Mljekarski list 6-1991

KA

ori

de

Ava

s

Ea

4

'

m

A

:

i

e

Sve

je manje

krava

na

DAR ;

'

vašnjacima

u

Hrvatskoj

+

N

PRA “e

Prihranakukuruza u nepovoljnimklimatskimuvjetimaovog proljeća kukuruz

kada

i

počinje gnojiti jesen: činjenica Svim&jepoznata od više zavisi koliko i činitelja. kojimgnojivom fosfora i količine Zadatak (P20.) potrebne jesenske gnojidbe jeunijeti kukuruza kako bi ga biljke ravnomjerno sloj, (K2O) ukupni'oranični kalija sister način Na se čitave tokom korjenov ravnomjerno taj usvojile vegetacije. koristi sušni oraničnom čitavom period, bolje. podnosi bolje sloju, razvija fornalaze u tlu u više ili kao i hraniva se hraniva dodata manjetopivoj koja mi. brže ima unosi Dio dušika se organskih razgradnje koji jesen ulogu aktivnost dušika tla. Doza biološku time ostataka ukupnu povećava biljnih ovise o može dati se mnogome sadržaju tla, teksturi, tipu jesen koja 50—100 tla. Obično obrade i načinu količini oborina tvari te daje ganske da se u unesen treba voditi računa svakom ali dušika jesen slučaju kg/ha Dušik vode. unesen u dušik što pospješuje jesen, manjeispirepodzemne i dio se u biljni tla, životinjski svijet biljnih ostataka, ugrađuje razgradnju većina će se dubinu tla. Na dio se isprati koju slojeve najveći ispiredublje drui i terena strukturi količini zavisi dušika o nagnutosti oborina, tiputla, da

se

u

u

u

:

u

a

or-

u

u

se

o

u

u

a

u

gom.

Jesen

oborina.

rasporeda posebna godina je visokim relativno bio s vrlo malo i veći dio zime temperaturama oborina, je trebaTa većem ostao dušik pa je sloju. spoznaja je postotkupovršinskom toNakon ozimih kod la biti prve prihrane usjeva. posebno prisutna doziranja U tom od 50 dana. kišni paperiodu ga jenastupio je period gotovo dugi pravi i a učinilo vrlo teškom što 1/m? lo od 200—450 dugom, zbog oborina, jesjetvu tlima nekim Na često i tlima bilo težim oborina učestalih presijavanja. je trebalo već neke da intenzivne potoliko bile oborine su površine zasijane je dušik U takvim obaviti bi kako se novo ponovo uvjetima sjetva. mogla orati, tlo u dušik i iz dušika dio te tlo u u tla, unijet mineralizirajućeg jesen, unijet tla i svakako u pristupanije slojeve premješten je dublje gnojidbi proljetnoj za Ova prvo slabo čan vrijedi konstatacija biljkama. razvijenim još mladim nasade i zatim prva proljetna gdje je višegodišnje kulture, proljetne veći s obilbude Da oborina. i zajedno problem prije obavljena prihrana da tako dnevnih do i došlo oborinama nim temperatura, padaprosječnih je nalaze kulture u ovom se kao ostale i tlu a svi u su usjevi procesi usporeni, čekati da znači To fazi kasne te momentu uputno nije razvoja. neishranjeni, i da iličekati se vrati iz da se dio dušika razjačaju svojim usjevi slojeva dubljih hraniva. veća dođu zonu koncentracija gdjeje korjenom čak ina obaviti čim više iz punu Nužno prihranu usjeva, prije razloga je ima zaTa do data dušika doza tlima onim sjetve.prihrana gdjejeplanirana isto a čim datak vrijeme dušika, koncentraciju optimalnu omogućiti prije tla.

Poznato i barem obaviti rahljenje) je (prozračivanje djelomičnu aeraciju da tlo i bilo da vrlo kiša da puno većeg zbog pokorice je često, je padala je izrazito zbito. prohoda broja što

bila

svakako

Ova

se

tiče

u

u

na

u

za

a

sve

rano

u

u

u

.

Izbor

mineralnih

gnojiva: |

dušična

to su: gnojiva

uglavnom namjenu 46%.

UREA AN KAN 33,5%, 27%, KAN-u i dati trebala bi i dušika oblicima Prema prema ANprednost teoriji od trebala bi i amidni ona sadrži urei. Urea tek onda kasnije djelovati dušik u, visoke klimatskim ovim međutim i AN-a lipnja, temperatuuvjetima KANtreba da velika toliko ne dušika brzina re i je amidnog transformacija vlaga a, 82 Za

ovu

treba

u

koristiti

a

>

očekivati

nikakve

tivne

tvari.

razlike, ukoliko dajebilo koje u istoj količini akgnojivo se

gnojiva: potrebnog

Količine

dosadaš-

činitelja, jasno Dozegnojiva ćei o sorti i hibridu o zalihi hraniva u tlu,tipu drugo.

Ipak gnojidbi, tla, njoj dati dušika.

Niže doze od 30—60 neće da su to doze kg/ha spomenuti neće biti ekonomski rezultat dušika adekvatan 60 a više od opkg vjerojatno to bi bilo ravdano.

Ako to želimo izraziti komercijalnim gnojivima 110—220 KAN 27% kg/ha 100—180 AN kg/ha 33,5% 65—130 46% UREEA kg/ha će ovisiti

od

svakako

više

prvo

o

o

mo

u

'

kiša,

Doza

dušika

će

svakako

zavisiti

tla i

i od

tipa

će svakako

onda

ukupnogplanagnojidbe, doza

planira jednaprihrana doza će biti niža. prihrane planiraju dvije kultura klimatskim kukuruza i ovim Prihrana drugih kako će biti tehnološki i ekonomski opravdana. pa

ukoliko

se

biti veća.

Ukoliko

se

prilikama sva-

u

inž. Ivan

dip.

Gašpar

*

Poremetnje u

|

radu buraga uzrokovane hranidbom preživača) (indigestije

jefermentacijska u kojoj burag(rumen) veliku važnost hrane.

