u jeprikazano
automatsko
teladi
bi
za
s
ne
u
s
-
u
s
se
su
u
u
za
su
o
Tablica
6.
Investicijskitroškovi
u
kompjuterizirane
za
automate
za
napajanje
(Pirkelmann, 1984). gg...
Osnovna
cijena
DEM
Broj
automata
1
2
6000
6000
i m Vo 6000 6000
5500 500 identifikaciju 100 10%
5500 500 4000
11000 1000 8000
1150 ii 17150
1750 27750
e
Kompjuter Automat komplet. s
postrojenjem Boks
za
Ogrlica
napajanje napajanje
za
Montaža
3
za
(ca.
cijene
kompjutera automata) išli i
UKUPNO
Inyesticija po
teletu
:
če
zreo“
(DEM) (DEM)
429
347
A
16500
1000
12000
2350
sm
38350 320
ooo...
i u tablici 6. dodajutroškovi održavanja onda troškovi iznose 60 do 80 DEM. po popravaka godišnji stajskom mjestu obračun da automat koristi 40 i Ovaj podrazumijevajedan napajanje teladi da kroz 4 do 5 turnusa. U tom troškovi teletu po godišnje staju prođe slučaju iznose 13 do 22 DEM. Na farmama već automatsku gdje kompjuter postoji hranidbu krava koncentratom treba troškove za kompjutera, smanjiti cijenu isti može koristiti i teladi. kompjuter jer napajanje Na treba reći da ovakvo teladi kraju još je kompjuterizirano napajanje velike farme telad kontinuirano tokom čitave preporučljivo koje imaju godine.
Ako
se
na
troškove
navedene
za
za
se
za
za
165
i
Uzroci
proljeva sprečavanje izazvani
proljevi, tjedana prvih Najčešća bolesti. svih od 80% čak čine tom uzročnicima. različitim Proljevi razdoblju imati i hranidba mogu smanjenuotpornost posljedicu držanje Nepravilna bolesti i viruse, bakterije koje i zazivaju crijevne koji parazite organizma i trbuhu i bolovima nepravilpokvarena Prežderavanje, proljevima. očituju također i kao hrana no proljev. izazivaju lijekova predoziranje pripremljena se se Kao gube proljevom jer organizma dehidracija javlja proljeva posljedica oko sadrži teladi normalna Dok tekućine. količine balega tjelesne značajne do 94%. i iznosi povode 73% Stoga ovaj proljevu balegi pri s adržaj vode, tkiva redu Gublje(eksikoza). prvom tjelesnog isušivanju očituje remećaj i CI. Kao redu tekućine prvom HCOQ, Mg, K, Na, elektroliti, gube njem glukoze koncentracija pada značajno proljeva posljedica daljnja negativna do teladi. dovesti što može uginuća krvi, slatkim telad da li tome Ovisno ( mliječmlijekom t oplim napajana je ili (mlinom mliječnom zamjenom 4— (pH zakiseljenom pak zamjenom) i i različite treba hranidba). (dijetalna terapiju mjere poduzeti 4,5) jekom) teladi Pri napajanju zamjenom) ( mliječnom m lijekom toplim svježim i vitaminisulf onamidima antibioticima, proljeva,terapiju treba,slučaju ili ukinuti treba Kao prvo mlijekom napajanje dijetetske mjere. tele sprovesti tekućine količine dobiti mora (2 jednake Međutim, mliječnom zamjenom. od i može također ali dati crni do 31 po čaj ponuditi čaj, Najbolje je obroku). od sluzi malo dodati U ili metvice. kamilice lanenog sjemečaj preporuča i sluznice oštećene što ubrzava resorpciju smanjuje na, crijevne ozdravljenje dodati i 50 g treba litru Na toksina. odnosno čaja jednu njihovih bakterija soli i 9 g izvor šećera izgub(nadoknada kuhinjske energije) (kao grožđanog otood veterinara Još Na i pripremljenu primjeniti, je ljenog CI). jednostavnije tekuusta elektrolita elektrolita. tjelesne gubitku pri daje Otopina pinu intravedati veterinar većim ćine do otopinu (10%) gubicima 5%, pri datim odrediti može tekućine prema Gubitak nozno. kriterijima tjelesne bolest
teladi
života
šest
u
su
u
za
se
na
u
u
se
u
u
u
u
se
u
o
=
sa
uz
u
ma
se
se
na
se
mora
a
u
se
'
tablici 7.
tjelesne tekućine
gubitka en EE RK Gubitak tjelesne tekućine Tablica
Procjena
7.
