3
“a “
Te
maa
Pet spoke
..
"a
kJ
.
kh) TI
pašai«
q
visoku proizvodnjumlijeka
Smjerniceza
Danas
seljaka. seljačka zemlja jetipično oko 20% Za ima počela socijalizma seljaka.vrijeme jeindustrijalizacija Odšto Na selu uspjelo. kolhoze, nije pokušalo prisilno zemlje. uspostaviti žita i ređen vršeni su postoke, prisilni otkupi maksimum, jezemljišni U poniske određene i stočarske su otkupnecijene. ljoprivredne proizvode nastala kriza. moglazadovoljiti Poljoprivredna proizvodnja ljoprivredi nije je morali uvoziti. i stoka i poproizvodi Kasnije potražnju poljoprivredni je više bitno sela i čela zaprega Uvezenoje smanjena. mehanizacija konjska je bilo traktora što nego potrebno,priključnih jepremalo, strojeva je U toku tako da nisu poljoprivredne radnje. mogleobavljati potrebne matičnih stada. Sa sela stočarstvu krize su pokolja uslijed godinanastajale Došlo radnika i činovnika. mladih otišlo mnogo je ljudigrad poslove je i feminido sela« danas ima 20% i više staračkih domaćinstva) »senilizacije(i vršila radna Na selu se sela ženska uglavnom snaga). obrađuje zacije (polja davali nestručna su uglavnom kemizacija preparata tj. upute korištenje rad otišli mineralnih inozemstvo, Mnogiseljaci trgovci gnojiva. velike ušteđevinom tim tehnikom, snabdjelibijelom izgradili kuće, revitaDanas bi trebalo nemarili su opremu. provoditi mjere gospodarsku da Za to nužno selu i dobro bi ostali sela kako živjeli. je seljaci cijelizaciju tržište budu i stočarskih stalne, proizvoda osigurano. poljoprivrednih da i na Društvo bi trebalo intervenirati školovanje selu, nastojati poboljša da senaknadno te znanostima, provodi obrazovanjepoljoprivrednim domovi lu kulture, apoteke, otkupnaskladišta, podižuambulante, trgovine, trebali bi imati selo ili Svako servisi savjemehanizaciju. mjesnazajednica bi osnovati službu. U svakom selu trebalo todavnu stručnu poljoprivrednu domaću bi kulturno i ples. glazbu društvo, koje promicalo Zemkonkurentni. ali naši nisu Danas svi težimo proizvodi još Evropi, i odvodoskudno slabo se navodnjavanje ljišta obrađuju, nepravilno gnoje, mali. suvišne vode i su, prinosi usporedbi zapadnimzemljama, njavanje kod Tako gospodarstvima proizvodnja mlijekaseljačkim je primjer, naše kombinatima čak 72% oko nego Zapadu, skuplja 50%, je obrade selu. loše na (prvotne) zbog mlijeko primarne manjekvalitetno, doda su obrada stoke Utvrđeno i najbolji obiteljskim zemljeuzgoj je bi imati trebalo 10 hektara maćinstvima. Svako domaćinstvo zemlje najmanje bi održati »uravnoteženo i desetak i takvo plodmoglo gospodarstvo« krava, stočare Danas imamo i tlo kojiproizvode kruženjem materijeenergije. Svakako litara litara 2000 i 5000 godišnje. mlijeka proizvode mlijeka koji da od 5.000 I oni seljačko mlijeka zvanje. proizvodnjom zainteresiraniji krava Nužan odnos i i stoci, poprema zahtijevaju jermužnja oplodnja je bolji i svakodnevan i subotom Rad stočarstvu nedjeljom, jedinačan pristup. je vrlo zamorno. To može dva dnevno to podnipodijeljennajmanje puta, je Inače i radnici. radna a nikako snaga, seljačko obiteljska jeti najamna većim veliku ima prednost dijelom preddrugimzvanjima, jerje zvanje nad-* borbi za kod raznih političkih opstanak promjena, mostalno, sigurnije rad vlastitom poslovi alje obavlja domaćinstvu,zraku, prirodi, što biti i i oko stoke i nisu raznovrsni mogu stvaralački, dosadni, je zemlji bila
naša
Prije
rata
s
70%
oko
samo
se
a
su
za
se
uvezeno
a
sve
se
u
na
u
za
su
u
na
se
su
a
za-
a
za-
za
na
a
ne
se
se
u
na
za
sa
u
na
nas
u
za
a
a
na
za
u
u
no
one
su
za
s
u
a
na
samo
sa-
u
se
u
su
\34
na
u
a
na
hrani
Seljačko prednost. zanimanje jer je plemenito, te seliaci osiećaiu sretniii i zadovoliniji. hranom,
velika
i
zdravom
ljude
se
mlijeka proizvodnju smjernice Potrebni ljačkim gospodarstvima. —Prikladna I i dobar goveda, smještaj staja Zdrava II i visokomliječna krava, III Pravilna ručna i mužnja, strojna kvalitetna hrana i IV prehrana. pravilna Naprednapoljoprivreda, Pokušat
ćemo
navesti
visoku
za
na
se-
su:
—
—
—
Uza
i obrazovana
potrebna je znanostima. ljoprivrednim sve
i zainteresirana
to
IPrikladna
i dobar
staja
radna
snaga
po-
u
goveda smještaj
Životinje zdravlje stajama zrak vlažskim čist, umjerena, uvjetima, tj.stajama kojima je temperatura biti nost zraka svijetle, tople odgovarajuća. Staje umjereno moraju prostrane, ili Za svaku kravu treba od 12 do 20 8 do 12 i suhe. površine prostor m? biti 1 m? ili 0,3 do Da bi bile treba na 10 prozora poda poda. staje svijetle, od krave 0,5 prozora po krupnomgrlu. Temperatura ugodna jenajbolja 8% do 16%C. viša od 20C na Temperatura djeluje nepovoljno krave, preko mlikrava i mogu nastati 30 %C oboljenja, slabija smanjuje otpornost dobre kad velike ako i Ljeti, vladaju žege, ječnostjalovost. stajama dolazi do akumulacii vrata i zatvoreni, ventilacije (prozračivanja) prozori doći do udara Zimi i može toplineživotinjama je(nakupljanja) vlažni zrak mokraće stvara i (pun disanjem životinja isparivanjem stajama i vodenih i otrovni se amonijakdrugi. dioksid, para)stvaraju plinovi: ugljični ventihladne zidove ako dobre Vodene i se pare orošavaju tavanicu, da bi U takvim treba izvršiti uspostavila prepravke lacije. ispravna stajama zrakom dovodnih Zrak se ventilacija. stajama izmjenjuje vanjskim putem treba dovododmah Na zidovima i odvodnih tavanice otvora. napraviti ispod više čisti zrak stranama. otvore (izvadecigle) mjesta suprotnim okomiti Na tavanici ako treba ventilacij(osobito jebolta) napraviti prostorni ili ili nešto iznad ski odvodni kanal vidu koji podastaje dimnjaka, počinje kroviiznad krova i završava od tavana više pokriven je (ili manjihotvora), ili služi zraka. Ako odvod ćem kapom, zagađenog stajskog je staji zidovi i tavanica od i i ako a su vlažni, orošeni,podovi gušljivovlage plinova te dakrave dišnim naročito one mogu visokomliječne, oboljeti organima, Kod velike nečistoće i ili im mogu vati vlage oboljeti papci. manjemlijeka krave trulež ili ili kroničnu kože i upalu potkožpodu, dobivaju upalupapaka Takve krave teško i slanogama boli, slabije jedu uslijed stoje “ja(panaricij). rožina stalno Krave raste, pa koje troše, doje. bije papci stajama dva ili treba i zato godišnje puta (postaju šiljasti ukršteni) papciizobličuju obrezivati papke. ležišta tvrda krave će Ako i Nepovoljno slabije dojiti. neudobna, utjeviše vrsta stoke i krave če i mliječne staje. prenatrpanost prisutnost kraStalno krava prirodno držanje jepuštati jeneprirodno, stajama što trebalo bi krave i zimi djeluje puštatiispust, povoljno pašu.Ljeti i i otpornost, plodnost. zdravlje mliječnost očuvati
mogu
u
s
u
samo
dobrim
u
m
m
mikroklimat-
m?
?
za
a
razna
se
nema
u
su
omarom.
u
na
se
u
nema
se
sa
u
za
ne
na
na
se
u
a
a
u
za
za-
na
na
na
su
u
se
a
ne
se
su
na
a
u
ve
na
u
na
35
podkrečiti, čistoću, prati znak da insekte. Prašina i uništavati ove odgovarajuća postoji staji je Ne Ikakvoća važna se higijene.smije upotventilacija. stelje je održavanje treba iz izmetom onečišćena nastor stelja stelja, rebljavati pljesniva držati u dva dnevno. češće Neuputnoje stajauklanjati, najmanje puta staje i mirisi različitu hranu repa djeluju nepovoljno drugo), (krumpir, jer mlijeko. U
treba
stalno
stajama
treba
zidove
održavati
ne
u
za
se
a
za
na
ma
Zdrava
i
krava
visokomliječna Svaka
visokomliječne. poremetnja mogu i kvalitetu će se odraziti mlijeka. ukupnuproizvodnju zdravlja negativno zdrava: Za kravu kažemo da je voluminozne velike količine konzumirati ako može krme,tj. (pojesti) može vlastite težine svakih 100 krava krma odlične kad kg kvalitete, je krma zelena bez konzumirati oko 3 suhe tvari sadrži: vode; (krme sadržaja kg ili može 18 žive vage krava Tako od 600 i 75% vode). kg pojestikg dobrogsijena krma može ako ili samo i više zelene trave 1,5 50 loša, djeteline, je pojesti kg težine. 100 tvari hrane kg svoje kg suhe zdravo oteli i živahkrava ako svake ako jedno godine plodna tj. je te se već ako se oteli i (babinje) laganoprebrodi puerperij lagano tele, začeće. Krava tretridesetak dana i maternica za novo koju osposobi oporavi od i ba više nije dajemanje jednogteleta, kojagodišnje putaosjemenjivati zdrava. potpuno bolesti krava ako zarazne tuberkulozu), (npr. otporna je metničke bolesti (npr. metiljavost). znak da kraSvako dobro ako krava mlijeka doji. prvi je smanjenje bolesna krava ili od va Vidljivo oboljenja: je boluje nekogvidljivogskrivenog ili kad teže diže i ili ima kad slabije jede, preživati,proljev začep prestane i oboli latentno krava teško Međutim većina (skriveno) supklinički (tj. stoji. krvi i već običnim bolest može ustanoviti drugog pregledom, pregledom Uzrok krave ilitakve jalove. jednostavno postanu materijala laboratorijima) ili skrivena za nepravilnaneodgonedostatna, oboljenja najviše jeslučajeva hrana. varajuća stručBudućnost Govedarstvo. gospodarstva, prema mišljenju našeg mlitri za u govedu, kojejeuzgojeno smjera: njaka, počiva simentalskom bikovi rad na kravama Danas i rad. tovnost Postoje umjetotpao. ječnost, je i litara 6000 veću za godišnje) mliječnost (preko uzgojeni osjemenjivanje od 1700 velikim dnevnim selekcionirani bikovi tovnost na (s prirastom koji Bikovi hrane 1 više grama i kg prirasta). umjetsmanjenupotrošnju krava i od su no Hrvatskojosjemenjeni najboljih osjemenjivanje uzgojeni doDobri od bikova u spermom raspolažu koji gospodari, Evropi. najboljih krave brom da sperosjemeniti mliječnost, svoje krmom, povećaju nastoje bikova na su koji ispitanijunicama mliječnost. Samo
biti
krave
zdrave
na
—
na
a
na
—
za
no
na
na
—
na-
—
se
se
ne
u
u
na
za
no
se
za
za
uz
u
a
na
mom
mužnja strojna kekvalitete biti određene Pomuzeno mora (kakvoće) (propisana mlijeko da bi ga i i stanica sastava mogla mljekara klica) broja mijskog ograničena iz domaćinstva problem Besprijekorna kvaliteta sirovogmlijeka preuzeti. Pravilna
36
ručna
ili
kvaliteta
stanica te prema (broj tome brojgnojnih i organomlijeku), miris i okus leptička kvaliteta (boja, mlijeka). trudi oko Što domaćinstvo to slabije higijene krave, staje, muzača, je Trebalo bi mlijeko zagađenije da bakterijama klica (klicama). nastojatibroj
klica i
u
se
prehrani Za treba postizanje higijenski očistiti ispravnog mlijeka temeljito staju, i opremu kravu, vime, rukemuzača. Nijeuputnoobavljati odmah dojenje pose
stoke.
u
u muzlicu svake minute oko 1000 čišćenja, samo padne Nakon mužbakterija. treba odmah nje mlijeko odnijeti posebnu prostoriju mljekarnik (opločevodovodom skladište i prostorija i ohlapribora) gdje mlijeko procijedi da se bi razmnažale. di, bakterije dalje idućem (Nastavak broju) u
na
s
se
ne
.
u
vet. Dragutim Premzl, dipl.