Pritom vrši imajupreživanje dijela najvećeg razgradnja kontrakciradi sastav i mikrobiološki periodičkim Burag buragova sadržaja. želuca i u skladu s radom drugih dijelova složenog kapure(retikuluma) jama, rad cenNormalan i organa buragajepod utjecajem preživača. probavnih mehanički i kevažnost ali veliku sustava nervnog imaju vagusa), (n. tralnog traktu. završetaka živčanih probavnom preko mijski podražaji, nastati u radu mogu zbog: buraga Poremetnje veće količine hrane, lakomoguzimanja hralošom i naročito pokvarenom hranjenja hranjenja, nepravilnog može

Za

se

reći

komora

da

se

u

u

—

—

nom,

hrane, naglih promjena hranjenju stranim tijelima. oštećenja mehaničkog nakon obično hrane se i Lakomo izgladjavlja prežderavanje uzimanje ili razmacima i dužim hrane ako se nepravilnim životinja, životinje njivanja lakomom Hrana hrane. se količinama nedovoljno uzimanju pri nedovoljnim sažvateško slinom. žvače i slabo se nedovoljno probavljiva, Gruba, natapa Takva i i otežava hrana kana buraga preživanje. kontrakcije burag optereti toksične tvari i i izložena hrana plinovi. raspadanju, stvaraju trulenju je tvari u krv i do 0stoksičnih veće do Dolazi veoma upalesluznice, resorpcije i rada buraga). atonija labljenog buraga(opstipacija koncenkoličina lako Ako se hrane, probavljive većih prežderu životinje i lako trata s mnogo škroba ugljikohidrata, stvaraju probavljivih žitarica, maslačkiselina masnih octena, veće količine mliječna, (propionska, buragu što snižava i se utječe sadržaja,nepovoljno buragova pH vrijednost dr), Niska i sastav (pH mikroorganizama. pH vrijednost buragovih razvoj kao i slabi i preživanje, želja pokretljivost buraga, prestaje 4,0— usporava i hrane za acidoza). indugestije (kisele uzimanje 4,5) —

u

i sastavu

—

u

a

se

se

na

u

na =

preživača proteina. i lako lako količinama u većim su (nedozreli proteiprobavljivi topivi proteini dohranu takvu Ako nema i ni u urea, amonijaksl). hrani, mladojzelenoj veća stvara se i kvalitetnih lako buragu ugljikohidrata, voljno probavljivih se (pH buragovasadržaja povećava pH vrijednost amonijaka, koncentracija rad buraslabi i u amonijaka krv, prestaje 7,5— povećava resorpcija i alkoloza. alkalična kao se ga. Oboljenjejavlja indigestija 8,5), nalazi se između Normalna sadržaja (kiselost) buragova pH vrijednost Na i ovce utječu sadržaja buragova goveda). pH vrijednost pH 5,4— (za nedakle vrsta i sastav a zatim pufera k oji sline, izlučivanje prisutnost hrane, 7,3 odneutralizira utralizira kiseline, puferakoji mogućnost odnosno, kiseline, ili alkaličnih kiselih suvišak izluči da iz se spo.nosno, ogranizma mogućnost teško što acidobazična održava način Na se ravnoteža, jeponekad jeva. taj i kiselom koncentratima hrane osobito za krave se intenzivno silažom, koje količinom s većom mnogo mlijeka. alkalija kojeizlučuju hranidbene dobro izbalansirane važno da Veoma dobivaju preživači je vimineralima i s i potrebnim bjelančevina, ugljikohidrata obroke,dovoljno Uz hranidbu krme. voluminozne količinom kao i s taminima, odgovarajućom ako silaža naročito s nižom žitarice pa i količinama većim kiselija, silaže, je acido-' će od kiselih indigestija), pomoći održavanju (opasnost PH vrijednosti burasastava i bazične mikrobiološkog pH vrijednosti održavanju ravnoteže, BENURALA žitaricama hranu ako se gova 2,5— dodaje sadržaja, Kutina).

S(INA3,5% i razmacima treba davati obroke Hranidbene dovoljnim pravilnim Petrokemija količinama. sastada treba Posebno naglasitipreživačipodnosenaglepromjene mikrobii hrane sastava mora svaku pratiti promjena promjenu va.hrane, jer nekih U nedostatku sastava mikroorganizama, buragovasadržaja. ološkog i dolazi do u sastavu fermentacije hrane, nepotpune naglepromjene prilikom sluznice toksičnih slabljeburaga, oštećenja tvari, hrane, trulenja stvaranja treba prahrane sastava svaku i rada Stoga, promjenu buraga preživanja. nja 10—14 u titi dana,jer protivnom životinja trajanju razdoblje privikavanja može doći do indigestije. pojava može sinteza izostati, kao i neki mikroorganizmi, buragu Mikropska elementi. tvari pa i neke hrani ako npr., Tako, pojedini nedostaju hranjive mikrobsintezu vitamina sintezu važan kobalt veoma sumpor B12, je sl. hranidbi ureomi skogproteina pri hrana nastati i ako obliku Zdravstvene mogu indigestije poremetnje nakon hrane zelene toksične tvari kao: nitrate i nitrite sadrži neke obilnije (iz iz kiselinu i djeteli(npr. bijele cijanovodičnu glikozide gnojidbe), cijanogene dr. izvora iz raznih amine i ne), nadmova nastati i radu mogu (timpanija). zbog buraga Poremetnje u buraNadam vrsta skupljanjem plinova kojanastaje indigestije jeposebna završetživčane do dolazi čemu gu, pri pritiska obujmaburaga, povećanja nadma biUzroci rada i do ke mogu stjenci usporavanja buraga. buragovoj ti: iz nei refleksa izostanak plinova buraga(zbog izbacivanja podrigivanja hrane ili nedostatka tvari kih kojanadražuje grube specifičnih biljkama podrigivanja). refleks hranidbu žibrza s ugljikohidrata mnogo fermentacija koncentratima tarica, sadrže lucerna hranidba (djetelina, i sl.) koje pjenušave leguminozama dobro naročito ako se tvari, dajusočne, bujnih, saponine, prije cvatnje, i pašnjaka, gnojenihnavodnjavanih Hrana

može

sadržavati

i veće

U hranidbi

količine

to

uz

u

se

=

=

*

a

s

sa

u

u

u

:

ne

u

u

u

za

za

u

.

u

na

u

x

—

u

.

ž

—

—

84

uz

alergična stanja.

—

oboljenja, pojavu kiseline stvaveže neke i neke i plinoveburagu nadma,jer spriječiti pojave i rad mikroorganizama preživanje. buragovih povoljne uvjete radu sklone čestim Neke buraga posebno poremetnjama životinje visoka to čine: pohlepan gravidnost, (indigestijama).

Predispoziciju apetit, hladnoći nečista i i slabost izlaganje hrana, pokvarena životinja, viknutih i sl. životinja radu izazkod Posebno buraga značenje preživača imajuporemetnje konađu strana tzv. stranim se u vane Često buragovu tijela, sadržaju tijelom. biti različiti hranom.