Bistre
5%
do
;
10%
5 do
teladi
(Schindlmayer 1975)
Simptomi oči, koža
želju za
suis...
u
u
teladi
tele
topli, tekućine
i ekstremiteti
konzumacijom
i Daerr,
je žedno
ekstremiteti
i
pokazuje
hladni, vrlo
toplo tijelo uglavnom bez bez tele apetita, je malo mokri, je nepravilan, puls leži,
Tele
je
refleksa
više
rr M
166
Md
do
10%
PO
oči, rožnica
oka
upaledisanje, svijesti,nepravilno hladno je suha i mutna, gubitak niska temperatura, slab po znojenje (rosa) gubici, puls, sluznica
Sluznice
crvena
hladne,
ekstremiteti
hladni,
prema UglavOtopina priprema uputamaproizvođača. elektroteletu. Uz litre dva dnevno po po 2 daje puta otopinu otopine, še50 g dnevno lita dobro dati i dva po 1 litru crnog grožđanog čaja je puta dva tokom davati elektrolita i ćera. U većini je čaj slučajevadovoljno otopinu obrok uvoditi dan treba dana. Treći ponovno mlijeko (mliječnu postepeno litru dan dnevno litru i i to dva po 1 1 po Četvrti mlijeka čaja. zamjenu), puta dan litre i dva dnevno 1 litra 2 i mlijeka čaja kraju daje peti puta količine normalne (mliječne zamjene). mlijeka ako ieladi kolostrum teladi može U novorođene proljev izbjeći po-“ količina siskom. Na način dnevna nudi kanti iz sa po volji, napajanje taj sirišta konobroka što održava malih kolostruma puno pH razdijeljena je kante niskim. teladi kolostrum iz otvorene stantno tome, kojapije Nasuprot niski od 2,8 do 5,1. Konstantno sirišta raste dva pH sirišta, pH putadnevno, važan sisku po teladi kolostrum volji, predstavlja uvjet suzbijakojapije rezultati mogu Još postići koji proljev.bolji izazivaju njumikroorganizama kako to kolostruma mravljom kiselinom, je ranije zakiseljavanjem opisano. teladi zakiseljenim (pH 4— Proljevi koji javljaju prinapajanju neinfektivne naravi, javljaju pravilu mliječnim zamjenama(mlijekom) 4,5) se slijedećim slučajevima: Često javlja mliječnom a)Uslijed zakiseljenom prežderavanja zamjenom. malih obronaviknuta teladi puno po kojajošnije prinapajanju volji kada dana i noći. Može ka tokom dvaput dnevnognapajanja opaziti može To kolostrumom po spriječiti toplim prelazi napajanje volji. dana od prvog kolostrumom odmah teladi života, zakiseljenim pajanjem može po volji. konzumacija spriječiti zakiseljenog napitka Pretjerana 15%C. snižavanjem otopine temperature i okolišnih U teladi praUsprkos ambijenta b) kupljene zbogpromjene uvjeta. teladi 3 do 6 dana vilnom i hranidbi ponekupljene prvih postupku nisu Uzroci kad također može biti vodenast. javlja proljev, koji tojpojavi uzrok motorika posve zbogpromjene Vjerojatni jepojačana crijeva jasni. i niže Bez unutar napitka (kiseli temperature).posebnih mliječnog mjera, takve teladi normalizira. balega jednog tjedna, mlikod onih sastava mliječne Proljev javlja c)Zbogpogrešnog zamjene. uzrok Pravi količine sirutke sadrže veće proprahu. ječnih zamjenakoje minerala sirutki. Zato i laktoze zapravo prevelika koncentracija ljeva je oduzeti sastavni dio se djelomično mliječne sirutki, kojaje zamjene, biti i loše emulmože Uzrok laktoza i minerali (demineralizacija). proljeva mast i mliječnoj zamjeni. giranahomogenizirana tvrde da teladi koiskustva Na 15 njemački stručnjaci godišnjeg treba proljeva mliječnom zamjenompripojavi ja napajazakiseljenom količinu sniziti 3,8, pH otopine Preporučljivo jejedino otopine. smanjivati kiseline 4 do 4,5 ml koncentrirane što (85%mravlje postiže dodavanjem po litri otopine. tne)
elektrolita
nom
se
se
s
u
samo
na
se
se
se
za
na
u
u
u
na
se
s
se
u
=
a
su
u
u
se
na
u
se
se
s
na-
se
na
se
.
na
se
u
se
u
u
se
u
u
mora
u
osnovu
ne
se
na
se
Infekcija s
Proljev
izazvan
zapravo coli i
Rota-
i Corona
E. coli često
se
virusima susreće
u
povezana
teladi. Pravi
s
E. coli
uzročnici onda
kojih slučajeva Ova se javlja uglavnomzbog: drugebakterije. infekcija su
u
većini
Rota-
i Corona
virusi
iza
proljeva
dolaze
E.
