Mljekarski list 4-1991

GOD

*

XXVIII

S tjepan

Košić

»

iz Krkanca,

kraj Var

aždina

značenje za biološko preživača

Preživanje —

zdravlje proizvodnju i karakteris-

hrane.

pojedene Pojava žvakanje je kovelikim se hrane važna tična i veoma koje životinja preživača, skupinu vezi hrane.

S tim i loše sažvakane teže ličinama preživači grube, probavljive od: buvelike složeni i sastavljen želudac, zapremine, imaju posebnograđen i sirišta raga (abomasus). (omasus) knjižavca (rumen), kapure(reticulum), izložena i tu sažvakana obično Hrana nedovoljno je dospijevaburag i proi anaerobnom (bakterija mikroorganizama buragovih vrenjudjelovanju od i oblika je organ građen vreće, donje dvostruke, gornje tozoa).

Buragje i čvrsta sluznice od i seroze, kojaje sloja unutrašnjosti mišićnog razvijenog i tu zadržava i više Hrana rožnata.

5 fermentira, miješa, dana, buragu određehrana Za boravka omekšava i buragu razgrađuje. djelomice žvače. i ponovo usta vraća nim razmacima Žvakanje (regurgitacija) i ponovne kratko a samo prekida zboggutanja preživanju jepravilno, obično leži.

U životinja preživanja vrijeme regurgitacije. zadaću sline. To ima Aktivnost priliposebnu lučenje žvakanja potiče enzimima na slina omekšava kom razgradnju hranu,djeluje preživanja, jer kiselost i djelovaburagovasadržaja pH vrijednost ugljikohidrata, utječe njempufera. zadaća što olakšava čestica hrane, preživanja Najvažnija jesmanjivanje velikom hranidnalazi celulozne dijelu koja hrane, grube, iskorištavanje ovisno sati 4—9 obroka dnevno, prosječno Preživanje benog preživača. traje koncenUz hranidbu klimi kvaliteti i podražajima. hrane, mnogim vanjskim Nisu oko 8 sati dnevno. oko 2 1/2 sata, a tratima pot-, sijeno preživanje traje ovisnost ali se puno koji uzrokuju preživanje, pokazala podražaji razjašnjeni kao: okolnosti Različite hrani. celuloze glapreživanjapostotku trajanja I estrusa zaustaviti bol i sl. mogu (gonjepreživanje.vrijeme strah, dovanje, ali obimu intenzitetu, po i prestaje.' nja) preživanjesmanjuje sisančadi osobine Telad nakon ima sve nepreživača, poroda gotovo sluzninabor kroz iz Predželuci nisu prelazijednjaka mlijeko još razvijeni, ni podakle Fiziološki nema sirište. tzv. ce, u »ezofagealni neposredno žlijeb« hranidbu trebe mlijekom. isključivo preživanje tzv. ali to da telad može već prvom preživa, je vidjeti tjednu Ipak, hrasuhe nakon tek Pravo »prazno uzimanja počinje preživanje«. preživanje usko dakle i tim ne, predželudaca je predželudaca.

Razvoj počinjerazvoj i s hrane suhe s povezan mikroorganizamaprobavrazvojem uzimanjem naknadno

Preživanje je

za

u

u

a

u

se

se

u

se

u

u

u

se

u

se

na

na

u

se

o

uz

u

o

u

ne

se

a

uz

za

se

u

a

s

u

nom

traktu.

tjedana manji (mlijekom hranjena odsadrži i dodatak tipične buragubakterije žitarica) sijenamljevenih skratiti ovo kasno i treba To tek u dobi 9—13 veoma ..rasla tjedana. je goveda mikroorganizamaburagu preživača.

Ranije stvaranje razdoblje stvaranja hranom suhom i ako se koncentratom, počneprihranjivati postiže ranije teladi da ga telad uzima po volji, držanjem dobrogsijenajasle stavljanjem celulotelad drži se naći i sl. Ako čiste slame na mogu slame, stelji stelji dobi 3 teladi već litičke tjedna. bakterije buragu Klasično

držana

do

telad

i

dobi

9

uz

za

u

u

se

u

na

se

u

u

odraslih teu prisutnost životinja je stajama lad. To često nekim i pozooprofilaktičkim zoohigijenskim je suprotnosti stavkama. blizini odraslih telad dobiva određene kultuMeđutim, preživača suhe hrane kao i važne i veoma mikroorganizama, probavu preživanje, neke bolesti. U takvim držana prilikama zajedničkog stvaranje otpornosti teladi s odraslih mora se obratiti preživačima najveća pažnja opće nja i veterinarsko-sanitarne higijenske mjere. zeleveći hranjenih Brojbakterijaburagovusadržaju je životinja hranom hranom i suhom i nego u životinja pašom, hranjenih pašom, suhom hranom.

Posebno go mnogo životinja hranjenih bakterija razvija škrobnatu hranu ali baktei žitarice, Broj nestaju protozoi. gotovo potpuno ako hranu celuloze i škrobnatu dodavao duse povećava rijaprobava šik. Od važnosti i se buragovasadržaja.

Stoga pH vrijednosti je povišenje korisnim smatra već dobi telad dodastarter najranijoj teladi, smjesu vati BENURALA S 0,5— (INAKutina).

Sve treba telad treba imati i hranidbi teladi, priodgoju jer 1,0% PETROKEMIJA što da budu dijela hrane, osposobiti preživači.

Naime,probavanajvećeg prije hraniva buvrši i ugljikohidrata, bjelančevina drugih preživača pomoću ragovih mikroorganizama.

U dobi 2—3 treba teladi suhu hranu da po tjedna ponuditi jeužimaju Posebno Na treba način imati lji. uvijek raspolaganju dobrogsijena. taj kiselost i želučanog sadržaja povoljniji smanjuje uvjeti naseljastvaraju mišićna buraga, buragovih stijenka mikroorganizama, jača vanje razvijaju veće i papile sluznice, buragpostaje zapreminebolje pokretljivosti.

Voluminozna krmiva redu krmiva keprvom fizički, djeluju krepka važna hrana naroteladi, mijski razvoj buraga.