To mogu koji predmeti slučajno progutaju japreživači ili radu mehanički prolaze hranu, pritiskuju buraga, zatvaraju smetaju stičesto Oštri strani žice i i oštri često probijaju predmeti šiljasti (čavli, sl.). bos potrbušinom, jake sraštavanje upalu, gnojenje, izazivajući jenkukapure, Zdravstvene love i sl. mogu retikuloporemetnje (Traumatski svim simrad i iskazati kao preživanja, oslabljeni buraga prestanak pritom peritonitis). i (sep(peritonitis) općegtrovanja upalepotrbušnice buraga, ptomimaatonije treba da se obrai upozoriti stoga tikemije).

Liječenje jeuglavnomoperativno, stranih i čistoću ti tijela prilikom uklanjanje pripremanja posebnapažnja BENURALA

Dodatak

S

hrani

u

može

ublažiti

i tu

i

pa

u

za

ra

u

su

za

nena-

umor

u

s

a

za

su

se

sa

na

hrane.

Dr.

Feldhofer

Stjepan

poljoprivrede razvitka programa Hrvatske

Polazne osnove

poljoprivrede Definicija Pod poljoprivrednu podrazumijevamo poljoprivredom proizi svrha i resurse poljoprivrednim optimalno gospodarenje vodnju čiji jecilj i i obnovljive pretvorbi organske energije. površinama proizvodnji i ponačin kako bi održala izvode i se dugotrajno pretvorba Proizvodnja tla i čista okolina. Zato gospodareprimjenjuje prirodna biogenost boljšala niskim zatvorenom mase krugu »inputima«. nje iskorištavanjem blazasniva na grana kojoj opće privredna Poljoprivreda jetemeljna ratardržavi i Poljoprivredu sačinjavaju gospodarski prosperitet. gostanje i i voćarstvo stvo i povrtlarstvo drugedjelatnosti. vinogradarstvo, stočarstvo, tretira kao Stočarstvo se preprvog djelatnost stupnja poljoprivredi i i tvorbe meso, prodruge mlijeko organske proizvedene materije energije izvode.

Ta se gospodarstvu, pretežno poljoprivrednom pretvorba odvija i korisnik stočarstvo proizvedene najveći energije. gdjeje iskorišmase poljoprivredi organske nastaje pretvorbe Drugistupanj ratarske ostatka ostaci) drugi biljni (slama, kukuruzovina, proizvodnje tenjem Proizvod druiz prvog i pretvorbe (gnojica). organske stupnja preostale tlu i tako dobiološko se vraća gog stupnja organsko koje gnojivo pretvorbe je tla. Tiobnovu trošeći lazi treći za biogenih svojstava pretvorbe, stupanj ekobez ostatka i nepovoljnog poljoprivredi, proizvodnja zaokružuje djelovanja. loškog iskorištavabiti treba Stočarska optimalnom prilagođena proizvodnja što racii to tako da po i plodored površina, njoj njupoljoprivrednih i te i plodproizvedena energijaobnavlja proizvodi onalnije pretvara dio stočarska osnovne nost tla. Takva proizvodpoljoprivredne proizvodnja je nje.

1.

osnovnu

mase

u

na

se

se

s

u

s

se

u

u

u

u

mase

u

mase

se

u

me

se

u

ravna

se

masa

85

farme

industrijske poljoprivredu ubrajaju farme tlom. Takve višessustava gospodarenja gospodarskog prostora bi uživati tržištu i truko štetno ovise smjele djeluju okolinu, isključivo države. podršku razvojnu U

se

osnovnu

stočarske

ne

iz-

van

2.

ne

o

na

Subjekti poljoprivredne proizvodnje POLJOPRIVREDNA

GOSPO-

proizvodnje poljoprivredne Subjekti multifunkcionalne Ona DARSTVA. proizvodne jedinice koje predstavljaju i to tako da kao nacionalnim dobrom, zemljištem gospodare poljoprivrednim stabili zaštita se profitsocijalna prehrana stanovništva, okoline, osigurava utvrditi veličine i strukturu zadatak nost. Zato poljopoptimalne jeprioritetan Tim vii način intenzitet rivrednih proizvodnje gospodarenja. gospodarstava, čitakve še što ne predstavljaju gospodarske poljoprivredi subjekti postojeći razvitka i mogu poljoprivrede. funkcije ciljeve nitelje koji osigurati nastala su pod utjecagospodarstva seljačka poljoprivredna Postojeća države. sistemskih po Zbog socijalističke ograničenja toga svojoj jem mala.

Po veličini ostala i suviše su proizvodnoj primjerenija orijentaciji svojoj S obzirom strukture. multifunkcionalnom europske poljoprivredne konceptu razvitakva za mnogo izgleda sadašnju nemaju usitnjenost, gospodarstva tak i tržišnu konkurenciju. državna kombinati su (društvena) poljoprivredpoljoprivredni Postojeći većim kompleksima, najčešće organizemljišnim kojaraspolažu poduzeća Nastali su kao rezultat agrarne razini zirana socijalizma strategije općine.

Zato razvitka poljoprivrede. konceptu koja temelji industrijskom kombinata ne okviru pogospodarenje provodi o ptimalno poljoprivrednih definirati kao oni i i se pa mogu vršinama, materijomenergijomradom, konceptu poljoprivrede. europske poljoprivredna gospodarstva kombipoljoprivrednim površinama, gospodarenja Zbog neprirodnog Oni su bili vezani izazvali nati su poljoprivrednog zemljišta. degradaciju neraciodržavnu njihovu poljoprivredi, kojajepokrivala politiku pogrešnu su

u

su

ona

na

na

na

se

na

se

u

ne

u

za

u

nalnost

i tromost.

krupnija gospodarstva razmjerno pripoduzetnička Poljoprivredna bave vatna specijaliziranom pretežno koja gospodarstva poljoprivredna Ona i rasvoćarstvo, cvjećarstvo dr.). povrtlarstvo, proizvodnjom (stočarstvo, vrlo dobro te i povezamehanizacijom opremljenim objektima bolje polažu i zadružnih tržištem putemprehrambene organizaciindustrije, trgovine od staračkih domaćinuzima Veći dio tih zakupzemljište gospodarstava ja.