167
—
pogrešnih postupaka telenja (npr. pri teleta da bi se odstranila rodnička šupljinu sluz); ili nedostatna prekasna konzumacija kolostruma; onečišćenim kolostrumom i/ili iz napajanje nečistih posuda; mlijekom; preniska toplim prinapajanju temperatura vlažnom teladi iza nehigijenski smještaj krava); (npr. mjestu vezanje i nakon
ulazak
s
nečistom
rukom
u
usnu
—
—
—
—
—
na
loša
mikroklima.
Proljevuglavnomjavlja tjednu (od života). žućkaste vodenasta s neproRijetka balega boje, jeispočetka kasnije postaje i izlazi snažnom mlazu. Telad klonula i bavljenim mlijekom zgrušanim je bez Po usukanom trbuhu bolovi trbuhu. mogu Tjelesapetita. prepoznati ali može biti i snižena. Uzgajač jeuglavnompovišena temperatura poduzeti uskraćivanje mlijeka, davanje mjerekoje ranije opisane: o topine elektrolita i teladi treba već života dati 2 milisatu prvom Novorođenoj čaja. TU vitamina A. teladi antibioticima i sulfonamidima Liječenje juna obavezno veterinar. provesti se
u
života
prvom
3 do
5 dana
u
se
u
na
mora
su
u
mora
u
Infekcije sa
U
teladi
salmoneloze
salmonelama
javljaju tjedana uzgoju velike Salmonele hrananose prenose gubitke. balegomkojaprekostelje, i kroz ulaze trakt. usta taposuda napajanje probavni ljudi Međutim, kođer obućom oni mogu salmonele, koji zbog prvenstveno prenositi pogotovo obilaze štale i Salmonele veterinari, mnoge posla (nakupci, agronomi dr.). domaće i i i mogu divlje glodavci (miševi štakori) (patživotinje, prenositi ptice ke i galebovi). ulaze kroz usta u Salmonele crise u tankom probavni zadržavaju trakt, vrlo brzo vrlo intenzivan, žućrazmnožavaju. Proljev ispočetka jevugdje je kaste sivo-zelenkastu bio tamno da bi boje, koja kasnije kraju mijenja smeđe ili može biti sluzi ili boje. Proljev ponekad pomiješanbjelkastom krvi. ubrzo nakon kroz trbušnu i ulaze infekcije Bakterije prolaze stijenku krvotok tako i ima Telad kolonulo izazivajući septikemiju. izgleda groznicu. teladi salmoi teško. S strane puno Liječenje jedugotrajno jedne postoji nela vrlo brzo medikamente. S rezistentne koje druge postaju primjenjene salmonele strane Za i spremogu godinamaživjeti suhojbalegi. suzbijanje bolesti čavanje slijedeće moraju poduzeti mjere: Bolesne štalu a) životinje odvojiti posebnu Provesti b) dezinfekciju temeljitu raditi Osobe brinu bolesne zdravim c) koje životinjesmiju staji životinjama Treba nositi i obuću d) posebnuodjeću staju Sve biti čisto e) medikamenata može nakon testa f)Primjena uslijediti provedenog zistencije teladi 8)Napajanje zakiseljenom mliječne zamjene. otopinom se
često
u
dobi
od
2 do
i
6
se
ne
za
u
se
se
u
na
crne
s
sa
U
na
u
se
u
1
se
za
ne
U
sa
za
mora
re-
samo
teladi
Općapravila uzgoja
glavnih kojih navedenog pravila, svaki želi li zdrav i pridržavati uzgajač podmladak: proizvoditi otporan
Iz svega mora
168
dosad
može
se
izvući
deset
se
—
—
—
—
Novorođenu
telad
sušenja boks, koji smjestiti j e dezinficiran i čistom slamom. meljito očišćen, nasteljen Prvu kolostruma tele dobiti unutar četiri sata života. prva porciju Prilikom striktno mliječne pridržavati pripreme otopine zamjene uputa proizvođača. od Temperatura značaja: otopine prinapajanju je posebnog Pri a) napajanju toplomotopinom (punomasnim mlijekom) svježim tempebiti 37% do 38"C. u
individualni
te-
mora
se
ratura
b)
Pri
do
mora
zakiseljenim napajanju
mlijekom temperatura
obranim
iznosi
25'"C.