Zaustavimo onečišćenjenaših rijeka Vode
To veliko zlo brojnih rijekapotoka pitke. je koje život stanovništva i stoke. tvornice ugrožava Brojne neodgovorno ispuštaju i i kanalizaciju pa tako opasnimkemikalijamapotokerijeke, potoci rijeke kanali. postaju najobičniji otpadni I bez u gradovi k analizaciju svoju usmjeruju obližnje rijeke, pročišćavai to velikom pa voda. Sava nja, doprinosi onečišćenju Tako, primjerice, rijeka kod ima to oznaka voda kanala. Ne bi Zagreba kategoriju IV, je otpadnog kad bismo Savu kod nazvali kanalom. Nažapogriješili Zagreba najobičnijim i naše sadrže lost, druge rijeke, kojesmattamoljepoticama prirode, opasne i nisu više od izvora do ušća! To veliko kemikalije pitke, našoj z emlji je naše zlo bez vode ni života i jer ljudimaživotinjama! naših
i
s
nisu
više
u
a
a
a
u
su
nema
Zlatko
Mašek
37
Zaustavimo
onečišćavanje
naših
potoka
i
rijeka
Jakolić) (Snimio: V.
Simentalcibez rogova! s imentalskih stručnjaka uzgoj je n jemačkih uspjeh da to i bez simentalci da znači To rogova veda bez rogova. je rađaju listu«. O tome smo »Mljekarskom pisali godine dvije prije sljedno svojstvo. Veliki
stočarskih
go-
se
na-
u
a
38
Goveda
bez
slobodnom
držanja prednost imaju pred onima Znamo da kod i sredstvo i obranu. rog rogovima. je goveda napad i to da bi dobila Rogom pojedina govedanapadaju drugagoveda, posebice hranilištu. i bolje Zbogtogaslabije plašljivije mjesto životinje gladostaju i Da bi to stočari odmah nakon keraznim neuhranjene. izbjeglo, telenja sredstvima ili rožnu osnovicu. Damijskim pak usijanim željezom uništavaju rogova
u
načinu
veliku
s
za
na
ne
se
Stado
simentalaca
bez
Misbach,
rogova,
Bavarska
4
reakcije nizinskelivadekisele Kojim gnojivom gnojiti Gnojidba Hrvatskoj jezapostavljena,potpunoneopravdahuda nizinske livade redovito visoki Poznata sadržaj ječinjenica imaju fitoi kisele su dosta musa, reakcije, vlagezbogtogaimajunepovoljan imaju loše kvacenološki travne vrste znači: sastav sastavu dominiraju biljnom korovske vrlo i vrlo robusne obično to šaševi su koje litete, zeljanice vrste, vrlo čak i otrovne. tim livadasastava, bujne, lošeg ponekad I,napokon, vrlo malo kvalitetnih travnih učešće vrsta i te tome, djetelina. Usprkos je livade veliki može znači redovito puno potencijal rodnosti, proizvesti imaju livada
iako
u
no.
—
u
su
na
a
ma
se
zelene
krmne
mase.
x
39
Odmah ća
da
napomenuti
moramo
zahvata:
bilo obaviti
rješenje
bi pravo
tri
slijede-
č
vodu, površinskim obaviti kiselost, smanjiti kalcizaciju mineralnu obaviti gnojidbu. obilniju zelene bi livadama tako uređenim Na proizvodnja povećati mogla uroda. kvaliteta osobito bi ili krme moglapovećati tog sijena, zahvati nisu mogu Ukoliko ipak koji zahvati, postoje mogućispomenuti kisele reakcilivadama nizinskim krme prirodnim proizvodnju poboljšati odvesti
kanalima
—
suvišnu
—
—
—
se
se
a
na
je.
» '
višegorazvijenih grubih, uklanjanje poboljšanja mjera sličnih i kao što retrofleksus) njemu (Amarauthus dišnjih korova, ještavelj Azulox herbicida prema uputstvu pakiranju. specifičnog primjenom te i neravnine livade odstrane da omogući grmovi Drugajemjera malna košnja. bilo ili tonu da Teško dvije kakvog mogućepronaći jepovjerovatinije kiselost. bi toku više godinasmanjio materijala koji vapnenastog mineralnim gnojivima. poboljšanja jegnojidba Slijedeća mjerabitnog S obziizbor i kad važno se Za mineralnog gnojiva. obavlja gnojidbu je da povrenizinskim radi da mogućnost objektivna livadama, postoji da se voda sačekati treba te prvom gnojidbom proljetnom plave, stoga 4—5 naraste trava da većina to znači i da cm. U tom krene, povuče vegetacija i po dozama treba obaviti mineralnu trenutku srednjim gnojiva gnojidbu livade. obaviti nakon drljanje gnojiva primjene gućnosti iz više razloga: Drljanjeobavlja eliminira i tako tlo guda prvo mogućnost plitko gotovo gnojivo bitaka dušika, uništi. korova i dio širokolisnih tlo malo prorahli, drugo drljanjem hraniva NPK koristiti Za to 1:l:1,ato omjera gnojivo, kompleksno jenajbolje NPK 15—15—15. je više Osnovno takvim gnoposebno bolje pravilo, je puta uvjetima jest: i dozama način iskorištenost i mineralnog povećati jiti gnojiva manjim taj doU minimum rano gnojidbi, proljeće jednoj, smanjiti ispiranje. tj. prvoj NizinNPK ili 400—500 200—250 15—15—15 kg/ha. voljno kg/kj jeprimijeniti takvi da ali ske livade obično nisu potencijalno siromašne, pedološki uvjeti ima relahraniva odnosi slabo i su a to se često dušik, kojega pristupačna, tivno dosta tvari tla. organskoj kada tlo malo sunčana vremena, prosuStoga preporuča lijepa, do 10—15cm, ito 100 obaviti kada većina vrsta naraste ši, prihranu, biljnih do sasvim što iznosi oko Takva 200 uree, dovoljna kg/kj kg/ha. gnojidba je bi količine trebalo veće ako prvog krme, otkosa, gospodarstvu potrebne otkosa. obaviti desetak dana nakon prvoga prihranu jošjednom i Na želim bitne to su košnje kraju naglasiti dvije činjenice, vrijeme livadama. čin krme nizinskim spremanja vrlo
bila bi
Prva
—
se
na
—
—
nor-
s
u
samu
rom
o
se
s
meno
mo-
se
a
se
—
—
u
unese
se
—
u
na
na
u
su
na
u
se
se
za
sa
a
su
a
na
40
na-
Obavijesti mljekara... iz
PRILOG,
9—12,
M
1991.
Sezona jarenjakoza Prehrambena
DP
industrija Varaždin »Vindija« organizirala je koza i sanske alpske uzgoj pasmine individualnom sektoru.
na o
im D.P. PREHRAMBENA
»VINDIJA«
..
stado
Da INDUSTRIJA
VARAŽDIN,
MEĐIMURSKA
Matično
iz Francuske.
Veli-
je čina stada kod pojedinih kooperanata koza. Većina 30—50 koza je pritoku kolovoza i puštena je rujna, kako bredost koza trajeprosjeku 5 mjeseci, jarenja je proljeuvezeno
u
8
a
u
sezona
u
PRILOG,
9—
mljekara... Obavijesti iz
:
12, 1991.
mužjaka prosjeku ojari jaradi, je Važno obradi i izvaže mah osuši ga. po jarenju pupkovinu kooperant jare, Nakon života dati obrok satima mljeziva. togajarad prije prvim jaretu utisoko vrata lančića pločicom kojoj obilježava stavljanjem je ali i nut rada, broj. Obilježavanje jaradi obavlja zboguzgojnoda što osobito važtočno zbogtoga kooperant majkupojedinog jareta, je selekcijskog dana Jarad dok tetoobilježava prvih mljezivio. života, jaredobija trajno uho Jarad boksove i na se u broja lijevo jareta. odvaja posebne pušviranjem dnevno. Prihrana dosisati 2—3 i ta jaradi sijenomsmjesompočinje puta bi od 3 kod teži Većina muške 20 tjedna. jaradi plasira klanje kg, ili ili se odabere Ženskajarad ostajeuzgoju daje rasplod. manjibroj kooperantu. Vesna Jovanović vet. dipl. Bunta, će. U
koza
a odnos
1,6
50%:50%.
i ženki
Od-
mu
se
u
vremeno
na
se
se
zna
se
no
se
u
se
za
a
cca
se
u
za
novom
"VAM
NUDI
»KIM«
se
NOVE
USLUGE
posebno proljeća pobrinuo sjetva uspješnija, oranicama robnih proizvođača mlijeka da
i ovoga
bude
na
agronofinancijsku podršku pomoć mi isporučili kooperantima: 15.000 kukuruza kg sjemenskog travnih i raznih 15.000 trava, kgsjemena djetelinsko smjesa djetelina, krmnih kultura drugih mineralnih 2.000.000 kg gnojiva. struktura Ovom će se znatno za proljetne akcijom popraviti sjetve potreisbe ishrane i veću a time proizvodnju mlijeka. Vrijednost kvalitetnije krava, diušteda 1.000.000 7.000.000 porukejepreko dinara, kooperanata najmanje rokove nara uz produžene plaćanja. da »KIM«-u Poučeni iskustvom iz smo dogovorili prethodnih godina i nastavi ovom informaciju praksom jošbolju organizaciju potpuniju proizvođačima. Nabavom i agronoposao z avršen, repromaterijala nije raspodjelom jer do berbe kulture i kvalitettok zadatak da mi razvoj imaju pratecijeli sjetve, hrane. stočne odnosno nog konzerviranja spremanja, obraćamo Ovom se kooperantima— prilikom posebno naši će ših da i pravovremeno potrebe, stručnjaci usluga, dalje najave skorisnicima voje biti usluzi obostranom interesu. im nabavne
Uz
službe
naši
i
terenci
—
su
—
—
—
a
u
se
uz
na-
a
na
10
u
Obavijesti mljekara... iz
PRILOG,
9—12,
.
1991.
POLJOPRIVREDNO INDUSTRIJA VELIKI ZDENCI PREHRAMIBENA
Nova Corazza u topioni Za
potrebe jedinice Topljeni Mlječni rad i četvrta od firme Corazza proizvodi puštena je »pakerica«. Kupljena je iz Nova Corazza tehnike u Bologne Italiji. zadnja je r iječ brojnim prednostinad Elektronski daleko kupljenim prije sva strojevima. savršenija, je elektronika »izvađena« iz i Na strane. je strojasmještenaželjezni i novi sistem trokutiće s sira, vrpce »pakerici« je potpuno stavljanja kojim više neće biti sigurno problema. će dnevna Uključivanjem proizvodnju »pakerice«, povećat »Zdenka« sira, po proizvodnja topljenog proizvoda kojemje poznata šem tržištu. »Zdenkine«
Radne
sirevi
Sektora
u
s
ma
a
u
ormar
sa
na
u
nove
se
na
na-
1
Obavijesti mljekara...
PRILOG,
iz
AMA PIONIR
»PIONIR« 56270
9—12,
1991.
MLJEKARSKA INDUSTRIJA s.p.o. 1 Šlitarska Županja, IzmljekareŽupanja pp
svih
si-
potrebne sastojke Mlijeko jekompletna 1 naročito svih ishrani uzrasta, savaca, starijih djece, ljudi nezamjenjivo je hrana zdrava onreći da samo bolesnih osoba. Ali odmah moramo jemlijeko ravnotenarušimo tu da ako mi prirodnu postupcima nesavjesnim svojim ne hrana.
Sadrži
rast
za
sve
u
ŽU.
suhoj 12,5% 87,5% je mlijeko laktoza tvari. i mineralne nalazi mast, kazein, Stručnjaci nastoje albumin, stada i načiod i to odabirom suhu tvar što više ovom približiti postotku 12,5% ravnotežu neki jednosnarušavaju proizvođači prirodnu ishrane, na vode bez tavno mlijeka Patvorenje dolijevanjem mlijeko. grižnje savjesti teže da nam takove 'nskom našem siro poprimilo je razmjere području je više ne i ekonomski.to Pravilnika, proizvod koji uvjete ispunjava napraviti krivode utvrditi % dodane Da bi možemo kupili podnijeti. moglisigurno vode % dodane točke osnovu pokazuje mržnjenja koji oskopdatoku ovih i 1990. 15. godinu mlijeku. Ispitivanjapočeli ožujka godine instrument i iz velik mlijeko bazena, pojedinaanalizirajući podataka sakupili broj sačinili naših iskustava Na čne uzorke temelju otkupljivači. koje dostavljali i dodatak Pravilniku proizvođača otkupljistimuliranje gdjepredlažemo vodu u vača one ne mlijeko. dodaju koji dodajuvodu, kažnjavamo koji vode
sadrži
da
Poznato
i
suhe
tvari. U
tvari
se
nom
ovu
a
u
sve
a
smo
u
na
u
smo
a
na
su
smo
a
ui
Obavijest
iz rada
Izvod —
iz
Saveza
seljaka
Hrvatske
predloženog terenu Mlijeko primljeno
1991.
Pravilnika: na
va
PRILOG,
13—16,
bez
dodane
vode
—
10%.
mlijeka povećacijena se
Mlijeko primljeno koje cijena mlijeka umanjuje 2%, sadrži 10—15% dodane vode Mlijeko primljeno terenukoje cijena se mlijeka umanjuje 5%, sadrži 15—20% terenu dodane vode na Mlijeko primljeno koje cijena se mlijeka umanjuje 10%, sadrži terenu 20—30% dodane vode Mlijeko primljeno koje cijena mlijeka umanjuje 15%, sadrži terenu 30% dodane vode Mlijeko primljeno koje preko cijena 50%. mlijeka umanjuje Na naših možemo reći da se dodana voda bazenitemelju ispitivanja kreće od kod individualnih od 0 do čak 60%. Nada0— proizvođača da ćemo Pravilnika zaštititi se otovog i dobrogproizvođača primjenom 19%, i samim tim nutritivnu one kupljivača, spriječitinesavjesne poboljšati vrijednaših nost konzumentii korist našim na proizvoda zajedničko zadovoljstvo na
—
terenu
sadrži
5—10%
dodane
vode
—
se
na
—
—
—
—
na
—
—
se
na
—
—
se
u
ma
a
mo
ma.