Mlijeko prirodna je čito do sitosti,ali treba davati 40 dana prvih života.Međutim, mlijeko najviše do 71dnevno 2 do 21/2 Na način telad će tijekom najviše potrošiti mjeseca. taj oko 500—600 1 dobi što i istina mlijeka, je nedovoljno da kasnijoj prati razvoj ali količinama trošivećim rast način telad i teladi,je taj prisiljena ranije ti i koncentrate telad sadrži 18% sirovih za (starter koja sijeno smjesu proteiTo brži i na). omogućava razvoj jefpredželudaca preživanja, potrošnju raniju voluminoznih krmiva uštedu i i veću tinijih grubih mlijeka. da davati koncentrat ili brašno žiTreba, međutim, upozoriti smije refleksno tarica izaziva esofagealizmiješano mlijekom.

Mlijeko zatvaranje hrane ulaze siriščestice teže nog žlijeba, u zbogčega probavljive neposredno S obzirom fermentativte i da sirište i nisu osposobljeni još crijevo. crijevo krutih i teže želuca crisu tvari, i razgradnju probavljivih posljediceupale nadmovima i praćene proljevom. jeva, i važan orPreživanje probavnih preživača, je simptomzdravlja stanja ili osželuca. bolesti često može'biti gana, posebno Zbog preživanje potisnuto kao npr. kod prelabljeno,slučaju probavnih buraga, poremetnji, atonija može i živanje potpunoprestati. redu odraz prvom Preživanje mikrobiološkog je stanja buragovu Mikrobiološki hrani živobiti sastav sadržaju. prilagođen koju buragu hranidbei u sastavu tinja uzima,stoga preživačipodnosenaglepromjene nih obroka.

Svaka hranidbene obroke novih i hranjiva izmjena uvođenje ići nekoliko će doći do tijekom dana,jer protivnom probavpostupno nih preživanjem. poremetnjioslabljenim Posebno

blizina

važna

u

i

za

s

u

re

za

za

na

u

zoo-

u

nom

ne-

u

se

uz

se

u

ovo

uz

u

na

za

umu

se

u

vo-

na

se

za

se

a

u

na

a

veoma

u

na

u

se

ne

s

za

nu

a

u

u

.

u

u

mora

ne

u

mora

u

s

Dr.

Feldhofer

Stjepan

Sl

Problemiproizvodnjemlijekau Hrvatskoj od-

kojoj mlijeka djelatnost ostvarivanje Proizvodnja jecilj jeprivredna veličini veličina ovisi dohotka. mlijeka proizvedenog Njegova govarajućeg i o po kravi, mlijeka. proizvedenog koštanja prodajnoj cijeni cijeni ostvarenoj sektoru bazirana kravi količina Proizvedena po društvenom mlijeka i HF mliječnosti tehnologiji pasmini ostvarenoj jejednaka suvremenoj po kravi zemljama. zapadnonisku tržnost što ima sektoru Na individualnom posljedicu niska, je evropskim stanovništva. i i mljekaraopskrbu mlijekanedovoljan otkup potrebe izvršiti dalsektoru ovom mlijeka proizvodnje jemoguće Povećanje robnu mogu proizvodnju Ulaganje proizvodnju. ulaganjem jnjim vrlo i vršiti samo mogu prodajom visoka, osigurati proizvođači, jer 50% po maloprodajispod vrijednosti kojeiznose mlijeka otkupnimcijenama, ne mlijeka. cijene mlijeka da ulažu Niske proizvođače stimuliraju otkupne cijene brošto rezultira isto tako da se padom znatnijim “proizvodnju, njombave, individualnom sektoru.“ krava na ja farmi Hrvatdruštvenih novih sredstva uložena podizanje Poticajna efekte dala očekivane nisu pravcu povećanja ukupneproizskoj znatnijeg sektoru. društvenom na mlijeka vodnje ostvarili bi količina "Veći i brži efekti mlijeka otkupljenih povećanju sredstava (robnim) mlijeka proizvodnju poticajnih proizvousmjeravanjem što bi zaustavilo individualnom đačima proizvodnji sektoru, stagnaciju već niz godina Hrvatskoj. mlijeka, kojajeprisutna Svrha analize mlijeka sadašnje stanje proizvodnji jeprikazati da bi se trebalo i i se poduzeti poduzimalekoje Hrvatskoj mjerekoje ustave mlijeka Hrvatskoj. kretanjaproizvodnji negativna sektoru krava i društvenom period Brojnostanje privatnom 1 u tabeli 1979—1989. podacimaSSCH]). un god.prikazano je Tabela 1. stanje krava SRH Brojno po godinama '*

o

na

na

u

za

:

za

na

u

u

ne

ovu

ne

su

se

u

ne

ovu

s

a

u

u

u

se

u

u

u

na

u

u

u

ove

se

su

u

u

za

na

u

nE

OTIraI O er

O feese

OR [re

TIN

RO OO | ross i [ooo

Nm RRO

KEF

TETI

RE

O

rar KO [os KO

O 11.227

sio

Ta

TN

za

KOT

Tr mom

[158

| omss

TITE

52

RC [ron O EO

za-

Tabela

2.

Otkup

mlijeka

s

privatnog

sektora i uvoz

i

društvenog 1979—1988. g. razdoblju

mlijeka u

mil. litara

u

i 1979.

476,7 70,7

—

Go

B

|ol

471

oo

-

iji

Ž

Te]

=

ola oo

118,6

6,8

Ks co

119,8

5,2

8

po

oj

o

E

đ Prema

podacima

U

Udruženja

mljekarskih radnika

Hrvatske

za desetogodišnjem razdoblju broj smanjen je ili za 113.317 od sektoru na 116.479 za ili grla 22,85%, čega privatnom grla a društvenom na krava 2.362 za ili.za 23,83%, broj je povećan grla 23,80%. sektora s oba i dinamiku uvoza Otkupmlijeka po proizvodnje mlijeka vidimo iz tabele 2. godinama podataka količine su na sektoru navedeOtkupljene mlijeka manje privatnom miliona litara ili za 51,6 društvenom su za razdoblju 13%, porasle ili Kao što 12,9 miliona 1979. nismo uvozili 16,5%. vidljivo godine je mlijeko da bi 1988. uvezli 29 miliona litara.

navedenom

krava

u

nom

za

a

na

za

g.

navedeno za razUkupnepak otkupljenog mlijeka miliona ili za 98,7 da i pa doblje smanjene 2,04%, jejasno potrošnja mlijeka opada. sektoru tako drastično u Smanjenje otkupamlijeka privatnom nije odnosu krava tom što na rezultat broja smanjenje sektoru, je bolje organirobne i otkupa, zacije organizacije proizvodnje boljeg korištenja genetskog potencijala grla. na sektoru stimulativno Cijena mlijeka, posebno privatnom nije djelovala se da bude pa proizvođače, postavlja opravdani zahtjev otkupna c ijena 50% od maloprodajne.

