Mljekarski list 5-1991

I

S

&

S E

E

:

|

|

a

o g

a

oš nA

i

=)

H

ž

i

=] 8

a a ri

Velesajmu

u

Grazu

Uzimanje hrane i apetitživotinja prviuvjetza

proizvodnju

—

poProizvodnja životinja genetskim sposobnostima zdravlju, sebno hrane. krave iz svog Proizvodnjom mlijeka uzimanju daju organizma svakom oko 128 g suhe 35 g 37 g masti, 7,1 g tvari, kg mlijeka bjelančevina, i fosfora i 3.055 kJ bruto 1,20 0,95 g sve g pepeladr., kalcija, Naravno, energije. hranidbene izlučene iz kao i utrošene životne sastojke organizma, potrebe tvari nadoknaditi hrane izmjeni (metabolizmu), životinje moraju uzimanjem hranidbenih obroka. putem Dnevne oko 2—3 iznose suhe tvari hrane 100 za potrebe goveda kg kg težine. Količina hrane uzete ovisit će ili o sitosti životitjelesne osjećaju gladi a tim nagonom iz mozga nja, upravljanje proizlazi (hipotalamusa centralnog ili većih za količina hrane ovisit nervnog sustava).

Poticajiuzimanje manjih činiocima: o će,međutim, mnogim ovisi

i

o

a

o

u

za

u

:

energijomdrugimhranidbenim sastojcima.

Tu redu važno u prvom visinu je životinje, stanje veličina, proiznjezina i Zdrave krave s visokom vodnje, zdravlje reprodukciju. proizvodnjom mlijeka veće i za tvarima i više hrane. imaju potrebe energijomhranjivim uzimaju Posebno kod krava se to dana nakon 100—150 kad očituje prvih telenja, daju količine i oko 3,3 suhe tvari hrane 100 na najveće mlijekauzimaju kg kg tjelestežine. Sličan ne ima i intenzivan rast kao utjecaj tijela, reprodukcije stanje i sl. To treba iskoristiti da se s većim npr. gravidnost količinama razdoblje hrane dobre hranidbene iskoristi maksimalne vrijednosti mogućnost proizuz vodtije očuvanje zdravog organizma.

2. Kapacitetu 1 trakta buraga probavnog životinja težine sitosti. hranom Kravetjelesne dajeosjećaj buraga Ispunjenost ovisno težine 75—125 o vrsti 550—600 kg, pojeoko kg imajuburagovsadržaj već i fizikalna važna hrane.

Pritom dene samo buraga stupanj zapremina nije buhrane i brzina u Kapacitet sadržajacrijevo. ispražnjavanja probavljivosti može ali više i što treba se veličini ovisi o raga hrane, koja, jeveća, životinje, ako hrane se i u ga na njegautjecati razdoblju junica, povećati razvojnom 1. Potrebama

i

za

ve-

ćimt količinama

voluminozne

hrane.

:

gravidnih buragajavlja kapaciteta smanjenje i u trbušfetusa na burag smanjenja prostora naraslog krava, zbogpritiska suhe tvari hrane oko 2 krave U tom svega kg uzimaju nojšupljini. razdoblju treba smakravama težine. Prema tome, visoko gravidnim na 10Q'kg tjelesne hrane treba i kvalitetom količinu a omoguhrane, boljomprobavljivosti njiti Također iz u lakše i brže ćiti da se hrana buraga crijevo. ispražnjava preživa će i više obroka količina hrane povećat uzimanjeiskorištaponudamanjih fetusa. intenzivnom rastu to što će pomoćiu vrijeme vanjehrane, i može se U vezi u trbušnoj objasniti šupljini ograničenim prostorom mršave. hrane da debele nego uzimaju životinje manje pojava hrane sastavu obliku 1 3. Fizikalnom kemijskom isbrzinu važan hrane Fizikalni sastav veoma i i uzimanja kemijski je brzinu uzii hrane. povećava briketiranje peletiranje korištavanja Mljevenje, taka i životinje preživanja, žvakanjavrijeme vrijeme smanjuje manjahrane, Tako većim hranu npr. proizvodnji krave visokoj količinama. uzimaju oko žitarica hrane 3,40—2,39 ili 1 za trebaju uzimanjekg mljevene peletirane briketiranu za a sušene min., 10,10 1 min., sjeckanu djeteline kg umjetno oko 4,40 min. djetelinu kao i koncentrai balasta Hranu s krumpir sl.), (repu, manjeorganskog krave Tako količinama. većim voluminozkrave npr. te, hranjene uzimaju Prirodno

kod

se

visoko

u

;

s

za

u

vu

za

u

66

u

kg tjekg probavljivosti uzimaju suhe tvari koncentrata 100 lesne dodatak 3 se na a uz kg težine, povećava održavai zdravstvenih težine. iz fizioloških a to razloga, je Ipak, kg tjelesne kao i na i buragovih mikroorganizama, utjecajpreživanje, nje pravilan razvoj sadržavati određehrana sline i mora trakta, peristaltiku probavnog lučenje hrane.

To formirane naziva sirovih odnosno količinu nu grubo vlakana, obrooko 40—60% a ukupnoghranidbenog krmom, sačinjavati visini ovisno o proizvodnje. ka, lako vrlo važan odnosa hrane sastav ugljiprobavljivih zbog Kemijski je i tvari odnosa kohidrata i teško energetskih proteinskih probavljive celuloze, hranidhrane ovisi hranidbena isl. O sastavu vrijednost ukupnog kemijskom obično i o hrane i ujedno benogobroka, uzimanje životinja govori apetit hrane važni Veoma i neki kvaliteti hrane. su utječu bolje drugi sastojci koji elementi kobalt kao i neki alkalni hrane kao: i sumpor, fosfor, dr., uzimanje na koji buragova sadržaja. utječu pH vrijednost količina hrane da s većih Pokazalo se proukupna opada uzimanjem većih količina hrane. i iskoristivost hrane, posebStoga davanje bavljivost lakše veću količinu kravama visoke davati no treba probavljive mliječnosti, celuloze i gruhrane. s obzirom postotak Tu,međutim, ograničenje postoji obrok sadržatako da hranidbeni rad be hrane mora neophodne buraga, sirovih vlakana. vati 15—17% najmanje i zadržavaprocesa razgradnje celuloze, skraćenje Bolja probavljivost S u BENURALA traktu može hrane se dodavanjem probavnom postići nja iskorištenost kao većih i hranu i što će količina, bolju omogućitiuzimanje krmivima

nim

teže

svega

suhe

2

tvari

na

100

na

se

novnom

os-

mora

a

na

uz

na

za

u

hrane.

preživače, daje je hrakiselina ćim treba nepovoljan uzimanje količinama, naglasiti utjecaj sadhrani ili u kiseline Veći octene buragovu kiselina, posebno postotak hranidbi često što hrane, je slučaj želju uzimanje pri ržaju, smanjuje ili lošom silažom. kiselom ma kiselina, dodavanjem Neutralizacijom amonijaili BENURALA S ili BENURALA 60 u uree hranu, poboljšava silažu, ka, ili hrane. treba reći da veći u Međutim, postotak amonijaka uzimanje ili hrane. može biti uzrok hrani također slabijem uzimanju odbijanju i hrane i razna Na i mogu drugaorganoleptička uzimanje utjecati apetit kisehrane kao: prljavština, plijesan, užeglost, dijetetska okus, miris, svojstva mirisastrane razne korovi, šaš, lost, gnjilenje, primjesehrani, smrzavanje, S obzirom

da

silaža

često

osnovna

hrana

a

za

se

u

ve-

na

u

ne.

s veo-

za

se

u

uree

u

i otrovne

ve

trave

4. Termostatskim

Hladnoća

i dr.

utjecajima

hrane, izvjesnoj mjeri poticaj uzimanje hrane. za se no, ako potiskuje Vrućina, želju međutim, sprijeći smrzavanje hrane.

Sličan i teško probavljive hrane, posebnogrube negativan uzimanje tikao i svako učinak i sunčano stvara na drugozagrijavanje zračenje, apetit treba dametaboličkih ili ekoloških Stogaljeti zbogfizioloških, razloga. jela više voluminoznu lako i koncentriranu vati a zimi hranu, sočnu, probavljivu To znači da i hranu tijela kojapojačava pomažetermoregulaciju. zagrijavanje klimatskih od i većih i klimatizacijom čuvanjemživotinjanaglih promjena, hrane i odmože kao i na se davanjemodgovarajuće hrane, utjecatiuzimanje ržavati željenu proizvodnju. kao i hranidbenih u proizvodnji, utjecaje Poznavanje potreba životinja da iskoristi i na proizvodne hrane, omogućavaproizvođaču apetituzimanje način i da na isočuva i reprodukciju najbolji mogućnosti životinja, zdravlje koristi količine hrane. raspoložive može

biti u

narav=

za

.

'

Dr.

Stiepan

Feldhofer 67

Smjerniceza visoku proizvodnjumlijeka (nastavakbroja 3/91) kvalitetna hrana i stoke Poljoprivreda, pravilna prehrana Govedarstvo čine sustav.

Ako i biljna stočarska proizvodnja cjelovit je nedostatka niska i proizvodnja nedovoljna, zbog gnoja biljna je proizvodnja. bez Poljoprivredagovedapropada. sunčane iz Biljke tvari pomoću energije stvaraju anorganskih (neživih) tvar živih na ima da organsku, (tvar bića).

Pripada zemlji svojstvo pomoć Sunca stvara plodove.