Arnold
Magdalena, dipl.
inž.
Predsjedništvo Skupštine seljaka Hrvatske III odsvojoj sjednici 27. 1991. da ržanoj veljače, zaključilo je zainteresiranim suradnji organizaizda cijama priručnik: Saveza
na
u
s
»HRVATSKI FARMER« za Razvojni programi obiteljska i gospodarstva poduzetnike U će više Republici sve Hrvatskoj obiteljska gospodarstva pojavljivat kao nosioci i dorade programa, i proizvodnog prerade proizvoda direktnoj tržištu. Za na očekivati da će se veća prodaji svojih proizvoda je gospodarstva samostalno tržištu na kao suvremeni pojavljivati poduzetnici. trenutnu strukturu Hrvatske Poznavajući obiteljskih gospodarstava da će znatan ulaziti međusobne odnose pretpostaviti brojnjih je poslovne se
u
za
u
13
Obavijest
iz rada
Saveza
PRILOG,
Hrvatske
seljaka
13—16,
1991.
ugodioničarska uspostavljati zadruge, stvarajući agencije, odnose vorne ugostiteljskoorganiprerađivačkom industrijom, hrane velikim velikim tržnicama u (bolnipotrošačima gradovima,turističkim zacijama, škole domovi društvena ce, umirovljenika, itd.) prehrana, da će Na problem Hrvatskoj najveći valja naglasiti početku brzo Hrvatske« Saveza programa širenje seljaka »Razvojnih realizaciju modernih prihvatpredstavljati osiguranje (farmi) obiteljskih gospodarstava će se poTakođer za programa. usvojenih (kredita) realizaciju kapitala ljivog ulaznih i izlaznih kojetrebaju osigurati ozbiljan problem cijena javljivati društva
vlastite
ili
sa
za
u
samom
za
ren-
tabilnost
programa. Realno se
slobodno
privređivanja tržišnog procjenjuje principi od domaće zaštitom adekvatnom i formiranim proizvodnje cijenama da moderna što to obiteljska omogućiti zapadneEvrope) (kao imajuzemlje faktor Hrvatske (farme) gospodarstva stasajunajznačajniji poljoprivredne proizvodnje. i kao društvena Hrvatske interesna Savez seljaka organizacija seljaka PROGRAMA RAZVOJNIH da selu treba ostalih stanovnika realizacijom zadatke. najznačajnije svoje ostvaruje farodnosno slično kao i Hrvatske Savez udruženja organizacije seljaka i da borit će poduzetnici gospodarstva obiteljska zapadnoj Evropi budu svih veličina i proizvodnji podržavani mjeramagospodarusmjerenja kao što Hrvatske razne Hrvatske i Vlade Sabora ske subvencije, politike itd. odnosi i zaštitne paritetni povoljni krediti, cijenepravični da
će
sa
uvo-
sa
za
u
na
mera
se
u
u
su
razvojnih sadržaji Ciljevi Saveza članovima želimo seljaka omogućiti »Razvojnim programima« nizda se Hrvatske sa zainteresiranim Hrvatske i upoznaju žiteljima drugim bazi da i te om programa prerade prometa, poljoprivredne proizvodnje, izaberu modela i prosvoga najprihvatljiviji gospodarstva ponuđenih uvjeta i za gram dopunskudjelatnost. profesionalnu svoju će imat Svaki program sadržaj: slijedeći razvojni Vrsta proizvodnje; 1) gospodarstva); (veličina 2)Kapacitet tehnička i Osnove procesa sredstva; potrebna proizvodnje 3) DM i Din; proizvodnje planirane 4)Vrijednost radne troškovi DM i Din Troškovi troškovi, (materijalni proizvodnje 5) i i snage, drugo); porezidoprinosi kredirezultati 6)Financijski (rentabilnost, potrebno povrat vrijeme novčano učešće ta, visina kamata)vlastito itd.); Naziv može izraditi stručnu 7) koja dokumentaciju, pružiti organizacije i programa. pomoć sudjelovati realizaciji i
programa
na
u
u
za
:
u
Tipovi razvojnih 7 se izraditi planiraju Razvojni obiteljskih gospodarprogrami tipova i Posebna bit će stava geprograma poduzetnika. posvećena pažnja prikazu i klimatskim a s tim u vezi i ografskim specifičuvjetima regijaHrvatskoj, nostima vrsta proizvodnje. programa za
u
u
14
Obavijest
iz rada
Saveza
seljaka
Hrvatske
PRILOG,
13—16,
1991.
ob-
dovoljno iziskuju posjedovanje programikoji radivih stočarstva: površinafunkciji Farma 10, 20 i 30 krava; 100 i 150 50, komada; Tovjunadi Krmače 20, 40 i60 komada; 800 i 1000 400, komada; Tovsvinja Ovce 200, 400 i 600 komada; Koze 100, 200 i 300 komada; Kokoši i 6000 4000 2000, (nesilice) komada; 10.000 i 20.000 5000, Brojleri komada; 20 i 40 komada. 10, konja Uzgoj dovoTIP II —Ratarski gospodarstvu koji obiteljskom osiguravaju programi To bez stočarstva. ljan prihod bavljenja i mahunarki 30, 60 i Proizvodnja kukuruza, pšenice, ječma, soje 90 ha obradivih površina; šećerne i duhana 10 i 15 ha obra5, repe, krumpira Proizvodnja divih površina. TIP III i ratarstvu, povrtlar—Proizvodnja sjemena rasadnogmaterijala i stvu, voćarstvu, povinogradarstvu gdjejepotrebna cvjećarstvu
TIPI
Ratarsko-stočarski
u
za
—
za
—
za
—
za
—
—
—
—
—
—
su:
na
—
na
—
u
vršina
TIPIV
TIP
od
1 do
5 ha.
Proizvodnja povrća prostoru površine od 10 ha krastavci, kupusnjače, rajčica, paprika, celer, (mrkva, luk, i drugo). cvijeće će obraditi okviru prokojih Voćarskoprogrami proizvodnje: grami vinogradarski i 1 i5 ha Kruške, jabukelješnjak površine; ha borovnica voće i 1 i3 Jagodičarsko (malina, jagoda, ribiz) površine; 4i8ha 1, Vinogradi površine; kivi i mandarina I i5 ha Badem, površine. Obramala gospodarstva. Specijalistička proizvodnja obiteljska dit će slijedeći programi: »zdrave Proizvodnja hrane«; Marikultura 10 tona godišnje; Tov 10 tona godišnje; pastrva Tov šarana do I ha površine; nerčeva do 200 i Proizvodnja ženki; nutrija Proizvodnja puževa; kunića 100 ženki Proizvodnja godišnje; Pčele 50 i 100 košnica; lana i Proizvdonja bundeva, heljde; šitake i i tartufi; Proizvodnja šampinjonagljiva od 1 do 10 ha (kamilica, bijeProizvodnja ljekovitog bilja površine li žuti menta, koprilavanda, sljez, kovilj, božur, melisa, gorušica, i va, valerijana, ružmarin, šipak drugo). na
VV
otvorenom
i natkritom
u
za
se
za
—
za
—
*
za
—
za
—
TIP
VI
za
se
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
15
iz rada
Obavijest TIP
VII
Saveza
PRILOG,
Hrvatske
13—16,
seljaka
_ Prerada, plasman. će Obradit — OBRTI. PREHRAMBENI _ Mini mljekara; voća i sušarom; Prerada povrća i t.d. i Klaonica mesa, prerada voća doradom skladišta bilja, (ljekovitog Tipska vina sa vlastitom Prerada markom; i za objektiprodajuotkupproizvoda. Tipski dorada
1991.
i
se:
—
sa
—
.
—
sa
—
i
povrća);
—
—
turizam
Seoski
prikazat cjeloposebnompoglavulju stanovnicii ostalim što TURIZMA SEOSKOG seljacima kupnaproblematika dodatne sela treba donositi ma prihode. REZVOJNIH
U
će
PROGRAMA
se
razvojnih financiranje Realizacija RAZVOJizadu Hrvatske Savez u dosadašnjim pripremama seljaka I PODUZETGOSPODARSTVA OBITELJSKA ZA PROGRAMA NIH (FARME) izradu i inozemstva za iz Hrvatske NIKE pojedinih tipoeksperte je osigurao va programa razovoja. zainterečim većem RAZVOJA bi PROGRAMI Da broju mogliposlužiti izradu i novčanu siranih nužno publikacije. štampanje potporu jeosigurati bila zaposU gospodarstva seljačka razdoblju posljeratnom privatna tržišne društveni sektor odnosu na u v rede pri Principi poljoprivrede. tavljena neminovno odnosima vlasničkim i obiteljska stavljaju prioritet promjene kao i svega Republici poljoprivrede navedenog razvoja Zbog gospodarstva. Saod strateških kao pravaca razvoja, našeggospodarskog jednog Hrvatskoj novi vidu da će Hrvatske pokroviteljstva sponzorstva očekuje seljaka čanu za programa pružiti: Razvojnih potporu izdavanje Sabor i Vlada Hrvatske; Republike fond Hrvatski razvoj: komora Privredna Hrvatske; i šumarstva; Ministarstvo poljoprivrede i Agencija razvojprestrukturiranje; i Ministarstvo za kulturu; prosvjetu banke u Poslovne Hrvatskoj; i Veterinarski znanosti Fakultet fakultet; poljoprivrednih COPitd. AGRARIA POLJOOPSKRBA, RADONJA, PLIVA, CHROMOS, INA, kombinati; i Prehrambena poljoprivredni industrija i
programa
za
za
su
u
u
u
u
vez
—
za
—
—
—
za
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
Zadružni
savezi;
Poslovne
zajednice; zapošljavanje;
Zavodi Savez
za
sindikata
i strukovni
sindikati
poljoprivrede;
komunikacija javnih idrugi. PROGRAMI da RAZVOJNI Hrvatske Saveza doprinesu Želja seljaka je tržišnih te i moći pridemokratskih promjena afirmacije gospodarske jačanju Hrvatske. stanovništva kod Republike poljoprivrednog ncipa Sinković Damir —
Sredstva
—
16
*
Obavijesti mljekara... iz
o.
D.p.
PRILOG,
17—23,
Dukat
Mljekara
NOVOSTI
U MLJEKARI
1991.
Zagreb
»DUKAT«
KREDITI
odobrila novčane kredipotrebe proljetne sjetve mljekara je te proizvođačimapodručja J astrebarskog, Novog Zagreba, Ivanić Gline i Dvora Uni. U Grada, Siska, Kutine, kooperantima spomenutim o pćinama »Dukat« i Novčani kredit mljekara organizator jeproizvodnje otkupa mlijeka. i dobijaju proizvođačikoji prošloj godini p roizveli predali »Dukat« 5.000 litara i redovito mljekari ga pronajmanje mlijeka kooperanti ovoj g odini izvode i vrlo kamata sapredaju mljekari. Uvjeti kreditiranja Povoljni jer je tri Krediti zaštitna 4%, otplata traje mjeseca. namijenjeni sjeme, i Odaziv sredstva, umjetna g nojiva druge potrebe proljetnu proizvosjetvu. đača vrlo što da će izvršiti je velik, jamči agproljetna sjetva optimalnim rotehničkim rokovima. Za
»Dukat«
s
na
su
u
u
su
mo
a
su
za
za
se
u
MOSLAVINA Dobro
iz Moslavine. U tom jeupozoritinajbolje proizvođače mlijeka su krave nove ili stare modernizikraju podignute brojne staje pak staje robne rane u cilju proizvodnje mlijeka. Zahvaljujući takvoj, smišljenoj stručnoj rezultati nisu izostali. politici mljekare »Dukat«, Najbolji proizvođačič mlijeka 1990. bili su: prošloj godini .
na
za
su
u
“ma
ime
i
prezime ______———— Slavko
selo
litara i
Posarić
Voloder
MagdalenaČatečki Josip Caga _
Grabrov
vj
SVAKODNEVE
ANALIZE
Potok
Kompator
mlijeka a
% masti
38.197
3,84
32.100
3,90
3,85 25.200etvnptonna O UoRotnjje votstiu
MLIJEKA
»Dukat« da kod iz Dugogodišnja jepraksamljekare preuzimanja mlijeka seoskih sabirališta uzima uzorak analize; prosječan potrebe laboratorijske Analizira količina bezmasna suha tvar i mliječne masti, gustoća m lijeka, Sve rezultati analiza redovito patvorenje mlijeka. analize, tj. dostavljaju biračima tako dana kakvoću sabrali za koji svakog doznaju mlijeka kojeg Novčana sabiračima ovisi mljekaru. nagrada sabiranje mlijeka isključivo kakvoći sabirališta. Na takvim osnovama mlijeka postavljeno nagrađivanje sabirača znatno kakvoću sabirališta i dobru jepoboljšalo mlijeka omogućilo zaradu sabiračima mlijeka. :
za
se
se
sa-
su
za
o
17
Obavijesti mljekara... iz
PRILOG,
17.—23, 1991.