U 1988. iznosile konv. din.: su godini mlijeka cijene dinara 0,0534 prosječna cijena društveni sektor 0,0556 dinara za cijena društveni sektor u sastavu su dinara 0,0540 cijena čijem mljekare sektor 0,0491 dinara cijena privatni iz uvoza dinara 0,0602 cijena mlijeko

količine

su

i uvezenog

za

na

na

na

—

—

—

za

—

za

'—

za

Cijena mlijeka je cijene jeplaćena vidualnim Ako uvaži da inse proizvođačima. činjenicaje cijeni mlijeka dividualne i koliko proizvođače uključena cijena prijevoza, pitanje je proizbila

iz uvoza

veća

0,011 od

za

indi-

što

u

za

su

vođači

dobili?

stvarno

.

kod

nara.

Prosječna mljekara cijena pojedinih

kretala

se

od

0,0445

—

0,0630 di-

mljekara Mlijeko otkupljeno koje skuplje je farmi 10% a od društvenih za uvezeno za drugih 13,2%, 22,60%. privatnog U 1988. količine i godini slijedeće mliječnih proizvoda: farmi

od

su

u

od

šastavu za

uvezene

—

—

sirevi

su

t

3.829

maslac

a

t

1.228

mlijekoprahu ekvivalentu miliona litara iznosi ili 6.561 t, što 48,8 Ukupno: mlijeka,je litara što miliona uvezeno 77,8 14,2 svega ukupno miliona mlijeka, jemanje od količine sektora. iz otkupljenog mlijeka društvenog 65-tih kada s Uporedo kreditiranjem stočarskog kompleksa godina, je također vršen uvedena seki mlijeka, jepremija mlijeko privatni tor. U većem fondovi stočarsu za brojuopćinaorganizirani unapređivanje stva. U Na i banke. formiran nivou i kreditiranje uključene Republike je fond stočarstva Hrvatske.

U su Samoupravni unapređivanje kreditiranje i V. »Sirela« »Dukat« uključene pojedine mljekare (»Zdenka« Zdenci, Bjelovar, »KIM« Karlovac i Zagreb, »Vindija« Varaždin, druge).

Krediti odobravani i adaptaciju stajskih kapaciteta opremanje i silosa spreproizvodnju mlijekauzgojrasplodnog izgradnju podmlatka, stočne kao i Kreditirana i i hrane, potrebnu mehanizaciju. manje je izgradnja U i uključeni mjesta otkupmlijeka.kreditiranje opremanje organizatori kao i otkupamlijeka, proizvođači mlijeka.

Iz fondova naročito općinskih proizvođačimadodjeljivane premije Vlastita ženska telad kao učešće kod uzgojrasplodnih junica. priznavana je kredita nabavu i krava. za dobivanja rasplodnih junica Sve to i kona grlaorganiziranje je utjecaloprometrasplodnih sajmova, održavani svim većim U centrima. bilo i su ji uzgojnim prometujegodišnje tisuća RH i ostalih po nekoliko rasplodnih goveda potrebe dijelova JugosStalno robnih i više krava.

5—10—20 lavije. jepovećavan broj proizvođača od 10—100.000 neki i do 200.000 liPojedini proizvođači isporučivali litara, Takvim tara zbona mlijeka godišnje. proizvođačimaposebnoorganiziranim stimulativne su dodjeljivane rovanjima Organizirane pojedinim premije. stočarske izložbe. U bilo i po takvih 10—12 pojedinim godinama regijama je izložbi. Bile su i u stimulativne za izvjesnoj Načinjen mjeri cijene proizvođače. ostaprogram gojidbene izgradnjegovedarstvu Hrvatske, kojimjepored je i bikova u progeno stanilogorganizirano rasplodnih testiranje uzgoj testnoj ci u centara i Varaždinu, potrebe prirodni umjetnoosjemenjivanje pripust zemaljski uzgoj. radom ciklusima Uzgojnoselekcijskim uzgojeno preko je pojedinim 300 bikovskih bikova.

Prestala majki uzgoj rasplodnih jepotreba bikova UO i centre bikovi aukciplodnih zemaljski Rasplodni uzgoj. i Jugoslavije. drugekrajeve jamaprodavani Tako i sinhroniziranim i kreditiraradom,premiranjem organiziranim i 1979. »dovoljna« proizvodnja, 1978. pa njempostignuta je godine p ojedine subotom i štetu < obustavljale nedjeljom otkupmlijeka proizvođa1.504

u

—

t

u

za

uvoz

za

za

su

za

su

za

za

za

za

su

su

za

u

za

s

su

a

su

u

u

za

za

za

u

za

za

su

uvoza

za

na

u

su

na

54

ras-

\

robne Postignut je mlijeka. proizvođače Bila to Tada trebalo uvoziti je izvjesnoj »hiperprodukcija« mjeri mlijeka. nije niti Ali niti da mlijeko, prerađevine.nisu tada djelovale rezerve materijalne višak odnosno od Rezultat: otkupe mlijeka, prerađevina mlijeka. proizvođači žalost od tada do 1990. broj smanjuju rasplodnih grla.

Brojno stanje godine nije prestalo smanjivati.

1967.

Formiranjem g. unijelo meAgroindustrijske zajednice (AGRIZ) đu stočare Došlo do mnogo sredsa optimizma. je spajanja državnog k apitala stvima »kanona« kao i sredstava dohodak na poreza ustupljenog dijela (50%) Od 1985. g.

Hrvatske za organizacija agrokompleksa. 1981 privreda izdvaja i ribe dohotka. mesa, Od 1986.