hladnom
c)
napajanju
Sav
i
Pri
siti 12% do
—
nakon
18"C.
zakiseljenom otopinom temperatura mora
20%
izno-
pribor, posuđe aparati koji prinapajanju moraju to i dezinficirati. temeljito prati života teladi i vodu. starter Oddrugogtjedna ponuditi sijeno, Pri hranidbu. proljeva dijetalnu pojavi sprovesti tekućom bi trebalo Razdoblje (hranidba hranom) produžavanapajanja ti od 12 života. dalje tjedana Pravovremeno teladi krukoličina konzumaciju privikavanje dovoljnih te hrane i troškove pravilan omogućavanjihov razvojsmanjuje uzgoja. dobri mikroklimatski i kontrola i stalni nadzor Higijena, uvjeti osiguravapodmlatka. juuzgojzdravog Posavi Mr. Marijan se
koriste
redovi-
se
.
—
—
—
—
—
ne
na
Promjene boje mlijeka se po Miris, boja mlijeka kojima najočigledniod Osobine ovise razlikuje je ispravno neispravnog mlijeka. mlijeka njegosastavu. uzroci sastava su mliNajčešći promjene poremećaji sekreciji ili vimena te nastale u vezi s iso rgana, jekausljed oboljenja drugih promjene i hranom,davanjemljekova, djelovanjem mikroorganizama drugo. do žute ovisi Bojaispravnog mlijeka bijela blijedožuta. Intenzitet boje je sastavu i ovisi ishrani. možemo mlijekaprvenstveno Promjene b oje koje uočiti kod vezi s su ili ishranom dok mužnjenajčešće oboljenjem životinja kasnije djelovanjem promjene mikroorganizama. nastaju Crvena intenzitet bojamlijeka zbog krvi, nastaje prisustva boje ovisi količini krvi. nekih vrsta prisutne Uslijed razmnožavanja mikroorganitakođer na crvene mogu mlijeka površini pojaviti mrlje. Žutaboja redovito fiziološki javljakolostrumu zbog većeg sadržaja karotina. Također kod ishrane se količine veće hranom, sviježom unošenjem karotina može žuta žuti javiti bojamlijeka. Mikroorganizmi koji posjeduju također žute mogu pigment svojim razmnožavanjem utjecatipojavu boje mlijeka. Kod krava od slinavke i oboljenja piroplazmoze, šapa, antraksa, plućne također žuta zaraze, kao kod i leptospiroze mastitisa, javlja boja, liječenja žute se žuta će se životinja ljekovima bojekoji izlučuju preko mlijeka, boja uočiti već kod mužnje.
okus
i
osnovne
su
osobine
o
vom
u
o
o
u
a
crvene
o
zama
se
se
u
.
na
se
a
169
Smeđa
bojamlijeka javlja posljedica dugotrajnog krvarenja ili menu djelovanjem mikroorganizama. kod vezi s ishranom nekim bilPojava plaveboje mlijeka najčešće je ili uzrok tome će dobiti jkama, rjeđe djelovanje je mikroorganizama. Mlijeko i vode će vodenasto. plavičastu boju dodavanjem još postati se
kao
u
vi-
u
Silva
Evačić, dipl. ing.