BROJILA
NADZOR
Početkom
travnja je ispravnosti protočnih brojimjeseca la cestovnim vozilima izvršili Nadzor ugrađenih sabiranje mlijeka. Kontrole i kovina kao ovlaštena služba u stručnjaci mjera dragocjenih jedina Nadzoru vozila vlasništvu cestovna Hrvatskoj. podvrgnuta mljekare ili vlasništvu obrtničkih »Dukat«, pak privatnih, prijevoznika. Brojila koja »Dukat« također ugrađena prijemu mlijekamljekari provjerena ispravnost mjerenja. APARAT NOVI ANALITIČKI radi suvremeni »Dukat« U mljekare aparat prijemnom laboratoriju analizirati količinu istodobno moze »Milkoscan analize 133 D«, koji mlijeka To i bezmasnu suhu tvar suhu mlijeka. je bjelančevine, mliječni šećer, masti, uzoraka »Dukat«. Kod takve već vrste koje drugiaparat mljekari dati brzu može takvom analiza da ocjenu mlijeka patvoreni, aparatu nja velika i što sadržavati kakvoće. Uzorci mogu prednost konzervans, je mlijeka vrlo niska količina kod nekih uzoraka Već se sada analizi. mlijeka zapaža nekih ili osobinom uzrokovana krava, pak mlijeku, nasljednom bjelančevina količine krava lošom ishranom bjelančevina Poboljšanje gospodarstvu. »Dukat« službi zadaća stručnih treba biti osnovna mljekari mlijeku i službe nego Hrvatskoj. selekcijske nadzor
završen
u
za
su
su
sva
u
u
su
na
u
su
na
-
za
za
u
se
sum-
na
su
u
u
u
u
ne
samo
u
:
u
novim
»Milkoscan
mlijeka proizvođača Temeljite aparatom »Dukat« D« u fizikalnolaboratoriju mljekare Zagrebu. MIROVINU U kemijskom OTIŠLI ZASLUŽENU sektoru radili >Dukat« proizvodprimarne koji Stručnjaci mljekare Toslužbi: i mr. nabavi i u MarjanRybak, dopremimlijekaselekcijskoj njetj. zasluženu otišli ove Mašek i Zlatko Grečan početkom godine Hižar; i mirovinu. mlijeka proizvođačima poznati brojnim stručnjaci Spomenuti radu i stručnom »Dukat« radu sabiračima po dugogodišnjem mljekari i proizvođača. gospodarstvima mlijeka proizvodnje povećanjupoboljšanju analize
133
u
u
su
u
su
mo
su
na
u
u
18
Obavijesti mljekara... iz
PRILOG,
17.—23, 1991.
Redovitamjesečna isplata »Antun Bohnec« kakvoći mlipo Mljekara Ludbergu dobroj p oznata j e i Desetke jeka redovitoj isplati mjesečnoj mlijeka proizvođačima. godinaproizvođači da će već mlijeka koji isporučuju mlijeko mljekari, spomenutoj znaju biti završen obračun za prvom tjednu svakogmjeseca mlijeka protekli mjei izvršena Jedino iz za 1991., isplata. jeisplata mlijeka siječanj opravdanih malo zakasnila. da se to više neće razloga No,doznajemo dogoditi. Seljaci svakodnevno donose određeno i na u određeno u mlijeko vrijeme mjesto selu, radnici U 1991. 648 proga mljekare.siječnju mlijeko preuzimaju jepredalo litre 202.493 su tu količinu isza izvođača, koji proizveli mlijeka. Mljekara je dinara ili 800.657 litri 3,95 dinara. mliObračun po platila seljacima prosječno radi se prema ima u jeka području, kojih Ludbregu Najvišu prosječnu od 4,09 dinara litri ostvarili iz Dobro po cijenu proizvođači Hrastovskog. je da obračun količini temea na masti, mlijeka upozoriti temelji mliječne redovite analize tri lista lju Pregledom isplatnih najmanje putamjesečno. 1991. da čak 181 kakvoću imao siječanj vidljivo proizvođač mlijeka je je mlijeka od 4% i više masti. To je dokaz dobroj kakvoći mlijeka MI proizvođača je4 sidi Buhnec« kare »Anton Ludbregu. određenom su proU Tablici 2. području koji popisani proizvođači To izveli cjelokupnog proizvođača najboljih mlijeka. nijeredoslijed najviše nekoliko na isporučilo je proizvođača Poljanec području Primjerice, područja. samo Tablici više od 10.000 litara mlijeka, Franca popisu je mljekari od 1.244 litre. količinom Stančin s mlijeka predanom 1 reredovite i točne analize iznimno Proizvođači mlijeka mlijeka cijenedana završi obično dovitu sedmog mjesecu. isplatu, koja .
u
u
sec
a
osam.
su
se
na
za
o
u
na
su
no
u
u
u
.
Tablica
I.
Otkupljeno
Ludbreg
mljekare mlijeko
siječnju 1991.
u
o...
OtkupljenoIsplaćeno Prosječna Broj litara cijena (din) Područje proizvođača Zao apra BP PROA 4,09 61 Hrastovsko 1. 65.453 15.978 4,04 114 2. 152.927 37.588 Poljanec 4,06 3. Vrbanovec 90.139 22.192 72 4,03 41 4. Čukovec 34.886 8.639 3,93 5. 165.437 42.091 105 Hrastovljan 3,80 6. Sv. Petar 156.989 41.236 133 3,89 114 7. 126.327 32.401 Sigetec 3,58 8 88.499 8. Ludbreg 2.368 > somova 3,95 800.657 202.493 648 Ukupno 7... ......0QkXžXQXjXjXjX.: Tablica ..
m
.
I
2.
Proizvođači
najviše mlijeka
koji proizveli su
u
siječnju 1991, prema '
Područje
Ime
i prezime
Markulinčić
2. Poljanec
Marija Stančin Franca
3.Vrbanovec
Julio Međeral
4. Čukovec 5. Hrastovljan
Štefa Mužić Štefa Pugar
6. Sv. Petar
Antun
1. Hrastovsko
Sigetec 8. Ludbreg 7.
Nemec
Gložinić
Marija Ivan Hiržin
'
'
području
Litara
% masti
652
4,3% 3,6% 3,9%
1244
996 517
1285 1185 899 494
3,8% 41% 3,5% 3,9% 3,3% 19.
mljekara... Obavijesti
PRILOG,
iz
PROIZVODNJA
17—23,
|
I OTKUP
MLIJEKA
OPĆINE
DELNICE
1991.
PODRUČJU
NA
područje Delnica Općinsko smjestilo brdskoninskim visini od 700 do 1.100 metara. Stanovništvo na uvjetima,nadmorskoj plabavi šumarstvom Od se tradicionalno i stočarstvom. fonda stočnog najzastupSve tržišne viškove ljenije jegovedarstvo. mlijeka plasiraju prekootkupljivača vezanih za Mljekaru Rijeci. domicilne radne su Otkupmlijeka obavljale organizacije registrirane kao ilikao poljoprivredne zadruge trgovačkopoduzeća. Otkupljii litara ali ta količina 365 timlijeka je prekomilijun godišnje,je pala preradbena suća litara u 1988. Velikim tržišnih viškova godini. padom proizvedenih mlijeka »Goranin« kao iz Delnica u poduzeće otkupljivač najavilo jemljekariRijeci nezainteresiranost i odluza daljnje obavljanje djelatnosti. Dogovoreno je da sama To preuzme u vlastitoj čeno mljekara riječka kompletan otkup režiji. 1izvršeno 1988. Količine krajem godine. otkupljivanog je mlijekaposljednjih deset iznesene I, su u Tablici godina Tablica 1 Količine i dopremljenog otkupljenog preradu riječku mljekau mlijeka se
u Gorskom
kotaru
u
u
'
vano
na
ove
u
na
—
ru
po
a
godinama,
Godina 1980 1981 1982 Litara
844.842
696.249
657.802
1983
1984.
614.413
607.032
1985
1988
1987
1988
1989
539.032 419.090 364.865 372.519 651.412.
1990
381.560
uočava porast mlijekaposljednje otkupljenih količine mliOtkupljene dvije godine, premdajeotkupno područje smanjeno. sabirno iz raznih nedopremane jeka središnje pravaca mjesto Lokve; hlađena daleko od sirovina ceste i primagistralne Rijeka Zagreb. Ovdjeje odvoz za premana prema Rijeci. službe stručne 1988. su godine riječke mljekare izmjenileorgaKrajem za prestali upotrebljaotkupamlijeka. Središnje nizaciju mjesto hlađenje kao i dolini. mlijeko nerentabilnoj kupskoj Nabavljeno je vati, otkupljivati cisternama teretno vozilo 2,5 tone opremljeno dvjemaplastičnim nosivosti vozač i 2.200 litara. Za dnevni su pomoćni otkupmlijeka angažirani premine oko sati od Delnica pa po radnik, mljekar. Otkupzapočinju svakogjutra pet kako Vodica Vela VoDelniceMaloSelo CrniLug— Bela — slijedi: mjestima Vrata—Slavica—Brestova da—Mrzle Vodice—Lič Draga—Sunger— — — Gora— palj BegovoRazdolje— Laz Ravna — Delnice Rijeka. Mrkotrandnevno oko 220 kilometara. za mlijeka VoziloStariprevaljuje Priprema — — vrši se kod samih s hladhlađenjem proizvođača pretežnokupeljima sport rad svakodnevnu vodom. Od traži nom se pojedinačnu mljekara savjestan cisterkontrolu kiselosti Samo mlijeka. ispravno mlijeko ulijeva plastične točne količine. odnosno na ne a vozač Količine, mliječvozilu, upisuje postoci masti po pojedinim laboratoriju mljekare proizvođačima, utvrđuju ne kvalitativni i za se uz masnoću, određuju, svakodnevno pokazatelji drugi Kao pomlijeko istovarnoj mljekare ukupnodopremljeno Rijeci. rampi vozilu vodom moćno sredstvo na za mljekar utvrđivanje mlijeka je patvorenja refraktometrom. i ručnim se puopskrbljen Mlijeko isplaćuje kooperantima do tem štednih knjižica najduže desetog idućeg mjeseca. U
Tablici
1.
količina
se
su
u
u
—
—
su
u
za-
u
uz
se
se
a
u
na
20
u
u
Obavijesti mljekara...
PRILOG,
iz
17—23,
1991.
smeđa
pretežno pasmina, plotkinja sačinjavaju Krave crno-šarih. i se smeđe križanci ostalo u. pasmine, pincgavca tipu brdskim oshrane pašnjacima, pretežno ispašom ljetnih tijekom mjeseci ishradodatno kvalitetnim tali dio telenja pojačava Poslije godine sijenom. brašnom iz vlastitih i narezanom stočnim repom trapova. Kod od 227 1990. Tijekom godinemlijeko jeotkupljivano kooperanata. nekoliko a vršen svakodnevno u toku 135 posje-. mjeseci, otkup proizvođača je 2 izneseni U Tablici o dovali su 229 krava i 41 probroju podaci broj junicu. tržišni viod vezanih su izvođača kojih proizvedeni plotkinja, mlijeka broj škovi u riječkoj mljekari. preradu vezanih Tablica 2 brojčano stanje krava koji proizvode Broj domaćinstava mlijeko Pasminsku
strukturu
a
su
a
na
se
na
su
na
za
na
—
produkciji mlijeka.
u
Brojčano
stanje
plotkinja
Ukupni
Broj domaćinstava
broj
mliječnih
62
62
2
61
122
3
ll
33
4
3
12
1
grla
.
+135
UKUPNO:
229
je jebroj kojeje uočljivo mliječnih grla obuhvaćeno osobni remont a za 1,70, otkupommlijeka broj junica uzgoju 0,30 po gospodarstvu. Za bave interesantni o poduzećakoja otkupommlijeka podaci troškovima U Tablici 3. izneseni i po litri po ukupnim mlijeka. mjesecima kalkulativni troškovi i brdskoplaninotkupa prijevoza mlijekaprikazanim kotara. skim ovog Gorskog uvjetima dijela U
Tablici
da
2.
domaćinstvu
po
u
se
su
su
u
Tablica
3
Troškovi
—
otkupa i prijevoza mlijeka iz Delnica
Elementi
Mjesečni
1. Nafta
troškovi 6.630 6.000 680 365 24.590 9.195. 8.000 din.
din/lit.
'
Amortizacija 3. Materijal održavanje 4. Usluge održavanja radnika 5. OD 2.
za
"6. Dnevnice 7. Porezi
Napomena:
i i doprinosi UKUPNO: topli obrok
55.460
Gorski Linija Rijeka kotar 621 Tip vozila: Zastava Dnevno 220 km prelazi: —
1 vozač
0,21 0,19 0,03
0,02 0,75 0,28 0,25
1,70
-
— Rijeka
1 1 radnik
Godišnji otkup mlijeka: 360.000
lit.
ukazuju otkupamlijeka uvjete da od u smo ovo samo brdskoplaninskim krajevima. Mišljenja jedan pokaje koliko sirovina od sirovine u konzatelja jadranskim mljekarama skuplja je tinentalnim i nizinskim područjima. Troškovi
iskazani
Tablici
u
na
vrlo teške
u
Dr.
Borislav
Šimuridić 21
Obavijesti mljekara... iz
1991.
