Mljekarski list 2-1991

za zelenu krmu, sijenoi silažu smjese i Rane jarekulture

ishranu

značenje njihove imaju smjese jare i naknadozimih između krme zelene ke u slijedu korištenje omogućuju jer također ili Ove kulture nih njihove smjese plodoredu. usjeva prifarmskom krmni ako i između krmu zelenu prvog slijed drugogotkosa, je osiguravaju travnih ili kontinuiranom djetelina djetelinsko korištenju organiziran kulture

Rane

veliko

i

za

sto-

u

na

smjesa.

kulture, dvije prazinu popunjavaju značenje Njihovo je može kvaitetnu što naročito između dva odnosno krmu,koja daju otkosa, višak zelena krma više načina i to kao koristiti u slijedu, proizvedene silirati odnosno to sušiti može krme se gdjeje moguće, sijenokrajevima siako Ove i prema gospodarstva. kulture, potrebama opremljenosti intenzivnu vrlo kvalitetne visoke gnojidprirode pravilu daju jane, ako se koriste za 4—6 tlo nego ranije sjetvu tjedana bu, ostavljaju će služiti koristiti i kulture Rane mogu proizvodnju koja jare načinu ovisno kao koncentrat i cilju gospodarstvunadopunuobroka, te gospodarstva. proizvodnje, orjentaciji kaonom kulture Rane mogu u slučaju slijedu prazninu popuniti jare došlo do preorili ako ozime iz bilo da nisu je smjese, kojegrazloga posijane stada iz bilo (povećanje kojegrazloga proizvodnjegospodarstvu jentacije ili nisu te ako tržištu i ili podovoljne propale, drugo), povoljna situacija travnim ili vršine ozimim smjesama. nakon nikulturama, djetelinsko pod već 60 dana vrlo brzo Jare žitarice pa porast proljeće, imaju i te i naročito krmu zelenu grašak Zob, grahorice ječam pšenica. canjadaju odnosno od i to koristiti mogu početka cvatnje zobi, početka klasanja dugo mahuna odnosno zriobe završetka do pa forsiranja zobi, mliječne grahorice sikoriste odnosno kulture Ako zelenu krmu. smjese lepirnjača naročito treba ih sušiti odrvene, stadiju razvoja, jerkasnije ranijem jeno kasniJečam rado. tako stoka ih i pa koje zbogosja, jede pšenicaječam tvrdo otvrdne pa osje prikladan korištenje, jer nije razvoja jemstadiju ili odnosno stoci. že oštetiti grahorice,graška Ječam,pšenica, smjese gubicu dasilažu. Tada koristiti zriobe žitarice najbolje je mliječne njima kraju silažu. kvalitete vrlo dobre zelene vrlo visoke mase, prikladne prirode ju oslobađa time koriste ako 4—5 zrno, nego Siliranju tjedana ranije kulture ili nove kelj, (stočni sirak),presađivanje (kukuruz, površina sjetvu bio masa, koristi način Na i druga proizvedena potpunije povrćedr). taj znatno ima Naknadni dužu toliko ima kultura usjev vegetaciju. iza tako i ponego skinutog usjeva vlagu razvoj, ranije povoljnije uvjete može toliko da suše strni se do ljeto, preživjeti ljetne razvije sigurno jer usjev, U krazelenu već i može suho izuzetno ako ljeto osigurati ljeto nije treba ove Istočna suho izrazito Slavonija) (Mediteran, ljeto gdjeje jevima i da oni tako dajunajviše proizvodnje tehnologiju usjeve podesiti načinu određenom korištenja. hranjiva lekulturi koristiti Rani mogu ili Smjese smjesama. čistoj usjevi koriste odnosu čistu i žitarica kulturu, jerbolje pirnjača imajuprednosti vodu. i suše. One lakše kose iz tla Smjese hranjiva vegetacijski prostor, kao te i ako sastav ne proizvodnje, tehnologija uglavnom poliježu, podesi što

između

one

se

a

a

na

u

za

su

uz

mase

u

za

a

rano

novu

zrna

za

se

zrno.

o

za

na

u

na

su

na

u

.

se

|

se

za

za

rane

u

u

ne

mo-

za

s

za

na

za

a

za

se

se

se

za

a

se

vremena

za

za

masu.

u

a

za

mase

rane

u

u

u

se

u

na

se

se

18

izabere

čvrstog busa, podesi sklop lepiri veliki količini ovisno roku njaču.

Stoga rasponi sjemena sjetve, namjei Također i veliki ni, tehnologiji korištenja. proizvodnje prirodirasponi zelene te kulture odnosno koriste svaki dan. Budući da jer smjese zelena svaki dan ima određeni može računati nekim proprirast već zelene iznesene i suhe tvari u šimase sjekom ovdje vrijednosti priroda rokim kvaliteta Budući da zelene prosjeku. granicama, vrijednost roku ovisi naročito te sortama tu gnojidbi dušikom, sjetve, koje svrhu ovi smatrati samo smo m ogu koriste, podaci dijeorijentacijom, jer lu više znatno od iznesenih istraživanja Zagrebupostigli vrijednosti primjenovih sorata i intenzivnu Rok vrlo važan poagrotehniku. sjetve je visokih će i viši Što stizanje priroda. jeranija postići gušći sklop sjetva pribudući da tlo 4 do 6 da nego rodi, ostavljaju tjedana smjese ranije koriste dolazi više i zrno, drugakultura, koja njihovo daje mjesto, sigurprirode. nije nosač

žitarice

sorte

da

te

su

u

može

nositi

o

su

ma

mase

u

se

masa

ne

se

s

su

a

o

u

mase

a

o

se

se

za

u

u

nom

uz

za

se

ove

za

za

se

na

.

Kvaliteta

i produktivnost

Zelena Jara

kultura

Pšenica

klasanju Pšenica zriobi mliječnoj Ječam klasanju Ječam zriobi mliječ.

Zob klasanju Zob u

u

u

početku

cvatnje

mliječnoj Grašak Zob

zriobi

u

pred cvatnju Grašak cvatnje Grahorica cvatnju Grahorica cvatnje Grahorica cvatnje

poslije pred početkom poslije

Kombinacija

usjeva koji može su

-

tvu

masa

%zel.

tha

mase

jarih kultura

Škrobna Probavljive vrijednost ku bjelančevine _ — zel. masi tv. zel. masi tv. suhoj suhoj u

.

16—20

2,

9,9

11,6

58,4

27

1,5

5,3

10,-

37,2

15—19

2,6

9,-

—

—

22,5

2,3

10,4

—

—_

13—18

2,

10,7

10,3

51,9

27,3 27,9 13—20

1,9

7,0

13,4

36,6

1,6

5,5

13.1

47

3,2

16,-

11,5

57,6

18—24

3,3

15,-

12,6

57,3

15—30

14—19

3,2

17,4

8,3

46,1

25—40

14—19

17,4

8,3

46,1

30—50

18—22

3,2

15,7

8,3

41,4

za

sijeno ako

30— 15—25 45 30— 20—30 40 25— 25— 35 20—30 40 25—50

u

u

Suha

20—30

u

ranih

služiti

za

zelenu

povoljni uvjeti za

3,1

krmu

ili silažu

odnosno

sušenje u proljeće

t/ha

Škrobna

Probavljive vrijednost bjelančevine Kombinacija zelene suhe — _ uzelenoj zelenoj tha kg/ha masi mase mase masi 1. Jara smjesa zob 5,4 2,5 10,1 3,0 30 grahorica 750 2. Šećerni sirak 13,6 1,5 8,8 80 1.200 11, u

+

Ukupno

110

19,0

_

1.950

11,8

Navedenevrijednosti su (jara postignute priranoj sjetvi smjesa prvoj Ako tada će kasniti će i biti zima, pa pol. ožujka). produži proizvodi sjetva niži. Pored iznešene kombinirati čitav se kombinacije, tabeli, može još u

se

ove

u

19

kultura, koje presađivati skidanja sijati, kulture ovisi odnosno će potrebaKoje koristiti, potrebama gospodarstva

niz

se

kulture.

prve

o

se

ma

nakon

ili

mogu

tržištu.

na

zapadnimpodručjima navodnjavanje i naknadni kukuruz šećerni sirak S. Sioux te daje hibridi, Đin, raniji usjev, sudanska ili stočni Ako Zora i trava Srem, direktnoj kelj. je presađeni sjetvi, koristiti i kao može tada povrće drugiusjev. navodnjavanje osigurano Dr. Zvonimir Štafa ili uz

U

vrlo

rezultate, kao

dobre

—

u

se

Stanjebikova u Centru za reprodukcijuu stočarstvuHrvatske Zagreb— Križevci izradila

kojegje reprodukcijuproizvod HrvatCentara svih grupa goveda stručnjaka umjetnoosjemenjivanje selekfakulteta i Stočarsko i Veterinarskog Zagrebu skoj, Poljoprivrednog Hrvatske. centra cijskog izrađenih čini programa, program Ovaj jedinstvenu cjelinu dvajuranije Stodr. H. Pavuna bili dr. A. i autori prof.