mlijeka»Sirele«Bjelovar 62,695.970litara otkupljenoza deset mjeseci sveukupnoj situaciji ratnoj Bjelovar, Mliječna industrija otežanim 62,695.970 otkupiti uspjela uvjetima Republici, našoj jepod iz količine litara direktnog oUUpnog područmlijeka mlijeka. Otkupljene farmi. te društvenih dobavljača, područja ja, litara, Na direktnom 36,876.336 podotkupljeno otkupnompodručju je Čazma te farme PIK-a 1,690.411 litra, sa 24,530.747 litara, dobavljača ručja Ostvareni litara farme Samarica 75.486 »Sireline« koza otkupjoš mlijeka. 4%. U deset od i iznosi prvimmjesecima uvijek mjeseci jemanji planiranog ali od od bio znatno 1991. mjeseca petog godine otkupje manji planiranog, okolnosti bez obzira da bi sa desetim mjesecom da povećavao, dalje biratna bi bio i veći donekle situacija Otkup zadovoljavajući. je postao ići da može »Sirela« vrši otkupdrugačija, tj. području gdje logorskom kamioni nisu »Sirelini« dva Već sabirna po mjeseca mjesta mlijeko. sabirna Bačkovica dovoziti iz sela: mjesta), (dva Bedenička, mlijeko gućnosti Polum i Čađavac. obuhvaća »Sirelinom« 1991. koje otkupnompodručju godine Tijekom tako da izvršena sedam otkupa jegotovo područja općina jereorganizacija kao direktan obuhvatio 65% otkup»Sirele«, dobavljači otkupnogpodručja PZ Kloštar PZ PZ PZ ostali PZ Đurđevac, Virje, Ferdinandovac,Kalinovac, te PZ Križei Nova PIK Vrbovec PZ Kapela) (Farkaševac Podravski,Pitomača, većim vac dijelom). (s te »Sirela« Na Čazma, selekciju području cjelokupne općine jepreuzela do sada rad službe »Sirele« nastavila okviru selekcijskikoji nije selekcijske »Sirela«
unatoč
veoma
u
su:
_-:
sa
sa
—
za
se
sve
na
na
na
na
se
u
sva
mo-
na
a
su:
u
bio redovit.
poboljšapodručje je preuzeto dobavljača, rada nekoliko referenata kvalitete su koji mjeseci mlijeka uposlila pet nja te redovnom sabirališta kvalitete semlijeka, higijeni pridonijeli poboljšanju veću Sve navedeno radu. opredjeljenost naprijed uvjetovalo lekcijskom je: i te veću reprodukcijski kvalitetniji proizvodnju, proizvođača mlijeka području. lekcijski materijalpreuzetom redovnom i pravovremenom isplatom otkupa, Boljomorganizacijom za sav te proizvođača potreban materijala kreditiranjem mlijeka,selekcijskog za vebez stvoreni su mnogo povoljniji repromaterijal (gotovo kamata) uvjeti i odraziti ću a što povećanomotkupu pobolproizvodnju, najvjerojatnije kvaliteti novog područja. mlijeka direktnog otkupnog jšanoj »SireU iznesen pregled otkupamlijeka slijedećem prilogu jeusporedni i 1991. 1990. za godinu godinu. područja linog« otkupnog Na
»Sirela«
od
direktno
radi
u
se-
na
na
se
170
u
PREGLED
OTKUPA
DOBAVLJAČI
ZA
MLIJEKA
1990.
X
g.
MJESECI
1991.
SRI
g.
2.514.505 3.300.762
2.359.204 3.435.764
0,938
FERDINANDOVAC
2.125.149
2.202.682
1,036
PZ
KALINOVAC
1.498.658
1,029
PZ
KLOŠTAR
1.455.951 1.023.685
0,879
PZ
PITOMAČA
1.524.029
PIK
VRBOVEC
2.892.471
900.647 1.388.152 2.935.325
PZ
KRIŽEVCI
6.195.582
0,584
PZ
NARTA,
6.024.381 3.137.733 31.454.181 24.053.747
0,608
PZ
ĐURĐEVAC
PZ
VIRJE
PZ
,
PODRAV.
10.593.923 DUBRAVA, ČAZMA PIK
ŠTEFANJE, UKUPNO: DIREKTNI
OTKUP
1990.
g.
BJELOVAR KOPRIVNICA
19.422.081 9.037.697
ČAZMA GAREŠNICA ĐURĐEVAC KRIŽEVCI DUBRAVA UKUPNO:
2.440.047 909.596
OPĆINA BJELOVAR ĐURĐEVAC KRIŽEVCI KOPRIVNICA ČAZMA VRBOVEC GAREŠNICA UKUPNO:
111.395
1991.
0,974
8.849.361
0,979
4.551.585
1,865
901.476
0,991 0,886
98.797
1991.
—
—_
1,155
Sri
g.
19.422.081 18.918.798 12.254.994 11.883.804 10.593.923 9.148.720 9.037.697 8.849.361 5.517.860 909.596 63.375.197
0,764
18.918.798.