POLJOPRIVREDNO INDUSTRIJA VELIKI ZDEKCI PREHRAMIBENA
AKTUALNO U našim
PRILOG,
17—23,
Kako u Evropu? da
nastojanjima
uključimoEvropu, prije najviše čuna to da bi društvu na dvanaestorice poljoprivreda profitirala. Vjerojatno bi bilo ako obzir dvanaestorica uzmemo samo u tako, subvencije kojebogata kakva ministri dajusvojim seljacima. Međutim, gospodarstva Evropske zajedse
što
u
se
ra-
u
nice
žele
subvencionirati?
Pravo
subvencije gospodarstva koja: ostvare žitarica i 70—120 na industrijskog bilja sjetvu ha, od 40—60 proizvode mlijeko krava, od 150—200 love stoku junadi, od 450—600 tove svinje turnusu, tove od 100.000 kom. brojlere godišnje, ako konzumna od 10.000 nesilica. proizvode jaja Ove da do blaa osobitno mnogo brojke togapojašnjavaju, činjenicuput traži rad i stvaralaštvo. gostanja Štednjaproradila Točno dana aktivnosti »Zdenki« su oko godinu prije počele formiranja vlastite štedno-kreditne službe. Pošto to novih zakona je donošenja vrijeme o i kao i društvenih (Zakon poduzećima)njihova prodjelovanja, značajnih radu i životu određeni vakuum se nizmjena(višestranački izbori) osjećao nepoznanica. nastale bankarskom su u sistemu diKorjenite promjene (banke p ostaju bivših o internih se sa prenose oničarska društva). Propisiformiranju banaka nivoa na imali nismo da saveznog informirepublike. Uslijed toga, priliku pri štedno-kreditne službe koristimo iskustva neke slične ranjusvoje postojeće već smo to radili naših samo i službe, isključivo usklađivanjem potrebaželja tada nedorečenim zakonskim Nakon postojećim, još propisima. donošenja svih odluka i Statuta osobito trebalo potrebnih dugo razdoblje jeregistraciju kod 1 to što kako slična služba. suda, stoga rekosmo, još postojala nije nijedna Početkom svi bili međutim niza jeseni »papirnati poslovi« dovršeni, zbog služba s radom 25. 1. 1991. Za sada objektivnih okolnosti, jepočela godine. je to samo osobnih dohodaka i za isplata radnikaisplata mlijeka proizvodnoPodravske a kupnopodručje Slatine, isplata poljoprivrednih proizvoda prošiotrit će na radne Viroviticijelo proizvodnopodručje, tj. jedinice ca, Veliki Garešnica i Jedan od Zdenci, Daruvar, Lipik. razloga otkupno o tvaranja vlastite štedno-kreditne službe bila i brže plaćanje je proizvoda poljorivredništo bilo na načinom banaka. cima, nije mogućedosadašnjim isplate putem štedno-kreditne službe u radu naOsnivanje predstavlja ozbiljan pomak i šegpoduzeća prilagođavanju novonastaloj situaciji. iz budžeta
na
EEZ-a
imat
će
—
—
—
u
—
—
—
|
u
u
s
om
s
su
se
ina
u
22
izmljekara... Obavijesti
PRILOG,
1991.
17—23,
Vi Qi
D.P. PREHRAMBENA
J
sVINDIJA«
OSTACI
INDUSTRIJA
VARAŽDIN,
MEĐIMURSKA
6
U MLIJEKU
ANTIBIOTIKA
probiološkog zagađivanja mikroorganizmima mlijeko obrade i može tvarima kao što izvodnje, nepažnjom ljudi zagaditi drugim ostaci antibiotika i te deterdžentima i hormona, drugih lijekova dezinficijensi-
Pored
se
toku
u
s
su
ma.
mogu koji dospijumlijeko izazvati tehnološkim i štetno smetnje proizvodnje ujedno djeloprocesima vati na i potrošače mlijekamliječnih proizvoda. Prisutni antibiotici ne mogu ukloniti iz tek ili se mlijeka, sterilizacijom inaktivira dio. se kuhanjem jedan Naročito ostaci antibiotika kulture. Tadjeluju negativno mljekarske ko se iz antibiotika ostacima fermentirani mlimogu mlijeka proizvesti sireva a kod toku se mane ječni napici, proizvodnje javljaju zbog zrenja rasta mogućnosti mliječnih bakterija razvoja nepoželjnih mikroorganizaAntibiotici
nakon
u
bolesne
tretmana
stoke
u
na
sa
ne
u
ne-
a
ma.
prisutnimlijekumliječnim proizvodima potrošača takvih izazvati kod orgaproizvoda alergije, češćeg unošenjaljudski nizam stvara pa pojedinih mikroorganizama njih, otpornost slučaju oboljenja ljudi izostaje djelotvornost lijekova. Antibiotici se stoke za koji upotrebljavaju liječenje dospijevaju mlijeko kroz životinja. organizam Količine zaostataka antibiotika i ovise mlijekuvrijeme izlučivanja i količini antibiotika vrsti, načinu te tkiva mjestu primjene, stupnju promjena mliječnih žlijezda. kod direktno u vime 12 Npr. lijeka primjene (terapija mastitisa) prvih sati 25—50% antibiotika. izlučuje Zakonom da se koristiti za ishrane mlijeko smije jepropisano ljudsku dana nu poslije zadnje pet t erapije. U DP svakodnevno kontrolira laboratoriju»Vindija« mlijeko prisustvo antibiotika i sve a jednomtjedno relacijeotkupnog područja. Koristi se brza metoda kulturom vrlo sa kojaje jogurtnom osjetljiva antibiotika i TTC indikator. Prisustvo Nakon 3 sata uzoraka indikatora crveno inkubacije boje promjena da sadrži antibiotike. ne ukazuje mlijeko Da bi takav vid stalna suradspriječili zagađivanja mlijeka potrebna je i veterinara. U danu mljekare njaproizvođača, jednom protivnom umjesto litara 20 neadekvatnim sabirnim mlijeka neispravnog preuzimanjem 2—3 tisuće litara zdravih krava i biti štetmogu zagaditi mjestima mlijeka ne ljudski organizam. Antibiotici
u
i
kod
mogu
a
u
se
na
u
u
u
o
u
se
se
na
sa
na
u
u
na
se
za
Ljiljana Kostanjevac, dipl.
inž. 23
ZaOVE PERSPEKTIVE USPJEHE ll NOVE
MILC?
IZLOŽBA MEĐUNARODNA 1. UREĐAJA I OPREME ZA MLJEKARSKU INDUSTRIJU godine
sastanak
Jedini
u
Evropi
E
PARMA 21
-
-
ITALIJA
25. svibanj
sm
FIERE EA.
FIERE
Di PARMA
DI PARMA-VIA
F. RIZZI 3-
C.P.
4
- PARMAITALY I.TELEFAX TEL 0521/9081. 531418 EXPOPR TELEX 0521 /8087X0/1 43031 BAGANZOLA
Obavijesti mljekara... iz
PRILOG,
33—40
> MWinoii
IJq
D.P. PREHRAMBENA
»VINDIJA«
|
REKORDNA
INDUSTRIJA
VARAŽDIN,
MEĐIMURSKA
PROIZVODNJA
8
MLIJEKA
posjetili gospodarstvo Gredelj bila naše rekordna tokom proteklog proizvodnja kravljeg mlijeka posjete je lih Ivan i Štefanisu se supruga mlijeka godina. Proizvodnjom počeli njegova baviti 1982. kada »Varaždinke« Varaždin nabavili 10 godine pomoć ja krava. muznih tovili činilo im se da no Prije telad, mlijeka jeproizvodnja znatno i vrstu Danas na pa lakša, napustili jednu prešli drugu proizvodnje. od oko 110 m? krava od na 18 muznih smješteno je staji površini kojih proizvođač dnevno litara 280—300 Tako četiri u prva Gredelj predaje mlijeka. je već oko 30.000 litara s 13 predao mjeseca godine mlijeka, prošle godine muznih litara. Uz 76.076 olakšali. znatno su posao grla, aparat mužnjutaj istovremeno krava to 4 sata se na pa svega Omogućenaje mužnjatriju gubi i 2 2 sata koriste stočno večer. U ishrani u jutro dnevno, brašno, pretežno silirano lucernu te što količinu odražava po kukuruza, sijeno volji, ina % m. m. iznosila kojajeprošli 4,1%. mjesec Uz ishranu i način i životiprema pravilnu držanja značajna je ljubav osobito pokazuje gospođaŠtefanija, koja, njamakoju najviše proboravi u staji. Važno da niz 1989. uz Gredelj drugih jenapomenuti jeobitelj priznanja, 1. u Jugodine poljoprivrednom Radgoniosvojila sajmu Gornjoj mjesto litara 136.000 za goslavijiukupnopredanih mlijeka. Na što misli o nam Gredelj je mlijeka gospodin pitanje novojcijeni kao da da to bi stimulirati veći no jošnije cijena koja mogla jezadovoljan, broj proizvođačaproizvodnji mlijeka. Irena Đurasek polj. ing. Ovih
dana
Ivana
smo
su
u
Varaždinu.
Raz-
uz
su
su
u
ove
a
za
na
zrno
se
uz
vremena
na
u
re-
ona
u
Robni proizvođačiu »KIM«u U dana 4. »KIM«-u 1991. 200 povodu mljekare,svibnja okupilo preko proizvođača mlijeka. Među osim 12 uzvanicima, kooperanata- proizvođača područja našli su i ministra i općina, pomoćnik poljoprivredu šumarstvo, dipl. robnih u
se
s
se
za
33
izmljekara... Obavijesti
PRILOG,
33—40
Čakara, Karlovac, zastupnik predsjednik ing. informativnih listova i mlijeka, dopisnici predstavnici dobavljača radio Karlovca. vinar Laval, Bolić obratila direktorica Gostima dobrodošlice Dragica riječima i osnove kratko osvrnuvši se probleme razvoja razvojni put,današnje »KIM=«odnosi »KIM>»-a budućnosti s daju uspostavljeni boljoj proizGaranciju a. i širom vođačima i pa u cijeloj Zahvaljuzemlji, poslovnim svijeta. partnerima dobil: svim su ovom se koji prilikom posebnoprisutnima, proizvođačima, jući i dobilo 294 tvorničku posebne seljaka, (premiju je trojica rodišnju premiju istakla izvođače direktorica radova, ispozasluga nagrade). jezbogposebnih i tvornice ručioce i montaže novog opreme odjela dijela prijemapasterizaima mljekarske industrije. obilježja novijih dostignuća cije koji Laić IV SO Uzvanike čestitajući Mijo predsjednik gospodin jepozdravio selom. odnosima i radnim sa »KIM«-u poslovnim uspjesima i da se oni Govoreći ublaže, objaproblemima poljoprivrede naporima Karlovac od vio i o besplatnoj oplodnji, umjetnoj je jednu prvihmjeraOpćine Robna sredstva tu će budžetu za proizvodnja, osigurati namjenu. jer Općina službu stručnu uz presudna poljoprivrednike, savjetodavnu je daljnji Karlovac čini i na i tom pa odgovarajuće sela, planuOpćina opstanakrazvoj SO
Branko
firme
SO
i IV
Alfano-
se
na
;
a
i
—
sva
—
na
o
u
za
za
napore.
posebnenagrade najvišu kooperant DragoKrižanić, tvorničke zahvalio svih dobitnika ime a po izvodnju kravi, premije, čestakođer Mačečević vet. Tone stanice tor Veterinarske inspektor dipl. je visok nivo i dan s titao »KIM«-u suradnjekooperantimljekare, razumijevanja službom. s veterinarskom ma, posebno domaćini male svečanosti Nakon poveli razgledasvoje goste i družili se zatim su pogona, zakusku, gdje ugodno upoznavajući nje stečena. iskustva praksi izmjenjujući Petar Karamarković, dipl. ing. —
se
dobitnik
prodirek-
za
u
—
a
a
se
na
u
MLJEKARA
u
su
ove
.
LUDBREG stočarima
pomoć Zapažena nabavila Ludbreg Mljekara
»VI-
zamjenicu mliječnu svoje za S obzirom na teladi. hrahranidbu TELA« zamjenica spomrenuta cijenu teladi od hranidbe teladi mljeNadalje, nidbu mlijekom. punim povoljnija je računa da a to znači »Vitelu« kara po tvorničkoj cijeni, Ludbregnaplaćuje troškove i promeiz troškove platnog maržu,skladištenje dopreme Bjelovara, će da našim su upotocjenjuje ta, koji Ludbreg Mljekara propisima.količine dopušteni Veću prostočari veće dobiti »Vitele« rebom mlijeka, gospodarstva teladi. kod uštedu i znatnu prehrane dajumlijeka je
za
stočare
za
ne
a
34
Obavijesti mljekara... iz
Mljekara
»Sirela«
PRILOG,
33—40
preporučuje čarima ovakvu teladi: prehranu Od do 8 dana telenja mljezivo od 6 do 15 dana kravlje mlijeko 31 3 i 31 tjedan kravljeg mlijeka mliječne zamjenice .od 4 do 7 dnevno litara 6 tjedana 750 g »Vitele« mliječne zamjenice, tj. sto-
|
—
—
—
—
1 5.250
ml
vode
tjedan 5
8
—
litara
nice 9 ce
tjedan
10
—
4 litre
tjedan 2 —
litre
mliječne zamje-
mliječne zamjenimliječne zamjeni|
Ce.
teladi za Mlječnu zamjenicu za hranidbu Ludsvoje stočare, nabavlja mljekara breg
tako
da
1 dio
zamjenice Mliječna priprema zamjenica da prvo »Sirela« vode. Tvornica mlačne 7 upozorava miješa dijelova bi vode kako količinom s grudice. izbjegle pomiješati zamjenicu manjom biti 40 do voda treba na Pri zagrijana miješanjumliječnom zamjenicom teladi treba biti na 50C. prilikom zagrijana napajanja Mliječna zamjenica 35C. 125 g i »Vitele« nalazi stane se U svakom omotu kojoj mjericakoju vode. Tako 1 litra doda 875 ml mliječne dobija zamjenice. 3 tone nabavila Do danas približno mliječne zamjeLudbreg jemljekara veća. danom svakim sve nice potražnja »Vitela«, je »Vitela«
se
se
potreba
sa
se
s
'
se
u
se
,
a
zdenka
POLJOPRIVREDNO INDUSTRIJA VELIKI ZDENCI PREHRAMIBENA RJ
FARMA
MUZNIH
KRAVA
Ponosimo se U prva
sa
rezultatima
s godine mjeseca ponosimo rezultatima Radne Farma muznih krava Velikim proizvodnim jedinice od rada iste izuzetno dobri Zdencima, jer najboljipočetka (6godina) odnosu Farme i šire. pa druge Hrvatskoj
3
ove
s
pravom
možemo
reći
da
se
u
su
na
a
su
u
u
35
Obavijesti mljekara...