Rako, kolegija stručnjaci kojeg Hrvatske. čarsko centra selekcijskog maksitako da Uzgojni ciljgovedarstvu postavljen omogućuje je kvalitetnih efekte bikova. malne broja proizvodnji putempotrebnog Vodeći računa iz ovog o načelima programa kojima temelji uzgoji kvalitete naš i ni poboljšanje mlijeka kapaciteta rad, uzgojni cilj jepovećanje Centra

Bikovi

za

programa

su

u

za

u

su

nam

u

u

na

se

mesa.

Osim

bikova

iz »programa«

u

našem

Centru

kvalitetne

nalazi

7 bikova

se

uvezenih

životinjeuzgojnog gledišta.

Austrije.

Austrije I iznosi: radi prosjeklaktacije njihovih majki mjera Bikovi

iz

mlijeko= kg

iz

%

4,31

Najboljim

bikom

6121

oteljen svibnja i 1990. mjere ocjena težina 1300 kg 04.

Vv.

g. 154

cm

O.

p. 260

cm

d.p.

5 tip

93

oblik

5

klasa

E

Pri-

sa

mast

5467 HB

su

cm

elita

1983.

iz grupe

starih

bikova

bik K

proglašen je

—

341

SELKO

Najbolji

starih

iz grupe

SIMPEL

bikova

—

bik K-341

SIMON

31398

ORGEL

120552

SELKO

HB

6121,

'

2983

ME

sinova

540

MI

kćeri

371

1269

—

UV

gr.

4462

—

3,78

—

410

+

NJEMAČKA

0,23 +

—

168

—

5

.

JELENKA

ŠERIF505

Đurđevac

2571

Križevci

JANČIJEVVALENT KOŠUTA 2324 Š max

10

4732

—

VII

5690

—

UV

3,84

—

+

182

—

3,76

—

Đurđevac

—

214

313

TESTOVI Vlastiti

rast

NR

59,36 % test 96 teladi

Biološki ME

12

1248

—

RUV ML

53

103 —

RUV

gr.

101

97

87,2 +

+

59,78

—

g —

4,63

697,38

ocjena

62,78

101

3253 3,65 119 —

99

Unatoč

.

1857

—

99

nekih

zamjerki proizvodnju kg mlijeka Centra bika K-341 SELKO HB misija pregled proglasila je za

na

i masti

(RUV 99)

6121

Ko-

elitnim

21

BRILJANT

K

HB

332

—

6016

oteljen 1990. i mjere ocjena težina 1135 kg 10. 1982.

04.

“

BIMBO 4044 ML

BISON

60-3478-3,70-129 RUV

2190

OTTILIE

107

EROS PAUNA Sabolek

B

NJEMAČKA

16843641

3169

Kapela

888

AUSTRIJA

:

Dragan

8-6404-3,79-243 V

8371-3,72-312

UV

794

+

PLEMENKA

2155

N. Rača

TESTOVI Vlastiti

rast

1690

ME

ML

1307

RUV

108

RUV

59,39

—

103

100

3306

—

640,40

d

ocjena

teleta

102

test

10—

110

30,60 +

58,27%

NR

Biološki

gr. +

—

4,58 66,90

—

105

3,69

—

122

100

99

BIKOVA

STRUKTURA REPRODUKCIJU

Elita + Mljeko Mlijeko Meso

1

4

meso

Per.

+

Bio.

Per.

+

Bio.

5

6 +

utestu

Performance

5

19

_22 62

U

CENTRA

STOČARSTVU

ZA

HRVATSKE

osnoKorištenje kojima j e n asljedna poznata vica visoku i mesa proizvodnju mlijeka moguća povoljnim je uvjetima i brzo širem (držanje, hranidba) njega srazmjerno unaprijediti proizvodnju zemaljskom uzgoju.

Voditelj odjela genetiku, i selekciju uzgoj

kvalitetnih

sperme

bikova

za

u

u

za

mr

dina

upravo

kasno

u

Pero

Božić

suša svim ljeto jesen jejačaili slabija gotovo pa i Jugoslavije. radi otežane Sjetva je pripreme uglav-

bila

i u

krajevima

Hrvatske

u

su kao što Sjetva koje ranije napustile površine, uljana i krmno te nakon skinute šećerne i hibrida kurepe repica bilje ranije ranijih od samog kvalitetno Struktura kuruza, početka obavljena. je pripremljenih bila osobito površina je povoljna.

U toku žedne oranice ali i obolistopada palojedovoljno, previše, oko 50 rina, što i ometalo prosjeku mž, nije značajnije zaustavljalo vrlo bile relativno sjetvu, nicanje jedjelovalo povoljno.

Temperature visoke i također od 12% do 15% U studenom povoljne: (srednje dnevne). pak je većem Hrvatske od do 170 oborina m? te dijelu Republike palo 100 je bilo i Bilo i nešto dnevna porječjima poplava. je hladnije, srednja temperabila oko tura što oko 2% više od I to ipakje 6“C, je desetgodišnjeg prosjeka. već niklih ozimih strnih jepogodovalo razvoju usjeva. bitna razlika između 199. i četiri do bilo Ipak prethodnih godina je pet 1990. slabije zakorjenjivanje (manje korjenova r azvijena masa) usporedbi nadzemnom odnosno suhom masom tvari. ukupnorazvijenom

nakon

kultura

su

na

u

ne

mm

a

-

na

na

su

u

mm

u

na

a

za

u

Kako Na

sada

je

u

ozimih

stanje teško

srnih

s

žitarica?

kratko

pitanje je odgovoriti.

Ranije izgledaju s jetve bro i dosta dobro Pritom mislimo ali i ozimi i razvijene. pšenicu, ječam dekadi koji posijaniprvoj raž, listopada.

Sjetva kojajeuslijedila kasnije, tako da danas imamo različitog izgleda, je (dvadesetog siječnja) koji usjeve završili i one tek odnosno busanja prvistadij koji niču, imaju jedan razvijen do dva lista. to

vrlo

su

su

do-

na

u

su

Pšenica

Protekle

nadzemni

jeseni

pšenice razvoj ubrzan,zakorjenjivaje što donekle od normalnih usporeno, nje odstupa optimalnih uvjeta.

Smatra da vlažnost tla 60% do 70% od optimalna je poljskog kapaciteta vodu.

Ako vlažnost veća od 80% ona je poljskog kapaciteta, nepovoljno nešto

a

se

za

23

djeluje na

vo

u

svim

takvu

(a korijena razvoj Hrvatske Republike dijelovima i

rast

Kako

imali

studenom

goto-

situaciju osim istočnim). u

u

kojih Hrvatskoj tlima, izgledaju usjevi pseudoglejnim u

na

nam

najviše?

ima

smo

pa zemljište nije gdje društvenome, p osjedu, privatnom i drenaža ili uređeno usjevi agromelioracijske mjere funkcioniraju, gdje U vodama. oborinskim suvišnim oštećeni znatno oborina, prevelikih slučaju što tlo nego može voda sušenje procijediti ostaje površini,uzrokuje dolazi do U takvim potrebnih hranjiva izvjesnih gubitka mjestima usjeva. odnosi To bakterija denitrifikacijskih djelovanje dušik, uglavnom jevu. i

Na

tamo

na

su

ne

se

na

u

ne

us-

na

se

|

anaeroba.

proljeće pojava je popratna slučajevimakraju To nivale.