Ova sektora i stava grupa gospodarpoljoprivrede. društvenog takozvanog ekonomski stava inajprofitabilnija. najvitalnija su

se

su

na

s

u

su

3.

razvitka

Programske

osnove

poljoprivrede

poduzetničprihvatiti obiteljsko Agrarnastrategija oblik kao ko poljoprivredprimarnoj gospodarstvo temeljni gospodarenja dio i morala Ona bi na poduzetničkih seljačkih oslanjati nojproizvodnji. ekološki i prokao i racionalni razvijala kompleksni koja gospodarstava izvodni sustavi po uzoru okruženje. europsko razvitka i pokemijskog koncepta socijalističkog industrijskog, Prijelaz ekološke i tržišne na predstavlja najbitniju poljoprivrede ljoprivredekoncept razvitka poljoprivrede. komponentustrategije zakonske i sistemske stvarati treba Zato sve agrarna pretpospolitika takvu tavke preorijentaciju: Hrvatske

morala

bi

i

u

se

su

se

na

s

za

86

Hrvatskoj. poljoprivredne proizvodnje rajonizaciju većina tanalazi malom relativno Na ekotipova prostoruHrvatskoj velike od različitih la plodprirodne područja plodnosti,ravničarskog Europe ratarsko-stočarske nosti prekobrdskonamjenegospodarenja, do stočarsku izvanrednim proizvodnju potencijalom prirodnim područja planinskog alima sa voćarskopodručja značajnim potencij mediteranskog sku i proizvodnju. povrtlarsku vinogradarkoličine kvalitetda Tome treba dodati dovoljne činjenicu postoje način vode za činitelji Regionalni uvjetuju gospodarskog navodnjavanje. i strukturu proizvodnje. poljoprivredne organiziranja i zaštitne i bilance Po proizvodnje, premije cijene, rajonima utvrđuju ekonomske politike. drugemjere okvire za izvršene osnovi 2. Na utvrditi poželjne optimuma rajonizacije razvitka Ako multifunkcijprihvati gospodarstva. strategija poljoprivredna kao sko i europskog gospodarstvo poduzetničko tipa poželjan obiteljsko veličine odrediti onda poljoprivrednih optimalne približno del, jepotrebno Za mei tome za politiku. prilagoditi razvojnu gospodarstavapojedine rajone i modelu diteransko npr., povrtlarske voćarskopodručje, bi kretati od veličina gospodarstva mogla obiteljskog poželjna proizvodnje vinogradarske veličina Hrvatske i ha. U 3—10 optimalna području sjevernesjeverozapadne gospodarenja mogla ratarskotipa gospodarstva obiteljskog tipu ha. Osim bi kretati od 20—50 + obiteljskih poduzetničkih broj izvjestan toga, stočarskog do okvisve ima svojih gospodarstava gospodarstava pretpostavkeširenje od 150—200 pa i više hektara površine.

Hrvatska će konkretnim podržapolitike Republika mjeramarazvojne takvih vati poljoprivrednih gospodarstava putem povoljnih okrupnjavanje kredita kreditiranjem dugoročnog zakupa, stimuliranjem kupnjuzemlje, načina i programa podsticaja. drugih razvojnih obiteljskih kombinate bi trebalo 3. gospoljoprivredna preobraziti Poljoprivredne na po gospodapoduzeća kompleksnim krupnaeuropska podarstva bi trebao složen proces, ne To će biti dosta mnogo godikoji potrajati renjem.

Dio i takva na, drugih rješenja. zemljišta subjekti postoje jer Hrvatskoj treba kombinata procesu pretvorbe usmjeravati poljoprivrednih kapaciteta nalaze interes i i koja gospodarstva poduzetnička obiteljska privatizacije ovih komi opreme dio Drugi zemljišta svojih gospodarstava. okrupnjavanju ha veličine 500—1.500 bi binata mogao gospodarstva usmjeravati zavisnosti noteženim u proizvodnoj optimalnoj orijentaciji gospodarenjem Ne može biti velikih indusi tržišnih iz zahtjeva. zemljišta kojaproizlazi tipa veliAktualan farmi izvan poljoprivrednog gospodarstva. jeproblem trijskih obzirom i to takvom na farmi sustavu čine i stočarskih gospodarenja, tipa i ekonomičnost. ekologiju obitelrazvitka i Hrvatska 4. Kada podrži koncept prihvati Republika tih ubrzava i potreba privatfarmi, prirodno privatnih jskihpoduzetničkih međusobno interesa da osnovi nih povesvog ekonomskog poduzetnika kako bi što i u zadružne mogli racionalnije organizacije drugeposlovne zuju izraz ih tržište. Zadružne i finalizirati organizacije proizvodeplasirati veće tako interesa ekonomskih koja gospodarstava, obiteljskih ostvaruju zadružne Zato vlastiti razvitak. rade i europskomokruženju ubrzavaju stimulira država oblikom koje poduzetništva poželjnim smatraju organizacije Država olakšice i određenim porezne dr.). putem (povoljni krediti, mjerama razvitak sustava pose(Vidi obiteljskog poduzetništva. zadružnog usmjerava ban prilogzadrugarstvu!)

1. Izvršiti

u

se

u

za

za

s

za

u

nas

ne

se

mo-

u

se

u

se

za

ra

za

u

s

uzoru

za

u

u

u

u

s

u

se

urav-

o

s

u

se

se

na

su

na

za-

se

u

o

87

gospodarstava poljoprivrednih jei te su: poljoprivrednim površinama obnovljivim materijama gospodarenje hrane izvoz, zaštita tla i vodotoka, stanovništvo, njeosiguranje energijom, zaštita i i i nacionalnih tradicije, regionalnih obilježja povijesne govanje i trarekreaciju, agroturizam, njegovanje đenjeruralnog prostora odmor, karakterističnih dicionalnih zanata, proizvodnja proizvoda, izgradnja manjih funkciIstaknute ostalih i pogona sadržaja. industrije, trgovine prehrambene i obiteljskog poduzetništva. najuspješnije ostvarujukonceptu je sadržaji svim gospodarenje raspoložioptimalno poduzetništvo Obiteljsko osigurava radom.