Prvo koristila jepostojala »prirodna poljoprivreda«, koja je besplatnu sunčevu su obrađivali okviru i Seljaci zemlju energiju. kruženja materije gnoj.Takvo seljačko energije: Sunce—tlo—biljke— gospodarstvo stvaralo radilo samo se i nije enerotpada, mriogo jer životinja— ljudskom životinjskom su se kao U gljom,otpaci koristio se koristilignojivo. poljoprivredi plodored i su se kulture ili čak izmjenjivale se na (višepoljni sistem) zemlja o stavljala Trošilo se sarno što ono svake se ubaru. godine obnovilo. rata u nas še »zelena i nastala Poslije odigrala revolucija« »industrijje ska ovisi o poljoprivreda«, sunčesamo kojauglavnom vanjskoj (ne energiji To modernizirana koristi voj). je poljoprivreda, gnokoja kemikalije, umjetna i koristi mnogo i suvišne vode. jivapesticide, navodnjavanje odvodnjavanje Također se koriste hibridi visoke Ne se toliko kvakoji daju prinose. gleda što samo na veće nego kukuruz stodanka i hibridni litetu, kuku(npr. prinose Proizvodi se po ekonomičnosti veći ruz). kriteriju (što jeftiniji prinosi proizvoa ne biološkom hrana po škodi ne U di), mjerilu (da pozdravlju). industrijskoj troši i električne ljoprivredi se previše za ka(nafte energije struje) dobivanje hrane.

Tako vola veći lorija hrani jeseljak pomoć nego postizao prinos mehanizirani obzirom utrošak Da farmer, hraenergije. proizvede jednu nidbenu farmer treba utrošiti 3,5 do 10 traktor i jedinicu kalorija (za energije i Hrana danas struju,proizvodnju umjetnih gnojiva pesticida). koju jedemo više nafte nego da kod jedoprinos zemlje.

Međutim, u stanovljeno je industrijske ni nema i te da dolazi poljoprivrede pravilnog kruženja materije energije do i opasnog okoline.

Zrak se otrovnim velikog zagađenja zagađuje plinovii teškim ma i se vode tlo metalima, a zagađuju podzemne (za piće nitratima), so te kiselo do uslijed visokih prinosa osiromašuje postaje umjetnih gnojiva, šume umiru kiselih u zbog kiša,zagađenim r ijekama ugibaju ribe, biljke upiotrove i i od bolesti kao jaju truju životinje ljude koji o bolijevaju civilizacijskih što su srčane šećerna bolest i rak, bolesti, kvarenje zubi, drugo.

I straživanja da u tkivu sve više kloriranih pokazuju ljudi masnom imaju ugljikohidrata i kod (diditia bolesti i stedrugih), koji ljudi izazivaju otrovanja, degenerativne rilitet. U došlo do ekološke što za svijetu je krize, okrivljuju: veliki stanovništva porast (demografska eksplozija), nedostatak hrane u siromašnim i zatrovaproblemhrane; zemljama nost te slabu kvalitetu u hrane njezinu zapadnimzemljama, sve ima iscrpljivanje sirovina; manjena zemlji pojedinih potrebnih kao što su u elemenataindustriji, srebro mangan, krom, bakar, zlato, kobalt, itd. iz

uz

$

.

ž

u

a

se

na

uz

s

u

na

za

—

—

—

nedostatak

nafte

bit će i energije; ugljena stoljećima manje će se U budućnosti moći ćemo trošiti samo što na živjet siromašnije. ono godinu danas šuma toliki da se može priraste.

Npr. jeprirast milijarda grijati lju—

68

i

u

idućim

a ima

di, milijardi ljudi svijetu.

Dvijehiljadite godine Svi da će budućnosti biti lažu i Svi g ovore jardi. koji bolje, zavaravaju. ćemo morati životni standard. budućnosti bit će ra-' smanjiti Najveći grijeh Kada iz budu nafta i sipništvo. zemlje iscrpljeni ugljen, industrijska poljoprivreda neće moći A i danas svakom opstati. poskupljenju pri poskupenergije i i stočarski Pesimisti tvrde da se ljujupoljoprivredni proizvodi (žito, mlijeko). i od korisne samo dobipravcu, materija energija mijenjaju jednom energije drvo kad vamo samo nastanu nekorisni i tu npr. beskorisnu, plinovi izgori, nazivamo korisne tako pojavu (preobražaj entropijom energijebeskorisnu). i žive zemljišta, pesticidi nastajeentropija uništavajuzemlji organizme, i tla. da će pronaposljedica jezagađenjeosiromašenje Optimistinadaju ći novi neće izvori okolinu. da će iskoristiti koji zagađivati energije Vjeruju sunčeva nadu i veliku bi se stvorila polažu energiju energija koja spajanjem elemenata bez kao kod radioaktivnih elemenata. (fuzijom) zagađenja, fuzije U neki »biološku novije vrijeme stručnjaci entuzijasti poljopzagovaraju života ili »ekološku se brine za na rivredu«, koja očuvanje Zemlji poljoprivrebrine okoline od se Prema du«,koja očuvanje zagađenja. biološkoj poljoprivredi tla živi žive u alplodnost uvjetuju organizmi, mikroorganizmi koji tlu, i i crvi. ge, gljivice, bakterije, praživividljivi Najviše organizmi organizama dubini ima od 5 do 25 centimetara. tlu u humusu žive i bakteriU patogene bolesti kod i kao npr. klice spore kojeizazivaju je, ljudiživotinja, bedrenice, i tetanusa razne or(truske) bakterije.

Korijenje gnojne biljaka izlučuje tvari kao što neke ganske aminokiseline, šećer, alkaloidi, koje vitamini, te oni više neke mikroorganizme djeluju povoljno, razmnožavaju, djetako da svaka vrsta ima oko mikluje odbojno, bilja korijenja njoj svojstvene razne enzime i razne Mikroorganizmi pakizlučuju antibiotike, roorganizme. tvari ima organske kojepotiskuju drugemikroorganizme: Mikroorganizama tlu vrlo mnogo i oni celulozu tvari u u šerazgrađuju organske njemu(npr. i hranu. hranu ćere)pripremaju biljci Biljka apsorbira (upija) kojajoj odgovai to ra i organske mikroorganizama supstance, međudjelovanjem korijeBiološka da tlu tvari poljoprivreda dokazuje nja. organske trebaju do minerala i nego prehranubiljaka potpunorazgraditi, elemenata, Time što može sastojke kojebiljka raspasti organske apsorbira. biljka upihranu bolesti i štetnike. ona razne kojajojodgovara, postaje jati otporna Kad tlo mineralna i oni remete mikrobiološku dodaju gnojivapesticidi, ravnotežu i neravnoteža među elementima između pojedinim nastaje (npr. i ili dolazi do elemenata suvikalijamagnezija) pomanjkanja pojedinih (npr. šak dušika i fosfora bakra znači da u zemlji bakar, manje zemlji smanjuje takva hrana kod može i izazvati ga biljka ljudiživotinja oboljemanjeupija, rak i Prema tla zahvatima kosvim tome, plodnost postiže nja, neplodnost). aktivnost tvari. Namikroorganizama raspadanju organske jipospješuju kad tlo fosforna i i dodaju dušikova, kalijeva protiv, koji gnojivapesticidi uzeti hranu elemente i mora na uništavaju mikroorganizme, biljka otopljenu može birati hranu slabi i ne kojajoj odgovara, uslijed osjetljitoga postaje 5

bit će ih već

na

nam

6 mili-

u

u

u

u

u

a

se

se

se

u

za

na

razne

su

na

se

a

na

u

—

se

u

ne

za

samo

na

na

se

u

u

a

a

se

na

se

u

ona

va

razne

bolesti.

Prema

u

na

poljoprivredi upotrebljava tome, biološkoj 1. Samo da se mikrobiološka aktivnost površinsko oranje, neporemeti sitnih živih Svaki sadrži gram (djelatnost bića). plodnogzemljišta milijune humusu oni bakterija, gljivica, algi kojeodržavaju plodnost tla, djesvojom latnošću hrane tvari i time organske rastvaraju biljke.

Rigolanjem pakpreokreće i narušava mikrobiološka na se izbasloj gornji ravnoteža, površinu tlo živih mrtvo U (bez bića).biološkoj poljoprivredi cuje primjenjuje»podričime oranični mikrobiološka i čuva ravnovanje:tla), produbljuje sloj se:

u

se

a

se

se

samo

teža.

69

u biološkoj poljoprivredi poslije izmjenjivati treba ili obaviti zelenu da se tlo djetelinsko- smjese posijati gnojidbu, dušikom.

Osobito treba koristiti zdravu hranu i obogati kojadaje jeftinu soju, travne i tla. za temeljac je plodnost treba 3. Za nalazi mnoštvo u kompost, kojem gnojenje upotrebljavati razni se trava, mikroorganizama.

Kompostiraju slama, pljeva, otpaci: svježa lišće iz šume i i pepeo, kuhinjski fekalije, kosti, otpaci, drugo. perje, Materija iz žive neživu Ono i obratno. što energija neprestano prirodu struje materije se tlu žetvama mora se vratiti. Inače se tlo a oduzima, osiromašuje glavna žrtva koncu odvoze se u čovjek.

Poljoprivredni je proizvodi grad, organski velikih budući da odlazi smatra kanaliotpad gradova bezvrijednim, i mora.

To velika i Problem organrijeke zaciju, ljudska glupostrasipnost. je komunalaca samo i zdravstveni već proskogotpadanije problem problem, blem svijeta.

4. Biološka vršiti otpoljoprivreda (odabiranje) nastoji selekciju biljaka bolesti. razne pornih biljne 5. i se Odbacuje potpunoprimjena umjetnih gnojivapesticida, jermiješto se odražava strukturu tla. Mineralna mikropopulaciju njaju tla, gnojihumus.

Livade va ne se i Komsamo stvaraju razrijeđenom gnoje gnojnicom mineralnim se razgrapleksnim prirodnim (KPMG),koji polagano gnojivom izvrše hraniva a đujepomoćumikroorganizama, biljke selekciju koje im To su bazalt i druodgovara. mljevene silicijsko kamenje(granit, stijene, ima svih elemenata i mikroelemenata g0), kojem potrebnih biljkama.