1991. proizvodnje mlijeka, razvoj 0,3% jaja g. se dohotka. g. izdvaja 0,7% sredstava AGRIZ 1986 1990. g.

Zadružprema Korištenje je podacima Hrvatske saveza bilo nog slijedeće: Društveni sektor 63,9% Privatni sektor 36,1% Ako se sredstvima zempodaci raspoređenim usporede podacima 80% cca vlasništvu stočni ljišnim površinama koje privatnih proizvođača, fond a u krava čak da se vodilo rapreko80%, broju 96,80%, očigledno je nije čuna u ovisno Poulaganjagovedarstvu, o sektoru proizvodnje. proporciji odnos izvozne kao i programe, voljniji kreditiranja je kapacitepreradbene te prehrambenu industriju. tov za bila ponisu Ulaganja izgradnju kapaciteta goveda vjerojatno trebna ili kad i neophodna, postojeći kapaciteti nedovoljno posebkoriste, no na sektoru. privatnom nisu bile od 1981—1985.

Vjerojatno opravdane i nvesticije periodu godini 13 novih u farmi 7.700 za ne društvena stajališta proizvodnju mlijeka sektoru nom se od 29,1 sa 67,6% rasponu koji iskorištavaju (u 91,6%) kapaciteta. U tom stvarno krava društvenom sektoru za periodu povećan broj je 2.362 Ovim društveni sektor svega trebao novim grla. kreditiranjem je kapacitetima imati 17.623 1989. g. imade 5.338 za krave, grla manje (zajedno starim i novim kapacitetima).

Ekonomski navedenu proizvodnja mlijeka opravdava investiciju. od 5.727 po kravi koristi 74% sa odnosu Prosječna na proizvodnja nasljedosnovu HF krava 3.813 za proizvodnju 6.475 prema mlijeka (od kg) podacima Uremovića i sur. što za ekonomične (4), jenedovoljno proizostvarivanje Osim da društvene farme vodnje. toga mliječne nerentabilne, moći dok se pa se neće odnosno održati, bezuvjetno privatne morajuodržati, proširiti.

Iz da bi trebalo doći prednjeg proizlazi pitanje daljnje izdvajanje dohotka Hrvatske i i 0,7% privredne (ako više), subvencijegovedarstvo To rade za i svi(premije rasplodna grla). industrijski najnaprednije zemlje i jetuEvropi.

To se uostalom radi i Od 1% dohotka Slosusjednoj Sloveniji. privrede između krediti za farmi venije ostaloga dodjeljuju izgradnju privatnih s 15 krava čemu kredit od 25% inproizvodnju mlijekapreko jebespovratni vesticija.

Uz vlastito učešće vlastiti rad i dio kojejeuključen građevinskog može 50% Za takve se doterijala izgraditiukupneinvesticije. investicije još 25% kredita s kamatama dužim i rokom djeljuje povoljnim otplate. da

sporazum

se

odnosi

to ne

na

u

na

se

se

—

—

—

o

s

su

o

u

o

u

—

u

se

u

sa

—

na

s

a

u

u

ne

se

u

nu

—

zna

se

su

sve

ne

u

ne

za

u

u

se

za

u

u

ma-

se

55

kredit

od

bespovratni rasplodnih grladodjeljuje nizinsko za dinara se 4.000 na po grlu. područje dodjeljuju Premije mlijeko doPosebne 0,80 dinara 0,56 i visinsko 0,16, planinsko po litri mlijeka. premije kvalitetno mlijeko. djeljuju od 10% a ono s od 500.000 s bakterija manje Mlijekomanje premira iznosi 1,000.000 bakterija5% višom mlijeka proizvođača Cijena cijenom.

Za

nabavu

se

se

također

za

se

sa

za

za

dinara.

4

proizvođača broj periodu Slovenijipovećali proteklom i 15 na 25 i više krava mlijeka, naprotiv imajupored nemajupotrebe viška količine znatne po mlijeka. povećane potrošnje stanovniku, financira 1% sredstava Tako iz se nivou Republike prikupljenih služba »stručna programa poljoprivrede cjelokupnog provođenje razvoja službe takve U sektoru«. na Republika 1/3, participira plaćanju privatnom Svakom i 1/3 1/3 sa zadrugedrugeorganizacije. poljopsudjeluje regija, takva služba. rivredniku raspolaganju je mala kreditira Na sektoru podpovoljnim uvjetima privreprivatnom U

robnih

su

u

za

sa

uvoz

na

za

sa

a

sa

na

se

.

da

i seoski

turizam.

Zaključci prijedlozi i

proizvodnje govedarstva, podataka stanja možemo pa mlijeka Hrvatskoj slijedeće: zaključiti krava od 1979. do 1989.

U 10 godine, smanjenjebroj proteklihgodinatj. društvenom dok krava ili sektoru individualnom 116.479 na 23,8%, je ili 2.362 sektoru za svega grla 23,8%. porastao čitavom vezano i periodu, smanjenje Proizvodnja otkupmlijeka stalnom društvenom sektoru Da a na u broja krava, stagnaciji. jeopadanju, bi stanovništva i i minimalne za osigurale potrebe mlijeka prehranu potrei be turizma, sve se više uvoze mlijekomliječni proizvodi. sistem Današnji unapređivanja govedarsštva, posebno proizvodnje mlijefarmi velikih društvenom sektoru i nerentabilnih ka,kreditiranjem nije visoku dao efekte. Obzirom odgovarajuće zastupljenost ukupnom brojsektoru krava individualnom i na nom značaj govedarstvu stanju njegov kredita odobren sektor. iznos Hrvatske, jenedovoljan taj čitav sektor i sistem a naročito Zbogtoga govedarstva, unapređivanja traži traži i proizvodnje mlijeka temeljitu reviziju promjenu evropeizaciju naše U čitavom i razdob10 pa proizvodnje. proteklihgodina, poslijeratnom naše stečena i naročito u lju nazadovanja, Zapadnoj stagnacije svijetu, i kod nas, u pa Evropi, »svjetskoj učiteljici« poljoprivrede, pogotovo Holandiji, treba što iskustva, koja početi prije primijenjivati.