Fusarium tzv. dogaplijesni«, uslijed »snježne propadanje usjeva ili odmrzavai đa kod brzogtopljenja snijega naglogpovišenja temperatura vode površine. blokiraju dijelom otjecanje koji nja, osim vlažnosti na manjimpovršinatla, stanju Ipakprema sadašnjem doći. neće da do čini ma, takvog stanja štete od imali strnim ozimim U usjevima razdoblju proteklom suho im naročito pomiševa i voluharica, razdoblje listopadu, jer je najezde neće doći. Daštete i do proljetne ipak godovalo.

Međutim, stanje popravlja da o tome toliko sredstava tih štetočina imamo pop otrebno nije protiv sebno govoriti. i Mineralna ovisno vrsti, načinuprimjene, značajno gnojiva, ubrzava fosfora i dušika količine Prisutnost zakorjedovoljne utječu usjev. međutim na (podkorijena Fosfor, djeluje razvoj intenzivnije njivanje usjeva.

Ako nadzemne dušik ova hranjiva mase), razvoj dok tlo najčešće unošenje dublje zakorjenjivanje jedublje, jeplitko zakorjenjivanju. logplitkom dubini i zavisi obrade, slojeve Prodiranje korijenadublje tiputla, kao i sorti. vlažnosti tla, gnojidbi, samoj odnos normalnim Prema iz literature proizvodnje uvjetima podacima nadzemnom prema dijelu (suhatvar) optimalnom korijena suše odnos 15%—25%.

U iznosi skom busanja) razdoblju (kraj uvjetima taj 30% do 35%. i iznosi vim jedrugačiji reći da tlo. Može više znatno klima Na utječe razvoj usjeva učinak te im bili pozitirazdoblju proteklom uvjeti gotovooptimalni je U

takvim

zime

na

iu

rano

se

s

'

se

smo

na

u

se

nas

vremenu

o

na

:

unese-

su

mase.

na

a

zemne

raz-

u

na

o

u

;

u

vremen-

u

mase

sas-

no

su

samo

se

u

van.

bile

'

koje temperature, usjeva pozitivnoutjecale razvojstanje odnosno da takovim proprošaostadij jarovizacije, rasponima jeuspješno kada već kod proces otpuštati počinje +6"C, usjev počinje kalenja.

Taj bila šok kako bi stanični te iz vodu višnu biljka (dehidrira) ugušćuje staničja odnosno od niskih zaštićena izmrzavanja. temperatura, tek kad svih naših sorti kod počinje temperatura Izmrzavanje gotovo ovisi o Postotak smrznutih —15*C biljaka sorti, golomrazicu. padneispod niskim izloženosti roku vremenu i temperaturama, usjeva, sjetverazvijenosti niskih i visokih kao i učestalosti dubini temperatura. pojava izmjene sjetve, Na

i

su

su

u

su-

ces

uz

24

Obavijesti mljekara... iz

PRILOG,

1—4,

1991.

POLJOPRIVREDNO INDUSTRIJA VELIKI ZDENCI PREHRAMIBENA Preciznom analizom do kvalitetne sirovine i Sektora Službi proizvodnju Primarne proizvodnje otkup mlijeka duže vremena da već stiže i postoji sumnja otkupnih područja kvalitetnog pored patvoreno. točan mlijeka Međutim, Postotak takvog m lijeka nije iako ti, analizom količine gao utvrdi masti i oscila mliječne cijama s pecifičtežine Da bi dobivali što da sumnjepotvrđene. kvalitetniju sirovinu, tj. uđe kvalitetno pogone »Zdenka« preradbene i mlijeko je prije godinu pol dana nabavila naše analizu aparata dva, prilično uvjete skupa mlijeka.

Jedan firma jeMILKO-SCAN- B, proizvođač iz je FOSSNa vrši analiza Danske. njemu masti, i laktoze mliječne 133 proteina mlijeku ELECTRIC analize mliječnim tekuće proizvodima, Milkokoji prije prevode stanje.

-Scan tako da 1 sat obavi za analize 125 odnosno odlikuje brzina, uzoraka, mu 1000 analiza dnevno. ostvarili smo kapacitet je Njegovomkupovinom više vrsta analiza.

Do sada smo mogućnost uglavnomanalizirali mliječnu mast i suhu sada dobivamo i tvar, suhe tvaripodatke komponentama i što kao sira, nama, proteinimalaktozi,je proizvođačima posebnoznačaj-

U

za

j

s

se

mo-

su

ne

u

za

za

a

se

u

i

se

u

se

cca

a

o

—

no.

Milko-Scan

osjetljiv je aparat prostorije tako da ukoliko fito svestrana, joj nalazi,primjena je budućnosti, direktno program nancijske mogućnosti dozvole, planiramo n jegov povezati računar.

Tako bi uzoraka s analizom obračunavala isuporedo mlijeka odnosno posao plataproizvodačima, kojiobavljaju terenci— bi MILKO-SCAN. prenio operativci MILK-CRYOSCOPE-4D2 Druginabavljeni aparat je proizvedenSAD, naše To zovemo ga u Italiji. potrebe kupljen Pojednostavljeno Krioskop. točke točke ledišta dodapreko jeaparat određivanje ledišta, određuje voda toliko da može odrediti i dodanu vodu mlijeku.

Aparatje precizan 1%.

60 uzoraka radom Služba sat, proispod Kapacitet je njegovim i može metodom utvrditi točan izvodnjuotkupmlijeka preciznom postotak vode kako po tako i po mlijeku, pojedinom patvorenom proizvođaču pojedinim se

složen

a

na

i

na

mu

mikroklimu

u

ko-

u

se

sav

se

.

na

u

a

za

za

na

a

se

u

mu

na

a

za

u

autocisternama.

'

Služba

i nakon

upojerigorozna proizvođačima koji našeg i Na mlijeko. čijelom zorenjadalje proizvodnopatvore području točnost i brzina metoda, njena informacija primjenjujekrioskopska otkupnom i sirovinom. zultiraju kvalitetnijom

prema

se

anim

a

re-

PRILOG,

1—4,

Obavijesti mljekara... iz

utvrdili

ovih

1991.

upotrebe aparata godinu individualnih kako otkupnog našeg dobavljača mlijeku postotak proteina Od cisterni. tako i ispitanih mlijeku skupnom postotka proteina područja, iznosi 3,15, individualnih uzoraka 14.590 dobavljača postotak proteina mlijeka i iznosi idealna 1,030. više težina nego mlijeka je specifična zaprimljenog velikih bilo da oba Kombinirana pokušaja pokazala je j e primjenakod aparata Od tako i kod robnih. malih kako ukupproizvođača, mlijeka, patvorenja Za takve oko bilo slijeproizvođače no 6,5%. je mlijeka patvoreno primljenog dana. ili od 15 otkazi 7, dile Ukupno je mjesec period mjere, otkaza. rigorozne 944 ovu godinupodijeljeno »Zdenka« ove opreme ispitivanja laboratorijska Kupovinom radu svom naše svrstala koje grupu mljekara području zemlje rijetkih navedene koriste aparate.

Nakon

nešto

dana

od

više

smo

s

u

u

u

a

za

za

su

se

za

u

na

u

Kompjuterskiobračun mlijeka DP

nji sa

»Vindija«

Varaždin

Ekonomskim

centrom

u

iz Maribo-

učiniti jošjedan korak svom poslovanju.