Upothektar.

U Švicarskoj koristi se tona na se odavno rebljava Urgesteinmehl, koji kao ima sastav iz Nila. plodni mulj žetve tlo ne 6. ostati odmah treba nego ga poPoslije golo, smije zasijati ili ga strnim raznim slaostacima: »malčiranjem« usjevima pokriti (zastiranje) i i da se tlo zaštiti od mom, sijenomdrugimotpacimamljevenim kamenom, od od sunca, čuva od zamrzavaisušivanja,nepovoljnog padavina, utjecaja služi kao malč hrana i tla. nja, mikroorganizmimaunapređuje plodnost 7. Hrana načelima biološke zdrava hraproizvedena poljoprivrede je sastava mikroelemenata i vitamina, te na, uravnoteženog minerala, životinje i od bolesti.

Neka gospoi ljudi obolijevajudegenerativnih civilizacijskih darstva takvu hranu bez mineralnih i i proizvode upotrebe gnojivapesticida kao »makrobiotsku hranu« prodaju jeskuplje (zadulji život).

8. Za štetnika ne u suzbijanje upotrebljavaju biološkoj poljoprivredi već razni Tako zlatice cipesticidi, biljni pripravci. suzbijanje krumpirove od ma se raznih insekata molposipa pepelom zlatica,uništavanje (uši, služe od i jci) čajevi koprive, pelinapreslice. načelima biološke Proizvodnja bilja poljoprivrede jošusvojena nije U biološka kona zapadnimzemljamapostoje svijetu. pojedina gospodarstva vrše Danas većine i pokusi. jima jemišljenje stručnjaka poljoprivrednika da dobivati visoke bez mineralnih i jenemoguće prinose gnojivapesticida. se otrovni. su Nastoje upotrebljavati pesticidi koji manje krmivima.

Naše livade skromne livadama i neOpskrba daju prinose krme ma toku za čitave zadau dovoljno prehranu goveda godine.

Najvažniji tak kod da se količina nas i to kvalitetne. proizvede dovoljna je krme, Gdje to trebalo bi livade u oranice s godje moguće djetelinskopretvoriti tako veći i kvaliteta se s više dobivaju prinosibolja smjesama, jer bjelančevitravnim Također treba iskoristiti zeleni krmni i kukuruz, sirak, postrne kelj usjeve, ratarskih kultura lišće i šećerne drugo.

Nuzproizvode (kukuruzovinu, glave treba na silirati. i repe) prikupiti, isjeckati, oplemeniti vrijeme 2. Plodored

treba

žita

i

se

se

u

—

na

a

se

u

na

na

same

u

-

.

a

na

ne

se

za

sa

za

na

u

se

na

na.

70

Košnja

livada.

Košnju

livada

treba

obaviti

što

češće, puta, j er da trava veće količine u sebi ima sirovih te bjelančevina, vlakana, manje je Prvi otkos treba obaviti u rano Ako atmosferske su hranjiva. proljeće. prilike treba prvu i silirati. Ako livade kasno kose nepovoljne, zadnju košnju (kontada se hranidbena slamom. sa srpnja) vrijednost izjednačuje sijena Sijetreba sušiti i dosušivati ventilatorima. napravama (kolci, žice) štaglju Kod 25% se čimbeproizvodnje mlijeka pripisujegenetskim (nasljednim) 75% hrani i U boljoj nicima, hranjenju.razvijenim razumnijem zemljama shvatili su da se sa a dabjelančevina najviše dobije travnjaka mlijeka, putem leko Ali biti povezana s intenmanjeputem proizvodnja mlijeka zivnom ratarskom krmnih kod proizvodnjom, pomoću međuusjeva, plodoreda i i što djetelinsko- smjesama spremanjem kvalitetnog silaže, sijena važno zimi. prehranu je travnim krava.

Za da mogu hranu niHranjenje govedajespecifično upotrijebiti ske i da mogu iskorištavati hranjive vrijednosti (zelenu krmu,sijenosilažu) krmu sirovom vlakninom i da mogu isbogatom (zelenu krmu,sijenosilažu) korištavati krmu sirovom vlakninom te da bogatom (celulozom) mogu vlastitu osim hrane bjelančevinu bjelančevinaste upotrijebiti nebjelančevinastu i ureu.

Krave treba hraniti individualno npr. dušik (amide) (pojedinačkoličini masnoći prema suno), izmuženog mlijeka, mlijeka, stadiju bređosti, i ikod norme za prehostaju,vrijeme telenja, uvođenjamliječnost.

Postoje hranu krava rad srca, života.

Uzdržne pojedinim razdobljima potrebe (za težini te držati prema crijeva, mišića) određuju krava, jeekonomičnije maviše Krave treba hraniti kvan ego njevisokomliječnih krava, niskomliječnih. litetnom voluminoznom hranom dobivenom vlastitom na kodomaćinstvu, može do 4000 litara se 3500 bi trebalo jom postići mlijeka godišnje.

Nabavljati samo mineralno-vitaminske dodatke.

Vlastite koncentrate treba (kukuruz) sačmama ili oplemeniti bjelančevinama (uljnim 75:25). superkoncentratom krave 6—8 treba zasušiti. Za suSuhostaj.

Mliječne tjedana telenja prije krave treba hraniti skromno dobrim livadnim samo sii djetelinskim hostaja da krave dođu Silažu treba ili u jenom, srednje gojidbeno stanje. izbjegavati je davati hrana manjimkoličinama, jer je manjkaju nepotpuna, b jelančevine, minerali i vitamini.

Koncentrate treba ne se suhostaja vrijeme davati, jer krave utoviti, otežava Ako susmiju jerutovljenost telenje. vrijeme krave to se može ne Za hostaja pravilno hrane, kasnije vrijeme ispraviti. vime odmoriti se od krave nakon treba suhostaja dojenja, telenja proizvesti dobro vitamina i imunih tvari da mnogo mljezivo (s bjelančevina, tele, oboli danima Pravilna za prvim života). prehrana suhostaja osposobljuje kravu da lako oteli živahno te da krava oboli tele, poslije telenja mijeni tvari da i da te da brže i (ketozi), m lječnija postane lagano preboli babinje, lakše ponovo Zato krava za treba stvoriti rezervu oplodi. vrijeme suhostaja minerala i zato kravama voluminoznu krmu treba davati i minevitamina, ralno-vitaminske dakako soli. dana treba krai dodatke, Tjedan telenja prije hranu će hraniti i dodavati svaki dan privikavati kojom poslije telenja više koncentrata po od dobar za polakilograma (posije).

Napoj posija je stolice. Za i dodatne se daomekšanje suhostaja vrijeme izvršavaju mjere: t j. doza vitamina E. Ako krave sklone su omekša(velikih) vanje A,D, oboljenju treba dati udarne doze vitamina D. Za zaštitu od kostiju povanju zaostajanja u selen se vitaminom E. steljice suhostaju daje 3 do

mla-

5

a

se

cem no

na

u

a

mesa.

mora

za

za

u

u

u

se

—

u

za

ne

se

za

ne

mora

za

ne

u

ne

na

se

uz

a

vu

na

s

71

higijenske mjere Telenje Telenje. i nečistoća krave kanal unesu da bakterije.

Prije (čistoćom), porođajni sat teletu treba raskužiti. Jedan krave. treba Pupak zadnji kraj telenja oprati miteletu dati svakako bjelančevinama, mljezivo, jerjebogato poslije telenja da zaštite zaraznih i zaštitnim tvarima vitaminima bolesti, protiv neralima, života. danima tele prvim treba očistiti i maternica Za (babinja) Babinje. vrijeme puerperija izlazi ako iz dana poslije telenja, plodnice Mjesec stanje. smanjiti prijašnje da veterinara treba krava i ako ne nečista sluz ili se preju pozvati goni, gnoj gleda. dobro dana Prvih sedam poslije telenja Prehrana početku laktacije. lucernino i dobro kao davati kravama probavu sijeno. posije napoj bolju je hrana razna od 7. do 21. dana se U »uvodu« (sidruga laktacije postupno daje taobrok i i krepkomhranom, laža, pivski trop drugo)počinje povećavati Prehrana mora kođer početku laktacije sačme). (smjese žitarica, postepeno dolazi do vrha biti obilna to uslijedi mliječnost (najviša laktacije jer vrijeme lita4000 krave Tako oko 6 do 8 laktacija čija poslije telenja). jegodišnja tjedna svaki Koncentrati se 17 do 20 litara vrhu ra mlijeka. doje laktacije mlijeka kravama Kod treTu nas dan štedjeti. smije povisuju polakilograma.

Na mada trenutno 20 litara kao da ba davati hranu dajumanje. dnevno, doje krava način se zapravo koju moguća mliječnost, najveća odgoji razvije, taj krava Ako osnovu može prema mliječnosti. naslijeđenoj postići svojoj Svakodnevnikakvom može veću ne prehranom. postići mliječnost, davati i treba kravama no bjelančevinasto-mineralno- dodatke, kod treba davati i stočnu Svakako kvalitetna. ako krma sol, dovoljno vitaminske nije običNakon naročito ako ona vapnenac.

3 tjedna kisela, hranjenja silažom, je kidan te se svaki kod no daje krava, »razdojavanje«visokomliječnih počinje krava dok više odgovara povećamliječne logram smjese(avansiranje), hraniti po normama, krave se prepočinje Poslije tograzdoblja njemmlijeka. krave obično U toliko tome ma laktacije dajumlijeka.početnomrazdoblju stvahrane koliko onoliko za konzumirati mogu jepotrebno omršave, jer davati 20 litara bi Krave tako velikih količina mlijemlijeka. koje mogle ranje oko će 15 hranu 10 samo litara, ipak dojiti proizvodnjulitara, ka, dobiju mršaviti.