—
5.639.046
1,014
rod
2.953.138 603.171 31.920.816 36.876.326 g.
0,910
g.
—
1990.
1,040
0,974 0,969 0,863
0,979
5.713.449
1,013
5.514.465
0,999
901.476
0,991 0,961
60.930.073.
Zlatko
Pripremio: Pavljak, ing
Bik »Streif« izRieda
_.
prigodomovogodišnje Poljoprivredne To bili bikovi: 5 bikova predvedeno Riedu, GornjaAustrija, je potomcima. i »Pasta«. Prema »Streif«, »Morello«, »Hannes« nasljednim »Paris«, svojstvima i sinove, može da bik prenose svoje kćeri ustvrditi, koje od jejedan bolji bikova težina 156 1.215 a drugoga! Prosječna grebenaspomenutih visina je kg. Na
smotri
simentalaca
izložbe
s
na
su
se
cm
Krava
172
»Loren«
kći bika
»Streifa<« koja je u
prvoj laktaciji proizvela
6.813
kg mlijeka
u
utvrđene
Progenim njihove nasljedne Najpozitivne kod 2.081 kćeri imao veći bik »Streif« s mlijeka prirast povećanjem mlijeka. je od 897 količinu masti i količinu kg!Nadalje, povećava mlječne 0,21% bjelančevine mlijeku 0,04%! iz Prema kod 2.081 kćeri podacima izložbenog kataloga prosječna mlječkćeri bila nost 4.741 masti i laktacijije kg, 4,28% mliječne 3,30% prvoj bjetestom
osobine.
su
za
za
u
.
u
s:
lančevine.
Stočari
»Streif«-a
vrlo
dobro
Austriji nasljedna poznaju svojstva žele i i krave. zbogtoga oploditi njegovim sjemenomsvoje junice u
dobra
bika
Zlatko
Mašek
Pasmine goveda u Švicarskoj Iz
podataka koje svjetskog kongresa sko 1990. da 1988. Švicarskoj, govedo, održanog godine doznajemo godine je bilo Od bilo simentalaca Švicarskoj ukupno1,851.400 goveda. broja tog je 803.330 Od simentalaca bilo krava od 348.600 grla. ukupnogbroja približno je kontrolom obuhvaćeno 239.385. kojih mliječnom jestrogom njih Oplođenih jubilo nica 385.345. To znači da 68% krava obuhvaćeno je je stočarskoskom kontrolom. selekcijNa drugepasmine Švicarskoj otpada m ilijun goveda. N ajviše gotovo crno-šare kao zatim i neznatje pasmine, gotovo simentalaca, smeđeggoveda domovini ima Švicarskoj, drugih Dakle, pasmina. simentalaca, približno 45% simentalaca. dobili
su
sudionici
8.
simental-
za
u
u
u
no
u
samo
simentalce bikovima Švicarskoj upozoriti križaju pasmine »crveni čime ali holštajn«, je znatnoj poboljšana mjeri mliječnost krava, je zato mesni simentalca. smanjen tip simentalci dolini Simmental te ih ima ili 45.543 Čistokrvni uzgajaju od simentalaca. da simentalaca 16,8% ukupnogbroja Postoje podaci 1/4 krvi »crvenog ima ili 1/4 do 1/2 krvi »crvenog 85.043 holštajna« 36,3%, 97.888 ili Križanaca simentalaca 1/2 i više krvi »crvenog holštajna« 36,3%. ima ili 26.188 holštajna« 9,7%. Treba
da
u
s
u
se
u
samo
s
a
s
s
Prema
nadzoru
zultati:
mliječnosti
Šifra i % krvi 60
čistokrvni
70
čistokrvni
71
1/8
72
1/4
73
1/2
74
3/4
75
7/8
krava
broj
krava
Križanjem znatno ječnost krava,
simentalca
no
ti da
naši
stočari
simentalske
pasmineobjavljeni su
mast — mliječnost kg mliječna
bjelančevine
17.882 9.337 11.060 42.324
4.930 4.910
3,96 3,94
3,24
5.016
4,00 4,04
3,24
58.618 12.928 1.883
5.706 6.041
4,08
3,19
4,03
3,13
3,97
3,11
5.459
5.831
re-
3,26
3,22
holštajnom« jepovećana količina okvir. Može ustvrdimesa, jesmanjena tj. radi bi tako simentalca. ne prihvatili križanog toga s
»crvenim
mli-
znatno
se
Zlatko
Mašek
173