Također usi resursima: vim ljudskim mehanizacijom zemljištem, i ostale i mogu djelatnosdopunskeprateće pješno razvijati nepoljoprivredne karakteristike

5. Multifunkcionalne

za

ure-

za

u

se

se

ti.

obrt

prehrambeni poljoprivrede djelatnosti prateće Najvažnije te koji proizvodima, proizvepoljoprivrednodustrijatrgovina oblike tržne sirovine dene pogodne plasman finaliziraju poljoprivredne prehrambenim iskoi bitno da Pritom tržište i na organska materija energija potrošnju. je okolice. Sii da se ostacima procesa prerade zagađuje optimalno rištavaju može biti svom obrt i rovina početnom, primarindustriju prehrambeni li će da O ovisi tome obliku nekom višem ili u nom pretvorbe. pogoni obliku, biti se u proizvodnja, poljoprivredna gdje odvija prerade smješteniprostoru izvan tržišta ili će biti smješteni togprostora. pod utjecajem i indusobrt U prvu grupu mlinskoindustrija šećera, spadaju: i koni obrtničke prerada ulja, mlijeka, klaonice, industrija industrijske pekarški trija, ovi obrti i u i voća. Zato spadaju poljoprivrednu industrije povrća zerviranje država o i odlučuje uglavnomprerađuju proizvodekojimai proizvodnju zaštitnih rezervi, sistema materijalnih premijasubvencija. cijena, putem i Poseban pridaje organiziranju trgovineprometapoljoprivznačaj tržištržištu i izvoz. domaćem Razvijati proizvoda rednovlasZato će te i mogu subjekti. privredni najuspješniji unapređivati trgovinu prehrambenih težiti i nička subjekta stvaranju svakoggospodarskog logika poduzetnička Tržišrazvitak šanse otvara nove proizvodnje. koji modernogmarkentinga da i državu interesi i ekonomski subjekte gospodarske stimuliraju logika zadružna suvremenu svojih prodaju poduzeća veletržnice, burze, osnivaju proizvoda. stratetreba sadržavati Hrvatske države 7. dugoročnu Agrarnapolitika razvitka europi poljoprivrednih gospodarstava koncepciju gijuprogramsku skogtipa. i definirati država će U njoj strukturu, funkciju, mjestoulogusubjekata i zaštitne Osim rezerve, cijenematerijalne proizvodnje. toga, poljoprivredne iz razvitku i poljoprivrede podršku financijsku subvencije, premijeregresi, razvitka i će uvažavati specikoji strategiju fonda, autonomnogrepubličkog bilanci fičnost proizvodnje, utvrđivanje regionalni razvoj, poljoprivrede, i i osnovnih i kontrolu konsku poljoprivdjelatnosti funkcija pratećih podršku zaštitu i i zaštitu kontrolu zdravlja ljudi putemhigijenokolice, zemljišta rede, razvitak i službu stručnu za ske kontrole namirnica, obiteljskih usmjeravanje elemente. i druge gospodarstava kako i 8. Sada programsko pitanje prevesti koncepcijsko jenajvažnije vlasnički strukturu i vlasničku subjekataHrvatskoj proizvodnu postojeću multifunkcionalnih oblik i strukturni gospodarstapoljoprivrednih europskih su

6.

i in-

za

u

se

ne

u

za

one

se

za

na

za

na

za

.

za-

u

Va.

88

u

subjekatapoljoprivredi postojeće definicije predložene da se velika tako treba tih proces poljoprivredna započeti stanje subjekata, takvo će biti i gosposposobna koja prevedu manja preglednija poduzeća bi čime razini Pretvorbe bi trebalo sela, oživjelo provoditi darenje. i kao središte ko kulturnog zbivanja. socijalnog proizvodnog, naselje i stočarimati Osim ta povezanu biljnu gospodarstva trebaju toga, i sku mase organske gospodarenja korištenja zbogoptimalnog proizvodnju ekološko obnovu tla i gospodarenje. otvoriti Ta dva zahvata proces prva poljoprivrede europizacije moraju veća i nova obivelikih tako da se formiraju preobrazbe poduzeća postupku zemljišta gospodarstva poljoprivredna povratomnacionaliziranog teljska među i zemljišta poljoprivrednicima kupoprodajom vlasnicima, sposobnim i iz svih izvora te obiteljskim poduzetzemljišta poduzećima iznajmljivanjem ničkim gospodarstvima. službi treba kruguopćinskih provođenja riješiti provedbu Operativnu službi i komorskih saveza, za zadružnog struke, poljoprivredne privredu, Ministarstva nadzorom poljoprivrede. pod da proces i restrukturiraTime pretpostavka privatizacije ostvaruje brže. Hrvatska može ići znatno zbogčinjenice je prednosti njapoljoprivrede čistom vlasničkom više stočarskih i što 80 kapaciteta još je postozemljišta vlasništvu. se oblik obliku poobiteljskog Zbog obiteljskom toga privatnom brže može i mnogo proširivati poduzetničkog gospodarstva ljoprivrednog vlasništva. veći dio društvenog takozvanog nastavak vlasništvo Zadružno vlasništva, jer privatnog jeprirodni shvatiti da vlasništvu.

Zato i služi iz stvara jepotrebno privatnom privatnog vlassustav vlasnički i kao racionalni organizacijski privatnog zadrugarstvo vlasniši brzo može takozvanog društvenog dijelove prevesti ništva, uspješno način tva gospodarenja. europski racionalniji i obrti i prerađuju industrije koji primarne Mnoge dopunske prateće zadružne i zadružna bi vrlo brzo društva, seljaka, mogli prerasti proizvode da prooni će odlučivati se subjekti koji udružuju kojima drugeorganizacije zainteresirani vlasnički i za i su izvode profitno koji proizvode poljoprivredne do će dovesti tržišnu što prerade.

Prestrukturiranje efikasniju organizaciju sela. razini i zanatstva razvitka industrije specifičnog obrta, uvažavati i informatika 9. Znanost, poljoprivredi moraju obrazovanje gospodarenja. multifunkcionalnog koncepciju i sada Naša i znanost ogledalo stanja poljoprivredi obrazovanje društvenom i Nastavni društvu razvijali uopće. programiobrazovanje razvitka skladu i s i socijalističkih poljoppotrebama ambijentu političkom rezultiu rivrednih kombinata uzoru po Školstvopoljoprivredi industriju. određenim ralo mnoštvom specijalističprofila specijalnosti, smjerova, je racionalne sisteme kim se teško poljoprivrednog adaptiraju koja znanjima također Fakulteti i instituti su preglodislocirani, prostorno gospodarenja. i neefikasni mazni agrara. razvojnih ključnih pitanja rješavanju školizvršiti što poljoprivrednog preobrazbu Stogajeneophodno prije uskladiti škola do programe stva, od nižih, fakulteta, njihove prekosrednjih odnosi država.

To na modelima posebno razvijenih europskih poznatim znanstvene institute, koji trebaju namjenska istraživanja orijentirati odnosno gospodarstva. poljoprivrednog prakse, potreba funkciji iz transfera smislu racionalne znanja postoorganizacije Poljoslužba i i struke znanosti gospodarobiteljska drugapoduzetnička jećih institucija bit će osnovna stva uspješpoluga pokretanje službe), posebanprojekt (vidi razvitka nog poljoprivrede Hrvatskoj. dr.

Krsto Ivo Šalinović Željko Mataga; Benčević; ing.

Ako

uvažimo

i

u

za

u

se

na

seos-

nova

za

u

u

a

se

u

u

—

na

se

na

u

u

na

u

u

su

su

se

u

u

na

s

na

u

a

se

s

u

na

se

u

u

za

u

mr.

89

Josip Škrivanekiz Bešlinca Škrivaneka gospodarstvu posjet Ugodno je 3 teleta.

3 14 U Ivanić Grada. i rasplodne junice krava, modernoj staji kraj stoke obrok zimski Osnovni i livada. oranica ima 20 je Gospodarstvo jutara ali se tu i dio livada silira 50 m2. Znatan kukuruzna kosi, koje šilaža, dobru Skrivanek stoka. pasa koja mehanizaciju, posjeduje Gospodarstvo i visoko bređe krave su i rad preolakštava Brojne polju gospodarstvu. stanku muznosti, pa jeproizvodnja mlijeka najnižagodini. sabiralište redovito u selu Pomuženo u seosko se odnosi mlijeka mlijeko iz Bešlinca

iznenadio

nas

su

na-

se

se

u

u

u

Bešlincu.

Zlatko

Mažek

Mana

U

gospodarstvu

Mlijeko

—

Josipa Škrivanek

u

Bešlincu

osnovni proizvodgospodarstva

i Čemernici posjetili gospodarstvo gospodina Josipa Baluga Ankice.

U supruge njegove mjesecutravnju gospodarstvu jeproizvedeno litara količinom 4.937 masti Osnovni s mlijeka prosječnom 4,05%! proizvod U 14 3 i 1 tele. Polovigospodarstva jemlijeko.staji je krava,rasplodne junice krava simentalske nabavna je crno- koje pasmine,drugapolovina dobru crno-šare krave ljene poljoprivrednom krajLjubljane.

Spomenute šare, čistokrvni američki krava i izvrsno »holštajn« daju mlijeko.

Najbolja je nakon više od 25 litara dnevno. »Helena«, koja telenja daje mlijeka

U

selu

smo

u

a

na

su

90

su

vlastite

Os-

Josip Balugobrađuje jutara zemlje, zakupu jutara.

Kukuruzne i obrok stoke zimi silaža kukuruza novni trava ljeti, sjenaža. je sadi hibridno silaže 90 m?

70 m*. Obično a približno sjenaže priprema sjeme nabavio izbora bilo. kukuruza 444, a ove 408, godine nije je jervelikog Prilikom količinu smo pogospodarstvu zapazili golemu posjete staji da »krava obrok stoke. Poznata uzrečica košene trave daje podnevni je hraniti. i zdravo kroz usta«, treba ih dobro tj. hladi hladioniku dolazi cestovno i po Nakon mužnjemlijeko njega vozilo »Dukat« iz Zagreba. mljekare Poučan iz Čemernice!

Josipa Baluga gospodarstva jeprimjer 15

a

u

10

a ,

u

za

u

se

Zlatko

Mašek

Gljiveumjesto krava dobro

Nije govedapreinačuju staje Tako 23. 3. 1991. u emigljiva, pečurki. uzgoj tj. nedjeljnoj poljoprivrednoj HTV-a doznali da Sv. Križ siji staje govedaPoljoprivredne zadruge To niza nego Začretje govedarsku usmjerene proizvodnju g ljiva! uzgoj dobro stočarske stočarstva grana temelj je jerjegovedarska proizvodnje bi trebalo biti i a tako svakoj državi, Hrvatske kritično. žele osdobra Stanje govedarstvu je Poljoprivredna stado krava novno ne rasprodati jernije uspješno.

Cijena mlijeka pokriva troškove i da te dobrima proizvodnje razumljivo gubitke poljoprivrednim je nitko želi nadoknaditi.

Od krave i donekbrojnih gospodarstva koja imaju le ističemo dobro uspješnu proizvodnju mlijeka Poljoprivredno Križovljan za

stočarstvo

Hrvatske

kada

se

za

za

smo

se

ne

za

—

na

u

u

nas.

u

ne

91

Sašinoj Poljoprivredna svojim kraj ne dr. i Županji proizvode mlijeka gubitke cijena ozbiljne jersadašnja Gredi, da Dobro troškove može nadoknaditi mlijeka. proizvodnje jeupozoriti što iznosi 5 šilinga, mlijeka proizvođačima približno susjednoj Austriji cijena Sa današ12 dinara! čak 1 franak 6 Švicarskoj gotovo jegotovo dinara, od kolika se do 3,8 ne u mogu 3,5 dinara, mlijeka je Hrvatskoj, njomcijenom statroškovi se i u ni osnovni seljačkim mlijeka.

Zbogtoga proizvodnje pokriti krave.

Obnova odnosno za prazne govedarstvasvakoj staje goveda jama velike i 10 do 12 i državi vrlo spora poteškoće godina jer traje najmanje je stočari nerado na se ponovo mlijeka. vraćaju proizvodnju bređih bile su pune desetak u kojeje junica godinastaje Začretju Prije Danas tim SR se nabavila stočare »Dukat« za Njemačkoj. mljekakra svoje proizvode gljive! stajama dobra

Varaždina.

Grad

stadom

sa

krava

u

u

sve

a

u

—

u

uz

u

u

Zlatko

Mašek

o mliječnimkravama Vođenje evidencije

mlijeka Proizvodnja djelatnost. mliječnih je svaku kravu treba biti to i individualna, posebanporedak prehrane, jest količinama života koto prema i prema izdojenog mlijeka razdoblju težini, trenutačno nalaze ili vrhu Hraniti se (npr. suhostaju mliječnosti). jem krave života svim i neekonomično. u nerazumno podjednako razdobljima je Samo nabacati kravu i davati istu količinu pred krepkehrane, sijeno primitinačin Tako ako krava naročito mliječna, mliječje(priprost) prehrane. je od treba da normativima prema dobije prehrane (utvrđenija drugihkrava, nim tu količinu za pravilima) mlijeka dovoljno hrane, energetske dovoljno minerala Ako takvu kravu hranimo i vitamina. domliječnu bjelančevina, da će dati količinama već će samo a hrane, voljnim oboljeti, manjemlijeka biti će očiti ili skriveni. znakovi oboljenja Vlasnik nekoliko lako će se važnih dasamo koji posjeduje krava, sjetiti svake životu kao što oni i tuma krave, telenja, gonjenja, osjemenjivanja hraniti krave. Većina i tome te pa će prema posebno gospodara podatke zapikalendar.

Kad vlasnik desetak tada krai više posjeduje krava, valja suje voditi točnu Treba svaku kravu i to imati evidenciju. bilježnicu ili za svaku list više kravu otvoriti predvidjeti poseban (ili listova) poseban veterinarskim ambulantama karton (kakvi postoje osjemenjivaumjetno U tu ili karton treba ime sve pomno nje). bilježnicu podatke: zapisati značajne dan matični dan ga krave, broj (ako ima), godinuteljenja,zasušenja, oteljenja, dan više krai i slično. Kad ima teleta, gonjenjaumjetnog pripuštanja ocjenu krave zidu iznad krave imenom i va, pločicu godinom uputnoje postaviti oteljenja.

S obzirom života krava te s obzirom na na razdoblje kojem nalazi, vrsta i količina mliječnost, određuje hranjenja.

Za SUHOSTAJ. 4 do 6 a to suhostaja, jerazdoblje tjedana vrijeme prije kravu treba hraniti tako da dođe staočekivanog telenja, srednje gojidbeno Ne hraniti kravu kao da Jako se nastaviti se može doji, nje. smije udebljati. jer krave teško se lako obole od bolesti a tvari, tele,poslije telenja ugojene mijene kao što i kod masti u ketoza, omekšanje kostiju drugo. je Naime, razgradnje otrovnih Ako tvari krava uslipreviše organizmu nastaje (ketonskih tijela).je onda treba hraniti kao da i 10 jeddojenja jakoomršavila, je suhostaju daje litara ako krava treba hraniti mlijeka, je srednjem gojidbenom stanju, je vrlo

va

složena

Prehrana

kra-

za

u

u

na

van

ne

ne

u

su

u

o

vama

za

za

u

za

na

s

u

se

se

u

u

a

92

u

dajenekoliko

kravu

treba

hraniti

dobrom

mlijeka.suhostaju zimi. krmom zelenom voluminoznom krmom a dobrim to ljeti, sijenom jest kravama zimi i vitaminsko Dobri suhostaju daju gospodari tj. sijeno i i to osuše u suncu, isjeckaju polovicuhladu, je djetelinu,polovicu ljeti treba davati Za vreće. a treba ne spreme u suhostaja koncentrate, izbjegavati odnosno silaža se treba davati samo hranjenje silažom, manjimkoličinama, da zalihu minerala U to doba krave možemo ako trebaju sakupe izbjeći. je Zato kravama i redu i i vitamina u suprvom A E). kalcijafosfora) (vitamina (u Bidavati vitaminsko-mineralne dodatke moramo Fertilfos, (Kostovit, hostaju i vitamina Ta rezerva minerala Rumetotrof Vitaredin i druge). ofos, PAko krava suhostakrava dobro će doći na l aktacije. početku organizmu 120, teško da može Krava u suhostahrani, junepravilno propust ispraviti. koju lakše će se će othraniti će imati hranimo, oteliti, tele, sigurnije jupravilno jer i zaštitnih raznih bolesti teladi vitamina tvari puno mljezivo bolje protiv danima će se i lakše će biti maoploditi, života, potreban prvim prije goniti jer lakše će se uvesti i više brojosjemenjivanja.

Također, mliječnost početnu nji će Tu iskušanu te će biti veća a dojiti, mliječnost, godišnja mlijeko kvalitetnije. da i istinu neki stočari te 4—6 provjerenu razumiju,predmijevaju tjedana Osim ako krave u mnogo prasuhostaja izgubi mlijeka. toga, suhostaju vilno hranimo bit će od raznih i neće poroposlije telenja zdravije obolijevati kao što su đajnih bolesti, zalijeganje poslije poroda(teško uslijed ustajanje zatim maternice i i druomekšanja kostiju), upala ispadanja plodnice vimena, dobro da krave svakodnevno u ge bolesti. Nadalje, telenja je prije puštaju i zimi vremena. (nekoliko sati), ljeti lijepa “ispust i uvod krava I krave niske 2000 Priprema mliječnost. mliječnosti (oko do 3000 1. treba nekoliko da se zasušiti mlijeka godišnje) tjedana telenja prije krava odmore i vime od i da se dojenja dojenje. pripreme slijedeće Nije kravu do dana takve će zadnjeg uputno predtelenje dojiti (spojiti mlijeko), jer krave teže tele i dat će Nekoliko daodgojiti laktaciji manjemlijeka. idućoj dana i nekoliko treba kravama davati natelenja poslije telenja prije topli od i to od do 3—4 poj posija, postupno, polakilogramapočetku p ovećavati dnevno kravi veće količine u više obroka. kg Davanje nenaviknutoj posija obroku štetno za stvore količine se u jednom je zdravlje, jer buragu prevelike dana se plina amonijaka.

Tjedan poslije otrovnog porodaprelazipostupno krmiva i raspoloživa (silaža, pivski trop drugo).

Krave do 60001 i visoke 4000 srednje mliječnosti (od godišnje) mliječnosti 1. i više treba uvod već 2—3 (7000 godišnje) pripremati mliječnost tjedna treba krave na.veće količine koncentrata tatelenja.

Postupno prije priučavati ko da se on dnevno krave za treba da dobipoveća polakilograma.

Dakako, voluminoznu krmu. dana se na po prvoklasnu porodu vaju Tjedan prelazi pokrmiva. na razna dostupna stupnoprivikavanje Naše simentalske krave selu na osnovu za (nasljednu) imajugenetsku od 4000 do 5000 1.

Problem što selu ima domliječnost mlijeka. premalo je bre voluminozne krme i što se koriste koncentrati.

Da bi se iskonedovoljno ristila naših trebalo bi ih u hraniti kao genetska sposobnost krava, početku da 20 litara iako kod daju mlijeka dnevno, dajumanje.Kasnije, poodmakle treba krava količini Za prema laktacije smanjiti prehranu izdojenog mlijeka. koncentrate se sastonajbolje kupljene mliječne jeupotrebljavati (koje smjese od desetak raznih ili žitarica krmiva) obosu bjelančevinastih je koje smjese mineralima i vitaminima gaćenebjelančevinama (uljanim sačmama), (VAM).

U dnevnim obrocima krava treba biti normama određena komliječnih ličina hraniva životne za energetskih (koja dajuenergiju procese), bjelančevite minerala i vitamina. se (jer tijelo troši) (soli) neprestano Uspostavljanje ravnoteže nazivamo u obroka.

To takove prehrani balansiranjem jeprilično kao

da

U

litara

u

na

a

u

ne

u

se

u

se

u

u

.

ne

se

za

se

za

u

za

u

na

u

u

na

za

u

na

na

93

bit će mnogo kokoličina krmiva

kompjutora, pomoć seljake. komplicirano za će se ubaciti norme U krave, kompjuter jednostavnije. hranidbena i eventualno domaćinstvo, pojedinih vrijednost jom raspolaže će izračunati količinu krmiva pojedine krmiva. kojima pojedinih Kompjuter će života. hraniti treba krave Kompjutor predvidjeti razdobljima pojedinim treba ih kad očekivati krava kod telenja kad treba poslije telenje, pojedinih te ih slabo krave i krave kad doje koje jalove koje pregledati,osjemenjivati, naša začeka u to Sve nas treba izlučiti iz djeca budućnosti, jer skoroj uzgoja. već će se školi. osnovnoj bavljat kompjuterima vet.

Dragutin Premzl, U

za

budućnosti,

uz

a

u

su

u

Austrija u Riedu, i zložbe Najava Poljoprivredne Međunarodne

U Ljubljani povodu travnja je rukovodili Sastankom su Riedu u izložbe predsjednik Austriji. ljoprivredne Hans dr. dr. Fritz Raucheri gospodin u Riedu potpredsjednik gospodin Sajma Riedu rukovodioci upoznali brojne iscrpno Sajma Spomenuti Dallinger.

Međunarodna poHrvatske. i iz novinare i Ovogodišnja Slovenije stručnjake Po1991. do 8. kolovoza će se 31. izložba održat Spomenutu rujna ljoprivredna i rado izložbu poljoprivredni poljoprivrednici brojni posjećuju ljoprivrednu 18.

održan

sastanak

u

u

u

94

su

po-

---

naše posjetioci Slovenije stručnjaci Podstočarskim a bili dijelom. posebice njenim izložbom, zemlje oduševljeni od kao okolice Rieda simentalaca uzgajivača najboljih jedno je poznato ručje Riesimentalaca zahvaliti za treba To i u Udruženju uzgoj AustrijiEvropi. udDirektor ima samog spomenutog Sajma. sklopu prostorije du,koje svoje stručdr. Otmar simentalaca govedarski Voger, p riznati je ruženja uzgoj dr. Otmar uzgoj udruženja Svjetskog predsjednik Včger njak.

Trenutno, je 25 država svijeta. goveda, koji jeučlanjenobiti izloženi simentalskog do 4. kolovoza 31. od će simentalci izložbi Na ovogodišnjoj izložeizložbe bit će izložbe do a od 4. dijelu govedarskom kraja rujna rujna, Hrvatske iz ostale Poljoprivrednici pasminekoje uzgajaju Austriji. izlokada dane izložbu su u Međunarodnu obično poljoprivrednu posjećuju s su naši simentalci upravo ženi simentalci. porijeklom(rodoslovljem) Mnogi izložbe održat Međunarodne U poljoprivredne sklopu Austrije. togpodručja izložbe: će se i prigodne Može

i Hrvatske.

iz

ustvrditi

se

da

iz

svi

su

u

u

u

za

za

u

u

u

se

ne

IFASA ILM

MKS

—

izložba

međunarodna

—

—

međunarodna

sjemena

izložba

čistokrvne

stoke

potrošnje izložba međunarodna BAIFA graditeljstva međunarodni ILM seljački sajam. bili su Sudionici sastanka Ljubljani poljopupozoreni organizaciju obrarazne »Maschinen službe i usluge daje koje Ring« udruženja rivredne kuvrlo dr. i silaže di štedljivo gospodarstva Tamošnja kosidbi, spremanju tla, k upuje k rumpira branje kombajn primjerice mehanizaciju, pujupotrebnu okolnim sudionika nekoliko brojnim je Smještaj zajednički. gospodarstava i vrlo što turizma«, selima a C ijena poučno. zanimljivo je sklopu»seoskog oko 155 vrlo šilinga. povoljna, noćenja je Mašek Zlatko AWM

međunarodna.

—

izložba

robe

široke

—

—

na

u

u

za

u

u

95

NAGRADNI IME I PREZIME PROIZVOĐAČA ADRESA POŠTA

|

I

KOME

PREDAJE

MLIJEKO

PITANJE: KOLIKA JE UKUPNA PROIZVODNJA MLIJEKA U REPUBLICI HRVATSKOJ U 1988.

NAGRADNO KRAVLJEG GODINI?

—

KUPON

Odgovori: a) 800 milijuna litara b) 986 milijuna litara Cc) 1.200milijuna litara

*

Zaokružiti točan odgovor!

Izdavački

Bratanović, dipl. inž., Stjepan Brlek, dipl. inž. Vesna Jovanovići-Bunta, dipl. vet. Stjepan Deneš, dipl. inž., doc. dr. Mirza Miroslav Hadžiosmanović, Kobra, dipl. inž., dr. Berislav Majić, Ivan Mašek, dipl. inž., Nada Miljanović, dipl.vet., Slavko Pehal, dipl. inž., Petrić Vlado, dipl. inž.,Miljenko Turk, dipl. inž., Dubravka Vuković-Svoboda, dipl. vet. . savjet:

Uređivački Glavni

odbor:

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava

i uredništvo:

45.000

Tisak:

Grafička

Rješenjem

Vera

Caput, dr. Mirza

Hadžiosmanović

.

dipl. inž.

:

Volarić, dipl.inž.

Udruženje

primjeraka

Stjepan Deneš, mljekarskih

a

radnika

bo

Republike Hrvatske

Zagreb, Ilica 31/III,tel. 424-420 za

privredne

organizacije i ustanove

kao

i za

proizvođače

iznosi

6.00 dinara

mjesečno

škola, Zagreb

Republičkog sekretarijata za prosvjetu,

ski list oslobođen

96

Brčić, dipl. inž., dr. Pavao

urednik:

pretplata

Tiraž:

Bolić, Antun

Milan

Mirko

i odgovorni

Mjesečna +

mr.

je plaćanja poreza

na

promet.

kulturu

i fizičku

kulturu

R. Hrvatske

broj 5249/11972.,

Mljekar-