Zato će i će iz 5 litara početi tijela (lojamišića). podmirit vlastitog bolesti tvari od i i omršaviti Krave 50 mogu (mršaoboljeti kg, mogu mijene te mogu vost, ketoza, uslijed otpornosti, oboljekostiju), omekšanje smanjenja Krave ili vimena. maternice ti i od Smanjena jalove. najčešće postanu upale nadmože slabe ishrane ne se u kasnije početku laktacije, uslijed mliječnost, od 47% da krava 100 dana oknaditi.

Računa daje mlijeka ukupne prvih 20%.

100 dana samo 100 dana 33%, posljednjih proizvodnje, daljnjih godišnje hrane. dobivati krave kad U trebaju manje laktaciji, poodmakloj manjedoje, ili oranica livada hranom hraniti zelenom krave s trebaju Ljeti dodavati i minese

treba

krava

kod

obaviti

što

uz

strože

ne

u

u

se

na

:

na

za

s

se

u

u

na

se

za

ne

nema

ona

za

se

a

*

sve

ne

a

za

a

a

u

se

a

uz

se

eventualni

dodatak

ralne

dodatke

stočne

soli. Ako

Uz

koncentrata.

fosfor). (kalcij Ne

i

se

krave

stalno

drže

treba

tu hranu

treba

zaboraviti

u staji,

svakako

svakako ni

svakodnevno

treba

davanje

dati i vitamin

silažom

D. Zi-

treba

hranjenja pak sijenom, treba znati da silažom Kod davati i3 dnevno je kg sijena. hranjenja najmanje mineralima ali siromašna dobro ona bjelančevinama, energetsko krmivo, je kai te da ima i mikroelementima mangan premalo dr.) (bakar, natrij) (kalcij, silažu treD. i vitamina vitamin uz krave rotina Stoga A)a (odkojega stvaraju Od dodatke. ili dobro ba davati sijeno bjelančevinasto-mineralnovitaminske mi

72

se

krave

hrane

silažom

i repom.

Kod

PRILOG,

Obavijesti mljekara...

25, 1991.

iz

o.

Dukat

D.p.

iz

Novosti Ivanić

Zagreb

Mljekara

»Dukat«

mljekare

Grad U

Grad

Ivanić

općini mljekara organizator jeproizvodnje »Dukat« uložila kupamlijeka.

Tamošnjim proizvođačima mlijeka mljekara je novčana sredstva da se robnu znatna usmjere brojna gospodarstva proizU tome »Dukat« Osim novčane izravne vodnju mlijeka. je potpunosti uspio. obnove »Dukat« i veliku pomoći kreditiranju gospodarstva jeosigurao stručnu U Grad Ivanić u mlijeka.spomenutoj pomoć proizvođačima općini bili ovi ožujku proizvođači mlijeka: mjesecu »Dukat«

1 ot-

na

u

u

su

Ime

i

litara 4.506 3,823 2.487

selo

prezime

Čemernica Šarampovo Okešinac

Josip Balug Delinić Josip Ivan Lepan

BST

bezmasnu

Opaska: biti niža pisima smije kratica

označava

od

ne

suhu

8,50!

—gustoća

% masti

4,06% 3,62% 3,37% tvar

10289.

BST \

1,0296 1,0280 —

mlijeka, kojaprema

8,95

9,00 8,51 pro-

hladnjaci Ugrađeni u

Pri

vozila

uzoraka

iz seoskih

sabirališta

do

mlijeka laboratorija prijevozu »Dukat« bilo znatnih Uzorke obično stručmljekari poteškoća. prevozili je zaduženi određena što znatne novmljekare područja, jeuvjetovalo njaci čane troškove i veliki Te vremena. su gubitak poteškoće riješene ugradnjom vozila cestovna hladnjaka sabiranje mlijeka.

Hladnjak jepriključen akumulatora tako hladnoća te u vozilu uzorpotrebna energiju je osigurana ka. svako Žičane sabirno uzorke te se za »kutije« dobija proizvođača mjesto označeni »Dukat«.

Do sada uzorci su samo dopremaju laborarij mljekare dva vozila za te sabiranje mlijeka ugrađeni hladnjaci bilježe zapažanja vozača i stručnjaka. u

su

za

u

za

na

u

u

se

Raskužba U

sisa nakon

mužnje

dr. Berislava

veću

knjizi Majića»Upute mužnji bolju proizvodsisa nakon se raskužba preporuča posebnomljevkasmužnje, njumlijeka« tj. sredstvom tom bočicom raskužbu umaču sredse sise krave posebno raskužbu.

Tako od vrlo stvo otvor sisa i se zaštićujeinfekcije sprečavaju U česte vimena. i upale zemljama razvijenim govedarstvommljekarstvom sisa nakon raskužno sredstvo obvezno i smatra umakanje mužnje gotovo je »Dukat« nabasastavnim se djelom higijenske mužnje.

Zbogtogajemljekara vila boce raskužbu ih zainteresiranim sisa i prol jevkaste dijeli spomenute izvođačima besplatno. .

sa

za

o

za

za

i

u

se

s

u

za

25

pretvorbe

PRILOG,

ekonomije

zadružne

Model

1991.

26—32,

Model pretvorbezadružene ekonomije pogodne posjeduju površine proizvođača mlijeka Goda Vas zadruge »Crnkovec« primjeru Poljoprivredne stvo, odlučili Velikoj ha 10.000 dat 1 i ha troškova 11 je rici, prihoda (no prikaz podiže voćnjak koja obratiti i Za savjet sličnu aktivnost. dakle, možete odlučite da m?)potaknemo investiciju 1990. godine. zadruge je stručnjacima koja započela Velika »Budućnost« Gorica, je Črnkovec, započela zadruga Opća poljoprivredna ekonomi11 ha nasada 1990. zemljišta (zadružna vlastitog godini podizanje jabuka ja). iz sredstava AIZ-a, poticanje razvoja poljoprivrede, investiciji toj U sudjelovala Kako

od

mnogi

Vas

u

na

smo

voćar-

za

na

na

se

na

se

=

ove

na

u

za

je sa

osigurati Zadruga. inflacijezapočeta investicija se nije mogla i zadrugara. završiti zaključitis privatnim koji će ugovora

je trebala

30%, a ostatak

djelovanja nasad druga je privatnika kapitalom Prema Zadruga prijedlogu obveze: strane preuzimaju ugovorene slijedeće stalnog

Zbog odlučila

Zadruga

okončati

i Za-

poduzetnicima,

osigurava:

:

Črnkovcu

nasada

prvoj godini investiranja, što je već

podizanje zemljište i čini 46,6% 1990. izvršeno ulaganja; godine nabavu ukupnog repromaterijala; završetak i investicije; mehanizacije osiguranje radne snage usluge i osiguranje nabavu prozajedničku mehanizacije usluga reporomaterijala izvodnju; i stručni rad, nadzor pomoć; zadrugomplasman jabukazajednici poduzetnikom. obvezuje: Zadrugar-poduzetnik troškosredstava završiti investiciju (1991 — ulaganjem dvije godine biti 1 tako da će 2.

3), kalkulaciji održavanja nasada prema približno ulaganje (prilog 1992) 50 50 posto. u

—

i

u

—

za

—

za

—

—

sa

u

—

se

za

za

—

ve

:

U

sredstava,

60%

god.

50% troškova snositi

1991.

treba

a

u

1992.

40%

sredstava.

god. godine proizvodnje i usluga rad troškovima te ručni materijala mehanizacije (30%), poduzetnik obavlja sredstvima (20%); sudjeluje odnosu 50 posto.

50 realizaciju 1 dobit dijeliti Zadruga obvezuje: nasada završetkom nad održavanjem osigurati stručni rad, pomoći nadzor (1991—1992. godina); dvije godine od 1993—2007. svake snositi 50% troškova godine (upravilu proizvodnje godine i osigurava PZ mehanizacije); repromaterijal usluge nabavlja odnosu 50 50 posto. realizaciju 1 dobit pravilu dijeliti i toku investicije i zadrugari) zajednički kontroliraju odlučuju Ulagači (Zadruga i i financiranju —

od

svake

(u pravilu

1993—2007.

u

sa

u

—

:

se

—

—

za

—

u

—

u

:

o

proizvodnje.

organiziranja

kalendar

materijala (te cijenik utvrđuju godine po kojima obračunava proizvodnja. ručni Ukoliko rad, osigurat će i rada

i

normative

Svake

radova)

se

zadrugar-poduzetnik

osigura

ne

ga

Zadruga

pri-

poslova mjenjivajući cijenik može vrijeme trajanja ugovora zajedničkoj proizvodnji Zadrugar1993—2007. po hektaru. kupiti po cijeni 10.000 DEM zemljište otplatu god.) (od poduzetnik od 15 trajanju godina. zakup omogućuje dugoročni Umjesto kupnje elementi osnovni strana obveze Navedene ugovora budućeg ugovorenih oblika zadružsuštini pravni akt je vlasničkog pretvorbu ulaganju, koji jedničkom ovim vlasništvo privatekonomije koja je sada zadružno u putemtransformira koje zadružne do važno Tim budućim vlasništvo. principe, je ugovorom kraja poštivati i naročito kontrola i demokratska to raspodjela dobiti, upravljanje dobrovoljnost, i interesa između interesa ravnotežu naći to znači zadrugaraodgovarajuću Zadruzi: Nekoliko Zadruge u cjelini. podataka ulagača na

osnovi

normativa.

'

o

za

na

u

se

su

o

za-

za

u

ne

a

no

a

su:

o

26

.

pretvorbe

Model

zadružne

PRILOG,

ekonomije

1991.