Iz da Saveza prednjeg proizlazijepotrebno organizaciji poljoprivrednih i tehničara znanstvenim s inženjera (SPITH)suradnjiodgovarajućim i izraditi novi tanovama i pojedincima projekt govedarstva proizvodrazvoja njemlijeka.

O rasprave p roblemima predlažem organizaciju iznesenim javne treba Saboru Hrvatske i i SPITH- čije prijedloge zaključke uputiti njegovim nadležnim organima. u, inž.

Stjepan Brlek, dipl. i otku-

i analize

Iz navedenih u

na

za

za

za

u

u

se

na

na

u

u

za

—

u

su

u

u

u

us-

u

56

Pradjedje bio sirar Vrlo i istinizanimljivu povijesno tu o priču mljekarstvusjeverozanam padnojHrvatskoj ispričao je vrlo RUDOLOF vjernogospodin HORVAT iz Varaždina.

Njegov bio MAKS pradjed je PRINC,po sirar. nimanju došao poSpomenutipradjed je 1870.

Marof Štefanec slije godine krajVaraždina, Božjakovinu kraj Sela i Dugog Slanje krajLudbrega.

U svim bile spomenutimmjestima su mljekare kojima mlijeko sireve i odnosprerađivalo vrhnje, maslac.

Potres no Zagrebugodine uništio Maksa 1880. novčano Prinje jerjezbogtogaizgubio kupce.

Tada vraća ponovo Štefanec bila Čakovca. kraj Mljekara je sklopu grofovskog tamošnjeg posjeda. Sirar Makso Princ često odlaje selo zio SlanjekrajLudbrega zbogprodajemliječnih proizvoda.

U bilo mnogo vlasništvu tvornica Aleksandra Lamberta.

TaSlanju grofa je ko stolica i tvornica imala 60 80 radnipletenih je pokućstva radnika, pilana mlin 40 radnika.

Tu bila i tvornica škroba kao i Selo Slaka,parni je mljekara. i imale električnu tvornice i uskotračnu nje spomenute željeznicu. rasvjetu bile i »Klocman« i »Hiršl«. Oba došla USlanju dvije gostione gostioničara iz Bavarske.

Sirar Maks kćerku Princ oženio Klocmana i je gostioničara braku imali tom tri kćeri i sina. Jedna od rođena 1882. jednog kćeri, godine zvala i udala 17 se obrtnika Horvata Varaždinu. se Kristina, godina Kristina Horvat baka Rudolfa Horvata.

Spomenuta gospodina je U vrlo no ne knjizi »Ludbreg« jeiscrpno Slanje, opisano spominje A Rudolf Horvat vrlo staru slisa mljekara!gospodin posjeduje razglednicu kom tvornica i dvorcem.

Iznad u slike Slanju, mljekarom mljekare napisano »Meirei« to znači je njemačkomjeziku mljekara!

Iz dokumenata da Maks Princ stalno pisanih vidljivo je nastanjuje i radi bila zvala se Slanju mljekari, kojaje smještena malojuzvisini, Cufta! .

u

.

|:

|

za-

u

u

se

u

u

ca

se

u

u

u

u

su

su

su

u

su

sa

za

u

se

na

—

a

se

u

u

na

a

Prije početka svjetskog Slanja prodaju i Varaždin.

Tvornicu varaždinski dato grad pokućstva kupuje »Mundus«, je tvornica Bobić«. Tako tvornički vrlo selo našnja »Florjan Slanje razvijeno ruševine. pretvara Po smrti Maks Princ zakonski gostioničara Klocmana, nasljedpostaje nik imovine. kuća bila sveukupne Kasnije jepradjedova prodana školu, bio “to školstva Do tada škola početak Slanju. je postojalaobližnjem je Martijancu.

1.

rata

tvornice

iz

se

u

Mađarsku a

se

u

.

za

u

kolska

Maksa

a

u

diploma dugoje zvanju Kristine no 1943. baka strahu uništila biHorvat, predkraj godine juje jer je la njemačkim pisana jezikom.

Na zahvalni Rudolfu Horvatu istinitu za ovu kraju gospodinu mljekarsku Maksu o školovanom Princu siraru! priču njegovompradjedu Princa

o

bila

sirara

u

kući

bake

u

smo

|

Zlatko

Mašek 57

ME LVr

VELI

BCHLOSS

ft

s? +

>

a

.

:

nama “i

s

*

_—

Ma

di

re

Selo

na

dho

zet

Slanje, kraj

g ft vnatieni? Pr

ada

iii

EEA

Ri.

i

K.

BA

-

Tr

Ludbrega, diploma M aksa Princa bila kući bake sirara Školska dugoje zvanju biuništila Kristine 1943. baka Horvat, predkraj godine jerje juje strahu la njemačkim jezikom. pisana Rudolfu Horvatu zahvalni istinitu Na mljekraju gospodinu smo školovanom karsku Maksu Princu siraru! o priču njegovompradjedu |

1902.

godine

o

u

u

no

za

ovu

Zlatko

Vrstan stočar Posjetili gospodarstvo ViPANA KOŠIĆ Krkancu, kraj blizini dovca Varaždina.

Gospo-. darstvo jeusmjereno govedarOsnovna sku proizvodproizvodnju.

160 i to tovna junad, približno njaje krave 24 Uskoro će i sa grla. staja dovršena. biti stajališta potpuno rešetkastim vezom, podStaja je mehanizate ima svu om, potrebnu do od ciju, napajalica uređaja ili bit će Za mužnju. mjesec dva, Za bređe »useljene« junice. potrebe 9 hekobrađuje stoke, gospodarstvo toliko vlastitih oranica, tara još redovitom ima oranica najmu. silosilira Kukuruz položećem STJE-

smo

u

u

na

za

s

za

a

u

se

su

veličine

u

4

x

20

x

2 metra.

Tovom

uspješStjepan junadi od 1975. a no godine,sadajeuspješan kooperantPoljoprivredne sklokojadjeluje drugeVaraždin, Košić

bavi

se

za-

u

pu 58

»Varaždinke«

iz Varaždina.