Nova cijenamlijeka objavili cijelistopad »Mljekarskog mjesec broju prošlom od 10. 1991. sastanku 21. Na bazi od cca 7,5 din/l, mlje3,6% mlijeka obzir te uzevši razmotrile kare R. Hrvatske otkupamlijeka stanje Vodilo odlučile i okolnosti mlijeka. korigirati cijenu (otkupaplasman), teladi i zadrži prasada računa prema (odnos) cijenama žive mlijeka paritet cijena 10 litara 1 :9 do 1: 10, vage normalnim mlijekakg tj. uvjetima kojaje di, moć Iako 120 100 teladi opada,usvojen je potrošača kupovna kg). (težine za mlijeka: cijene prijedlogformiranje litru ili 10 dinara 1 2,778 din (3,6% m.) mlijeka jedninicu ravničar1 litru ostala 0,75 dinara i Kako mlijeka dalje premija je tako brdsko a 1.00 dinar skom Hrvatske, dijelu planinskom Hrvatske, dijelu iznosi po ravničarskom m.m. sa 1 litra prijedlopodručju 3,6% mlijeka dinara/l. 11,1330 brdsko gu 10,8446 dinara/l, području planinskom od 11. masnoći iznosi 1. ovisno o tome Prema mlijeka, otkupnacijena kako 1991. godine, slijedi: lista«
U
m.m.
na
nu
smo
za
sve
u
su
se
su
:
u
—
za
m.
za
masnu
u
za
u
ovom
u
a
Ravničarsko
a)
Hrvatske: Republike područje
Masnoća _—_——————— _ i
Premija
8,8900
0,7500 0,7734 0,7969 0,8203
9,1674
3,3 3,4
9,4452
3,5
9,7230 10,0008 10,2786 10,5564 10,8342
3,6
3,7 3,8
3,9
4,2
a
i
9,6400 9,9408
10,2421
10,5433 10,8446 11,1458
0,8672 0,8906 0,89141 0,9375 0,9606
11,4470
:
11,3898
41
Ukupno
0,8438
11,1120
4,0
b) Brdsko
cijena
Osnovna
3,2
i... mh 1
u
11,7483 12,0495 12,3504 12,6520
0,9844
11,6676
Hrvatske
Republike planinsko područje
Masnoća 3,2
3,3 3,4 3,5 3,6 3,7
3,8
3,9 4,0 4,1
4,2 ————_————————PPpŽPPLPMPPČEPmFMMmMMMMČŽZŽžŽ va AWA
-
Osnovna
cijena
8,9800 9,1674 9,4452
9,7230 10,0008 10,2786 10,5564 10,8342 11,1120 11,3898 11,6676
Ukupno
Premija
1,00 1,0313 1,0625 1,0938 1,1250 1,1563
9,8900 10,1987 10,5077
10,8168 11,1330 11,4349
1,1875
11,7439
1,2188
12,0530
1,2500
12,3620
1,2813
12,6711
.
1,3125
12,9801 ŽE
Deneš,
Stjepan 174
ZL
dipl. inž.
Upala mokraćnog mjehura Ovo
upalumokraćnogmjehura. je kod muškaraca. kod i to češće negoli žena, prilično često, javlja oboljenje što žene dobi. već kod Može se predškolskoj Razlogjetaj djevojčica javiti te otvor kraću mokraćnu mnogo zbog cijevi, (3— cm).Vanjski je cijev imaju onečišćen mnoštvom raznih blizine i bakterija, vagine čmara,gotovouvijek 4 silazmože doći Do lako ulaznom i upale mjehur. infekcijom prodru koje mokraćovoda. silaze iz kad nom bubregaputem infekcijom, bakterije cistitisa? može Što pogodovati nastajanju biti uzrokovan može mokraće faktor, mjehurujepogodujući Zastoj kao mokraćne povećane prostate, (npr. posljedica gonoreje, cijevi suženjem itd. Trudnoća i bakamencima mjehuru, papilomima maternice), spuštene inbiti i može cistitisa. učestalijih, posljedica Upala izbijanju pogoduju binje »cistitis medenog odnosa tenzivnih mjeseca«). spolnih (liječnicima jepoznat umnakon velike Nehotično prema nužde, smjeru vagini, brisanje čmara, Učestamokraćnu ulazak olakšati može prema bakterija cijev. jesto natrag, raznih instrumenata i (cistosmjehurapomoću lije grube nevješte pretrage mehaničkim bilo samim mogu podraupalu, sonda) provocirati kateter, kop, tvrdouzročnika bilo mjehur, gdjeuzrokuju bakterijskih žajem, unošenjem korne upale. kao i Veći ženama. zadati i Cistitis može brojporoda, nevoljestarijim dati hormonalne mogu povodaovojneugodkojeprate klimakterij, promjene tzv. Anatomska mjehura(vrećice, divertikuli) anomalijastijenci nojupali. i hranilište onda izvrsno infekcija bakterije, mokraću, kojaje zadržavaju medicinski
stručan
Cistitis
naziv
za
se
u
u
sve
a
u
u
u
u
u
u
za
'
lako
nastane.