26—32,

Crnkovcu

Opća poljoprivredna zadruga godine, oko 30 ima i isto toliko radnika, blizu 100 zaposlenih zadrugara otprilike kooperanata bez statusa zadrugara. bavi ratarskom ekonomiji igospodarstviZadruga vlastitoj proizvodnjom Zadruili zadrugara, te stočarstvom isključivo posjedu zadrugara kooperanata. i skladišta 1 ga posjeduje vlastite reprodukcijskim prodavaonice opskrbljuje zadrugare robom.

Dosta stočarstvu. i pažnje materijalima drugom Zadruga poklanja selekciji nasada U nastavku 11 ha. podizanja i kalukulaciju dajemo održavanja jabuka PZ i Podizanje i održavanje 11 ha jabuka ulaganjima poduzetnika zajedničkim PZ Velika Gorica te zajednička površinama Črnkovec, proizvodnja »Budućnost«

u

je 1960.

osnovana

na

se

na

ma

u

na

na

Ulaganjainvesticije nasada i 1.

Podizanjeodržavanje

I.

u

u

god. prvoj

1990.

—

1) (Prilog 1,777.930,00 din.

—liha

161.630,00 din.

iha

—

poljoprivredna zadruga»Črnkovec« nasada 2.

1991.

2) (Prilog Uzgoj drugoj god.

—

Završila

u

—

1,147.300,00 din.

—iliha —iha

104.300,00

din.

80.600,00

din.

3,811.830,00

din.

Zajednička ulaganja poduzetnika nasada 3.

1992. u trećoj god.

(Prilog 3) Uzgoj —

—

—iha

Zajednička ulaganja poduzetnika 4.

11 ha 3 Ukupnaulaganja god.(od1990— PZ od 1992) (46,6%) toga: Poduzetnici (53,4%) 5.

1 ha po Prosječna ulaganja od PZ (46,6%) čega: Poduzetnici (53,4%) —

za

u

1,777.930,00 din.

—

2,033.900,00 din.

—

346.530,00 din

—

161.483,00 din.

—

185.047,00 din.

Prilog 1990. godini [1. god.)

1.

Troškovi

i

podizanja

Red.Vrsta br.

održavanja

nasada

jabuka

Jed. materijala, usluge mjere

po

1 ha

u

Cijena Količina mjere jed. po

UKUPNO din.

Materijal

Sadnice 2. gnojivo NPK 8:26:26 3. gnoj <Stajski 4.

Kolci iskolčav.

1.

za

5.

6.

=

Žica za

iskolč.

Vezivo

PVC

7.

8.

Herbicidi Toxaten

9.

10.

11.

Fungicidi Insekticidi Ograda betonski stupci

—

—

noseća

žica

kom.

kg kg

2000

kg kg lit. kg kg kg kg

21,00

50.000 50

0,60 10,00 7,00 50,00 150,00 120,00 300,00 250,00

30.000,00

50,00 6,00

68,500,00

3,00

6.800,00

_

kom.

kom

1.900

39.900,00

10

30 10 10

15 10

130 100

500,00

70,00

1.500,00 1.500,00 1.200,00 4,500,00

2,500,00

600,00

pretvorbe

Model

zadružne

—

—

—

pleteća

žica

ekonomije

1,25 m

bodljikava tanka žica žica

V:

PRILOG,

26—32,

a

tm kg kg

400

40,00 7,00 7,00

70 10

#4

16,000,00 <

490,00

70,00

Ukupno

materijal:

Teški

112.130,00.

mehanizacije

Usluge *

traktori

sati traktori Srednji sati Ukupnomehanizacija

12.

13.

Radna

15 40

500,00 300,00

7.500,00 12,000,00 19.500,00

snaga

Ukupno poslovi)

14

1991.

—

radnici

(razni sati

1.000

30,00

30,000,00

SVEUKUPNO

161.630,00

Prilog 2

održavanja nasada Troškovi Red. Vrsta br.

jabuka

po

1 ha

Jed.

materijala, usluge mjere

u

(2. god.)

1991.

Cijena Količina mjere jed.

UKUPNO

po

din.

Materijal 1.

NPK2:1421

2

KAN

popunu =Sadnice 4.

Fungicidi 5.

Insekticidi = Herbicidi 8.

— Vezivo 7.

PVC = 8.

Razni — materijal Ukupnomaterijal 3.

za

kg kg kom. kg kg kg kg

1.200

400 100 20 X

20

10

25

6,00 3,50 25,00 400,00 300,00 300,00 200,00

7.200,00 1.400,00 2.500,00

8.000,00

6.000,00 3.000,00 5.000,00

5.000,00 *“*

38.100,00

Usluge mehanizacije

9.

10.

Teški

traktori

traktor = Srednji

sati sati

10 40

1,000,00 700,00

Ukupnamehanizacija Radna

28.000,00

38.000,00

snaga

—

(razni

Radnici

11.

10.000,00

poslovi) sati

470

60,00

28.200,00

Ukupno

28.200,00

SVEUKUPNO

104.300,00

radnici

Prilog 3.

:

br.

Vrsta

Jed. materijala, usluge mjere

Cljena Količina mjere jed. po

UKUPNO din

Model

pretvorbe

ekonomije

zadružne

PRILOG,

26—32,

1991.

Materijal 1.

NPK

2

KAN

kg kg kg kg kg

= Fungicidi "4.

Insekticidi Herbicidi 5.

Razni 6.

— materijal Ukupnomaterijal 3.

6,00 3,50 400,00 300,00 300,00

1.200

400 20 20 10

7,200,00 1.400,00

8.000,00“ 6.000,00 3.000,00 5.000,00 30.600,00

Usluge mehanizacije

7.

8.

Teški

sati sati

traktori

=

Srednji traktori

40

mehanizacija

Ukupno Radna

10.000,00 28.000,00 38.000,00

'

snaga

200

(razni poslovi)sati

—

Radnici

9.

1.000,00 700,00

10

60,00

12.000,00

.

Ukupno

12.000,00

SVEUKUPNO

80.600,00

radnici

.

Ta

amortizacije

II. Obračun

Amortizacija

nakon

obračunava

se

15

investicije tj.od

završetku

godina, po

godine. od 15 godina 3,811.830,00 din. investicija daje podijeljena Ukupna iznos amortizacije godišnji

1993—2007.

'

sa

-

—

zaliha

—

din.

23.102,00 din.

Iha

za

—

254.122,00

proizvodnje

III. Godišnji obračun

roda

tj.od

proizvodnju godišnju 60% i od oko 30%, 1994. oko 1993.

Urod uroda. kao treće 1995. počinje godine godine 100% ili 40.000 1995. kg/ha. godine do 1993. uroda od će 15 trajat Ugovor godina početka proizvodnji zajedničkoj 2007. godine, 1 kada je 17 godina, trajanje ugovora uključe dvije godipredviđeno ukupno trajanja investicije (1991 — 1992).

2. Troškovi proizvodnje 1.

Kalkulacija proizvodnje

odnosi

se

punog

na

u

sa

sa

o

*

—

se

a

ne

15)

materijala (prilog 1 rada

Troškovi

195.600,00 din.

2,151.600,00 din.

iha

za

—

4

zaliha

—

Amortizacija —

—

Ukupni

—

Cijena koštanja

Cijena

23.102,00 din.

254.122,00 dim

iha

zaliha

troškovi —

3.

Za

po

koštanja po

Za

iha

218.702,00

2,405.722,00 din.

zaliha

jedinici 1 ha

din.

proizvoda

Ki

218.702,00 din.

29

pretvorbe

Urod

PRILOG,

ekonomije

zadružne

Model

iha

po

26—32,

1991.

40.000

kg din.

Cijena koštanja kg

5,47

1

po

4. Prihod

polkg

—

po I ha zaliha

—

—

40.000

9

x

(1 9,00 din.

DEM)

360.000,00 din.

==

3,960.000,00 din.

5. Razlika

Ikg 1ha

po

—

—

11 ha

za

—

547= 3,53 din.

—9—

—po

—

360.000

218.702

—

3,960.000

—

141.298,00 din.

=

2,405.722

=

1,554.278,00

din.

Prilog 4.

Kalkulacija

proizvodnje

.

Red. Jed. Vrsta br. materijala mj.

Cijena Količina mjere jed. po

%

UKUPNO

Materijal 1.

NEK

2

KAN

3.

UREA

4.

Herbicidi

kg kg kg kg kg kg

7:14:21

= 6. =Fungicidi Ambalaža 7.

Insekticidi

5.

8.

2.000 400 300 10

30 50 2.500

kom.

materijal

Razni

6,00 3,50 5,00 4,00 4,00 5,00

12.000,00 1.400,00 1.500,00 4.000,00 12.000,00 25.000,00

14

35.000,00 5.000,00

95.900,00

Ukupnomaterijal

49,03

Usluge 9.

10.

Traktor

teški

Traktor

srednji

—

sati sati

15

50

1.000,00 35.000,00 700,00

15.000,00

usluge

Ukupno Radna 11.

5.

.

25,56

snaga

=

poslovi) (razni radnici Ukupno Sveukupno Radnici

sati

70,00

710

Kalkulacija investicija iproizvodnje

a)

50.000,00

za

poduzetnika

po

49.700,00 49.700,00

25,41

195.600,00

100,00

I ha

Investicije —

—

b)

ulaganje 1992. ulaganje UKUPNO INVESTICIJA u

80.600,00 din.

184.900,00 din.

proizvodnje godine iznose 1993. —2007.

50% od din.

Troškovi —

104.300,00 din.

investiciju u investiciju

1991.

svake

od

218.702,00

din.

109.351,00 tj.Podni Bolin task

c)

Realizacija —

1993.

—

30%

pa50%

uroda

=

=

108.000,00 din.

54.000,00.

Model

pretvorbe

d)

Razlika

x

ekonomije

zadružne

.

54.000,00

1993.