PRILOG,
iz
33—40
konstatirali
da
period prošlu godinu, njenljetni kvaliimamo lošeg telenja (manje 40%), zbogmalogbroja padproizvodnje rekorde i i velikih vrućina, teta zelene početak godineobećava iznad 6000 sanirano, Stanje reprodukciji kg mlijeka. jerje je proizvodnju, Za ovladala tom veterinarska naša mlada problematikom. ekipa potpuno muznih dana i velik što oko 440 telenja, osigurava broj godinujeplanirano dana. i suhih odnos tzv. muznih povoljan i taishrane Naša tehnološka su u domeni originalna uspješna, rješenja i i upravo interesira ko da provođenje dosljedno poštivanje njih praksa, dokazali da o količirezultate. Mi dobre tako tehnologije daje osmišljene Također naša issuhe tvari obroka ovisi visina ni konzumirane proizvodnje. konzuda visok udio koncentrata u obroku smanjuje traživanjapokazala bitno načelu pa povećanje poskupljuje obrok, utječe maciju, kvalitet volumiakcenat hranidbe stavili smo U tehnologiji proizvodnje. na obroku. 50% mora Koncentracija sudjelovati koja hrane, najmanje suhe oko kroz tvari obroka po jedinice kilogramu hranjive je našeg mjerena od iznosi koncentrata 1,05. Utrošak mlijeka proizvodnju jednogkilograma oko 16 suhe tvari dnevno a 0,2—0,3 kilograma, kilograma. konzumacija rezultati domeni naši Ako s oniproizvodnje usporede proizvodni bitnim uočiti da može svim se proizvodnim pokazateljima svijetu identični s zapadnomEvropom. gotovo Dok
smo
osobito
za
za
nove
ove
mase
u
ovu
se
za
smo
su
u
samo
a
na
ne
u
s
nozne
za
u
se
ma
smo
u
sa
Krava rekorderka mlijeka.Radnoj proizvodnja velikom muznih krava Farma se stadu, izdvaja Zdencima, jedinici krava rekorderka. To krava rezultatima obilježena proizvodnim je svojim matičnim 4444, uvedena 412, frizijske. pod brojem žigom pasmineholštajn Farmi RO od Oca Mirka V-282 i 15. 9. 1983. godine »Bečej«, Oteljena majje ke 3323/4919. pod brojem telila se četiri od četiri teleta i to tri muška i U BJ Farma ima puta, toga od sada isto tako žensko 1723 kojeočekujemo pod brojem jedno (toje junica rekordnu proizvodnju). Svaka
proizvodnjarangira se
u
sa
na
36
pa Velikim
tako
U
i
u
PRILOG,
33—40
mljekara... Obavijesti iz
Proizvodnja izgleda I —3,40%—183 305—5379 laktacija kg— kg kg 310—5454 kg—3,39%— kg kg— 17,6 II 305—9666 Iaktacija kg— kg—3,06%— kg 185 17,5 473—13488 kg kg. — —3,05%— kg 31,68 412 IV laktacija 305—8630 kg—28,5kg—3,12%— kg 412 349—9155 kg kg.— kg—3,14%—288 28,2 270 Prema centra iz 26,2 zadnjemizvještaju Stočarskog selekcijskog Zagreba prosjeci ovako: po proizvodnjelaktacijama izgledaju 5489 Ilaktacijakg—18,5kg—3,22%— II 5915 laktacija kg— kg—3,16%— 305177 III 6079 laktacija kg— 20,4 kg—3,20%— 187 IVlaktacija 6099kg—19,9kg—3,18% 19,9 195 V 5382 laktacija —194kg— kg—3,25%— Kako vidimo i iza to17,8 jeproizvodnja 175 najveća trećojčetvrtoj laktaciji, što sistema ga slijedi blagi padproizvodnjejeposljedica držanja, ishrane, terinarske i oblika itd. nasljeđenih zaštite, pasminskih Evo nekih krava kojesvojomproizvodnjom još zaslužuju posebnupažVe dala I 756 305 7661 m.m. 25,1 kg kg 3,19% je laktaciji dana Zala MB 597 305 dana 8328 u II 29,8 laktaciji kg kg 3,06% m.m. dalade dana MB 524 8436 u III u 305 laktaciji kg 27,6kg 3,04% dala. 7891 MB 447 305 dana m.m. 25,8 IVlaktaciji kg kg 3,11% dalaje MB V 12 dana 7363 u 305 24,1 laktaciji kg kg 3,05% krave
ovako:
4444
u
a
ve-
u
u
—
u
u
—
—
u
u
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
m.m.
—
—
m.m.
—
—
B.
Naglašavamo krave, zadnje, oteljenenašoj Njihovom te podmladkuposvećujemo posebnupažnju, kojeunaprejer Farmi. mlijeka đujuproizvodnju da
su
osim
sve
Farmi.
na
one
'
su
na
inž. Ilić Đuro
Sistem za hlađenjemlijeka iz Štefice, proizvođača radu« već 8 Ciglenice, prigradskog Garešnice,»pokusnom naselja mjeseci nalazi uređaj hlađenje mlijeka. instalirao za opreme Austrijski proizvođač jehladnjak mlijeko mljeda bi robni zainteresirani s karnici, proizvođači mlijeka upoznalinjegovim i odlučili U prednostima kupovinu. nastupajućim ljetnim mjesecima, njerezultirati će sirovinom. gova kvalitetnijom primjena rada i U 80 se Princip hladnjaka jednostavan. hladnjak ulije jezanimljiv litara ohladi Kantu s vode, koja željenu pomuženimtoptemperaturu. lim stavimo i gumeno u mlijekom hladnjak priključimopoklopac crijevo kante. Na automatskom odredi satu i voda iz potrebno hlađenje vrijeme cirkulirati. Kanta se aua to hladnjaka počne mlijekom orošava, orošavanje kantu tomatski utropokreće mješalicu kojajestavljena mlijekom. Znači, šak vode voda kada iz onečishladnjaka mijenja jeminimalan, jer
U
domaćinstvu
Glasić
Ivana
i
zdenkinih
robnih
u
se
za
u
se
za
se
na
na
se
za
s
u
se
s
samo
se
ti.
37
i.
Obavijesti mljekara... iz
«4
+.
h
ou
+.
.
ifYz
rana
=
.
PRILOG,
33—40
7
.
“we
.
-..
—.
=
|
:
'
u
đ
>
:
+. .
.
#4
'
t
i
D
#
,
*.
:
Liidiič aha
šo
j
.
“
*.
>
:
3 '
a“
--
š
:
“
-_.-.-
o
jeslijedeća: mlijeka željenu temperaturu hlađenja
Brzina
na
Temperatura
od
Kanta
20
litara
2 kante
od
20
10%C
12
minuta
18 minuta
8%
14
minuta
23
minute
49%C
24
minute
46
minuta
Dukat
D. P.
litara
Zagreb
Mljekara
Najboljiu općiniJastrebarsko prošloj godini najbolji proizvodnji mlijeka Mikan iz 1. litre 47.483 Dragutin Kupćine, koji jepredao mlijeka U
1990.
2. Mirko
Batušić
bilu
u
iz Cvetkovića
s
39.671
su:
litrom
Žumberka U razgovoru doznali najboljim proizvođačem, Dragutinom Mikanom, da bio 1986. je godini najbolji proizvođač mlijekazagrebačkoj regiji. Tada i »Dukat« 76.000 litara. Toliku jeproizveo isporučio mljekari jeproizvodčak kravom što ih imao nego njupostigao jednom manje je prošle godine, 3. Branko
Vlahović
iz
s
29.269
litara
s
smo
u
u
s
38
I
PRILOG,
33—40
mljekara... Obavijesti iz
Dragutin
Mikan
iz Kupčine
proizvodnje mlijeka jecijeRazlog smanjenju jepredao i troškove normalnu bila vrlo niska na, koja moglapodmiriti prehranije je krave nisu dobile i U krava. prošloj godini smjesuzbogtoga proizvodnja izboriti i se gospodarsku Mljekare moraju prihvatljivu cijenu »prepolovila«! dobiti obrok krave optimalnu proizmlijeka jer moraju puni koji omogućuje U Dragutina je vodnjumlijeka. ovojgodini gospodarstvo Mikanapredalo količine mljekari slijedeće mlijeka: masti 3.764 litre 3,69% mliječne Siječanj masti 4.144 litre 3,72% Veljača mliječne masti 4.710 litre 3,60% Ožujak mliječne kada
47.483
litre.
tom
za
se
nu
za
.....000000
s
.......
s
s
..eeenoeoeo
nalaziu
18 krava
i 7
Sve
krave
gospodarstva rasplodnih junica. staji i Mikan vrlo iz 10 su vlastitog uzgoja njima jeDragutin zadovoljan. Obrađuje ha vlastite Od ima li4 ha ima 5 ha zemlje, zakupu. ukupnih površina pod i Kukuruzna silazža zimski obrok stoci. Silos vadom sjenokošom. jeglavni je Obično hibridni kukuruz “lik označen 4 13 444, 1,6 metara. zbog sije i kukuruće ovogodišnjeg nepovoljnog kišnog sijatisjemehibridnog ima kraći 300, koji grupe tijek vegetacije. Mikana već goPoseban su ponos pastusi, koje gospodarstva Dragutina dinama To »Hrvatski hladnokrvnjak«, uzgaja. rasplodni pastusi pasmine i oca »mađarice« da su se o križancima »belgijanca«. majke Riječ je Zapaža iz i i trebat traktori Hrvatske će potisnuli konje Pokupljadrugih krajeva još da obnovi selima Hrvatske. konjogojstvo brojnim Konjogojstvo je dugo kada bilo čak 4 teleta! posao jer jednoždrijebe moglokupiti da će hraNadamo sadašnja, bolja, cijena mlijeko omogućiti bolju nidbu što će mlijeka orojnim gospodarstvima krava, povećati proizvodnju U
se
s
a
u
ve-
x
x
s
no
vremena
za
su
se
u
unosan
se
se
ne-
za
za
u
Hrvatske.
39
Obavijesti mljekara... iz
š
Sabirališta
nalazi
Kupčini Donjoj
DonjaKupčina blizini Pisarovine i pripada općini Selo
u
u
PRILOG,
33—40
U
Jastrebarsko.
se
zaselaka
nekoliko »Dukat«
mljekara zajednitog ci s podigla je Mjesnomzajednicom, više kućica za sabiranje mlijeka. seoska sabirališta treSpomenuta biti selima baju primjerdrugim kakva biti seoska sabiralištrebaju misli Pritom ta mlijeka. i izgled, vanjskiunutarnji njihov izpuno dnevnogsvjetla, jerimaju i vanrednu popločane stolariju i uredno to da već pločicama, sela
se
u
ne
samo
na
su
na
održavane.