Uz popostojeća kompjuterska obračun i najrazliprikaz strojenja krenulo i čitijih podataka kompjuterski obračun količina mlipredanih 8 jeka. ra

ove

jegodine

odlučila

u

e

im

.=

Ia

za

se

D.P. PREHRAMBENA

»VINDIJA« 2

INDUSTRIJA

MEĐIMURSKA

VARAŽDIN,

surad-

u

Obavijesti mljekara... iz

Do

sada

PRILOG,

1—4,

1991.

razmišljalo, početkom godine i centra i »Vindikonzultacija najvažnijih predstavnika priprema stručnjaka je«obavljene prve predradnje. radnika COM-a »VindiZajedničkom akcijom (Centra otkupmlijeka i Kombinata s je«Varaždin) predstavnika čijeg područja »Vindija« preuzima i tom mlijeko, stigli prvipodaci proizvođačima području.

U anketne listiće terenu svakom od podaci upisuju proizvođaču, do krava u staji, godinerođenja podataka proizvodnim površinama, broju količini itd. predanoj mlijeka Nakon svih će znatno unošenja podataka memorijukompjutora olakšati i ubrzati obračun dobit će i slika mjesečni mlijeka, kompletna strukture domaćinstva terena, od starosne kojepredaje mlijeko, gospodarskih do domaćinmogućnostipogledu povećanja proizvodnje mlijeka tipa radi li stva čistom domaćinstvu ili domaćinstvu tj. poljoprivrednom koje ima i izvore poljoprivredu druge financiranja. trebali bi biti terena DP do Posljednji podaci dostavljeni »Vindija« kako bi nakon već 01. polovice veljače unošenja podataka potpunog ožujkom i obračun počeo prvikompjuterski mlijeka. se

o

tome

samo

no

nakon

ove

'

su

za

:

su

o

se

na

na

o

o

u

se

a

se

s

u

se

o

o

uz

s

u

sa

ing.

Irena

Pavlinec

PRILOG,

mljekara...

Obavijesti

1—4,

iz

VAM

USLUGE

NOVE

NUDI

1991.

kontakta i interesa i boljeg potreba seljaka, posebno zadovoljenja daKarlovačka i ovih organizirala industrija mlijeka mlijeka proizvođača je, štedno-kreditnim i kreće novim programima uslugamapedokemijskog laboratorija.

Radi

na

s

da

ovakva

Osjećamo i otežaSlužba smanjenog uvjetima kad nog riječ posebno je investiranja štedno kreditnaslužba može značajnu poljoprivredi odigrati fiplasmanu i prikupljanju ulogu kapitala našcijskog Karlovac,JNA 6 DP »KIMvršit ćemo štediša naših sredstava a« slijedeće uvjete: Prikupljanje 10% iznose sredstva kamate po viđenju godišnje sredstva oročena kamate preko: 18% iznose 3 godišnje mjeseca 20% iznose 6 godišnje mjeseci 22% iznose 12 godišnje mjeseci i 24% iznose 24 godišnje mjeseca 26% iznose 36 godišnje. mjeseci kredite i kratkoročne odobravati štedišama će Služba dugoročne svojim vrlo vraćanja. povoljne uvjete i

ŠKS

znamo

u

.

o

s

u

uz

na

—

—

na

—

—

—

—

—

uz

»KIM«

DP lo modernu

nabavilo

je

i instalira-

teh-

|

najnovijim analize nološkim zemljišpostupcima ta i »KIM« DP drugih medija. nitko ne nudi Takve vrste usluga ovom AGROKEMIJSKI području, poljoprivredna kao ih treba proizvodnja kada i i što gdje pretpostavku: sijati; LABORATORIJ, JNA 6 koliko gnojiti. tla uzoraka analizama će odgovarati pitanja: Laboratorijsvojim koliko tlo kiselo i kako to popravljati, je treba dodati da bisnaše tlo ima, i koliko kolike zalihe hranjiva gnojiva mo postigli željene prinose usjeva. kako i dobivati vrlo će Korisnici povoljne usluga cijene pisaneupute što proizvoditinekojpovršini. ulici služba i Štednosu smješteni Agrokemijski laboratorij od 8,00 svaki dan možete telefonom JNA 25—515 16,00 sati dobiti broj 6/1, kreditna terenu. kao »KIM«-ovih radnika i kod detaljne informacije, opremu

s

.

a

na

osnovnu

na

nam

—

mu

—

uz

na

u

a

—

na

4

Obavijest

iz rada

Saveza

seljaka

Hrvatske

PRILOG,

5—7,

1991.

OBAVIJEST IZ RADA SAVEZA SELJAKA HRVATSKE

U

Zagrebuje

Hrvatske lipnja godine seljaka kao interesna društvena karaktera. organizacija izvanstranačkog Savez osnovali robni iz svih Hrvatske seljaci proizvođači krajeva te istaknuti stručni i znanstveni, radnici oblasti javni koji d jeluju poljoprivrede i sela.

27.

1990.

su

osnovan

Savez

—

u

Znatan

članstvo Saveza brojseljaka pugrađana pristupio je tem PRISTUPNICA bile listu« i koje objavljene »Gospodarskom »Mljekarskom listu«. Ovom informiramo da do vas sada su osnoprilikom Hrvatskoj vani odbori i izabrana rukovodstva općinski organizacije područje slijedećih općina: Vukovar, Vinkovci,Đakovo, BeliManastir,Slavonska Požega, Virovitica, Bjelovar,Varaždin,Čakovec, Ivanić Grad, i Čazma Klanjec,Otočac, Valpovo.

U lista« ćemo adrese slijedećem broju »Mljekarskog objavit sjedišta kovodstva osnovnih odbora Saveza općinskih seljaka.

Uskoro će održati osnivačke odbora skupštine općinskih područja Sv. Ivan Jastrebarslijedećih općina: Koprivnica, Zelina,Sesvete, Vrboveci sko,Zagreb,Kutina,Ludberg,Križevci, Pakrac,Pazin, i DonjiMiholjac.Pripreme osnivačke skupštinetoku opdrugim ćinama Hrvatske.

Republike i ostalih

u

su

u

u

za

ru-

se

za

:

za

u

su

u

Posjetdelegacije Saveza seljaka HrvatskeSaboru Republike HrvatskeiMinistarstvu poljoprivrede išumarstva VladeHrvatske 1990. i 1991.

Delegacija seljaka prosincu siječnju godivodila Sabora razgovore Hrvatske Bospoje potpredsjednikom Republike dinom Stjepanom Sulimancem.

Saveza

ne

Hrvatske

s

u

iz rada

Saveza

Obavijest

seljaka

Hrvatske

PRILOG,

1991.

Hrvatske

infor-

5—7,

Republike potpredsjednik kao i od osnutka Saveza aktivnosti miran općinskih osnivanju njegovog je zamahu.

Razšto Hrvatske Saveza odbora punom Republike je teritoriju kao i aktualna matrana npr. proizvodpoljoprivredne kreditiranje pitanja porezna posebpotreba politika, osnivanja gospodarstvima, nje seljačkim banke mirovinskounapređenje osigupoljoprivrede, razvoj oduodnosa imovinskoproblematika poljoprivrednika, ranja invalidskog (povrat i i drugo). komasacije objekata, zemljišta pravnih zetog Hrvatske 1991. iz Budžeta novčana Zatražena Republike pomoć je Saveza. zadataka programskih realizaciju istaknuta Obostrano potreba republičkog savjetovanja organiziranja je aktivnosbi zainteresirane i aktiviste Saveza dogovorile kojem druge POLITIKE EKONOMSKE I MJERE RAZVOJA PROGRAMA ti realizaciji Sabor HRVATSKE SUSTAVA koje POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENOG strateške Hrvatske ove i Vlada Hrvatske poduzimaju razvoju Republike Sačlanstva radi da bi slična oblasti.

Ocijenjeno savjetovanja,informiranja je i trebalo veza, organizirati regijama. 1990. od strane bila Saveza 5. gospodiDelegacija je prosinca primljena i i šumarstva ministra inž. njegovih poljoprivrede dipl.

Tarnaja, inž. Branka i Luke suradnika Čakare. dipl.