—

109.351,00

—

e) Realizacija 1994.

PRILOG,

1991.

26—32,

uroda

50%

pa

55.351,00 din.

—

'

60%

—

==

216.000,00 din.

=

din.

108.000,00

=

f)

Razlika 1994.

—

&)

108.000,00

109.351,00

—

=

Realizacija

din.

:

|

uroda

100%

1995—2007.

—

1.351.00

—

pa50%

360.000,00

=

din.

180.000,00 din.

=

h) Razlika 180.000,00

1995—2007.

—

Rekapitulacija

u

din/I

109.351,00

—

70.649,00 din.

=

ha

God.

Ulaganje

1991.

1982.

104.300,00

Troškovi

Prihod

proizv.

— 80.600,00 _ 109.351,00 -

1993.

-

1995— 2007.

-

_

—

104.300,00

-

-

80.600,00

54.000,00

55.351,00

_

-

1994.

Razlika

109.351,00

108.000,00

-

109.351,00

180.000,00

+

1.351,00 70.649,00

(tj. godine proizlazi nastala razlika uložena te negativna druge investicija, dvije prve godine dvije godine i troškova, što će moći vratiti kroz 4 good 1995—1998. tj. godine prebijanjem prihoda din. dine din. što iznosi Iz ovog

da

računa

će

od

se

uložiti 241.602,00

1991— 1994.

din,

se

70.649,00 Ili,iskazano

282.596,00 ulaže

po

današnjem

tečaju u

DEM,

poduzetnik dotroškovi i ništa 1994 1993. 6.000 DEM, 1992. 9.000 DM, prihodi jednaki), (odnosno ili toku 14 biva od 1995. vrijeme trajanja ugopo 8.000 DEM ukupno godina godišnje maksimalno da DEM. 112.000 poštuje tehnološTo, dakako, pod pretpostavkom klimatske i ka uvjete. optimalne disciplina DEM,

u

po

12.000

1991. su

a

za

u

se

vora

uz

6.

Kalkulacija

a)1990.

investicija i proizvodnje

po

PZ

po

1 ha

Investicije investiciju

161.630,00 din.

b)1993—2007. proizvodnje 50% od iznose

218.702,00 din.

ulaganje u

Troškovi

tj.

109.351,00

din.

c) Realizacija uroda

1993.— 30%

pa

d)1993.

108.000,00 din.

=

50%

54.000,00 din.

=

Razlika

e)1994.

54.000,00

109.351,00

—

55.351,00 din

—

Realizacija —

uroda

60%

pa

f)1994.

216.000,99 din.

108.000,00 din.

=

50%

=

Razlika

.

108.000,00

g)1995—2007

—

109.351,00

:

—

==

Realizacija

,

—

urod

100%

360.000,00 din.

=

pa50%

180.000,00 din.

=

h) Razlika 1995—2007.

1.351,00 din.

180.000,00

—

109.351,00

e

=

*

70.649,00 din.

Model

PRILOG,

ekonomije

zadružne

pretvorbe

1991.

26—32,

din/I ha Rekapitulacija u

Zod

Ulaganje proizvodnje

:

1990.

1991.

1992.

1993.

1994.

1995-— 2007.

Iz

'

_

-

—_

_

_

55.351,00 1.351,00

će

od

se

negativne

tj. u

1995—1997.

70.649,00

(tj. godine što i troškova 1993. i 1994. realizacije god.), toku 3 po 70.649,00 dinara, što iznosi godine

proizlazi razlike te da

od

—

_

-

vratiti

—

-

— _

moći

211.947,00

:

-

-

računice

od

Razlik

— _ — 109.351,00 54.000,00 _ 109.351,00108.000,00 + 109.351,00180.000,00

.-

investicija 1990. godine, se

Pril

161.630,00

ove

će

Troškovi

.

din.

din.

uložiti 218.332,00

1990—1994.

u

današnjem tečaju, god. troškovi i prihodi 1991. (odnosno jednaili od 1995. toku 14 dobiva 8.000 DEM vrijeme trajanja ki), 112.000 DEM. godine godišnje ukupno maksimalno tehnoTo, dakako, poštuje ugovora da pod pretpostavkom -loška i klimatske uvjete. disciplina optimalne i kalendar radova Prosječan normativ 1 ha Ili,iskazano i 1992. ništa, u

a

DEM,

PZ

u1993. 6.000

ulaže, po 1994. g. ništa DEM,

u

1990.

DEM,

18.000

u

su

za

u

se

uz

za

Red. Ma br.

'

pose

Ručni

Jed. mjere

radova

—

Rok

Trajanje din. sati

Iznos

mjesec

radovi

= ha 2. grana <Skupljanje ha Utovari odvoz 3. grana — istovar Utovari 4. min. sat gnojiva — 5.

Rasipanje umj. gnojiva sat = herbicidom sat 6.

— Prskanje (2 puta) sredstva zaštitu i 7. =Priprema zaštita (0—10 puta) sat 8.

(2 = Trovanje puta) sat glodara 9. = Popravak sat ograde Dovoz ambalaže 10.

— sat Berba 40.000 11. = sat kg Utovar 12. sat plodova Istovar 13. sat plodova 14.

—Nepredviđeni sat poslovi sat Poslovi 15. = formiranja krošnje 1.

Obim

Zimska

rezidba

kom.

.

1.700

ILI III

142

1

ILIIII

30

1

ILI

20

II—Vi1XI

5

II—VIXI

10 4

za

Ukupno

ručni

Rad

IV— XI—II IX XI—II

30 -

IK—XI

6 3 20

X

300 40 40

20 40

radovi

710

mehanizacije

Teški

traktor E

međuredna

16.

Jesenska

17.

Tanjuranje traktor Srednji

18.

19.

20.

21.

obrada

Zaštita

= Tanjuranje =Frezanje Razni prijevozi

Ukupno

rad

:

sat

5

XI

4.000,00

sat

5

III

4.000,00

20 5

IV— VIII,

18.000,00

IV—

VII

3.000,00

5

V—

VIII

3.000,00

10

IK—X

sat sat sat

sat

.

60 mehanizacije Ž. inž., F. Meštrović, inž, Đ. Vezmar, dipl.

Mataga, dipl.

6.000

38.000,00

dipl.inž.

količina

dolazi

i nedostatka

do

zdrav-

prevelikih (preko kg) sijena stvenih i mlijekaproblema plodnosti. problema, smanjenja Kalivodi treba Prema 20 litara ljeti: mlijeka lucerne 30 2 10 1 + kukuruzne + zelene kg prekrupe Livadnog sijena kg 1 + kg posijakg; Zelene lucerne 15 2 30 + silaže kukuruza + kukuruza 3,8 kg kg prekrupe + 1,5 kg posija kg; kukuruza suhi 2 3 trave 55 + + 3,5 kg posijakg. klip Livadne kg silaža

25

za

—

—

—

Za

20

4

mlijeka

litara

5

—

6

—

silirani

leguminoza (lepirnjača) kg sijena kukuruza 1 + Benural 6,8 kg + sačme 0,6 kg; klip soje kg livadno 6 trave 25 + + 3,5 kg sijeno kg prekrupa— Sjenaža kg + Benural 0,2 kg; kukuruza lucerke šećerne 40 Silaža lišća i 5 + + kukuruz repe kg sijeno kg glava + Benural 0,3 5,2 kg kg; mljeveno kukuruza 1 livadno 12 + 5,5 kg, pšenične Sijeno kg prekrupa posijekgi dodatak Benural 0,4 kg; kukuruza lucerne 5 livadno 7 5 + + + kg kg sijeno kg prekrupa Sijeno 1,5 kg; posije Livadno 10 10 + kukuruzna + prekrusvježi trop kg sijeno kg pivarski dodatak 1 + Benural 0,4 kg; pa 4,5 kg + posije kg lucerne 20 Livadno 6 6 + kukuruzne + + repa kg kg sijenokg sijeno dodatak 3 + + Benural 0,2 kg; 1,5kg prekrupekg posije kukuruza lucerke + 3,5 13,5 kg + stočne 20 repe kg kg prekrupe Sijeno Kukuruzne

—

treba:

zimi

silaže 20

kg

7

+

+

|

zrno

7

—

8

—

9

—

10

—

11

—

+

12

—

180

urea

Livadno +

180

g.

sijeno kg 11

g

+

uree.

pivski trop kg 10

+

kukuruzna

prekrupa kg 4,5

dodavati

poprivikavati valja trebaju goveda je ili silažom davati ureu kukuruznom vodi). (opasno prekrupom je miješanu može biti i otrovna te biološkom stočarstvu Prema urea hrana, je jeumjetna oko Od 470 g sirostvara 180 grama uree govedo nije uputnoupotrebljavati. ili 380 grama to vog proteina (bjelančevina), probavljivog je sirovog proteina ili suncoksačme 40% 1120 grama 950 grama uljane proteina zamjena od 17% proili 2240 grama suncokretove sačme 34% sačme retove sa proteina Na

se

ureu

više

dana

i

u

s

a

a

za

sa

za

teina.

ukla-

krava, koje mliječnih problemi držanjauzgoja Postoje bi povećala mliječnost: da njati, mliih i selu su vlažne i 1 za na potrebno je držanje zagušljive Mnoge staje krava i osposobiti pravilnu ventilaciju. preurediti ječnih bolesne i zato i često su krave latentno 2 su (skriveno) slabije doje Mnoge i i loša hrana a uzrok hranjenje. neodgovarajuće jalove, jenedovoljna treba držati čisto i dati Vime krava na sekreciju, pregledatiporemećenu teško vimena znaci oboljenja zapažaju. jer prvi i obrada često Primarna 3 proizvodnje jenehigijenska mlijeka mjestu stalna muzača. i kontrola potrebna poduka je Livade kose dolazi samo kosom.