svakom
Liječenje slučaju prepustiti liječniku bolesnik Kako upalumokraćnogmjehura? osjeća učestali Učestali svaki cistitis. nagon mokrenjemprati Ovaj gotovo ili bolovi često nagon trbuha, donjemdijelu žarenje pečenje vrijeprate zamućeili koncu i Ovisno težini o infekcije, mokrenja. postoji gnojno mokraće. nje u
za
za
u
me
na
da ponavlja puta jednestrane, tendenciju cistitis, od sebe Mečesto može strane samo s proći. bolesnika, druge oboljenje istog može i širiti se, obično obzirom to da preinfekcija dulje đutim, trajati je nikasvaku takvu liječnik, poručljivo upaluliječiti. Liječenje propisati koristi. ko bolesnik može učiniti više štete nego lijeNepropisno sebi, jer kada će Samo može infekcije liječnik bubrege. omogućiti širenje čenje inficiran i tko i koliko ovisno tome antibiotska sredstva dugo upotrijebiti je Iako
s
s
na
ima
kod
više
se
mora
a
sam
zna
u
o
koliko
intenzivno.
dok
i alkohol
treba
Preporučuje mirovanje, jake izbjegavati. ako ste uoči Na ići mokriti susreta, nekog češće ispita, kraju: primorani itd. cistitis. To nemate posljedibrinuti, velikog je putovanja nemojte i uzbuđenja Vaš liječnik se
lakša
hrana
i
začine
samo
ca
—
nervoze.
175
NAGRADNI
KUPON
IME I PREZIME PROIZVOĐAČA ADRESA I POŠTA KOME PREDAJE MLIJEKO NAGRADNO
PROSJEČNA MUZNOST TE KOZE JE:
PITANJE:
SRNAS-
Odgovori: a) 150 It b) 500 It Cc)1.000It Zaokružiti točan odgovor! Napomena:Odgovorešaljite isključivo radnika ta«: Udruženje mljekarskih
»Mljekarskog Republike Hrvatske, Zagreb,
adresu
na
izdavača
Ilica 31/III
U
izvolite
slučaju nejasnoća
——————————————————————————<X\Xqg——
aa
“<. _———a3"SaA=a——;,
S" XSaA\\——————————————————————
se
obratiti
na
lis-
broj:
041-424-420.
<<WEE
Jovanović-Bunta, dipl.inž., Stjepan Brlek, dipl.inž., Vesna Majić, Ivan Miroslav Kobra, dipl.inž., dr. Berislav Hadžiosmanović, dipl. vet. Stjepan Deneš, dipl. inž., doc. dr. Mirza Pehal, dipl. inž., Petrić Vlado, dipl. inž., Miljenko Turk, dipl.inž., Miljanović, dipl. vet., Slavko Mašek, dipl. inž.,Nada Izdavački
savjet:
Vuković-Svoboda,
Dubravka
odbor:
Uređivački Glavni
i
odgovorni urednik:
Vlasnik
i izdavač:
Uprava
i uredništvo:
Mirko
40.000
Tisak:
Grafička
škola
Stjepan
Deneš,
Caput, dr. Mirza
Hadžiosmanović
dipl. inž.
Volarić, dipl. inž.
Udruženje
mljekarskih
radnika
Republike
Hrvatske
Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420 za
primjeraka
Tiraž:
Brčić, dipl. inž., dr. Pavao
urednik:
pretplata
Mjesečna
176
dipl. vet.
Vera
Tehnički
Bratanović,
Bolić, Antun
Milan
mr.
u
privredne organizacije mjesečno
Zagrebu
i ustanove
kao
i za
proizvođače
iznosi
10,00 d.