Mašek

U

gospodarstvu

Stjepana

Košić

ima dva sina. ih usObitelj Stjepana Njihovo z vanje p otpuno je na što da ima U kratmjerilo stočarstvo, je jamstvo gospodarstvo nasljednike. kom sa Košićem saznali razgovoru da smo mu da Stjepanom jedina je ž elja što završi i dobrim staju goveda prije popuni rasplodnim Vjerujejunicama. da će mu stučne službe Varaždin i toPoljoprivredne zadruge »Vindije« pomoći.

Košića

mo

u

me

Zlatko

Mašek

Kako napraviti dobar sir?

Sve

češće

našim

seoskim

domaćinstvima

pokoličina, i svo u veoma negdje mlijeko prerađuju sireve, popularan zagrebačproizvod kih češće i a sve tržnica, ugostiteljskih objekata.

Sir od i To jejedan najbogatijih najkorisnijih prehrambenih proizvoda. ukoliko ih u koji, jeproizvod posebno izdvajamo, prelazi pored mliječne masti i veliki dio mineralnih tvari. bjelančevina, Prema načinu sireve zgrušavanje koji upotrebljavamo mlijeka dijelimo u dvije skupine: sirišni ili slatki i sirevi, ugrušani sirilom, kiselinski ili kiseli sirevi iz proizvedeni kiselog mlijeka.

Neobično važno da svih procesa i je zbog sirevima,vrijeme zrenja čuvanja sireva, posvetimo posebnu pažnju.

To su određeni se na način stalno i samo proizvodi koji mijenjaju pod našom kontrolom će doći do štetnih procesa. ne Zato neobično svega je prije važno sireve izrađivati s mnogo i Sve što u pažnjerazumijevanja. pogriješimo se

u

određena

a

ne

za

—

—

u

za

59

poznavati izrade popraviti. kaonda sireva sireva. zaraze izvore nastaju uglavnom Pogreške infekcija sira do da dođe sastojke razgrađuju koji (zaraze) mikroorganizmima infekcije naki-' i nečisto uzrozi su okusa. mirisa i u pogrešaka Najčešći lošeg produkte način nečisto i bolest loša hrana selo muzare, proizvodnje, posuđe, mlijeko, sira loše dakle i loša voda kvaliteta držanje (jer njegasireva, sirila, pranje sir puca, a u gnjije!). vlažnoj suhoj prostoriji naduti i biti i loše kvalitete može Vrlo česti uzrok gnjio sirilo, kojedaje sir. sirilo ili koristi U našim se domaćinstvima industrijsko rjeđe uglavnom sirila. sirila i sirilo. Važna domaće jačina držanja jehigijena sir. Zato za i kakvo Isto tako važno u preradu upotrebljavamo mlijeko je čistoći muzara, a poveć punu pažnju jepotrebno prisamojmužnjiposvetiti da moramo Naravno mlazeva vimena i sebno mlijeka. prvih odstranjivanju muzemo čisto imati mlijeko. posuđe koje držati ne "Nakon procijedimo.

Mlijeko smijemopredugo mlijeko mužnje dobiveno hladiti. Neohlađeno niti ga treba odmah (ukoliko mlijeko je staji, brže i aktivnijeprikladnijesirenje. postupkom) postaje zrije ispravnim obratna od Sirivost jelijekarakteristika, pojava mlijeka jednaje najvažnijih i pokorisni se no mikroorganizmi umnažaju mlijeka mlijeko.

Sazrijevanjem kiselost. stiže potrebna dodaa Nakon mlijeka (25— *C) potom temperiranju togapristupamo da bi dobili se formirala sirna što sirilo. Nakon obrađuje gruševina, 35 jemo osobine ovise one tome količinu o i sirno zrno sirila, jer potrebnu odvojili i Nakon imamo zrna, sira. odlika su taloženje podgrijavanje dobrog toga koje sirne te zrna, grude. vađenje sušenje čemu i vadimo te Potom sirnu je oblikujemo, pri grudu jepotiskujemo kora i stvara se u važna spriječaprebrzo %C) (10— protivnom temperatura solimo Sir kiseli. budu i sirevi izlazak sirutke se va pa potom nadimlju 20 soli. ili suho na utrljavanjemposipanjem faza stvarasira. To faza u važna Proces proizvodnji je zrenja jedaljna sira karakteristika sira. mirisa i njaokusa, važna konzistencije najvažnijih sir. držimo u Tempekojoj vlaga prostorije temperatura, Ovdjeje treba U relativne 85—95% 10—25%C može biti a ratura vlage. podrumu vlaga okusa i mirisa. dobiti sir možemo inače ili biti tama lošeg polutama, i unutarokus i miris, te odnose na sireva vanjski najčešće Pogreške njiizgled. održati se i dimiti. a mogu duže možemo Sireve sušenjem, vrijeme koslaba održivost za sira od Jedna potrošnju, karakteristikajenjegova izdrže sirevi se vremenom koji upotNajduže upotrebljivosti. ograničena jaje rebljavajustruganje. bez se sirevi i sir sa Oštećeni mogu posljekoristiti pogreškama manjim ili nisu ukoliko dica za gnjilipljesnivi. zdravlje, sira rano Vrlo često se susrećemo uzrokuju nadimanje nadimanjem itd. i nečistočama muzare raznim dolaze ljudi, prašinom koji mikroorganizmi više

sireva

procesu

ne

Svaki

možemo

sirar

mora

—

za

u

.

u

*

u

za

—

se

sve

—

—

—

—

se

za

-

S

s

—

Doc.

dr. J. Lukač

Debelo Naučite

dijete

tjelovježbe prehrane Akojje vaše dijete bucmasto ili,otvoreno govoreći, roditelja, kaoi većina vjerovi, debelo, tu debljinu izgubiti kad odraste. jatno tješite sebe da će niz ozbiljnih studija Međutim, dijete utvrdilo da većina ekstremnom je čice,

svog

debeljucu tajnama

djece s

s vremenom

neće

ispravne

prekomjernom

dobi.

da

im

tjelesnom težinom, da će ih baš naprotiv, ona

posebno

djevoji u odrasloj

pratiti konzultirati je dijete predebelo, trebaju pedijatra, jer je vrlo

gubiti tu debljinu, nego

Roditelji koji smatraju teško procjeniti prisustvo

i

ili stupanj

će biti u

stanju procijeniti približnu

te zaista

debelo.

debljine samo

gledajući u tablice

količinu

organizmu, koliko tojest dijeod imaju osjećaj izolacije dubok djevojke

masnog

tkiva

visine

i težine.