Livade slabo i na 4 se se se njeguju njih kvalitete. kad trava i ostari i prekasno, jeslabije manjejevrijedna sijeno Livade treba češće kositi do 5 se suši (zastarjeSijeno (3 puta). primitivno ventilatotrebalo bi sušiti ili dosušivati na napravama lo) zemlji, krmna treba uvrštavati Da se rom. djetelinskopoveća baza, plodored radi održai -travne međuusjeve.

Uzgojsoje valja proširiti smjese sijati tla kao i hranu stoku Silira za i ljude. bjelančevinastu vanjaplodnosti selu. malo treba i na proširiti tajpostupak kod

treba

i

se

—

—

se

na

—

—

a

se

na

u

se

73

5

—

tjedana telenja.

NijejuuputNeopravdano prije je može kao da dobro nastaviti previše hraniti, doji, suhostaju jer dobiva mineralno-vitaminske pododatke, koji potrebne ugojiti, će trebati iduću trebni da zalihu minerala i vitamina, koja joj nakupi za mljeziva punovrijednog početnupovećanumliječnost,stvaranje Na teleta i redovite plodnosti.početku laktacije odgoj održavanje krmi i krave štedi i se pravilno opravdano dobrojkrepkoj deficitaran Kukuruz te ga bjelančevinama (manjkav) povećadoje. je treba s uljnim bjelančevinastim koncentratima, njemliječnosti miješati sačmama (75:25). veterinar Premzl, Dragutin zasušiti

ne

no

kravu

6—8

se

u

su

a ne

za

za

ne-

za

se

ne

na

raz-

za

Proljetni Velesajam u Grazu posjetilo Velesajam Grazu, Austriji proljetni Hrvat450 područja sjeverozapadne jeprviputpribližno poljoprivrednika dovezlo »Generalturista« autobusa ske. Deset zagrebačkog je najmodernijih Slavonske i Grazu iz okolice Siska, Petrinje poljoprivrednike Velesajam Ivanić Grai Nove Gradiške, Bjelovara Podravine, Kutine, Popovače, Požege, Sv. Ivana i Sesveta, Zeline, Krapine drugihmjesta DugogSela, da,Vrbovca, sastali Svi autobusi Varaždina i Čakovca. se, prema Hrvatskog Zagorja, nastavili te su na programu, Šentilj zajednički vožnju graničnomprijelazu bio i Među Grazu. prema Sulimanac, Stjepan poljoprivrednicima je gospodin izvanredno Hrvatske.

Sabora potpredsjednik Republike Putovanje organiradnika komora zirali Privredna mljekarskih Udruženje gradaZagreba, komora kao i Privredna »Generalturist« Štajerske. zagrebački Hrvatske, međunarodni

Glasoviti

u

u

s

na

u

su

su

Izložena

14

stoka

u

dvorani

16

Međunarodnog

proljetnog velesajma

u

Grazu

Kus

:

=

.

.

=

=

Kan)

o

Frontlađer

s

:

j

Eurokipp Laistungsbuntei dasentra slarke

sv!

..

€.

e

*

Poljoprivrednici iz Hrvatske Ivana

Lackovića

Po

poklonili su

Privrednoj komori

Croate

dolasku

Velesajam

Štajerske

sliku

umjetničku

Grazu

gospodina Stjepana iz Hrvatske osobno su dr. Aleksandar ljoprivrednike pozdravili gospodin te Huber Gščtz, predsjednik Međunarodnogvelesajma Grazu, gospodin Privredne komore U dobrodošlici Schwab, Štajerske. potpredsjednik srdačnoj iz Hrvatske boravak su i poljoprivrednicima poželiliugodan uspješan posjet Na dobrodošlici domaćinima zahvalio se Sulivelesajmu. gospodin S tjepan manac tom znak zahvalnosti i prigodom, pruženo poljopg ostoprimstvo rivrednicima iz komori iz Štajerske Hrvatske, Privrednoj predao umjetničku sliku slikara Ivana Lackovića Croate. našegglasovitog Gotovo šest sati iz Hrvatske velikim zanimapunih poljoprivrednici vrlo su Posebice razgledali njem zanimljivu sajamsku p riredbu. poljoprivje rednike oduševila dvorana bila izložena 16, ovce, kojoj goveda, konji, ribe i vodama i perad prirodnimumjetnim Austrije.

Nadalje, poljoprivrednici iz Hrvatske znalački mepogledali najsuvremeniju poljoprivrednu izloženu na otvorenom U dvoranama hanizaciju golemom brojnim prostoru. tematske izložbe životu doVelesajma prikazane posvećene udobnijem i gospodarstvu. tvrtke nudile su zdravu hranu s Brojne kušanje zajamčeno potpuno Nudila se na i vina i prirodnim sastojcima. kušanjeglasovita štajerska piva, i U dvorau Štajerske proizvoditurističkoj poznati ponudi Austrije. jednoj ni i hrvatski su obrtnici u. komore izlagali sklopuRepubličke privredne Hrvatske.

Iako bio radni dan 29. bio preje (ponedeljaktravnja) Velesajam je što dalo draž. pun posjetilaca, jepriredbi posebnu iz Hrvatske rastanku na su domaćinima Brojni poljoprivrednici poručili »Dolazimo i Velesajam!« jesenji na

u

Sulimanca

i po-

u

u

na

|

s

u

na

su

raz-

u

su

su

u

mu

na

su

na

Zlatko

Mašek 75

Čatečki izGrabrovog Potoka Magdalena U blizinie ;

lu

Grabrovu

malom

Ludine, u

Potoku

nalazi

se-

se

gos-

podarstvo MagdaleneČatečki koje na proizjeusmjereno govedarsku vodnju.

U trenutno se gospodarstvu 4 10 junice uzgaja krava, rasplodne i 3 teleta. Od čistok10 krava su pet simentalke crno-šarih. i: rvne pet Crno-šare krave nabavljeneprije nekoliko godinapreko mljekare »Dukat« iz SR GospodarNjemačke. vlastitih stvo ima 10 približnojutara toliko se oranica, još obrađuje vlastite Znatne za potrebe. najmu su

a

količine

u

silira

kukuruza

ljikom položećem silos veličine12 3 je

silosu.

u

BC

se

681,

nema

na

stab-

sa

Položeći

3,5 metara. silira hibridni kukuruz x

Obično

se

x

kojeg,

međutim

trenutno

tržištu.

:

eo

U

nalazi

Ohlađeno

gospodarstvu hladnjak mlijeko. mlijeko kodnevno odvozi »Dukat«.

Prilikom iz se mljekaru mlijeka preuzimanja svakodnevno »Duse uzima se analizira hladnjaka uzorak, koji laboratoriju katove« sadržavalo što mljekare.

Mlijeko 4,0%masti, je je mjesecuožujku znak izvanredne U 1990. kakvoće. kakvoća bila dobra: godini mlijeka je se

za

sva-

u

u

u

mjesec I.

2764

II.

1944

II.

IV. V. VI. VII. VIII. IX. X.

XI. XII. ukupno

—

mlijeko

litara

%

mliječne

masti

4,09% 4,07% 4,05% 4,00% 4,02% 3,94% 3,95% 3,66% 3,84% 3,88% “3,88% 3,92% 3,90%

2183 2180 2586 2758 2819 3484

3260 35505 2695

2530 32.100

i redovite školske obaveuz Čatečki, Magdalene Josip, Sin trenutno u na reze, vrsni poljoprivrednici.

Josip je armiji odsluženju roka. Možemo ustvrditi da ovo na svu dovnogvojnog gospodarstvo, sreću, će nastaviti ima nasljednike koji proizvodnju gospodarstvu.

Dva

sina

Nikola

su

u

Zlatko

76

Mašek

.1 svibanj —

međunarodni blagdan rada

proslavepovodu zapažene gradovima brojnim rada. To u — blagdaspomentug blagdana je povijesti svibnja međunarodnog U slave radnici kako i 101. zagrebačkom perivoju blagdan. građani put dan su Maksimir su cijeli sudjelovali koji gotovo Zagrepčani, okupili brojni i folklornih vrlo grupa, programu pjevačaglumauvježbanih zanimljivom i nudili namirnice s razini na su osvježavajuća roštilja Ugostitelji visokoj limena ulicama da Dobro » ZET«glazba prošla Zagreba. upozoriti je pića. je Maksimiru. do sve proslave a, središnjeg mjesta Hrvatske

U

su

bile

1.

u

na

se

u

ca.

u

sv

Uspješno starenjeuz pravilnuishranu Gotovo

da

kada ćeu tome jesigurno ulogu zašto i kako mo, malo znamo odnosa o detaljima Međutim, starjeti. j oš uvijek ishrane i starenja.

Jedno mi ne stižemo u starost u stvari zajesigurno: odjednom.

Starenje kad završi u dobi. Kao što ishrana u ranom počinje kasnoj rast, mladenačkoj rast i u od 20. u dobi djetinstvu usmjerava razvoj,srednjim godinamaživota, može ona to kako na ćemo godinenadalje, presudno u tjecati starjeuspješno ti. ishrana

može

imati

vitalnu

u već duboSpomenimo, primjer, degenerativnih oboljenja starosti: zubni i bolesti srčana mesa, koj karijes zubnog povišeni oboljenja, krvni i i tlak, upalazglobova, osteoporoza (šupljikavost omekšanje k ostiju) vida. da nisu dio slabljenje Zanimljiva činjenica je bolesti uvijek procesa te Neka datuma i su čini se da su starenja. oboljenjanovijeg najčešće posljedica načina na suvremenog života, primjer prehrane. na

neka

od

TI

i Epidemija bolesti, fenomen, primjerice, je većinom hranu.

Učesna ona ograničen područja gdjeljudi jeduzapadnjačku talost raka želuca i također debelog dojke, pokazuje jakugeografsku crijeva, Ti oblici relativno su raka, rijetki povezanost. primjerice, Japanu.