često
su
Za
takvu
čistoću
sabirači
i sami
mlijeka sabirališta br. 5 sabiračicu DonjaKupčina proizvođaći. Zbogtogaspominjemo Dnevno 220 litara Brcković. propreuzme mlijeka približno gospođuMariju sabiralištu sabere od 6.500 do 7.000 limasti 4%. količine sječne Mjesečno sabirališta 11 stočara. 10 do tara je mlijeka. Brojproizvođača spomenutog ima i 1 Marice Brcković 7 krava rasplodnu junicu. Brojne Gospodarstvo U domaće simentalke krave »Jagode«.prošloj godini isporučeno je potomci litara više od 15.000 »Dukat« nešto mlijeka. mljekari zaslužni
su
se
na
su
rasplodnih junica Uzgoj »Dukat«
mljekara uzgaja Novigradu rijeci kraj Sve kada se mlijeka. prodaju proizvođačima plodnejunice, postanubređe, Seleknadzorom redovitim su puno pod rodoslovlje tj. rasplodne imaju junice zelenim da se Treba Hrvatske. centra uzgajaju upozoriti junice cijskog Od dobra i Dobru su proljekasnog zdravlja. zbog rijeku toga pašnjacima se a ća do kasne rijeci. junice pašnjaku,napajaju u čistoj jeseni U
Dobri
na
Karlovca
ras-
a
na
uz
su
40
u
Za
razliku
od
ocjeditih prirodnihdosijavanih livada, gdje većine vrsta ili kada žekošnja obavljapočetku c vatnje punoj cvatnji, li ostvariti i suhe i tada odlične tvari, nizinnajveći prirod kojaje kvalitete, skim loše trave, treba obaviti livadama, gdje uglavnomzastupljene košnju fazi dok i inače loše travne što mnogo vrste, ranije tj. zbogtoga mlade, stoka lako ili kao zelenu masu krmu ili kao dajunježnu koju probavlja sijeno. Idealno bi bilo otkos skidati čim većina viša od 30 cm, trava proprvi je sušiti nekoliko stalno sati, što ovisi o Kada temperaturi, okretanje. vlaga takve zelene Ako dobro mase. obaviti padneispod 40%, siliranje jemoguće je usitniti. siliranja prije da se sukcesivno zelena kosi i hrane Drugamogućnost je njome domaće što se nažalost kod čini. To način na životinje, rijetko koji je može maksimalno sačuvati hranidbena zelene mase. vrijednost Ukoliko se odlučite klasično gospodarstvu ipak spremanje sijena, budite ako ga vaš trud i ulosigurnijedno: pokušate tlu, spremiti žen mineralno većini neće slučajeva gnojivo isplatiti. Nažalost kod nas bi se da a morala takvim livana praksa, nije uvesti, dama malo osim sprema napravama isključivo sijeno (jahačima..), koje truda traže nikakva ulaganja. I naš intenzivnu kraju, jesavjet: bolje jeorganizirati proizvodnju te i kvalitetu na i kvantitenabrojene mogućnosti manjojpovršinipostići klasično i dobiti relativno tu, nego malu kolipokositi ukupnupovršinu činu loše kvalitete. dobro slama od Često sijena spremljena je pšenična bolja takva sijena. se
kvalitetnih
ili
u
u
se
na
su
u
su
uz
masu
masa
nas
se
na
na
u
na
u
u
novac
se
se
na
ne
na
uz
sve
samo
Ivan
Gašpar, dipl.
inž.
Cd
Jarikrmni grašak u ishranistoke Jari ru
doseže
krmni
čak
grašak uzgaja gotovo se
do
u
predjelima svijeta, sjeve-
svim
a
67".
Postoje
na
graška. Najpoznatije dvije, onaj ljudsku hranu i stočni krmni i ozime i vrste. Stočni krmni ili točnigrašak. Postoje jare var. sativum, zanimajeproteinski grašak (pisum arvense) predmetjenašeg On visokim se osobito koristi isse za nja. odlikuje sadržajem bjelančevina, hranu i te između sadrži 23% stoke, peradisvinja riba, prvenstveno ostalog jer do 28% Dobri rezultati ishranom stočnim bjelančevina. postižu graškom kod tovnih muznih kunića itd. ovaca, goveda, konja, krava, nisu bili kretali su Dosadašnji prirodi krmnoggraška zadovoljavajući, od 2,0 do 3,0 t/ha. se, korištenje uobičajene agrotehnike, Sadašnji prirodi dobrim na dobru i kreću od do 4 5 t/ha se tlima, agrotehnikuplodoredu, Ako stočni krmni se zelenu ili masu suhog grašakproizvodiispašu, 30 do 50 t/ha. se silažu, postiže sorte
razne
i to
su
is-
za
a
se
a
uz
uz
zrna.
u
za
Uvjeti uzgoja nakon strnih ali i kukuruza Najbolje grašak je uzgajati žitarica, ako nisu herbicidima tretirane okopavina mogu korova, koji protiv
i
drugih oštetiti
41
raznih
nakon
kultura, uljanih usjeva, kulture sve koje uspijevaju krmnih
uspijeva dobro Nakon itd. nekih vrsta graška povrća dobar predusjev. lakim na dobro tako i stočni, Sve vrste pjeskopa uspijevaju jari graška, tla slana i alkalna Teška tlima. i ilovastim podnosi. vitim grašak glinasta žitarica strnih nakon tla Obrada za prašenjem počinje graška sjetvu obavezno do 30 cm 25 na posebno strništa i koje je dubine, jesenskim oranjem da li kultura. ili ozimih nakon se to na bez obzira jarih sije grašak, jari obuhmineralnim tla nakon gnojivima gnojidbe priprema Predsjetvena ili višekratnu i vaća zahtijedrljanje, jer s jetvospremača upotrebu tanjuranje finu va sloja. sjetvenog pripremu izravnu ostale i Kao gnojidpodnosi grašak leguminoze, Gnojidba U bu okopaupotrijebiti moguće stajski gnoj je stajskim gnojem. plodoredu zatim dolazi nakon grašak. vinu, npr. kukuruz, pšenica, kojeg Za mineralnih iz se dio hraniva Glavni formiranje gnojiva. osigurava Osim i 90 45 troši 125 K,0. kg P2O; 10,0 t/ha zelenih kg N, kg grašak mahuna, uzihraniva količinu i veliki grašak Najveću kalcija. potrošač togagrašakje i lakše Radi mahuna. odnosno fazi orijenzavezivanja oplodnje, cvatnje NPK a odnos 40:70:80, imati treba hranivima čistim ishrana graška tacije, Za 80:80:120 tlima nešto grašs točnog j aroga kg/ha. uzgoj manjeplodnim ka koja gnojiva formulacijom sjetve prije jednokratna gnojidba jenajčešće toku i hraniva odnos može vegetacije. potrebe zadovoljiti vlasništvo Timo i Amino, sorte Sortiment koji PCH, najpoznatije'su Ini sorti Nekoliko nekoliko se ima osim posjeduje koje ispituju. linija njih još Zasad Sadu. u Novom i ratarstvo stitut najrodHrvatskoj je povrtlarstvo Timo. sorta i nijanajzastupljenija toi već rano veljače krajem proljeće o bavlja g raška Sjetva jarog Punu 4% C. 2% do kod do izdržati Može ku klije 4'C, temperaturu ožujka. tla 6 kod i temperatunajpovoljnija *C, temperature postiže nicanje klijavost suh i visoke Grašak ne 16% do 18% C. rast zrak, temperature podnosi je cvattraži U mnogo osobito pred vlage, klijanja vrijeme cvatnje. vrijeme Ako izvanredno na i priroda. povećanjem navodnjavanje reagira nju cvatnji do 180 150 trošiti ha treba zelena veća i veći masa, želi dobiti kg se usjev žitaricama Obično se najčešće proizvodi kojima smjesi graška. sjemena ili tritiraži do 30 20 do 40 i 30 100 do 120 kg kg pšenice, graška kg dovoljno je zobi. ako sa se do 35 calea te 30 sije kg sjemenazobi, uzgosorti odnosno zrna, ovisi cilju Količina krupnoći uvijek sjemena obično Jare sorte ili sortama ozimim te krupnije imaju graška. jarim ja 15 razmakom redovima U doi&cm, g rašak sije sklopu gustom reda 3 do 4 cm. i unutar 30 do 40 cm za grašak s ije Sjemenski rjeđoj sjetvi količikao do 60 42 razmakom cm, i soja. i redovima Ovdjejesmanjena kukuruznom ili žitnom se 75 do 9 na p olaže graška S jeme kg/ha, sjemenadubinu 4 do 5 cm. sijačicom dobro
Također
grašak.
-
mu
su
,
ne
za
ne
—
za
a
ma
u
=
u
na
—
u
—
u
za
se
u
u
a
—
a
za
ra
a
u
u
na
s
sa
u
o
zr-
o
se
no.
au
s
u
zrno
se
s
u
na
na
Zaštita .
graška tretirati
određenim
herbicidima
grašak jepotrebno Sjemenski se i sredstava nekoliko Evo korova. upotrebljavaju koje kombinacija protiv nicanja. prije poslije sjetve, + 0,50 ili Senkor kg0,25 kg/haunijeti sjetvospremače tanjuraču pod a) Dual 5 1/ha /ha Senkor nicanja. prije poslije sjetve, često
a
—
32
a
kg poslije sjetve. b) zatanjurati prije sjetve Lasso 4 do 6 + Afalon 1,5 kg/haposlije kg/haprije zatanjurati c) sjetve sjetve. Galeus 4 do 5 l1/ha poslije nicanja, d) sjetve, prije Dual 2 do 3 I/ha + Senkor 0,4 do 0,6 l1/ha nakon sjetve, poslije e) sjetve nicanja. prije nakon 2 Prometrin Treflan 2 I/ha + kg/ha predsjetvu f) zatanjurati sredstva. Prokelan i može a druga još primijeniti sjetve, prije nicanja, štetnika treba tretirati Od štetnika žiška, grašak protiv toganajvećeg od insekticiili od sistemika i to jednim jednim cvatnji graška, prije cvatnje 2 1/ha
Treflan
Afalon
+
1,5
a
a
se
u
da.
grabakterija jednom Sjemegraškaprije sjetve 100 šak. U potrebno prihraniti početka jegrašak grananja prije suprotnom, tla. što ovisi do 150 plodnosti kg KANsredstvima određenim tretirati često za potrebno grašak Sjemenski je a,kao što nestručnom Gramoxon ili Gramoxon. Reglan jepri defolijaciju, Nakon držati treba život te se po opasan k rajnje uputa upotrebu. kovanju znatno zrna su se lakše manji. kombajnima,gubici defolijacije grašak žanje kad 2/3 duže lišća obavlja zeleno) je Defolijacija (uništenje kojejeponekad zrelo mahuna s kombajnima adapterima grašak. treba
od
inokulirati
za
sa
o
ru-
su
za
a
se
za
hrani
graška stočnoj Korištenje stočnog u
imajuribnjačarkombinata svojim novije stočnim i sku Zbogtoga graškom. podjarim proizvodnju povećavaju površine svih vrsta i ishranu izuzetno što u stoke,posebno kategorija pogodan je treba do i sačmom, koje osobitousporedbi sojinom riba, svinjaperadi, dakle davati bez može obradom goi ma obrade, doći, grašak prednost jer ili brašno. tovo zrno, prekrupa sačmu može stočni U hranidbi grašak sojinu zamijeniti peradi jari i do 25% bez štetnih zdravlje. posljedicanesivost, prirast smjesama sačmože obroku danom Kod tovnih zamijeniti sojinu grašak svinja i do 25% bez štetnih na zdravlje tovljenika. posljedicaprirast može stočni iznad starosti 6 Kod tovnih grašak goveda(junadi) mjeseci krmiva. sva potpunozamijeniti bjelančevinasta zimskom može biti Kod stočni razdoblju jedina bjelančegrašak doba
U
više
sve
sastavima
u
a
za
sa
u
se
u
na
u
.
mu
u
ovaca
krma
vinasta
Krave
u
obroku.
podmiriti potreba bjelangraška stočnog kuniisto tako kod 50% sačme obroku, zamjenjuje sojine mogu
muzare
odnosno
čevinama,
50%
iz
na
u
ća.
hranidbi
obroku
između
voluminozne
i koncentrirane
konjaomjer krmiva voluminoznih 2:1. Od odnosno hranidbene krme najvrijednosti je Odmah hranidbu i kvalitetno konja. je vrednije sijeno, najprikladnije je silameđu i koncentrirana a tek dolaze zatim kojima grašak, potom krmiva, ili zob i dr. ječam prekrupljena 70%,prekrupljeni ža,pljeva Smjesa konje: 20%. stočni 10% i kukuruz prekrupljen grašak trkaćim i radnim osobito izvori Koncentrati su = konjima, glavni energije i kakvi danas koristi ali i meso plasiraju ishrani, uzgajaju konjima čije količinama izvoz. velikim U
u
za
a
za
,
u
se
u
se
za
43
U
koncentriranih
krmiva
najznačajniji ječam, zob,sojina smjesi arašidova koštano lucernino te ma, i riblje brašno, brašno, sačma, stočni oko 80% izvora davala dosad sačgrašak. Ipak, bjelančevina je sojina Da li će tako biti i ubuduće? Sasvim da naša ma. jedijepouzdano neće, jerje Zadru sad sačuvoznu pa kojajeprerađivala sojara soju stečaju, sojine zalihi imamo dana. samo mjesec sač-
su
mesno
na
u
me
u
na
za
Sojara Bečeju prerađuje koja soju određenoj daleka zalihi ima čekala što zato dovoljna, je nije povišenje je cijeSlično ili čak i mineralima na. s vitaminima jošlošije je koji osigurastanje iz navedenih također Bez iz uvoza. ni nema, krmiva, deviza, kojih vaju banaka te ni iz inozemstva. jamstva ionako to da Cjelokupno upućuje zbog stočnog stanje smanjenog fonda okrenuti krmiva određenih ishranu moramo vlastitoj proizvodnji svih osobito izuzetno pogokategorija stoke,grašakje, posjed, privatni domaću
u
a
količini
u
na
ni iz-
samo
se
nema
nama
uvoza
na
se
za
a
za
dan.
Sjemenajaroga graška stočnog dovoljno, VUPIK-u tel. 056/47-444 Ivan mr. ga se nabaviti Vukovar, Plavšić, Agrariatel. 041/276-044 inž. Milica i 16, coopu, Zagreb, Frankopanska Majić, Poljoprivrednom centru Ilica 101, tel. 041/172-722 i 174-222/kućni Hrvatske, Zagreb, 23 količinama. ograničenim Proizvođačima skrećemo da rok pažnju jeožujakkrajnji sjetve jarog može do 15. on stočnog graška, brdskopodručju produžiti travnja. planinskom sorte
Timo
ima
zasad
a
u
može
u
u
u
|
a
u
se
Lončar
Dr. Ante Dr.
-
Ivan
Katalinić
Mliječnazamjenicajeftinija od litre mlijekaza 30 posto dd
Godišnja proizvodnja milijuna litara, strukturi nametnula desetak preradesirovog mlijeka, godina jejošprije stručnom timu »Sirele« nekoliko Bilo koproblema. jepotrebno značajnu ličinu sirutke visoko sirovina iskoristiti u kojaje vrijedna nekojnovojproizOsim moralo sirutke odizlijevanje kanalizaciju, vodnji. toga, spriječiti vodotokova. nosno zagađivanje Trebalo dakle dva da se iznađe ova proriješiti problema tako, ujedno je izvodni će i dohodovno biti interesantan »Sireli«. program koji Prva iskustva tom 1981. induspodručju stječu godine Karlovačkoj U »Sireli« uskoro donose odluku prve o izgradnji mlijaka. faze, preratriji du trebalo suhu oko osam tvar sirutke,kojoj ukupnu povećati je puta. Ova faza dovršena kao 1983. investicijske izgradnje je lipnju godine, zasebna tehnološka to sirutke na sadržicjelina ugušćivanja uparavanja,jest suhe tvari od 48 do 50 Od do ove sirutpa tada, godine, ugušćena posto. ka odlazi na uslužno Karlovačku sušenje industriju mlijeka. U od 1983. do rukovodni i stručni tim »Sirele« in1988. razdoblju godine, radi na tenzivno sirutke. ugušćene rješavanju daljnje prerade Razlozi rukovodili da se odluče baš su biovo koji stručnjake rješenje li su višestruki. što preu Prvo, tehnologijom rješava cijelosti gotovo rada sirutke finalne kao i ekološki vodotoproizvode, problemzagađivanja kova. Osim dio dehidriranih služi za ishranu kod najveći toga, proizvoda sirutke
od
60
što
70
ovisi
o
ovu
se
u
na
u
za
u
za
u
nu
sve
u
za
se
ovom
u
ra-
44
domaćih odbijanja teladi, prasadi, janjadi, životinja. Proizvodi ishrani mlinamijenjeni teladi, omogućuju povećanje otkupa kod time i »Sireli« do 13 15 litau jeka seljaka, povećanu preradu milijuna dana »Sirelinom« na mlijeka godinu otkupnompodručju. Tvornica za proizvodnju mliječne omogućuje g odišnju zamjenice proizod oko 5.000 tona ishranu tevodnju mliječne koja upotrebljena zamjenice, ladi za količine od nove oko mili40 omogućuje industrijsku preradu mlijeka, litara juna godišnje. Očekivalo da će se biti niža od mliječne cijena zamjenice koju cijene litru 20%. kako proizvođači dobiju isporučenog mlijeka najmanje Međutim, sa od litre je zadovoljstvom naglašeno, mliječna jeftinija zamjenica mlijeka je 30 Istaknuto također da su sastav način i Punih posto. je mliječne zamjenice izradili »Sirele« i Fakulteta Zaznanosti upotrebe stručnjaci poljoprivrednih vod stočarstvo, Zagreb. i nadzor iz a Projekt radnoj povjeren »Conip« Bjelovara, je o rganizaciji i montaža »Jedinstvo« iz oprema graradnoj o rganizaciji Zagreba. Izvođenje đevinskih radova iz »Tehnogradnji« povjereno Bjelovara. je U i Tvornice programa financiranju izgradnje mliječne opremanja »Sirela« vlastitih 36 sudjelovala mjenice je sredstava, posto Agroindustrijska Hrvatske sredstva visini od 40 zajednica Republike izdvojila je posto, sredstva robne za Hrvatske rezerve iznosila 16 Direkcije Republike posto, sredstva 8 općine Bjelovarposto. razvoj i daTehnologija proizvodnje mliječne zamjenice prihvaćena je svijetu dobre efekti i kod se takvi nedavno nas. pa je rezultate, očekuju Uostalom, vršen ishrane teladi »Vitela« farpokus mliječnom zamjenicom »Sirelinoj« mi da iste efekte ishrani telaSamarica, pokazaoje mliječna daje zamjenica di kao i kravlje mlijeko. kozlića
nog
i ostalih
a
ra
za
za
za
za
za
za-
sa
u
su
a
za
u
za-
na
u
VP.
Uspješno završen pokus ishraneteladimliječnom zamjenicom Prosječan prirast vrijeme pokusa iznosio 848 grama zamjenicom je
ishrane
za
Na
teladi po
mliječnom »Sirelinom«
teletu
dnevno.
»Sirelinoj« krajem l istopada uspješno mjeseca je vršen ishrane teladi »Sirelinom« »Vitela«. Napokus mliječnom zamjenicom kon koliko kod trideset i dva ih toliko pedeset dana, pokus, jetrajao teleta, je obuhvaćeno od 848 grama teletu po pokusom, zabilježen prosječan je prirast dnevno. Ovakav kvalitete prirast prilog govori »Vitele<«, mliječne zamjenice ishranu teladi do dva starosti. mjeseca Takozvana ulazna težina samom prosječna teladi, početku p okusa, iznosila 79 dana završetku po proje kilograma,pedeset kasnije, pokusa, izlazna težina iznosila Telad 123 ni.sječna je kilograma. jelijepo napredovala, kakve bolesti što sve ishrani teladi »Vitelom«. Nakon bilo, nije prilog govori završetka telad farmi pokusa drugiobjekt jepreseljena Samarica, gdje tov. uobičajeni jenastavljen farmi
Samarica
za-
u
za
na
a
u
u
na
V. P.
45
na higijenu! zaboravimo Ne
mlijeka dobrog zdravog mljekarska treba da vime znači To dobri mužnje prije mogu proizvodi. napraviti mliječni uredi biti čiste muzača Ruke i osušiti čistom trebaju krpom. oprati temeljito bez savršeno čist, Pribor zaostakao i posude ne, mužnju odjeća. njegova kaže
uzrečica
Stara
da
se
samo
i
od
a
za
tekućine
od
kapljica smije ocijediti. njemu potpuno njak i svakodnevno treba vozila cestovnih PosljeI prati. temeljito pranja.posude ali i do od mljekare, dice mlijeka staje proizvodnji pri nehigijenskih uvjeta kakvoću vrlo brzo proizvoda. mliječnih gotovih odražavaju mljekari, U
treba
ostati
ne
ni
u
na
se
Čistoćamljekarskog pribora vrlo
brzo
kvari
ako
higijenske mjere. temeljito životinje
osnovne
Mlijeko vime Muzač mužnjom. Higijenske mjerezapočinju biti treba muzlica čista, Ako ručno, čistom susušiti i doji krpom. oprati treba odi kod posude, mljekovod razvodnik, sisaljke, pribor: mužnjestrojem, se
se
zanemare
mora
a
se
ržavati
čistim.
Mlijeko mlijeko. hladionik i završene Nakon 4% do 6%C. čuva tu mljekarski pribor mužnje, ovakav Obično treba postupak: preporuča temeljito oprati. tako hladnom pa i 1. vodom, priborposudaisplahnu najprije Mljekarski zaostaci mlijeka. saperu sreddodatak 0 do 60 50 vodom 2. operu C, približno toplom Temeljito sastručetkom oštrom čistom Dobro raskužbu. i stva temeljito je pranje treba obavezno kod stočar Radnik muzlice i pranja hladnjaka. gati stijenke osušiti. i što iscijeditibolje treba i raskužbu sredstava Kod pridržavati uputa pranje upotrebe raskužbu sredstva za Obično se upotrebljavaju koncentraciji proizvođača. ili zamoliti od stručnjaka. savjet 0,5%. uputu No,najbolje jepročitati nakon
Mlijeko
treba
mužnje
ohladiti
u
hladioniku
se
za
na
se
se
se
*
uz
se
za
se
za
u
za
Z.M.
46
Oči Kod
nekih
naše najveće bogatstvo
—
pregleda očiju, ukapa pacijentu pregleda prije da bi se i mišići Kad to pokapljice zjenice proširile opustili fokusiranje. lakše uočava uzroke vida. ili masti liječnik stigne, oslabljenja Kapljice efekt kojeimajusposobnost širenja midrijatici. zjenica Suprotni imaju miotici. To su Tu vrstu često lijekovi koji kapljica upotrebljavasuzuju zjenicu. od očne bolesti i jupacijenti koji boluju glaukoma. P ostoje kapljice pomoću okulista učini rožnicu tada i može nesmetano, kojih neosjetljivom primjer, očni tlak ili odstraniti I strano izmjeriti tijelo. koncu, kapljice s pomenimo ili masti se To kemokoje ipaknajčešće upotrebljavaju. lijekovi koji i maju ili antibiotsko i ili literapijsko djelovanje koje primijenjuje sprečavanje očne i očnih ječenje infekcija (upala) jabučice kapaka. Skrećem Vam to da nikad na ili masti ne pažnju upotrebljavate kapljice okulist izričito Ako ćete sami morat koje nije propisao. lijeprimjenjivati neka točno kako ćete i sami izčenje, liječnik objasni postupiti prednjim vedite prvipokušaj. očnih blefaritis zove i može biti akutna ili kronična. Upala kapaka Uzrok može biti međutim velikom to infekcija, brojuslučajeva alergična je očnih često radnika nisu reakcija. Upala kapakaje koji dovoljno savjesni zaštitnih naočala. Blefaritisu također izloženi rade primjeni ljudi koji ili izloženi hladnoći. Ne oči rukama ili vjetru,dimu,prašini većoj trljajte maramicom. U svakom treba vid očnih poneslučaju ispitatijerupala kapaka kad kratkovidnosti. npr. jeposljedica, okulist
vrsta
za
razne
zovu
se
na
na
su
se
za
vam
vam
se
u
u
u
su
u
na
su
Izdavački
*
Milan Bolić, Antun savjet: mr. Bratanović, dipl. inž., Stjepan Brlek, dipl. inž. Vesna Jovanović-Bunta, dipl. vet. Stjepan Deneš, dipl. inž., doc. dr. Mirza Miroslav Hadžiosmanović, Kobra, dipl. inž., dr. Berislav Majić, Ivan Mašek, dipl. inž., Nada Miljanović, dipl. vet., slavko Pehal, dipl. inž., Petrić Vlado, dipl. inž., Miljenko Turk, dipl. inž., Dubravka Vuković-Svoboda, dipl.vet.
Uređivački
odbor:
Glavni
i odgovorni
Tehnički
urednik:
Vlasnik
i izdavač:
Uprava
i uredništvo:
Mjesečna
Mirko urednik: Vera
pretplata
za
primjeraka
Tisak:
GOC
»Bratstvo
Republičkog
list oslobođen
Caput, dr. Mirza
Hadžiosmanović
dipl.inž.
Volarić, dipl. inž.
mljekarskih
radnika
Republike
Hrvatske
Zagreb, Ilica 31/III,tel. 424-420
45.000
ski
Stjepan Deneš,
Udruženje
Tiraž:
Rješenjem
Brčić, dipl. inž., dr. Pavao
privredne
organizavije i ustanove
kao
i za
proizvođače
mlijeka iznosi 4,00 dinara
mjesečno i jedinstvo«, Zagreb
sekretarijata za na je plaćanja poreza
prosvjetu, kulturu promet.
i fizičku
kulturu
SR
Hrvatske
broj 5249/11972.,
Mljekar-
47
razrokost) (škiljenje, Pri očnih osovina. Strabizam gledanjudaljinu jegreškapoložaja ka oko kao što nego normalno, jejedno otklonjeno paralelno, je stoje obično to uoče doba. bolest očna To ili stranu. Roditelji dječjeg jenajčešća vida. Osneke bolesti. položaja abnormalnog jeslabljenje Posljedica prilikom dobi i tada dakle što da dječjoj započne prije,slabost ranoj liječenjem je tek doktor vida ako dobri. ovu vrlo rezultati su otkrije Inače, liječenja znatno znatno šanse onda proškolskom i je manje liječenje dispanzeru, obično naočale ili Očne duženo. (pokriva jednooko, vježbe odgovarajuće da se da podpreporuča Roditeljima izlječenje. bolje) pomažu postigne kako bi se četvrte starosti, očnom vrgnu vrijegodine pregledu dijete svoje vidu i eventualna uočila započelo liječenje. greška Strabizam
one
u
nosu
ne
u
se
novno
u
s
su
u
se
se
ono
na
u
me
ko
o*
u ipak, nažalost, svakoj situaciji, potreban je na ima da 50 gledanja kazuju postoljudi smanjenusposobnost ljinu. očima. našim Posvetimo punu brigu Vaš liječnik Iako
da mANa
statistike poblizinu ili da-
vid
nam
———————
<__<__arororoaoaoadad_oaoaoaoooooom———
KUPON
NAGRADNI PREZIME PROIZVOĐAČA I
IME
DL...
ADRESA I
POŠTA
KOME PREDAJE MLIJEKO PITANJE: KOLIKO TRAJE STANDARDNA NAGRADNO ZA NJA KRAVE? LAKTACIJA
—
GODIŠ-
dana Odgovori:a) 305 dana b) dana 365 c) točan Zaokužiti odgovor! 275
čavw Č VN NAa
<,2j27.—=
Detaljne lista« broj 2. »Mljekarskog izvolite slučaju U nejasnoća Napomena:
48
upute
igri nalaze
o
nagradnoj
se
obratiti
u
Udruženje
se
na
pismeno
PRILOGa tel. 041 424 420
8. stranici
ili na