Liječnik jje

u

debele Stručnjaci su utvrdili da prekomjerno strane sklone su drugih tinejdžera. One povlačiti se i biti ovisnije o svojim roditeljima nego nisu ni tim obiteljskim odnosima. druge djevojke, premda previše sretne Ispitivanje jedne debelih djevojaka pokazalo je da su te djevojke bile opsjednuto zaokupljene hranom i grupe kad od njih tražilo da iskreno se nabroje svoje loše navike, one na su mjestu navele prvom »jedenje«.

Utvrđeno debela djeca i ozbiljno je da su prekomjerno svoje debljine. Što se može učiniti?

iuznemirena zabrinuta zbog a

treba uravnoteženu Bezbrojne dijete,koje su danas u modi, sigurno nisu odgovor. Svatko i nema dobne treba više od tinejdžera. Mladima prehranu koja takvu prehranu grupe koji ne dobivaju osnovne hranjive sastojke, može se dogoditi da se ne razviju i ne dostignu svoju visinu. U mladih dobile menstruaciju, neuravnotežemoguću punu djevojaka, koje su upravo hrana može uzrokovati na anemiju, baš u vrijeme kad im je potrebna dobra opskrba željeZom.

Drugi

razlog zašto dijetalni režimi nisu odgovor na problemu jest činjenica da većina dječaka i djevojčica prekomjerne tjelesne težine u biti ima umjeren oni ne uoapetit. malo vole kretati. se čavaju koliko U različitim ljetnim omladinskim kampovima, ispitivači su snimili serije kratkih filmova, a predmet bile debele su snimanja djevojke i djevojke normalne tjelesne težine, i to u toku različitih fizičkih aktivnosti.

Na primjer, za vrijeme igranja odbojke, djevojke normalne težibile su u pokretu u prosjeku 50 posto vremena. ne Debele 15 posto. Čak kad su djevojke samo Plivale u hladnoj vodi, djevojke-debeljuce plutale su na mjestu i samo malo bućkale nogama, umjesto da se snažno rasplivaju ili čak da se natječu prijateljicama. Jedna studija obavljedečkima i s onima normalne na s debelim težine, pružila je sličan dokaz.

Neaktivnost, prije hrane, bila je dominantan uzimanje težine. nego razlog njihove prekomjerne Uzrok ili uzroci tromosti, koja je u vezi s debljinom, nisu potpuno jasni, ali bez sumnje poS obzirom da debeli mladi stoji i psihološka veza. ljudi prosuđuju da ih njihovi vršnjaci neće rado prihvaćati, oni zato nastoje što manje izvan kuće i

Međutim,

*

s

prekomjerno

u

kući

—

izloženi

hrani.

Roditelji obično

žele

biti

pomoći

svojim debelim

tinejdžerima

više provedu nakoncu vremena da

izgube

Postoji nekoliko konstruktivnih načina da se to postigne. Međutim, neprestano prigovaranje sigurno nije jedan od tih načina.

Umjesto da izdajete naredbe, osigurajte da vaš tinejdžer dobije dobre, ispravne informacije o zdravoj prehrani: što čini uravnoteženu ishranu, kako paziti na da se izbjegne pretjerana kalorije, kako rasporediti obroke Tinejdžeri moraju znati da i da glavni dio obroka, su kalorije važne u mnogim i glavni izslučajevima, nije istovremeno vor hrani: maslac, slatko vrhnje itd. kalorija. Često su to u stvari razni dodaci stvar Međutim, učiniti najvažnije pojedinačna koju roditelji mogu za djecu čija je tjelesna težina prekomjerna više kretanja. na jest da ih potaknu i svi drugi dobronamjerni I,konačno, roditelji,nastavnici da ljudi,trebaju imati na umu težine već pod određenim su emotivnim tinejdžeri prekomjerne pritiskom i da oni ne trabašto ta djeca trebaju jest puno ju kritiku, ni ruganje. Ono ljubavi i podrškle, koja će im pomoći da se sami i zadatkom. pozabave tim svojim teškim na

težini.

glad.

Svoju

odgovornim

š

Vaš

liječnik

61

CIJENA MLIJEKA

NOVA

(učijoj je Vijeće očekujemo Kazaštitnu utvrditi zaštitnih mlijeka. cijenu cijena) utvrđivanje ležnosti tako kada će to biti ko niti sada Repubmljekare informaciju da bi sastanku 4 1991. like Hrvatske, dogovorile samoinicijatravnja godine i to tivno mlijeka korigirale otkupnucijenu ili 4,22 dinara 1 litru 1,17 dinara mlijeka, 3,6% jedinicu stupa koja postojeću cijenu 23,40%, povećati masti, tj. mlječne 11.

1991. gu travnja godine. zaštitna što mlijeku) cijena povećana (iz razloga nije Premija mlijeko to utvrđena 1.

1990., ona je: studenog ostaje kojaje m.m.

Hrvatske ravničarskom 0,34 din/l, 3,2% a) dijelu m.m.

Hrvatske 0,50 din/1 3,2% dijelu b) brdskozaštitna čim Prema odluci Sabora Hrvatske, povećati cijena, promjeni planinskom od zaštitne većem i su će postotku cijekoje predložene premije mlijeko 15% 10% od zaštitne brdsko(sada cijene ravničarsko, je će visini biti utvrđene. sada nismo sigurnikojoj područje), planinsko sliiznositi će kako od 11.