Međutim, kod SAD tih malo se prve japanskih doseljenika broj oboljenja generacije dok su za američkih povećava, kasnije građanajapanskog porijekgeneracije la šanse da umru od tih oblika raka iste kao Amerikanca.

Krisvakogdrugog američka i način života. vac prehrana je ima s što sve za Čovjek godinama zbogtoga manjepotreba kalorijama, fizička aktivnost i masa stanica.

Muškarci i žene u šezdese smanjuje njegova setim i sedamdesetim života trećinu kalorigodinama trebaju otprilike manje kad su imali dvadesetak.

Mišićno tkivo tkimasno nego pomalozamjenjuje ja čak i kod osoba i aktivne i vo su koje dalje kojenemajuprekomjernu tjelesnu da li se težinu. i tvarima za Međutim, istodobno smanjujepotreba hranjivim nitko ne zna. to čini se (vitaminima, mineralima, bjelančevinama itd.) još Kod se starijih ljudi probavnomsustavu, smjenjujesekrecija &manjuje minerala i kao i akse i a možda kalcija, drugih crijevna resorpcija vitamina, tivnost nekih više enzima. vitamina i minerala a Zbogtoga, bjelančevina, ili isto biti može da se živi zdravo ako i ne Čak zadovoljnd. potrebno manje tvarima ostane s potreba hranjivim dobi, nepromijenjena nastupom starije da se tom života obično ionako u vidu imajući razdoblju jedino manjejede, da kvaliteta biti mora nego prehrane bolja jelogično prije. srčanih

žilnih

relativno

nov

u

u

u

—

—

za

u

Brojni hendikepi starijih

osoba

Umnogim zemljama hendikepiran koji navike izravno i biti nena mogu utječe jedenjaprehrane.

Financijski prihodi da ishranu. i slab osnovnu dovoljni osiguraju odgovarajuću Upalezglobova vid mogu otežati i kupovinu znatng pakovanja, kuhanje namirnica, otvaranje obroka.

Slabi zubi i slabo zubne uveliko otežaserviranje namještene proteze i žive da troše puno Mnoge osobekoje vajužvakanjegutanje. gubevolju i napora na kuhanje. osnovnih Čestrezultat svega togajesmanjenunos u organizam hranjivih česta kod oba sastojaka.

Anemijazbogmanjkaželjeza spola.

Djelomije čan B može vitamina biti uzrokom mentalne kod nekih stakonfuzije manjak Nedostatak mastima Di vitamina uzrokočesto rijih ljudi. topljivih A, E, je "van vrlo siromašnim žia prehranom mastima, bogatomkolačima, tijestom, biti star često

:

znači

biti

na

način

same

vremena

u

taricama.

Brojne koje studije, toku, hranjivih ispituju sastojaka u hrani i života. Između i užežese: odnos nagorene duljine ostalog ispituje hrane i raka vlaknastih tvari u hrani ne donona želuca; uloga metabolizam; masnoća i raka i sa u hrani dojke, debelog ateroskleroze; mogućnost crijeva šećerne bolesti količine i šećera u hrani mogućnost prevencije smanjenjem tlaka količine soli u hrani. Također povišenog krvnog prevencije smanjenjem eventualna različitih se u prouloga hranjivih sastojaka ispituje usporavanju stanica kao i u cesa genetskih zaštiti organizma, starenja protiv mutacija.

Ako budu te i nutricionisti sve studije uspješno obavljene, liječnici, drugi bit će u utvrditi vezuizmedobijene stručnjaci, uspoređujući rezultate, stanju đu faktora i procesa i utvrditi reprehrambenih čovjeka optimalni starenja žim će moći znatno ishrane, koji pridonijeti produljenju ljudskog vijeka.

Vaš liječnik su

78

u

odnos

različitih

Rezultati izvlačenja I kola nagradne igrečasopisa Mljekarskilist Rezultate

je komišija Matija predsjednik, inž. član PZS i Vera Volaproizvođač; Stjepan dipl. komisije Zagreb Deneš, inž. član rić, dipl. komisije, Udruženje, Zagreb. dana i 10 21. s radom u sati, Komisija jezapočela svibnjautvrdila: 1. da 242 jeukupnoprispjelo odgovora; 2. za utvrđeno 27 nagradnuigru je zgoditaka; muzni odredila 3. za uređaj; je zgoditak glavni 1948. a točan lista 2.

4, točan iz odgovor broja Mljekarskog jepod a) dana. godina, 305 lista iz 3. pod b) odgovor broja Mljekarskog je I kola utvrdila da su poduslijedeća igre nagradne sponzori Komisija je za Franc opreme zeća: »Krmiva« Šebenik privatni proizvođač Zagreb; vlasnik: Zorko Križevaca, firma Damir; iz »Estel« privatna staje Ljubljana; Ve»Zdenka« »Sirela« Zagreb; Varaždin; »Vindija« »Agrocoop« Bjelovar; iz 1 »Ledo« »Dukat« liki Zagreba.

Zagreb Zdenci; 12 i iz Ukupno zgoditaka glavnunagraduosiguralo jeUdruženjesvojeg Fonda za nagradnuigru. utvrđeni dobitnici: su zgoditaka Izvlačenjem utvrdila

u

Pršir

sastavu:

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

REDOSLJED NAGRADA

IME

I PREZIME

DOBITNIKA

NAGRADA

MJESTO

nagrada Komplet majica Alojz 28."

Paket »Dukat« Čorba proizvoda Ljubica Virje »Dukat« 25 Barbara Milić Paket Ivanec proizvoda Koprivnički Me Paket »Dukat« Slavko Brezović Šišljavić proizvoda Paket Dušan 23. proizvoda Dragičević Šljivoševci »Vindija« Vrbovec “Paket 22" Šimek proizvoda »Vindija« Dragutin Ivanka Paket 21 = proizvoda »Vindija« Panjkret Pregrada Paket Latin 20" »Zdenka« proizvoda Vinko Konjšćina Kanta za 1." mlijeko Dragutin Jakopović Bukovje 18."

Kanta za Marki mlijeko Marija Popovača Kanta za Lukić KLA Šišljavić mlijeko Josip Kanta za Vinko Glavina 6. mlijeko Prelog 15."

Kanta za Kata Siščani mlijeko Vujanović Marica Juraić Kaniška Iva M" Kanta za mlijeko Kanta za 13" Branka Glatki Zrinski Topolovec mlijeko 12" Kanta za Novosel Desinec Gornji mlijeko Dragutin 1% Kanta za Branko mlijeko Filipović Trojstvo 10."

Kanta za Đuro Gradec mlijeko Lisjak 9."

Kuharić Krašić Trammasmjesa Josip Slavica Mavrin Berek 8, 25 Mlječna kg zamjenica Grover za telad 50 Zdenka Šofić Sveti Ivan Žabno AE kg Grover zatelad 50 6" Katarina Kovačić Mala Subotica kg Hektrični Pavušek Sa Stjepan Sunja pastir Kanta 251 Perošević 4. Šaš Dragica mlijeko Kanta Antun Klemenčić 251 Ka: Ribnik mlijeko Požeške Sesvete 2 Peter Kundakčić za krave Pojilice I NAGRADA NEVENKA KOPRIVNICA — UREĐAJ ZAMUŽNJU PANIĆ

27.

—

Ledo

Bartolović

Gola

Ea

00

ZA

|

.“

0.

1

za za

5.

79

o dobitnike posebno obavijestiti

mljekarskih Udruženje naćinu zgoditaka. podizanja iz obuhvaća II kolo 4, 5, i 6. Mljekarse odgovore broja Igra nastavlja. odobaviti će kola lista.

II se u dobitnika kolovozu,prispjele Izvlačenje skog želimo više sreće.

Vam veći odaziv do 15. kolovoza. govore i Očekujemo radnika

će

sve

za

Uredništvo

NAGRADNI

KUPON

IME PREZIME PROIZVOĐAČA I

KOME

PREDAJE MLIJEKO NAGRADNO PITANJE:KOJA PASMINA KRAVA DAJE (U PROSJEKU) NAJVEĆU KOLIČINU MLIJEKA?

—

Odgovori:a)Simentalska b) Holsteinc)Montafonska frizijska

(crnošara)

--

Zakružiti točanodgovor!

Izdavački

savjet:

ta, dipl.vet.

Ivan Mašek,

Bratanović, dipl.inž., Stjepan Brlek, dipl.inž.Vesna Jovanovići-BunBolić, Antun Miroslav Hadžiosmanović, dipl. inž., dr. Berislav Majić, dipl.inž., doc. dr, Mirza Miljanović, dipl.vet., Slavko Pehal, dipl.inž.,Petrić Vlado, dipl.inž., Miljenko Turk, dipl. dipl vet.

Milan

mr.

Stjepan Denet, dipl. inž., Nada

Kobre,

Vuković Svoboda, Dubravka

inž,

Uređivački

odbor:

Glavni

i odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava

i uredništvo:

dipl.inž.

Stjepan Deneš,

urednik:

dipl.inž.

Vera Volarić, Udruženje

pretplata

Mjesečna

Caput, dr. Mirza Hadžiosmanović

Brčić, dipl.inž., dr. Pavao

Mirko

mljekarskih radnika

Zagreb, lica za

Republike

424-420 31/III, tel. i ustanove

privredne organizacije

kao

primjeraka

45.000

Tisak:

Grafička

.

80

poor

iznosi

6,00.dinara

mjesečno

škola, Zagreb

sekretarijata Republičkog ski list oslobođen je plaćanja poreza

Rješenjem

i za

:

:

Tiraž:

re

za

prosvjetu, kulturu

na

promet.

i fizičku

kulturu

R. Hrvatske

broj

5249/1-1972., Mljekar-