Stojakovića najbližih kao i Hrvatske Saveza zadacima i vođen o ciljevima seljaka Razgovor je ekonomske i sela te aktualnim popoljoprivrede mjerama pitanjima razvoja litike bi trebalo donijeti. koje i šumarstva Ministarstvo formiranje jeocijenilo poljoprivrede pozitivno ima Saveza i unapređenje cilj Hrvatske, seljaka jer djelovanje dosadašnje radi članstvu te i sela pomoći cjelinipružanje proizvodnje poljoprivredne gospodarstva. teškog seljačkih sadašnjeg prevladavanja stanja ostale faktore da bi Savez RepubliHrvatske, seljaka Ocijenjeno je Ministarstvu od i nosilac ci, trebao značajan razvojajedan partnera postati komi šumarstva agrokoncepcije kreiranju poljoprivrede i pleksanjegove primjene praksi. industrijskog i šumarstva Ministarstva Obećana realizaciji poljoprivrede jepomoć Hrvatske.

Saveza seljaka programskih ciljeva Prilikom

Sabora

razgovora

o

o

u

na

su

na

ne

za

:

u

na

za

za

se

na

na

u

na

Ivana

mr

o

.

za

u

u

uz

u

u

na

Prijedlozi Saveza seljakaHrvatskeo uvjetimakreditiranja za razvoj proizvodnje Hrvatskogfonda poljoprivredne putem kao

i društveni

sektor

Hrvatskoj, Seljačka gospodarstva vrlo nalaze s nepovoljnim koji ljoprivrede kojimseljaci posluju uvjetima, vrlo niska kroz mogućmanifestiraju općufinancijsku krizu, prvenstveno i akumulativnu te nost reproduksamofinanciranja proizvodnjenedovoljnu Hrvatske. tivnu gospodarstva poljoprivrednih sposobnost u

se

se

u

i zadružni

po-

Obavijest

iz rada

Saveza

seljaka

Hrvatske

PRILOG,

1991.

5—7,

teške veoma Ocjenjuje mogloprouzročiti stanje posljedice hrane ukoliko i ekonomske agrarnom proizvodnji politikom mjerama hitno politike poboljša položaj primarne p roizvodnje Bosposeljačkim darstvima. traže takovu će im stabilne Dakle, seljaci politiku, koja osigurati ali i adekvatnu i da privređivanja, uvjete financijsku pomoć(kredite drugo) faktor razvijuznačajan poljoprivredne proizvodnje.

U Savez Hrvatske zauzeo raspravama dosadašnjim svojom seljaka je da nakon 1991. treba nastaviti stajalište Republici Hrvatskoj lipnja godine sredstava to čine izdvajanjem kreditiranje poljoprivredne proizvodnje, jer zemlje razvijene zapadneEurope.

Pravilnik i fonda pododjeli povratku Hrvatskog zajmova razvoj trebao bi uvažavati ljoprivredu slijedeće specifičnosti: Pravilniku trebala bi 1)Poljoprivredna proizvodnja zbog specifičnosti ciklusi agrarne od 6 tomu 3 proizvodnje (dugi proizvodnji mjeseci stoke, ribe do 5 kod nasada imati godine proizvodnji godina dugogodišnjih itd.) posebnouvjete kreditiranja.

Sredstva zadržati 2) koja izdvajajupoljoprivredu trebaju svoju mostalnost i bi se i grane smjela prelijevati druge djelatnosti privrede. tiče visine kamatne i rokova odobreni kredit fiŠto 3) stope otplate zičkim osobama Hrvatske stav Ministar(seljacima) Savez seljaka podržava stva i da kreditira stopoljoprivrede po kamatnoj šumarstva, poljoprivreda 30% eskontne Narodne banke rokom od 3 do 12 Di stope otplate godina.

Jedan i broj seljakapodručja Čakovca Bjelovara, Varaždina, Vrbovca, fonda odobrenom drugih područja primio Rješenja j e Hrvatskog razvoj kreditu kamatnom od 50% eskontne Narodne banke time da stopom stope kamatna je promjenljiva. stopa Ova izazvala kod korisnika kredita »Rješenja« pa nezadovoljstva zatražili da im Savez Hrvatske i zaštitu. obrazlažu da taseljaka pruži Seljaci kove nitko može vode kreditiranja uvjete prihvatiti, jer seljačkih propast i gospodarstava njihovih jamaca.

Savez Hrvatske želi da se seljaka nezadovoljstva seljaka riješe tar sistema demokratski i svezi s tim pa institucija prihvatljiv način, je Savez 28. I 1991.

Hrvatskom fondu i instituciuputio zahtjev drugim razvoj radi jama Republici utvrdivanja prijedlogapromjenuuvjeta kreditiranja seljačkih gospodarstava.

Očekuju povoljniji kreditiranja uvjeti seljačkih gospodarstava.

Damir Sinković Pripremio: se

da

bi takvo

u

se

ne

na

se

u

:

u

s

za

sve

o

za

za

u

u

u

u

se

za

ne

sa-

u

se

na

se

s

s

za

o

s

s

su

su

ne

u

ova

unu-

na

u

za

u

za

se

Obavijest

»Mljekarskog

PRILOG,

lista«

čitaocima

8, 1991.

ObavijestčitaocimaMljekarskog lista proizvođačima mlijeka —

proizvođača mlijeprimamjesečnoprosjeku čitalaca MLJEKARSKI LIST iz ka. Po pojenajčitaniji časopis područja broju LIST Znak MLJEKARSKI već 30 to to, da godinaaktualan, ljoprivrede. je je i koristan znači mlijeka. proizvođačima da list bude Uredništvo MLJEKARSKOG LISTA u želji jošinteresantniji odlučilo uvesti NAGRADNU IGRU u kojoj proizvođačima mlijeka sudjeluju svi ili zadruzi odnosno proizvođači koji mlijeko predaju mljekari kooperaciji.

LISTA bit će tiskan MLJEKARSKOG NAU tu svrhu svakom broju tražene i zaokružiti točan GRADNI KUPON treba podatke kojem popuniti ili Samo točan b c). (a, odgovor postavljeno pitanje. jejedanodgovor KUPON JE: NEVAŽEĆI bez zaokruženog odgovora više zaokruženih odgovora netočnim odgovorom. i kuverti adresu: izreže pošalje Popunjeni kupon zatvorenoj HRVATSKE ILICA MLJEKARSKIH RADNIKA R. ZAGREB, UDRUŽENJE NAGRADNU naznakom 31/III IGRUJ. (za IGRU kontrolira i KOMISIJA od 3 člana.

NAGRADNU prati MLJEKARSKI

LIST

45.000

u

a

se

u

u

na

—

—

sa

—

sa

se

na

u

—

sa

Zadatak

KOMISIJE:

Formulira

pitanje Formulira i dva netočna točan odgovor Kontrolira prispjeće odgovora dobitka Kontrolira izvlačenja). (princip utvrđivanja ispravnost nakon DOBITNIKA IZVLAČENJE je svakogtromjesečja. do 15. svaki Odgovori primaju broj narednog mjeseca. do 15.

2 3 do 15. travnja,broj svibnja Npr. broj odgovori primaju —

—

—

—

se

za

se

za

itd.

NAGRADE

vrijedne

su

PREMIJE.

Nakon

vrijedne.

za

ČITAJTE JER i korisne mnoge praktične savjete pruža JER to Vaš list je dobitnik Vi možete JERI postati nagrade. vrijedne VAM ŽELIMO SREĆU! MLJEKARSKI

LIST

vam

A

*

izvlače

godine polugodišta kraja i

se

vrlo

Ječam Danas

izuzetno osim velik, je proizvodnju ozimog ječma jer i ozimi Prvi nam interesantni kao stočnog postoje pivarski ječmovi. stočna hrana sadrže čak i do 24%. Ozimi mnogo stočni jer bjelančevina, ječam ishrani svih vrsta zamjenjiv je svinja.

Pivarski obratno visokim se škroba ječam odlikuje postotkom radi visoke a ima malo.

U proizvodnje slada,bjelančevina ovogodišnjoj jesenrazlika išla Ječam daskoj sjetvi pozitivna je prilog prvim ječmu. je zasijan nima kad i bile Ječam listopada, vlaga temperature optimalne. je sijan kon i nakon šećerne i uljane repicekrmnogbilja, rjeđe ubranog repe ranije kukuruza.

Rana i toku sjetva ozimog ječma optimalni agroekološki uvjeti jeseni toliko ako obilna da znalo doći do izisforsiraju ječam, posebno je ishrana, je vrha i iznad te bijanja vegetacijskog površine tla, djelomičnog zamrzavanja.

Kako se većem izvrši čak i busanje ozimogječma postotku jesen, malo da onog to produktivnog, prilike ostaje popravimo p rihranjivaTakvi njem proljeće. ječmovi rijetki, neujednačeniporastu, najčešće klasove ili su »krezubi«. katasimajuneoplođene Posljedica takvog s tanja je trofalan 90/91. takve nema.

U podbačaj priroda.sjetvi ječma opasnosti interes

za

.

su

ne-

u

—

—

—

u

u

su

na-

a

u

u

u

nam

u

su

u

Raž Ova

žitarica

neopravdano zapostavljena je posljednjih godina. te ili se sve stagnira sije manjepovršina.

Unatoč što tome sorte izbačene iz niskoprinosne proizvodnje, dene visokorodne i tetraploidne svjevernoevropske zapadnoevropske, raži sve jeproizvodnja manja.

Budući da raž sadrži nešto više te da a škroba, manje bjelančevina aminokiseline nezasićenom to raž kao dodaoksidacijom, upotrebljava tak U određenom brašnom kruh pšenici. miješa omjeru pšeničnim (15 do Takvav kruh stimulativno što naročito važno 30%). djeluje probavu, je holestorinaše i Takav kruh slađi i znatno duže čuva. dijabetičare. je Interes raži bio velik radi raži proizvodnju je proizvodnje glavnice služila niz faramceut(Claviceps purpurea), kojaje proizvodnju lijekova ali danas radi sintetičke skojindustriji, ovog je nezamjenljiva proizvodnje preparata.

Interes raži radi nezamjenjive proizvodnju postoji, njenegotovo i izradu raznih ukrasnih slame, pletarstvu predmeta posuda, šešira, celuloze i hasura, drugo.

1990/91. g. također i r aži Sjetva objavljena je početkom listopada.

Razvoj Ona sada završetkom stanje usjeva jezadovoljavajuće.je pred busanja. ishrani moramo izuzetnu čeU daljnjoj u pravo pokloniti pažnju raži, pri moramo i biti poznavati njenepotrebe hranjivima, posebno dušikom, Raž treba što kako bi zadržati stvoreni bus oprezni. prihranitiranije mogla završi.

Isto tako kasna raži nego ga izboje prije prihrana (početkom vlatanja) preporučljiva. nije Od Kutina sadašodgovornih ljudi INAupoznati njimasortimanom gnojiva.

Petrokemiji nekoliko

na

su

a

uve-

u

nas

su

sa

se

se

sa

za

na

za

se

za

za

u

MK

za

u

za

—

mu

za

*

—

u

smo

sa

bilo

da

NPK

proizvode, zalihi, 27%. O i KAN-a 13:10:12 20:10:10, NPK dosadašnjoj gnojidbi, gnojidbi prilitj.

Ako će morati kom ovisit će upotrijebiti. u jesen koje gnojivo sjetve, ili nismo NPK to količinama formulacija uopćeprignojili gnojivo manjim količinom NPK dobro prihrani mijenili, jeu.provoj gnojitipovećanom dobro obaviti odnosno ili NPK 20:10:10 18:9:9. Inače 13:10:12 prvu prihranu je posljednje formulacije. dvije bilo

dovoljno,

Ima

na

se

18:9:9, NPK

smo

se

s

s

s

ove

Prihrana Već

pšenice

raznolikost

kulture.

Pšenica

ostale

spomenuli razvoja određene toku svoga i to i rasta pa faze, prolaze žitarice,biljke, razvoja i te vlatanje, klasanje,formiranje ukorjenjivanje, busanje, klijanje, nicanje, sazrijevanje vizuelnom tofaza Pored na biljke, koje odražavaju porastu razvoja unuti tzv. ku stvari, organogeneze, koje, održavaju vegetacije postoje etape fazom Te genetske razvoja, rašnje promjene. etapenegdje poklapaju i međufazama.

Jonard organogenezu Kupermanovadefiniraju negdje kada tri lisPrva '12etapa. prihrana obavlja pšenice usjevima razvijena međufaza to i prva ta. To upravo orgaukorjenjivanje— je etapa je konusa i rasta odnosno nogeneze, budućeg početak razvojadeferencijacije busanje, klasa. smo

ove

i sve

a

u

su:

zrna.

se

u

u

se

su

s

a

u

u

su

se

a

iK oni P ovojprihrani jer što će buduće i internodije, stabljičice skraćuju pozitivno državaju porast ćemo i odraziti čvrstoću upotrijebiti Ovdje polijeganje. stabljike spriječiti

U

ćemo

uz

dušik

dodati

određenu

količinu

za-

se

na

NPK

18:9:9

ili NPK

20:10:10.

niske

radi

treba, ukupnedosadašnje Optimalno usjeve sijanerazvijene od viša i bila nešto prosjeka. povoljnijadesetogodišnjeg kojaje temperature, odmah i nešto pa usjevi razvijeniji, prihraniti. faze kasne tome, slabije skraćuje gdjejeusjev Suprotno razvijen sjetve i te radi te organogeneze potrebno forsiranja je porasta usjeve razvoja etape roka štetilo ili odmah bi produživanje prihrane prihraniti, je jer izostajanje konačnom prirodu. ali i Prva prihrana utječe prvistadij busanja, dijelom produktivno defefaza kada to To 2. i 3. organogeneze, biljka prolazi etapu busanje. je je 4. stabla i rukavca lista.

Poslije internodija, toganastupa etapa, rencijacija konusa završava rasta, segformiraju dijela izduživanje vršnog kojoj faza dukao i ako ova menti budućegklasa, njihov broj.

Bolje traje (klasići) je, klaPočetak između 5*C i 10%. formiranja že, najpovoljnija temperatura je kao faza i kada zavaršava četvrtu sića karakterističan busanje je etapu, početak vlatanja. nastupa treba N. Ne U 30—40 je potrebno prvojprihrani jeupotrijebiti kg/ha treba kad svaku to nego po vremenski dopuštaju, obavljati uvjeti je cijenu, Ove ako i završiti koncem dopuste, početkomveljače. godine, prilike siječnja ili Ako treba prvom r jeđi slabije razvijen, prihranu otpočeti je ranije. jeusjev N. treba dodati 40—50 kg/ha prihranom ilinakon punom početka vlatanja, obavlja busanju Drugaprihrana od kad počne odnosno formira kada to se odvajati biljka prviinternodij, je i tzv. zavaršen Tada pdčirlje generativni period pšenice zemlje. jevegetacijski razvoj. i

.

—

su

na

na

a

u

se

se

a

za

a

|

se

a

26

u

40 odnosno 50 do 60 drugoj prihrani potrebno je kg/ha N, kg/ha ako isti N, je slabije razvijen.

Nedostatak fazi kao nedostatak vode i hranjivaovoj mogu svjetlosti uzrokovati kao i sprečavanje klasića, nestajanje razvoja postrnih izboja vlati te tzv. busu, produktivno busanje i zostaje, usjev rijedak. o staje osim kod sorata intenzivno da već formiČesto događa, koje busaju, rani nedostatka naročito čak i kad nestanu, izboji, uslijed hranjiva, dušika, vlat ima na 5—10 listova. središnja stabljici Prihrana 27%—KAN-om radi obavlja biljka jer kratkog t rajanja faze kratkom roku dobiti i tla (5— razvijenih listova) usvojiti putem lako. i brzo pokretna hranjiva. topiva 7 dobro ili se Druguprihranu n ije obavljati prije početku v latanja, jer tada tri do četiri centimetra 7 do 10 produžuju internodiji prvi centimetara, što i inače znatno duži.

Tako utječe formiranje drugoginternodija, koji je i sočnih stanica. pospješujemo polijeganje pšenice izduženjem zeljastih Faza 6. i 7. sa 5, faza klasaorganogeneze, vlatanja poklapa etapom i te i 10i 12.

8,9, nja, cvatnjeoplodnje formiranje sazrijevanje etapom. smo Drugom prihranom p šenice osigurali hranjiva vlatanja vrijeme do sve fazi i kao i U toj odvija stvaranje klasanja. organa, cvjetova cvjetnih njihova plodnost.

Treća ili se također 27% KANprihrana obavlja prije početku k lasanja ali količine N bi trebale -om, 25 do 30 veće količine N prelaziti kg/ha, j er količinu količinu te pa bjelančevina smanjuju povećavaju škroba, je kvaliteta smanjena. da treća može obaviti i Napominjemo prihrana pšenice uspješno 20%, 30% ureom. mora i treba biti stručnajviše Primjena uslijediti klasanja, prije no obično avionima.

Ako ako došlo do izvedena, prekoncentracija je veća, je ili ili dolazi do tzv. klapanja zanošenja uslijed vjetra drugih p ogrešaka opržotina i šteta. Inače da novije vrijeme istraživanja pokazuju primijenjena ima kao i dušik iz ostalih mineralnih prihranama jednaku vrijednost gnoji-

U

dodati

u

—

u

nam

a

se

se

ove

mora

u

u

na

na

se

a

zrna

sa

za

se

u

ne

u

zrnu

se

a

u

urea

U

va.

Ječam

Opisano jestanje ječma. usjeva je razvijen, potrebnešto no ako to vremenske nego je ranije inače, prilike dopuste, pristupiti prihrani 20 do 30 N. Ako treba dodati 30 40 kg/ha je usjev r azvijen, do kg/ha ali dodane količine ne 100 čemu N, ukupno smijuprelazitikg/haN,pri poddušik dodan i “razumijeva predsjetvenoj osnovnoj gnojidbi.

Ječam slabu ima i krhku te bi većih količina N stabljiku uslijed dodanog doći do Tada i žetva moglo polijeganja. gubi prirodukvaliteti, jeuvelike čemu će biti više kao i kod žetsamu otežana, riječi, drugih pred o zimina, vu.

Budući

da

on

solidno

sa

u

se

na

a

o

Raž Naveli

da

raž

dobro

je razvijena žitarica, iako kreće Prihrana raži prva biprva žanje,proljeće vlatanje. ti 20 do 30 N po ha. Ona izvršiti samo se prva u izujednokratna, kg zetnim količina N mora biti i to u Kasna slučajevima, veća, drugoj p rihrani. raži može kako se loše odraziti tako i na kvalitetu prihrana oplodnju Sve se

smo ne

u

dočekala

zimu.

Ova

u

sa

strna

mora

mora

a

na

ozime

strne

žitarice treba

zaštititi od

korova

zrna.

i bolesti.

27

u

teško

uskladiti.

neka

korištena

nisu

sjetve vrijeme učiniti to rova, jemoguće iznadd temperature porastu U svrhu

Ako

tu

dr.

od

sredstava

travnih

ko-

protiv kada dnevne do završetka te onda busanja 5"C. To dosta noćne padajuispod 10%C, je sredstva ANITEN i mogu upotrijebiti DICURAN, samo

a

ne

se

u travnju svibnju napada ožujku,najčešće TILTOM ili BAYLETONOM, dva do tri Ona u suzbija pepelnice. uspješno ali dobrim Tim navrata. polijeganje, dijelom sprečavamo postupkom pospjete kvalitetu proizvoda. šujemoprirod Ponekad

već

dolazi

ili

a

u

do

se

Dr.

Lončar

Ante

Poljoprivredni sjetvukukuruza

Hrvatske

centar

Počele su pripreme za Možemo

ustvrditi

da

je

zima

prošla gotovo

i da

brojne iako nabaviti,

stočare

započikukuruza.

Na tržištu može njupripreme sjetvu godine vrlo dobro kukuruza.

Obično stočari suše, zbog otežano, sjemehibridnog siju hibride FAO 4 to odličan i grupe srednje zreli, koji klipbogatu i maju zelenu Ta grupa kukuruza i za silažu. masu. hibridnog pogodnaje da kukuruza otežano Doznajemo kupovinu sjemenskog dobivaju krediti. tome novčane Razlog poteškoćebrojnim poljoprivrednim organida sami i bankama.

To znači stočari vlastita novčazacijama morajupronaći sredstva Kod izbora sjemena smije štedjeti kupovinu sjemena. jer dobro dobar sjemedaje prinos!

ZM za

—

se

se

ove

su

a

za

su

na

za

u

za

ne

se

šk i HA 4

Stočari 28

PZ

Posavina«

»Gornja

iz

Dugog

Sela

redovito siju BC

hibride

kukuruza

Prije25 godina U

»Mljekarskom prije mnogo godinaobjavili Japortažu mljekari Banovoj ruzi, tada pogonu Zagrebačke Poslovođa mljekare.

Mljekari Banova bio danas poJaruga je Mirko Kakvoća sira Šenjug. kojni Bakoji proizvodio trapista |\_g Jaruzi bila Jeizvrsna. novoj je dan od dobre kakvoće razloga bio što tome mlijeka mlijeje je ko bilo kanticama dopremano Pri proizvođača. mljeprijemu kari kakvoća svake kantice mlijeka bila i ako pregledana je bila i nijekantica propisanazadovoljavavraćena juća, mlijekom stočarima.

Tada su je brojnim sabiralištima bile mlijeka upotrebi kante od 40 litamljekarske Proizvođači donosili mlijeko a sabirak anticama, svojim či kante od 40 ga sakupljali litara. Tako kanulijevanjem te od 40 litara mlio kakvoći trag To +22... jekagubio! je nesavjesnim lakproizvođačima omogućavalo opaqorerjeiler.le Podna ei iz Kontrola listu«

smo

o

re-

u

u

Bf?

se

u

liki

u

a

u

!

|

u

ona

*4

s

u

u

ra.

su

|

u

_|

su

u

se

Banove

u

Jaruge

i danas

učan!

vrlo

je

ća

kvalitete

mlijeka

u

Banovoj

Jaruzi

po-

Zlatko

Mašek

Dobar primjer U

susjednoj Austriji jeriješeno oblikovanja pitanje cijene Od 1. 1. 1988. se mlijeka. mlijeka cijena određuje prema: osnovnoj cijeni količini masti mliječne kakvoći higijenskoj Osnovna iznosi 1,743 šilinga dobiva osnovnu, cijena (35,19%).

Tu, cijenu svaki stočar 1.

1. 1988. se oblikovakoji mljekari preda mlijeko.

Prije Austriji la i prema količini tada bilo ni ciosnovne mlijeka cijena bjelančevina, nije Dobro bi bilo da se i osnovi kojene. našoj z emlji određuje cijena mlijeka ličine masti i osnovne mliječne cijene. količini masti: prema masna Cijena određuje mliječne jedinica vrijedi 0,62 šilinga. s 3% masti 2,356 a to Kilogram m lijeka mliječne vrijedi šilinga, je od To znači da količina masti 47,65% ukupnecijene. mliječne određuje ukupnu od 50%. To bitno nego cijenu mlijeka manje je drugačije našojzemlji, 100%. prema gdje cijena mlijeka određuje isključivo jedinici, masnoj tj.

Na u kakvoća.

Ona se cijenu mlijekaAustriji utječe higijenska određuje 1 ml prema i somatskih stanica kao broju bakterija mlijekabroju pokazatevimena.

Kada razreda lja zdravstvenog prvog stanja je riječ mlijeku higijenske kvaliteta na 17%. kakvoće, utječe cijenu izvanredno

—

—

—

u

a

u

na

se

u

se

u

o

29

lijekova (antibioDobrojeupozoriti mlijekokojem ili čestica nečisili sredstva razkužbu) grubih tika, drugihbakteriostatika, kakvoIV. razreda kiselosti s mlijekom proglašava toće,povišenim stupnjem toku Osim novčana će. Tada znatno nagrada mlijeko. toga, smanjuje dana može biti samo iz proglagodine mlijeko jednog gospodarstva jedanput IV. razredom kakvoće!

Prema šeno higijenske mljekare smiju propisima bilo IV. iz mlijeko gospodarstva čije jednom proglašeno primati jemlijeko da

ima

u

se

zaostalih

za

u

za

se

ne

razredom

kakvoće!

Zlatko

Mašek

dobra u okoliciZagreba Poljoprivredna poljoprivredZagreba je godina Prije ekobile To i krave su nih dobara brojne mlijeko. proizvodila uzgajala koja Štakorevec, Lužnica, Prečec, Božjakovina, Agrokombinata: nomijetadašnjeg kombinata Brezovica i Mraclin »Žitnjak«.

Spomenuta Vukovina, Vrtlarskog Dalitara od 20.000 više dnevno dobra mlijeka. proizvodila poljoprivredna da su spomenuTreba krave! nema tim nas upozoriti nijedne ekonomijama ili kao bilo novčana dobile i znatna nepovratte povratni sredstva, ekonomije sibila rasplodnih ni krediti. uzgoj ekonomija Božjakovini je Nadalje, siNastankom državna kao mentalaca uzgoj »Agrokombinata« ekonomija. crno-šarim kravama. se ukida i mentalaca se Postupno popunjavaju staje nekoliko Već ukida i »Žitnjaku« godimlijeka. proizvodnja »Agrokombinatu« ne i do Prečeca od Lužnice proizVukovine, e konomijama spomenutim više ni litra vodi mlijeka! tridesetak

u

bilo

okolici

mnoštvo su

su

u

za

u

u

na

u

se

Zlatko

Staja

za

goveda »Žitnjak« VK

u

Brezovici

Mašek

Oči Očni

naše najveće bogatstvo(3)

—

kapci unutrašnje (konjuktiva), koja očnu te sluznice da i gotovo nastavlja jabučicu.

Konjuktivitis jeupala sluznice te čovjeka koji neugodnosti nije osjetio Upale togoboljenja. izložena česte, faktora iz prilično jerje nepovoljnim brojnih utjecajima naše okoline.

Niz virusa i može izazvati Uzbakterija, gljivica upalu. njezinu rok može biti i upale unošenje t ijela, stranog jakim iritacija prašivjetrom, i raznim parama, dimom, povreda, trljanje pretjerano nekorigiprstima, vid, razni iz okoline lokalnu oslabljeni alergeni (cvjetna pelud, lijekovi kozmetički dlake nekih ultravioletne zrake upotrebu, preparati, životinja), ili zrake, (sunčeve odbljesak snježnim površinama, autogeno bez zaštitnih naočala varivanje itd).

Jedno od od obilježja upalejepojačana sekrecija upalnogsekreta, naročito su kada se kojega stvaraju krmelji.

Krmelji poznati vidljivi ujutro, osuše i očne Kod akutne bolesnik i i pecslijepe kapke. upale osjeća grebenje oči očima, suze. kanje pojačano Ako uzročnim faktorima izloženi ili često onda dulje ponavljaju, kronični bolesnik lakše Pri upalaprelazi konjuktivitis, koji podnosi. liječenaročito trebalo bi faktor uzročni i upale, nju kronične, potražiti odstraniti. Za i ga nastojati ublažavanje savladavanje simptoma bakterijskog uzročnika i masti, bilo da sadrže neka brojne kapljice postoje indiferentnija sredstva ili sulfonamide ili antibiotike. pak U svakom što oči ako ih već slučaju nastojmo manjetrljatirukama, desnom se i lakše prenesemo trljamo, trljamo lijevom rukom,jer rukujemo neku Podučimo tome naročito svemu našu vrlo infekciju! djecu, jer često žrtve — upale. su

se

obloženi

strane

s

sluznicom

na

nema

su

ona

nom ran

za

na

moru

na

za-

ove

se

u

a

smo

se

u

ove

a

one

a

su

ona

/

|

ove

Izdavački

Milan savjet: mr.

Bolić, Antun Bratanović, dipL inž, Stjepan Brlek, dipl. inž. Vesna Jovanović-Bunta, Miroslav dipl.vet. Stjepan Deneš, dipl.inž.,doc. dr. Mirza Hadžiosmanović, Kobra, dipl. inž.,dr. Berislav Majić, Ivan Mašek, dipl. inž., Nada Miljanović, dipl. vet., slavko Pehal, dipl. inž., Petrić Vlado, dipl. inž., Miljenko Turk, dipl.inž., Dubravka Vuković.Svoboda, dipl.vet,

Uređivački

Mirko

odbor:

Glavni

i odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

*Uprava

i uredništvo:

Mjesečna

Caput, dr. Mirza

Hadžiosmanović

urednik: Stjepan Deneš, dipl.inž.

Vera

Volarić, dipl. inž.

Udruženje

pretplata

za

45.000

primjeraka

Tisak:

GOC

»Bratstvo

Rješenjem.Republičkog

mljekarskih

radnika

Republike

Hrvatske

Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420

Tiraž:

ski list oslobođen

Brčić, dipl inž., dr. Pavao

privredne organizavije i ustanove

kao

i za

proizvođače

mlijeka iznosi 4,00 dinara

mjesečno

i jedinstvo«, Zagreb

sekretarijata za na je plaćanja poreza

prosvjetu, kultufu i fizičku kulturu promet,

SR

Hrvatske

broj 5249/11972.,

Mljekar-

31

Ječmenac

koje lojnica žlijezda gnojnaupalajedne je Ječmenac čest, i to rubu laze jeprilično očnogkapka. korijen trepavica, lica čistoća ruku niskim standardom, kod naročito i gdjeje higijenskim ljudi rukama oči itd. Medutim, često kod zakazala, n&potrebno je trljaju ljudi koji uzroka nekih može i da ta vrsta koji drugih zbog upale javiti pomenuti bolesnik i crveno, otečeno čistoćom. izravne veze ječmenca Mjesto je maju Kad i svrbež. težinu bol i sadržaj isprazni, gnojni vjedi osjeća izvjesnu bol nakon obično tri do četiri dana nestaje.kamilice. Ne istisod oblozi U liječenju pokušavajte topli preporučuju će biti od sebe, ali isčezne kivat potrebno Čestoječmenac ponekad gnoj. i antibiotsku terapiju. primijeniti konse od često preporučuje ponovljenih ječmenaca, Ljudima koji pate da oni trola vida, (nepravilnu koji imajuastigmatizam jerjeprimijećeno naročito ili leće, i rožnice zraka) lomljenje zakrivljenost stoganepravilno skloni ječmencu.

Vaš liječnik od

akutna

To

sićušnih

se

na-

na

uz

s

ne-

se

sa

se

u

se

sam

se

KUPON.

NAGRADNI I PREZIME

IME

PROIZVOĐAČA ADRESA

—.IPOŠTA PREDAJE

KOME

MLIJEKO

2. jj

PITANJE: KOJE JE GODINE PO. NAGRADNO U KRAVA OSJEMENJIVANJE ČELO UMJETNO KRIŽEVCI BICENTRU ZA OSJEMENJIVANJE INDUS I BENC? KOVIMA

—

Odgovori: .a) b) c)

1948.g.

1954.g.

1960.g.

Zaokružititočan odgovor! nagradnoj nalaze 8. stranici se Napomena:Detaljne igri upute lista«.

PRILOG-a »Mljekarskog tel.: ili izvolite obratiti U Udruženje pismeno nejasnoća slučaju na

o

se

041-424-420 32

u

na