Prema rečenom, travnja cijena mlijeko jedi: Hrvatske Ravničarsko a) Republike područje duže

Već

da

vremena

nad-

Izvršno

Savezno

novu

nemamo

su

—

se

na

na:

za

sa

za

masnu

na

za

sna-

I

za

a

za

u

za

u

se

u

za

se

no

Masnoća

%

3,2 3,3 3,4 3,5 3,6

3,7 3,8 3,9

4,0 4,1

4,2 b)Brdskoplaninsko Masnoća 3,2

3,3

za

Osnovna

cijena

3,7440 3,8610

3,9780 4,0960 4,2120

4,3290 4,4460 4,5630 4,6800 4,71970

Osnovna

cijena

3,71440 3,8610

4,0950 4,2120 4,35290 4,4460 4,5630 4,6800 4,71970

3,9

4,0 4,1

4,2

0,3400 0,3506

4,0840

0,3613

4,3393

0,3772 0,3825

4,4722 4,5945

4,7221

0,4038

4,86498

0,4144

4,971774

0,4250

5,1050

0,4356

5,2326

0,4463

5,3603

4,9140

Premija

Ukupno

0,5000 0,5156

4,2440

din/l

4,3766

0,5313

4,5093

0,5469 0,5625

4,6419

0,5781

4,9071

0,5938 0,6094 0,6250 0,6406 0,6563

5,0398

stjepan 62

4,2116

Republike područje

3,5 3,8

Ukupno

din/1

Hrvatske

3,9780

3,7

Premija

0,3931

4,9140

3,4 3,6

za

u

za

nova

A

a

za

ne

4,71745

5,1724

5,3050 5,4376 5,571703

Deneš,

inž.

dipl.

Dodatna

obavijest

Mljekare zaključile cijesa mlijeka susjedima.

Od 1. 5. 91. bi ili 5,004 din/1 1,39 dinara po plaćalo za masnojjedinici masti.

3,6%mliječne Istovremeno Ministarstvo na: jepredložilo povećanje premije ravničarsko 0,75 din/I 3,2% područje brdsko 1,00 din/1 3,2% planinsko područje.

Odluku o 30. 4. 91.

Vlade premiji očekujemo godine sjednici Hrvatske, tome ćete biti ćete kada znat Vam list bude rukama. obaviješteni, tj.

Još od 11. 4.

30. 4. dinara masne 1,17 jednom cijena jedinice (preje thodni tekst članka od 1. 5. 91. 1,39 dinara. ovom listu) Prema tome bi od 1. 5. bile: cijene Ravničarsko Hrvatske područje Republike HRVATSKE

su

sastanku

na

da

24. 4. 91.

usklade

ne

se

za

m.

m.

za

za

m.

m.

za

na

no

o

u

—

—

u

%

m.

Osnovna

m.

3,2

3,3 3,4 3,5

3,6

3,7 3,8

3,9 4,2 ="

Brdsko-planinsko

4,4480 4,5870 4,7260 4,8650 5,0040 5,1430 5,2820

0,7500 0,7731 0,7966 0,8200 0,84334 0,8669 0,8903 0,9137 0,9372 0,9606

područje Osnovna

3,3 3,4

3,5 3,6

3,7 3,8 3,9 40

4,1 4,2

Uređivački

odbor:

Mirko

odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava

i uredništvo:

45.000

Tisak:

Grafička

5,1980

5,3601 5,5226 5,6850

5,8474 6,0099 6,1723

6,3347

6,4972 6,6596 6,8220

_"_" _<_ " Hrvatske < <"

Premija

cijena

Ukupno

za

11

mlijeka

1,0000

5,4480

1,0312

5,6182

1,0625

5,17885

1,0937

5,9587

1,1250

6,1290

1,1562

6,2992

1,1875

6,4695

5,4210

1,2187

6,86397

5,5600 5,86990 5,8380

1,2500

6,8100

1,2812

6,9802

1,3125

7,1505

Brčić, dipl. inž., dr. Pavao

Caput, dr. Mirza

Hadžiosmanović

Vera

Stjepan Deneš, dipl. inž.

Volarić, dipl. inž.

Udruženje mljekarskih

primjeraka

radnika

Republike Hrvatske

Zagreb, Ilica 31/III,tel. 424-420 za

privredne

organizacije i ustanove

kao

i za

proizvođače

iznosi

6,00 dinara

mjesečno

škola, Zagreb

Rješenjem ski

mlijeka

urednik:

pretplata

Tiraž:

11

<"jW"j"j<-="C—_____--------EEEE.

4,4480 4,5870 4,7260 4,8650 5,0040 5,1430 5,2820

3,2

Ukupno

za

0,9840

Republike

%m.m.

Mjesečna

Premija

5,5600 5,6990 5,8380

4,1

i

cijena

5,4210

4,0

Glavni

a

Republičkog sekretarijata za prosvjetu, kulturu list oslobođen je plaćanja poreza na promet. :

i fizičku

kulturu

R. Hrvatske

broj 5249/11972.,

Mljekarsad

63

Cijenjeni

čitaoci

»Mljekarskog

lista«

promjeni obavijestiti Vas, duljeg lista«. Troškovi povemjeri tiskanja toj »Mljekarskog jenenašegčasopisa iste nismo da mogućnosti pokrivati. cijenom ćani, dosadašnjom i sami možete unazad dnevne godinudana, Praćenjem cijena štampe, se više od da jedanputa. uvjeriti cijene porasle iznosi da od 4 odlučeno 6 navedenih Iz razloga broja cijena je, isključivo dinara. da to smo, nije neznačajno, povećanucijenu Svjesni povećanje i nijeneprihvatljivo. mlijeka i hvala Vam Vašem i do sada Kao se nadamo razumijevanju uvijek Nakon

nažalost

moramo

vremena

ci-

o

su

u

u

s

za

su

no

uz

na

tome.

Uredništvo

KUPON

NAGRADNI IME

I PREZIME

PROIZVOĐAČA ADRESA I POŠTA KOME PREDAJE MLIJEKO

—

MLJEKARA

KOJA

PITANJE: NAGRADNO NAJVEĆE KOLIČINE TOPLJENOG

SIRA?

(SIRANA)PRERAĐUJE

Odgovori:a) Mljekara»Belje« Beli Manastir »Dukat« Zagreb b) Zdenci c)»Zdenka« Veliki Zaokružiti točanodgovor!

—

—

—

Napomena:

Detaljne upute

o

broj »Mljekarskog izvolite U nejasnoća slučaju 041/424-420 lista«

64

2/1991.

igri nalaze

nagradnoj se

obratiti

u

se

Udruženje

na

8. stranici

pismeno

PRILOG-a ili

na

tel: