Mljekarski list 9-1991

Agrotehnikaozime grahoricesorteIgman (ViciaVillosa) grahorica proizvodnji suvremenoj krmnih Ranim ozimih kao ima komponenta mjesto. prispjesmjesa značajno biti zasikrmu ćem oranice za mogu prazne u proljeće (svibanj) ostavlja koje do Na kulturama kao glavnimusjevima krajavegetacije.ovaj janedrugim i tri žetve način iste oranice a godini. dvije, navodnjavanje mogućeje odnosno dužini ovisi o izboru to uvelike njihovoj vegetacije.

Naravno, kultura, Od moderne sorte ozime še traži dobro uglavnom prezimljegrahorice krme. visok i kvalitet prirod proizvodene nje, svijetu, U kod nasi botaozimih sorte grahorica koje grupi uzgajaju obična tri različite vrste nički u sativa), maljava spadaju grahorica (Vicia U blažim i pannonica). grahorica (Vicia villosa) panonskagrahorica (Vicia krmni kao ozimi one u mogu podnebljima Međutim, uzgajati usjevi. da ozime obične zimama sorte sa se hladnijim krajevima oštrijim: pokazalo zimu nego grahoricevelikoj većini, posjeduju općenito slabiju otpornost Vicia villosa i Vicia Centralsorte vrsta zemljama Zbogtoga pannonica. obična i ozime Europepodpojmom grahorice podrazumijeva grahorica i nego maljavapanonska. ozimih Među u pogledu grahorica prezimistraživanjima otpornosti navodi da su se i Bugarske ljenje, Kalajdžijeva (1961) uvjetima najotpornijim forme Vicia Villosa. sorte Selekcija Igman područpokazale najprinosnijim da stvorena sorta ozime grapolja podIginanom pokazala je je jusarajevskog zelene bilo visokim i kvalitetom horice zimu na sa prirodom krme, otporna da ili rokovima Osim sorta ranim ova kasnijim jesijana sjetve. toga posješiru različita tla nego ostale vrste na grahorica. duje adaptibilnost dobro navodi da raste Kernick na plodnim, (1961) maljavagrahorica mokrim tlima. pa čak i pjeskovitim radio sa suradnicima ozime Milinković mnogo selekciji (1968) je Oni kroz nekoliko rada dobili Vicia villosu bez grahorice. godina ljave rada Rezultat lja(dlačica)formaglabrescens (glatka). togavišegodišnjeg bila ozima sorta po koja grahorica Igman jepriznata komisijipriznaje sorata. vanje ili dlakava udomaćio Vicia Villosa ozima Naziv — maljava grahorica navedeosobini većine zasnovan na morfološkoj biljaka unašojterminologlji dlačice Na prirodnim i lišću stavrste ne po malje. da stabljici imajuguste ali dlakavost dominantno samoniklih se ništima kod populacija svojstvo, je bez dlaka nalaze dlakavih i recesione u Piljke pored biljaka manjem broju Vicia villosa — glabrescens). (forma Iako ozime vrste Vicia villosa dobfe sorte po prezimljenju, grahorice da se iz vrste Vicia sativa ne mogu dobiti dobre znači i urodu to kvalitetu, redovima Vavilovu zakon sorte, prema homolognim nasljednoj varijajer takovu Vicia bilnosti kod roda pretpostavlja mogućnost. iako količinama Ozima grahorica Igmanposljednjih godina manjim dok nekoliko kombinata na zemlji krmu, uspješno uzgaja jeproizvodili čak dobrom sorta se pokazala jednako Ova njasjemenamanjeznačajna. od sorata iz uvezene boljom Nizozemske,američkog podrijetla. koje može biti ista, i Vicia sativu ne villosu najčešće Agrotehnika Vicia Razliviše morfološki to ona vrste se razlikuju. dvije biološki, još jest, jer krmu rokovi biti količine i čite sjeme, sjetve, omjersmjese sjemena moraju i žetve. žitaricom te rokovi sa košnje U

stočne

sa

krme

na

oranicama

ozima

u

uz

se

u

—

sve

se

u

na

se

ne

u

ne

|

samo

na

u

u

u

na

mama-

su

—

za

—

se

.-

—

su

ne

u

o

u

*

u

se

a

su

su

a

za

a

ove

za

130

za

U

Sarajevskom polju zelene jeprirod otpornost količina ha i rok kod Pasorata; po mrzavanje, Igman, sjemena sjetve triju i Holandske istraživan vicie villose. Isto tako kvalitet krme obzirom nonke je te količine i žitarice kao nosača odnoskošnje vrijeme sjemenagrahorice urod ha. Prirod kod ove od 429 kod vitri sorte kretao no se g/ha sjemena cia 443 i 454 Holandske.

Pannonice, g/haIgmana g/ha razlika 5% bilo. nivou na Opravdanih nije U ovih sorata količini od 70, 85 i 100 također kod kg/ha sjetvi sjemena zelene kretao od 419, 456 i 450 tri sorte ove prirod g/haprema naprinavedenom razlike također sorata te bilo. jed redosljedu opravdane nije Smatra da krme 70 do 80 kg/hasjemena je proizvodnju dovoljno vičia villosa i 80 do 100 vicia grahorice kg/hasjemena pannonica. ozimih već u Sjetva grahorica obavlja brdskopodručju do dok ravničarskim nižim drugoj polovici listopada, podrujna polovice planinskom rok od 1. do 20. da vicia s tim optimalni sjetve ručjima listopada listopada je villosa nešto od vicie sjetvu podnosi kasniju pannonice. kvaliteta zelene i o roku Istraživanja priroda košnje obavljena kada sredini Kod cvasti i tri sorte količina sve počela jegrahorica cvatnje. zelene bila veća ako košena sredini kvalitet mase u je je cvatnje, početku Veći davale ako tri sorte i kg sjemena cvatnje. prirod grahorice je (70 80 85 i 100 od nivou 5%. na kg raži) alisamo zasijano kg,grahorice kg raži, roka da kod 100 i 80 Istraživanja sjetve pokazuju kg grahorice kg/ha raži veći roku tri i 16. IXi1.X od sve prvom prirod daju selekcije drugom dva roka smatrati ova npr. 15. X,ali u ravničarskom opzadnja dijelu mogu timalnim. težina obično 25 graApsolutna maljave grahorice (Vicia villosa) je Vicia Pannonice Vicia sativa 33 grama, 50 g. ma, (obična grahorica) Prema kod kreće ovih krmu od tome, količina grahorica sjemena 60 do 80 obične ili isto toliko a kod kg/hai raži, grahoricejaroj sjetvi jesen130 do 150 skoj toplijem podneblju kg/ha. kultura raž. od 80 Najbolja pokazala tetraploidna Smjesa potporna raži sa 70 do 80 V. villosa može norkg kg sjemena grahorice preporučiti malne dovodi do do ima jačeg polijeganja cvatnje grahorice, uvjete, jerne i dobru krmnu i tome mase prema povoljan grahoriceraži, vrijedomjer veće količine nost. dovodi redovno do i prije Sjetva grahorice cvatnje jačeg kao dobro ozima i IakoIgman polijeganja. grahorica prezimljujekasnijim i rokovima i ona rokovima i viši otkos ipak sjetve sjetve daje raniji ranijim od do području polovice prirod.

Sjetva brdskorujna početka kao i prema kao se u nizu listopada pokazala godina, podacimaistraživanja planinskom krme. za najpovoljnija proizvodnju sredinom ili može Unižim < polovici listopada područjima drugoj sjetve dati viši biti ali će i ovim prirod. dobra, područjima sigurno ranija sjetva U nizinskim obično cvate 8 do 10 dana grahorica područjima ranije. sukcesivno Za krme krmnih kultura i se planirasije proizvodnju sjetva Rezultati da bez pa tako i ozima istraživanja pokazuju ranija grahorica. sjetva obzira da li ili kosi u početku sredinidajegotovo jednakprirod, razlika rokovima ta korist dok različitim posebnokasnijim značajna je cvatnje niži. košnje,prirodi općenito kasnije kulture količine našim i i prema Utjecaj sjemenagrahoricepotporne iskustvima veći u inozemnim proizvodnji (Jovančejošje sjemenagrahorice ako 2 do 3 rano 1961).

Polegli posebno jeusjev legao daje vić, grahorice usjev istraživan

mase,

na

iz-

na

na

I

u

mase

se

se

za

se

u

u

mase

su

u

a

su

.

sve

u

uz

u

se

a

se

za

u

u

u

se

se

za

sve

.

a

u

u

u

u

*

u

se

u

u

u

a

su

'

\

manjesjemena proizvodnji nepolegli. sjemenagrahorice Ako dobre rezultate. raži i 100 šim 20 daje kg/ha je uvjetima kg/hasjemena i može vlažno normu i razdoblje smanjiti sjetve vrijeme sjetvepostsjetveno 18 15 do kg/ha. villosa da V. Kernick navodi proizvodnju Njemačkoj sjeme(1961) vlažnom količini tim da ovisno 8 do 40 o područoborina, kg/ha, sije raži. suhom 60 do 80 40 8 samo kg kg kg, jusije dobio Etsuhov grahorice prirod najveći godine Ukrajini sjemena (1959) i 100 20 jesijućikg grahorice kg/hapšenice. redovno i tlima Na grahorica manjebuja manjepolijemanjeplodnim cvate. za parcele grahorice Zbog toga preporučuje sjemenske že, jače viši tla odabrati postižu prirodi kojima općenito sjemena. manjeplodna dobar entomofilna Budući V. villosa biljka, prirod stranooplodna sjemeje insekata i (pčela). oprašivača broj potrebno je dovoljan iz USA zatim Prema Kernicku prema pčelipodacima (1961), prisustvo blizini društava prirod povećava grahorice (V.villosa) sjemenske sjenjih i 10 puta. i da se tlo bilo bi dobro Kod same priredipognoji naj-: grahorice sjetve biti 14 dana Gnojidba smije obilna,najoptimalnija je sjetve. prije manje fosfora 100 do 120 tlima 40 kg/hačistog Nkg/hačistog srednje plodnim 120 100 do kalija. kg/hačistog i a, minei sa granulama klijanja Doticaj prije vrijeme sjemenagrahorice učinak ima ralnih klijanje. gnojiva negativan biti 20 do 25 cm, 37 do 38 može Razmak red od reda krmu a sjeme žitnom žitarica zatim .cmi:Prvo sije drugomsmjeru grahoricajednom, toku Žetvasjemenagrahorice drugepolovice obavlja srpnja sijačicom. raži ili kulture i zrelosti što uvelike ovisi pšenice. grahoricepotporne kultuda Rezultati pokazuju jenajbolja najnovijih potporna ispitivanja ako i usne sorte se pšenica Dukat, jer ranije sijepraktično poliježe, se raž i idealna n ego pohraniti je siliranje. manjeogrubi pije nizinskim krmu obavlja drugoj Skidanje grahorice uvjetima rokovima i što također ovisno i lipnja je svibnjaprvoj polovici sjetve polovici kulturi. potpunoj “Dr.Ante Lončar puta

U

nego

u

na-

se

na

se

za

u

se

s

na

a

u

sa

u

“

u

se

a

na

se

za

na

u

mena

za

a

ne

na

u

na

samo

za

za

'

u

a

u

se

se

u

o

a

ra

ne

za

se

u

za

u

o

Krmne kulturena oranicama. proizvodnja mlijeka, zahtijeva stočarstvo, Razvijeno količina kvalitetne u krme jeftine proizvodnju dovoljnih slijei organiziranu i du u'zimskomrazdoblju. svakodnevno podmirenje potreba vegetaciji oranicama i Krma proizvodi travnjacima.: kulture Prema vremenu trajanja.krmne dijelimo višegodišnje, so na ili i interpolirane. godišnjekratkotrajne površinu više kulture to krmne godina, djeVišegodišnje zauzimaju švedska bastardna i tališta crvena, i bijela; djeteline: (lucerne: plava, žuta; i zatim roškasta s travama), smiljkite: močvarna; smjesadjetelina esparzeta; i načine i travne trave korištenja. smjese uvjete krmne kulture ili čitave Jednogodišnje površine zauzimaju vegetacije stočna i. veći stočna a repa, mrkva,stočna koraba, ljulj (talijanksi dio, tosu: a

'

naročito

mesa

i

u

za

na

se

a

su

.

|

za

132

razne

sd o

i stočni vestervoldski), djeteline (aleksandrijska perzijska njihove smjese), kukuruz krmu za sirak zrno, zelenu krmu i zrno, i silakelj, zelenu silažu, ako kao t rava; se koriste sudanska žu, glavni usjev.

A KRATKOTRAJNE KRMNE .KULTURE ILI INTERPOLIRANI MEĐUUS-

i

za

-

JEVI

ili dio

slise zauzimaju površinu godine vegetacije, na zelene a između jedu principu »uvijek površine«, najčešće interpoliraju dva da ostala Na način glavna usjeva površina ne,bi neobrađenja: taj j e + s iste odnosno jednu žetvu u kau guće površine dobiti'još istoj godini, dvije lendarske se tri nekih i godinedobiju žetve“akombinacijama međuusjeva više žetvi godinu.

Premarazdobljukojemzauzimaju polje razlikujemo: krmne ozime se koncem ili komeđuusjeve — siju ljeta jesen, riste naredne proljeće godine;*koji naknadne ili sekundarne međuusjeve koji proljeće siju poslije ozimih ili iza ranih koriste a toku ili međuusjeva glavnih usjeva, ljetajeseni; se ozimih kultura žimeđuusjeve koji siju postrne poslije (najčešće koriste u toku i do tarica), kasnogljetajeseni zime.

Prema međuusjeva namjeni razlikujemo: krmu služe za stoke koji prehranu hranu kao heljdu, i neka se — proso ljudsku povrća koja uzgajaju većim površinama (kupus, kelj, grašak) — zelenu za čemu koriste gnojidbu (sideraciju) pri najčešće lupina ozima i ozima pa kao sijana postrno, repica ogrštica koje travnju zeleno u gnojivo. može koristiti za krmu više načina: Međuusjeve uzelenom da kose i hrane u bilo da koriste se isbilo stanju staji osnovnu naročito pašom.Oni mogu predstavljati ili rano krmu, proljeće ljekada nema zelene služiti a mogu i kao kada krma ti, druge krme, dopunska stoka intenzivnim na dobiva s pregonskim pašnjacima krmu bjelanpreviše tada se hrani pa sadrže “čevina, dopunski međuusjevima koji pretežno ugljikohidrate. tvari ishrani stoke zelenom Gubiciproizvedenih hranjivih krmom i iznose su 2—5% Osim zelena krma svega najniži (rastep). toga, sadrži hormona i se najviše vitamina, karotina, koji konzerviranjem gube. kao silaža su često i izvor kvalitetne jer međuusjevi glavni, jedini silaže Gubici od 15 do ovis(kukuruz, sirak, suncokret). siliranja variraju 60%, načinu kulturi i otkosu i vremenu siliranja, koji s iliramo, temperaturi te o izvedbi silosa. Kulture visokim lako sise silosu, udjelom u gljikohidrata dok teško ili se liraju, se.kulture s visokim udjelom ne p roteina siliraju uopće bez konzervansa . mogu ili dodataka. silir&ti ugljikohidratnih kao mogu dobroprosušiti sijeno jer mnogimeđuusjevi (Landsberška DTS te žitaricama i što naročismjesa, g rahorice smjese travama), to dolazi obzir ako zelenom bi iskoristiti. Gubici hranistanju mogli iznose ovisno o krmi i otkosu sušenjem 20-— vremenskimprilikama, načinu i dužini tlu se koji suši, sušenja.

Sušenjem 60%, općenito smanjuje krmna količina D vitamina. vrijednost, samose povećava kao stočna hrana koa repa, stočna jermnogimeđuusjevi postrna koraba idr. mogu biti izvor repa, stočna krme naročito toku vrijedan sočne zime.: zrno da iskoristi —,za zelenom te slučajevima usjev stanju, silira se ne ili da ne za i da (kukuruz, žita) posuši sijeno (grahorice, grašak ostaviti da i fazi ovršiti i tako proga smjese žitima) potrebno je sazrije toj izvesti vlastitom na koncentrat gospodarstvu.

133.

dio

samo

a

koriste

u

se

'

mo-

s

na

u

.

—

u

a

a

u

<

:

još

se

—

—

u

u

—

—

a

'

:

.

r--

za

—

o,

za

—

...

na

'

se

—

se

zaoru

u

;

<.

se

na

—

se

—

,

u

u

3

—

“no

a

—

o

u

'

s

|

—

se

—

s

u

se

u

ne

va

se

u

—

—

u

>

'

'

—

u

se

ne

u

se

sa

u

.

:

može

niti

proizvodnja poljoprivredna korist višestruku oni poljoprivredi: misliti bez .krmnih daju jer međuusjeva, vlada oskada često stočnu vrijeme puta krmu, prvorazrednu daju i rano krme suša). kudica ljetnih vrijeme proljeće (u i i livadama jednogopašnjacima pod površina da možemo smanjenje omogućuje ili povestrane tako oranicama, krmnom jedne bilju dišnjem ili kulturama, ili druge žitaricamam, ćati drugim industrijskim pod površine stoke. odnosno znatno produktivnost strane s tanje brojno povećati isse količine bolja omogućuje krme, proizvedene povećanja uslijed S tim vezi, stoke. proizpovećava.se ili čak hrana stanja brojnog povećanje i veće te što i g nojenje b olje omogućuje opet gnojnice, gnoja vodnjastajskog kultura. svih poljoprivrednih prirode sigurnije kostrukturu, mrvičastu tlu tlo i time povoljnu zadržavaju zasjenjuju iza žetve duže suncu i vjetako tlo ostane kiši, izvrgnuto nezasijano, ja gubi ikako to ako tlo mora podusjevioranično uvijek Zato moguće, rovima. je biti, od tlo štiti struktura održava tako erozije. i ma, jer veližetve nakon tlu u humusa ostavljaju u tlu, jer sadržaj povećavaju poa korijenja ke količine tog rastvaranjem tlo, obogaćuje kojim korijena, tla. većava se plodnost često iz s ili lepirsmjesi siju lepirnjača, porodice međuusjevi zraka iz dušik vežu da osobinu vrlo važnu koji spojeve njačamakojeimaju hrana. vrlo kao služe ostalim. biljkama vrijedna intenzivvažnu vrlo imaju dakle naprednoj Krmni ulogu međuusjevi vrlo visoke i tinie proznatne osigurava prirode kojadaje nojpoljoprivredi, Oni žakoristi maksimalno te površinu. raspoloživu viškove koja .dajne i više i nego samo ne mnogo k rme, bolje daju posebnupovršinu, tla. Time u htijevaju da se i na omogućuju liniji krajnjoj plodnosti jakoutječu povećanje više i iste mnogo s ljudi. prehrani površine i ovisi i klimatskim uvjetima. drugim krmnih međuusjeva Uspjeh Intenzivna

ne

i racionalna

se

za-

u

—

za

—

s

na

s

—

u

—

se

se

—

se

,

se

—

u

se

u

'

u

ne

svu

a

|

o

Oborine

i

vlažnost tla

zamora i napredovati, međuusjeva krmnih nicanje Klijanje imamo Ukoliko vlažno tlo da to prilikom sjetve. dovoljno najvažnije je je odličan usbiti će preduvjet najvažniji ispunjen navodnjavanja, gućnost više stočni velikim zrnom kukuruz) trabaju grašak, (grahorice, Biljke pjeh. što više sačuva tlu Da se sitnozrnih koja vode za klijanje'od vlage, je usjeva. odmah predusjeva po ostala iza žetve priskidanju neophodno je predusjeva, od To iza tlo najvažnijih mjera odmah jedna je sijati. toga sjetvu, te premiti domože dana nekoliko od samo Zakašnjenje međuusjeva. dobar.uspjeh žetve sat niti Zato se ne vesti nakon jedan g ubiti smije uspjeh sjetve. pitanje Bac ; predusjeva. doima tlu i da važno u Za nicanja sjetve uje međuusjeve ozime samo nužna ne naročito a vlaga je postrne naknadne, dok vlage, vrijeme voljno čitava toku i nego razvoja. nicanja vrijeme brzo

kod

a

mo-

“

za

.

s

u

za

za

u

“

'

za

za

u

.

Toplina brzi obično i razvitka toplo dovoljno U vrijeme je međuusjeva nicanja i rast vezi tim s više sve usjerast. smanjuje pada, Temperaturajesen mrazeva termozavršetka do dolazi traže vegetacije Pojavom neki krmni toplinu. koji osjetljivi, filnih kultura manje međuusjevi sirak), (kukuruz, za

a

u

se

u

va

no

134

su

>

neki su i vrlo na d o mraz. podnosi Postrna repa koraba otporni — stočni čak do —15"C. — kelj 4"%C, U mrazevi ćemo rano one krajevima gdje jesenji nastupaju, sijat 8"C, usjeve niže i podnose temperatureimajubolji koji nižim porast p ri temperaturama.

Kod ozimih a naročito zime, krmnihmeđuusjeva proljetne gojake jake učiniti štete kod onih otmogu lomrazice, Pogoćovo jake i: koji slabije usjeva na zimu To onda kad porni (ogrštica, repica, arnatka). događaosobito zakasnimo te ti zime i ne sjetvom, dovoljno razviju ojačausjevi prije te tla loše ju; kad jepriprema obavljena.

(Nastavakbroju10/91) Mr.Ivan Danjek a

a

.

“

su

se

sa

se

ne

<

u

*“

Hranidba teladi

i

(nastavak) odnosno mlijekom stepkom

2)Napajanje Obrano sadrži tvari kao i puno osim mlijeko hranjive svježe mlijeko, oduzete i masti masti D i vitamina mliječne topivih (A, E).Stogapravilna hranidba teladi obranim krmiprihranjivanje mlijekom zahtjeva dopunskim sadrže vima oduzeta Pri tome nadoknada vitaupravo koja hranjiva mlijeku.

D i ima veći uzeti iz su s masti mina, koji nego energije. mlijeka (A, E), značaj ili mlaćenica sastavu po Stepka maslaca, zaostaje priproizvodnji je obranom hranidbi teladi obrok jednaka pa mora nadopunjamlijeku, pri vati krmivima kao i kod Takva krmiva telad obranogmlijeka. dopunska obično sadrže 30 do 60% masti, ovisno masti dnevno teladi o se po sadržaju 100 do 150 g. daje teladi

obranim

_.

sve

.

u

a

se

za

a

Tablica

2. Shema

napajanja

teladi

— mlijeko puno života Metoda Kolostrum

Tjedan

s obranim

—

“.

B'

V/dan

Vdan

1

4—6

4—6

2

3

3

2

4

1

— — _ _

S

6

7 8

9 10 11

12

Ukupno

mlijeko stepka Metoda

Obrano

—

IZA

mlijekom

|

A

B

Vdan

Vdan

—

—

3

6

5

"7

_

7

8

_

8

8

_

_

8

8

—

—

8

8

—

8

8

8

8

6

6

4

4

_

— _ —

—

—

—

—

— _ 78

— _ —

36

2

2

469

511

odnosno

s

mlaćenicom

Dopunsko

,

krmivo

Starter.

Sijeno

Metoda

A

B

g/dan g/dan 100 150 100 150 100 150 100 150 150 150 150.

150

kg

—

— _ — _ 7,0

—_

0.2

VOLJI

0.8 1.0 1.2 1.4

1.5

—

8,4

PO

0.6

—

—

0.1

0.4

150 150 — _

kg

—_.-

+

150 150

*

1:5 .

1.5

72

20—30

135

ponuditi svježe (slatke) teladi stepka mlijeko Teladi nilitri ili 2—3 po mlijeka). zakiseljene (najbolje kada dati ne (mlaćenica). mlijeko zakiseljeno smije spontano malim sistemu telad iz tablice 2.

Kao što ovom po vidljivo napaja je kolostrumom odnosno količina samo punog (metoda B).

A) mlijeka (metoda krmiPuno s obranim dopunskim kojejeobogaćeno jemlijeko zamijenjeno A 78 litara punomasnog telad po metodi Do dobi od 12 popije tjedana i 469 1 30 I kojejeobogaćeno mljeka (odčegaje kolostruma) obranogmlijeka hranu telad i 25 i 72 startera krmiva.

Uz tekuću 7 pojede kg kg dopunskog ovakvom hratelad ostvari sistemu ženska koji kg sijena.

Ukupniprirast pri teladi hraoko 65 nidbe 12 iznosi g/dan).

Kilogram kg tjedana (774 prirasta hrane Troškovi metodi A koštao bi din.

26,30 po kilogramu po prirasta .njene B iznosili bi 25.35 din. metodi teladi po hranjene naša Hranidba teladi po ovom sistemu gazdinvećegznačaja količinama stva obranogmlijeka. dovoljnim jer raspolažu Obrano

odnosno s

se mogu kiseline g citronske obrano

*“

se

s

se

s

,

vom.

.

sa

za

*

za

nema

.

ne

.

“

3)Napajanje mliječnom zamjenom ,

60%

mlijekaprahu mliječne zamjene EEZ subvenU minimalno našem Pravilniku se 50%). zemljama godinama (po rado ih niske cionira pa zbog mliječnih uzgajači cijene proizvodnja zamjena i odnos koriste hranidbu teladi. Tako 1 napr. zamjene cijenekg mliječne je što znači da za 3,5 litre mli1:3.5, uzgajač otkupne mlijekaNjemačkoj cijene kada radi o mliU nas može se kgmliječne jeka kupiti.1 jetajodnos, zamjene. i 50% 1:8 i više. u Stogaje razumljivo ječnoj zamjeninajmanje mlijekaprahu, Nešto našim koriste da ne gazdinstvima. jejefmliječne uopće zamjene takvom bazi sirutke će pa teladi plannapajanja mliječna tinija zamjena tablici 3. biti u mliječnom zamjenom prikazan bazi Tablica 3. Plan mliječnom zamjenom napajanja teladi (na sirutke) Konvencionalne

za

telad

sadrže

u

za

u

s

na

se

na

'

s

Mliječna Mliječna zamjena (prah) zamjena (otopina) Vdan g/l

— Tjedan. života mlijeko Kolostrum

—

Vdan 1

4—6

2

4

3 4 5

6 7

8 9 10

li 12

Ukupno

_

_

125 125

3 6

_

125 125 125 125 125 125

7

_

8

—

— _

8

8

—

8

_

8

—

_

a

64

Starter

Sijeno

kg

kg

— “PO _ OLJI

—_

PO VOLJI

DO

|

KONZIJMACIJE OD

1,5 KG NA

DAN

125

8

_

+

'

6

125

3

125

64

511.

70

*

20—30

3. u .Ženska prikazanom ostvaruje hranjena hrane Troškovi od 65 12 po ki(750— g/dan). ukupniprirast kg tjedana što iznose u tom 45,05 jednako skupo slučaju 800 din, jegotovo logramuprirasta kao hranidba količinama s velikim punog mlijeka.

telad

po

u

136

sistemu

tablici

izmljekara...

Obavijesti

PRILOG,

57—64,

NUDI.

VAM

USLUGE.

NOVE

Bolja proizvodnjakrme »ključ«za

1991.

višemlijeka

.

području industrije mlijeka kojaotkupom 12.000 krava i s oko 40.000 tek oko se općina kooperanatapreko otkupljuje kravi 36,000.000 litara ili 900 litara po mlijeka godišnje.

S strane krava kapacitet druge subregiji prosječni proizvodni ovoj je 3.000 ili litara 120,000.000 preko ukupno godišnje. litara 80,000.000 Pitanje preko je:Gdje»nestaje« mlijeka?

Prvo obzirom čak 40,000.000 litara na »jugoodgoja godišnje Preostalih litara »leži« neiskorištenim oranicama i.

40,000.000 t elad. popije specifikum« livadama koriste količinu krme i kvalitetu koje nedovoljno potrebnu pa i nedovoljno ishranjena kravalogično daje manjemlijeka. prehraniti Zašto krme ne krava? za Pitanje seljaciproizvedu dovoljno je: Prvo odnosa i i lozboglošeg mlijekarepromaterijala drugozbog cijena še ishrane krava i livada. tradicije korištenja prirodnih Naime naša stručna služba išla selo korišteprogramom je boljeg livada i Međutim njaprirodnih košenja. putem optimalnog gnojenjaranijeg loša livada i visoka u tradicija korištenju prirodnih umjetnih cijana gnojiva odnosu zakočila Tada koristeći pona program intenzifikacije. mlijeko je efekat ali s istim sasvim cinovog programa znati psihološki prišli realizaciji i ljem:Formiranje »umjetnih« livadadjetelišta. da ćemo novim točna i se Procjena pokazala programom uspjeti, rezultati iznad Tako sada praktični očekivanja. dvije općinje i formira 200 t.z. livade i (SlunjKarlovac) godišnje preko seljaka »umjetne« Na tim čudo sve djetelišta. površinama seljaci prihvaćaju agrotehničke od načina dakle sve košnje, mjere sjetve, boljeg gnojenja, ranije spremanja, što ide više i krme.

No da bi ono širem program u prilog bolje plataj uspio naša stručna služba od preuzela ukupniinžinjering je svakogseljaka nabave dostavu načina krepovoljnog repromaterijala dvorište, savjeta, do sasvim svakom ditiranjaprimjene optimalne agrotehnike.

Taj pristup dao dobre rezultate i i seljaku ponaosob je proizvodnje mlijeka putpovećanja lošim ovim Rezultati kod izuzetni su govedarstvo uvjetima. seljaka koji Oni ne samo da su ovom više programu godina. prihvaćaju savjete proizkrme idu stada te idu nego vodnji dalje, selekciju povećenje znatnije Tako recimo iz kao Božo proizvodnje mlijeka. kooperantiKrnjaka Ljepović slici u ove 4.000 litara po prilogu, godineplanira proizvodnju preko mlijeka kravi što tom na godišnje,je pasivnompodručju tamošnje senzaciji Ali već su se čuditi i dobar seljake. prestali slijede primjer naprednih seljaka.

Sad ovisi od i sklonosti da radi sve agronoma svakog angažiranosti sebi ništa neće samo doći što po seljacima, jer jaktori pogotovo Svi koji djeluju Na

karlovačke

obuhvaća

12

na

.

na

se

za

na

sa

u

smo

sa

su

na

samo

za

na

nu

za

uz

u

novi

u

za

u

u

uz

na

na

ravno

za

sa

a

57

DE

S :

S

“Obavijestimljekara...

PRILOG,

iz

proizvodnju posebno načina i nivoa tako ržavanje postojećeg proizvodnje godinuotkupljuju manjemlijeka. na

niske

a

1991.

57—64,

cijene mlijeka

Kooperant

za

u

dipl.

P,Jelinić,

inž.

X

Ljepović u

od-

seljaka da iz mljekare godine ni

stimuliraju

ne

djetelištu,

koje kosi i do

5

puta

godišnje

f

D.P.

PRIMARNOM

IV.

Dukat

Mljekara

OBRADOM

DO

Zagreb

KVALITETNIJEG

MLIJEKA

mlijeka Preuzimanje

mlijeko svakogpoljoprivrednika je preuzeti njeobvekvaliteti 1 -čistoći. Ova ako gova područja, mlijeko odgovara propisanoj odobveza sabirača i svaki za povlači ispunjenja jetemeljna propust njezina Sabirač obvezan i raskid o ugovora mlijeka. sabiranju preuzeti govornost je i refemlijeko najkraće moguće vrijeme dogovorno poljoprivrednicima rentom proizvodnog područja. obvezni donositi 2. su Poljoprivrednici mlijeko isključivo mljekarskim kantama.

Sabirač mlijekadrugimposudamanije dopušteno.

Donošenje nije 1. Sabirač

obvezan

od

u

s

s

u

u

58

mljekara...

Obavijesti iz

mlijeko primiti

obvezan

po

lištu.

isteku

PRILOG,

1991.

57—64,

,

sabira-

određenog sabiranje u

za

vremena

Prili-

mlijeko. primiti zdravo, je mehaničke sabirač obvezan obratiti “kom mlijeka, pažnju preuzimanja je te vratiti svako i čistoću nečistoće takozagađeno kante, mljekarske mlijeku mlijeko. ili kiselost Ako obvezan kiselost i 5. Sabirač mlijeka. gustoću ispitati je takvo od sabirač premlijeko smije mlijeka odstupaju normalnog, gustoća obvezan

4. Sabirač

kvaliteto

samo

i čisto

na

u

ne

uzeti.

koje mlijekomlijeko odgovara primizagađeno dovoljnu gustoću.

70% dužan vršiti svakodnevno 7. Sabirač mlijeka pomoću odabiranje je vrši »Salut« do SH. Proba se aparamlijeko 7,2% koji odvaja etilnog alkohola, čaši proU i alkohola. tom, koji staklenoj dijelove mlijeka jednake odmjerava i Nakon kod minute alkohola i mućka se zdravogsvjemlijaka. jedne sadržaj obliku Ako ne pahuljica. pojavi »gruš« žeg mlijeka smije pojaviti takvo ili sitne mlijeko smije pahuljice gruša, preuzeti. »gruš« dužan svakodnevno 8. Sabirač mlijeka prilikom izmjeriti preuzimanja je viša Ako samlijeka od 10*C, donijetog mlijeka. jetemperatura temperaturu birač to mlijeko smije preuzeti. procijesvakodnevno dužan 9. Sabirač mlijeka prilikom preuzimanja je boniti po (miris, mlijeka svježeg profesije organoleptička pravilima svojstva nečistoću i nema prirodna odgovarajuća Mlijeko koje mlijeka. okus)grubu ja, od se ne organoleptička svojstva,smije primiti poljoprivrednika. mlikvalitetu i Pravilima ovim 10. su svježeg koji utvrđuju Prilog propisi dio ovih ti sastavni su pa općihuvjeta. jeka, propisi može od sabirač 11. Kad preuzme mlijeko poljoprivrednika, jednom odkvaliteta ako vratiti a preuzeo ga više mlijeko čija poljoprivredniku,je uzimati Sabirač će teretit to za se govara, pojedinačne mlijeko. jeobvezan ili kiselo

ako

6. Sabirač

i

nema

se

u

se

se

ne

-

ne

.

ne

ne

uzorke.

i to da

obračun

mli-

računajući svakodnevno, Referent tri uzorka. otkupnog potrebna jekasvakogproizvođača najmanje uzorke uzima uzorke Sabirač obvezan uzimati mlijeka. prisuspodručja je i uzoraka Pri tvo mlijeko stavljamljekomjer poljoprivrednika. uzimanju od noruzet i znatno Ukoliko uzorak dobro odstupa pravilno promiješa. nije i obvezan da uzorak će biti sabirač poništava je obaviješten taj malnog, dana. toku nekoliko uzorak uzeti novi slijedećih Uzorili referent sabirač uzimati analizu Uzorke samo mogu otkupa. službeni nisu uzori donose na sami ci analizu, kojepoljoprivredniciuzimaju uzii o načinu ovim su uzimati ci i neće postupak.

Prilog pravilima upute dio ovih sastavni te su pa općihuputa. uzoraka, upute manja voda ili da dodana utvrdi da uzoraka analizom 13. Ako je je mlijeko doodredit će se obustava takvom od masnoća poljoprivredniku manja 3,2%, i odredit će roku.

Obustava određenom poljopmlijeka mlijeka nošenja odnosno donosi uredno rivredniku sporazuprema ugovoru mlijeko koji obvezno obustava ili se Svaka oglašava opomena mlijeka donošenja sabirališta. ploči oglasnoj 12. Uzorak

uzima

se

su

za

uz

se

u

se

u

za

se

u

u

se

u

se

ne

mu.

na

59

Obavijesti mljekara... iz

PRILOG,

57—64,

14. Ako

1991.

između sebe mogu poljoprivrednici sabirača, posumnjaju izabrati odbor nadležan kontrolu za odnosno uzoraka.

Odmlijeka, uzimanje bor može inicirati da vrši količine i kvalitete te kontrola mlijeka sabirača, da se i od uzorci. inicira kontrolu kod refenjegova mlijeka uzimaju Odbor renta ili kod nadležne proizvodnog područja inspekcije.

15. Sabirač obvezan uredno voditi je evidenciju propisanu m lijeprijema ka i to tako da dana sabirnu listu točno svakog poljoprivrednika svakoga količine. Sabirač mora i vlastite količine upisuje preuzete upisati svoje mlijeka sabirnu listu. Sabirač obvezan svaki za liste sabrati i je mjesec (zbrojiti) do dana dostaviti u »Dukat«.

Sabirač obvezan vršiti trećeg mjesecu je isplatu i to roku dva dana od dana lista i mlijeka, najkasnije i splatnih prijema te liste vratiti »Dukat«. lista bonova, potpisane Ogmljekarske Potpisana mora visiti do liste. lasnoj ploči slijedeće isplatne 16. Sabirač obvezan i u vezi s je dostavljati druge podatke mlijekom k oje zatraži »Dukat«.' u

rad

se

:

i

«

za

u

u

u

u

u

*

na

*

|

17. Ako

dođe

do kvara

na

laktofrizu

ili do

nestanka

struje dulje vrijena

kad dođe do kvara lakna prekinut uzimanje mlijeka.slučajevima sabirač obvezan u roku dana u toku u »Dukat« natofrizu, je najkraćem javiti stali kvar. Ako dođe do nestanka na obvezboggrešaka instalacijama, struje da kvar i to roku. poduzimati je radnje otkloni, najkraćem 18. o odnose se u i Utvrđenjapreuzimanju mlijeka cijelostisabiranje sredstava. mlijeka putemprijevoznih 19. Sabirač obvezan utvrđeno prijevoznik točno predavati je mlijeko sabiralište odredi »Dukat«. glavno vrijeme koje 20. Glavni sabirač kad od obpreuzima mlijeko sabiračašto se tiče vezno količine i kvalitete kao kad uzima postupa utvrđivanja mlijeprijevoznika ko od individualnih tim da obvezan izdati sabipoljoprivrednika, je primku raču svaki za Primka biti uredno mora popuprijevozniku mlijeka. prijem i njena potpisana. će

Ine,

U

se

zan

sve

se

u

na

u

—

u

-

;

s

—

_-

.

V.

Održavanjeotpremanje mlijeka 1. Sabirač kvalitete laktofrizu do otodgovara održavanje mlijeka Sabirač obvezan nadoknaditi štetu DP »Dukat« ako dođe na mlijeka. preme je sabirnom do sabirača ili slabe kvarenja mjestu mljeka k rivnjom mljegustoće ka od 1,0275 (udio g/cm*) 2. laktofrizu biti ohlađeno mora i održavano +42 C. na Mlijeko 3. sabirača kvalitetu za Odgovornost mlijeka (čistoća, kiselost, gustoća do utovara u sredstvo za mljekasvakogpoljoprivrednika mlijekaprijevozno otpremumljeka.

1

za

u

u

'

4. Ukoliko

se

u

laktofrizu

Ju

referent

.

a

nađe

voda

a

individualni

uzorci

nato

ne

ukazu-

litru vode laktofriz odbiti otkupnog područja će litru listi ime sabirača. mlijekaisplatnoj Sabirač iz laktofriza utvrđeno "5. i očpremo mlijeko otprema vrijeme osobno odredit će »Dukat«, moraotpremiti ovismlijeka.

Vrijeme otpremanja no o nalazi sabirno U relacijikojoj mjesto. vrijeme utvrđeno otpremasabirač biti u sabiralištu. mora nje 6. Za svaku sabirač otpremu mlijeka prijevozniku izdaje otrremnicu.

Svaka mora i otpremnica biti urednopopunjenapotpisana. za

u

svaku

dodatnu

u

na

i:

u

na

se

z.

Obavijesti izmljekara...

7. Sabirač

ka

može

i

PRILOG,

57—64,

odgovornosti iz više sile skrivio on mogao razloga niti koju nije

samo

niti.

VI. Kontrola

se

osloboditi

kvalitetu

za

1991.

i količinu

mlijei predvidjeti otklo-

sabirališta redovito sabirališta

1. Kontrolu

vrši referent

proizvodnog područja sabikojemse nalazi sabiralište. Referent ima pravo kontrolirati ispravnost sistema i isrališta, ispravnost rada,ispravnost kvalitete mlijeka propisane Referent ima narediti pravo pismeno pravnost dokumentacije. propisane uknedostataka. lanjanje 2. Kontrolu sabirališta vrše i službe. rada inspekcijske 3. Na nalazi se sabirnom knjiga mjestu žalbe, kojusvoje primjedbe i referent Sabirač poljoprivrednici, upisuju inspektori proizvodnog područja. obvezan referentu primjedbe je poljoprivrednika prenijeti. proizvodnog podi referenta ručja,primjedbe proizvodnog inspektora područja urednoizVršiti. sabirnog 4. Na i žalbe obvezno biti mora oglasnoj ploči mjesta knjizi i ime referenta telefona adresa i naznačeno otkupnog prezime područja, broj DP »Dukat« može kao i telekojupoljoprivrednik saopćiti svoje prigovore, fon i adresa nadležne inspekcije. žalbe kod sabirača nalazi 5. se prijevoznom Knjiga prijevoznika sredstvu i sabirač obvezan dati prijevoznik poljoprivrednika je zahtjev na Također obvezan tako i kad ga to zatraži knjigu upis. inspektor je postupiti žalbe sastavni dio dokumenta i referent proizvodnog područja.

Knjiga koje je sabirač kao vozač sredstvu. ima prijevoznik prijevoznom VII. utvrđenja Zaključna na

'

u

a

u

.

-

na

u

*

—

na

—

u

—

ju.

1. Ove

općeuvjete

2. Ovi

Općiuvjeti

donio

obavezni

Radnički

savjet

su

sudionike

je

za

sve

te se

neposredno primjenjusabiranja mlijeka.

Ana

dipl.

Dakić,

inž.

_ ——

——— li ell (f €)

S

mlijeka »Sirele«, Pregledotkupa te broja u eona 1990.godini.

BJELOVAR i to: vrši Bjelovar otkup području općina Vrbovec i Čazma, Bjelovar, Đurđevac, Križevci, Koprivnica, djelomično

»Sirela«

p.o.

sedam

na

Garešnica. "

kadajeotkupljeno godine godinuotkupvarira, litara do kada 1990. bio litara.

74,132.825 _86,486.760 godine jeotkup Isto tako od kada 1978. bilo varira, broj proizvođača rekordne godine je 18.883 da bi 1990. proizvođača (prosječan broj) predavalo godini nio | 14.956 proizvođača.

Iz

u

od

rekordne

1985.

u

.61

i

Obavijesti izmljekara...

Otkup

po

općinama

u

PRILOG,

+]

litara

Bjelovar Đurđevac Križevci Koprivnica Čazma Vrbovec Garešnica

14.191.452

litara

ukupno

litara

10.000

z

na

po

dalje

398 187

'

2202

|

131

1432 1239 229

77

101 7

rai

14956

1021

kategorijama

broj

Yo

proizvođača

34.631.762

10.396

46,7

23.870.281

3.539

32,2

691

11,1

293

7,7

8.222.846 5.694.275

'

10.000

|

“120

2458.

74.132.825

1—5000

10.000 15.000 — 15.000—30.000 30.000— 50.000

,

6.694.785 6.555.300 1.070.032

predanih

proiz. od

3344

10.534.627...

količini

Robni

4052

12.375.865

litara 5000—

broj proizvođača

22.171.363

I

prema

1991.

godini:

1990.

ya

Pregled

57—64,

28

1.011.388

1,4

:

'

50.000

—

125.000

702.273

i

74.132.825 Robni ma

Po

0,9

9 14.956

»Sirele«

100

proizvođači mlijeka Bjelovarukupnimotkupljenim mlijeka, sudjeluju21,08%.

količina-

u

sa

općinama izgleda

ovako:

to

zm koro Bjelovar Đurđevac

398 120 187

|

:

Križevci Koprivnica

77

101

99.977 15.630.782

1021

robnih

proizvođača

8,50

'2,21 4,02 2,74

1,40

1.530.622

+

7

krava

%

količine

6.303.561 1.645.055 2.983.163 2.031.945 1.038.459

131

Čazma Vrbovec Garešnica Ukupno Pregled muznih

Predate

»Sirele«

2,06 :

po

kategorijama

krava.

litara

0,15

21,08

za

1990.

godine

,.

kategorija

Broj proizv.

1000015000 15000 — — 30000 50000 30000 50000 100000 —100000 i više — Ukupno:

691

4292

293 28 8

2520 335 “151

1

32

62

1021

broj

7330

izno

8.222.846 5.694.275 1.011.388 .

579.033

123.240 15.630.782

po

1916

2259

3019 3834 3851 2132

:

Obavijesti mljekara... iz

PRILOG,

1991.

57—64,

.

robni

Bjelovar proizvođačaopćini ukupnogbroja Đurđevcu 2.888 muznih 752, Križevcima 1.358, Kopproizvođači krava, imaju Garešnici 54. rivnici 515 te 1.030, Čazmi729, Vrbovcu (samodio) robnih

krava

Od

u

u

u

Pregled najvećih proizvođača mlijeka otkupnog prodručja 1990. godinu

»SIRELE«

za

.

Prezime

1. Panić

2.

Zlatko, Miklinovac,

Čudina

Općina

Selo

i ime

Mile, Lasovac,

3.Bukol

Anka,

4. Kišan

Zdravko,

5. Didić

Miljenka,

Brezine,

32 30 20

Koprivnica

Vrbovec

Vrbovec

Bjelovar Vlado, Prnjavor, Bjelovar Milan, Plavšinec 20, Koprivnica

7. Usovac

Jagodić Marija, Bukovje, 9. Kozina Čazma Ivka, G. Dragičevac, 10. Šatrak Kol. Patek, Križevci Štefica, Đurišević

Željko,

Bjelovar 12. Podnar Ivan, Kraljevac, Bjelovar 13. Žarnica, Mikulj Franjo, Vrbovec Markešić 14.

Jozo, St. Diklenica, Bjelovar 15.

Mato, Novačka, Koprivnica Kralj 11.

16. Mirović

Vitez

Rovišće,

Antun,

Damir,

Višnjevac, Bjelovar

Večeslovac,

Križevci

Drago, Bojnikovac, 19. Ivšić Martin, N. Diklenica, Bjelovar 20. Vrabec Ana, Majurec, Križevci 21. Grbačić Miroslav, Grginac, Bjelovar 18. Đurec

22. Milković

Križevci

Vlado, St. Diklenice,

Bjelovar

90.915 79.084

3.851 3.030 3.954

78.038

4.335

72.344

3.617

68.835

4.302

68.127.

3.784

67.362 54.328 44.150

4.811 3.621“

14

43.287

3.091

12

42.771 42.094

3.564

14

41.903

2.993

10

40.701

4.070

16

39.193

2.445

10

39.098.

3910

37.816 36.948 36.823

2.521

36.768

2.626

35.527

3.229

20

a2

16 ./

18

Križevci

8.

kgm)

123.240,

18

St. Skucani,

6. Kušter

17.

Broj

Bjelovar

Mostovi,

oks

krava

2

14

"15 14

12

15 13 l1 14 11

>

3.153

3.507

2.842

3.347

63 #

PRILOG,

mljekara...

Obavijesti

57—64,

iz

23.

Križevci Zamladinec, Štragelj Drago,

24. Babić

Milan,

Ivanec, Križevci

13

.

Manojlović 26.

Ruža, Sasovac, Žabjačan Bjelovar Dušan,

25.

27.

Držaj

28.

Komljenovac

Đurda,

Kovačevac,

Križevci

13 12

Bjelovar

l1

Ivo, Kovačevac

29. Došen 30.

Ve. Sesvete,

Ivica, Prekobrdo,

31. Deuš

«10.

Slavko, Novačka,

33. Platušić

Vlado, Gračina, Križevci

34. Mrzlečki

Marija, Nova

35. Smrček

9

412;

Koprivnica

Diklenica,

Bjelovar

Mato, Zr.

topolovac, Bjelovar 36.

Mirko, Hrgovljani, Bjelovar Maljak 37. Taritaš

Čazma

Paljevine, 38. Lalić Patkovac, Stjepan, Bjelovar 39. Došen

Nikola,

40. Medač

41. Gvozdenčević

Nada,

Povelić, Križevci

42. Sekulić

Nikola, Vlaislav,

43. Ivančić

Tomo,

Novaki,

2.976

12

32.295

2.691

9

32.280

3.587

31.010

2215

Koprivnica

3.416

8

30.516

3.814

7

29.957

4.275

29.726

3.715

10

29.489

2.949

10

29.281 29.168 29.158 29.110

2.928

10

Vrbovec

17 '

Medač

Vilim,

45. Presek

Slavko,

“44.

Osudjevo,

Križevci.

Novigrad, 46. Pehnec Marica, Koprivnica Hodovljani, 47. Pelolas Ivan, Jabučeta, Koprivnica 48.

Višak

50.

Kalnik, Križevci Kalnik, Mira,

Ivka,

49. Nemec

Vitanović

Koprivnica

Križevci

Milan, Kop. Reka,

10

8

10.

10 6 9

Križevci

*

30.750

8

Bjelovar Oko, Drago, Vražje Križevci

33.892

3.081

2.842

32.738

9

Stevo, Prekobrdo,

2.648

11

14

KAL

34.708 34.427 34.105

2.669

,33.541 3.314 33.140 3.669 33.028 2.744 32.934

10

Babotok,

32. Ivančan

2.495

3.354

Bjelovar

Franjo, Bjelovar Križevci Ivica, Kloštar, Vojak.

Veličan

34.938

14

1991.

13

-

2.917

1.715 2.911

28.958

3.619

28.932 28.932

2.983

28.693 28.611

4.782

28.242

2.893

3.179 2.172

m 64

I.u

sistemu

treba

teladi

već

od

drugogtjedna ponuditi najotkosa.

Starter telad se prvog a po volji, kvalitetnije sijeno daje ispočetka kada od 1,5 teletu dnevno starter po konzumacija postigne kg ograničatu količinu. va može »slatka« ili kisela. Ukolikoristiti Mliječna zamjena ko se koristi mliječna slatka, zamjena prilikom temperatura otopine napajamora biti 37—38 C. Željena će se ako se konja temperatura postići potrebna ličina količine vode prvo mliječne zamjene otopi polovici potrebne zagrija55—60" ne na nakon doda količina se hladne vode.

Kod C, toga preostala treba zakiseliti hladnognapajanja mliječnu zamjenu mravljom kiselinom (3 ml po litri 15%C iaotopine).

Najpovoljnija zakiseljene temperatura otopine je ko ni niže štetnih Međutim dva prva temperature posljedica. nemaju tjedna života hladne morala bi biti 20% C. temperatura otopine Na osnovu iskustva teladi s zapetnaestogodišnjeg mliječnim uzgoju kao autori mjenamanjemački jedini sigurni preporučuju slijedeća put pravila: ovom

života

za

se

se

na

se

*

u

a

u

u

;

Upotreba mliječne zamjene najmanje obranogmlijekaprahu 2. kiseline u obliku neopasne kiseline u omjeDodavanje mravlje razrjeđene 1.

.

60%

s

ru

u

1:10

3. Kiselost

otopine pH 4, Hranidba ukusnim s starterom kvalitetnim, “hranom (sijeno, silaže, paša) 5.

Mogućnostkonzumiranja vodepo volji mora

se

kretati

Nastavak

u

od

3.8 do

4.5

i

voluminoznom kvalitetnom

slijedećem broju Mr.

Marjan

Posavi

Razmnožavanje goveda Osnovna

razfunkcija vrste. razmnožavanja održavanje je toga, direktno ili indirektno veličinu množavanjem osiguravamo stada, proizvoi te Iz navedenih da se dnjumlijeka oplemenjavanje. razloga vidljivo je temi naročita mora Svrha članka da “toj ovog posvetiti pažnja. pokušamo je dobi i ili kravu. i kojoj razjasniti kojevrijeme pripustiti osjemeniti junicu

Osim

mesa

u

Spolna

zrelost

To

u

junica

jeperiod sposobne oplodnju junice tj. počinju jajnici Junice zrele u dobi između su i 12.

8. života. stvarati jajašca. spolno mjeseca Iako su i za tom NESMIspolni organi sposobni r azvijeni oplodnju periodu JEMO i nisu fizički osjemenjavati pripuštati junice dovoljno jer razvijene. kada

su

kada

za

u

Fizička

To

zrelost

junica kada

jeperiod junice potpunosposobne prvipripust osjemedob kada dosežu fizičku zrelost između 15. i 18.

Prosječna njavanje. junice je Osim faktora fizičke zrelosti i vremena prvog mjeseca. dobi, utvrđivanje od velike važnosti i težina. da kod se pripusta je tjelesna Preporuća junice pripusta imati 60 do 65% od konačne težine odrasle prvog krave. trebaju su

za

ili

za

137

ili dob za Sada kada smo utvrdili najpovoljniju prvipripust osjemenjada to učinimo. kada obratit ćemo pažnju najpovoljnije vrijeme vanje karakte20 sati, i 16 do krava kod praćenoje Gonjenje traje prosjeku sluzavi znakovima: rističnim nemir, osluškivanje... iscjedak, mukanje, obaviti 12 do 18 sati od ili gopočetka najpovoljnije je Pripust osjemenjavanje njenja ili praktični vodić za tablica uspješan pripust osjepredstavlja Slijedeća menjavanje.

d

na

u

vrijeme najbolje osjemenjivanje

znakovi

prvi gonjenja

za

isti dan

(do sati) jutro 9

.

|

podne prije do (9 12sati)

ili

navećer

isti dan

dan

slijedeći

rano

|

dan

slijedeći podne prije

:

poslijepodne :

(cit.

Caput,1987.)

Trimbergeru

Prema

Siniša

Vujčić

Spašavanje stoke 18. kolovo-

Zagreb Hrvatskog radija Poljoprivredna emisija U izratnih stoke s 1991. za područja razaranja. upozorila je zbrinjavanje aktivnosti na zbrinjastručnjaka opširno opisane brojnih reportaži vrsnoj ostavili su sela no i napustiliseljaci stoku Brojna vanjugoveda svinja. nekom dobrom sebi ili Stoka sama susjedu pak jeprepuštena stajama. svojim osobe. dom to su bile mahom starije nije.želio koji napustiti svoj do»Dukat« doznali da Tako smo svojempoljoprivrednom jemljekara i 60 krava Rese Dobri bru prihvatila krajDuge gotovo Novigradu rijeci bila izvrlo Stoka došla 10 lošoj kondiciji, jegotovo Novigrad junica. je svakodi već u se Sada kondiciji boljoj gotovo povisuje mlječnost gladnjela. je i dobar znak dobre To mljekaEkonomija prehranebrzogoporavka. je krava bilo u bila »Dukat« re pa poteškoća je pripemljena prihvat nije livadarod obrok da se dnevni Doznali obroku. krmnom sastoji dobrog i zelene trave pivarskog smjese. skogsijena, tropa, zbrinuto Save obala desna to Na rijeke jepribližno Sunje području je obalu Save Stoka na i nekoliko 600 rijeke junadi svinja. jeprebačena lijevu stoke Kratečko selima i Preloščicu.

Spomenutozbrinjavanje organizirali Veterinarska staradne »Gavrilović«, »Posavka«, »Kooperativa«, organizacije i dr.

Sisak nica »Vajda« više stoci p a primjenile uginula moglopomoćijerje Mnogoj nije stoke kako bi i ljum oguće spriječile brojne higijenske brojne mjere od

Studia

—

na

su

u

su

a

u

u

na

u

u

nevno.

za

smo

a

1

u

su

:

.

su

se

se

di.

se

zaraze

'

ZM. 138

-

u Holandiju ekskurzija Stručna (11.5—18. 5. 1991.) iz Ptu-

živinorejo Obdravskog organizaciji Karlovac ima KIM DP suradnju, dugogodišnju trojica ja, kojim razvijenu stručbili iz KIM-ovih s sedmodnevnoj kolegama Slovenije stručnjaka Holandiji. nojekskurziji Vladimir bio Stručni dipl. agronomije, ing. voditelj ekskurzije je Tumpej službe u poljoprivredne Ptuju. savjetodavne voditelj voćarskom i obilovao i raznolik Interesantan program jestočarskom, Atea proizvodnjom. povrtlarskom dio“ bio stočarski interesantan Za programa posebno je mljekare stručne ekskurzije. i iz Ministarstva vodi pa agrara poljoprivrede, je Cjelokupan razvoj Ministarstva nadzorom rad i obuka pod poljoprivredi ljudi školovanje školstva. poljoprivrede, od WAIBOERHOEVE centar koji jejedan Posjetili Eksperimentalni bavi centra četiri takova (govestočarstvu istraživanjima Holandiji, Fiima Centar 250 ovčarstvo, ha površine zemljišta. konjogojstvo). darstvo, 50% 50% iz Centra svojih preko s eljaci dalju b udžeta, državnog je nanciranje kako odnosno osi ekonomskom Isto tako bave problematikom, udruženja. kvotama. tvariti mlijeka ograničena dobit, jerjeproizvodnja kokrava 800.000 za cca da do 2000. broj godinesmanji Tendencija je Isto tako miliona odnosno 1,5 miliona 2,3 planiragrla. sadašnjih “mada, oko 9000 litara po vrlo visoku da će zadržati grlu mlijeka proizvodnju ju krmiva koncentriranih 2000 utrošak samo po grlu. godišnje, kg rada tako i do tada U produktivnost povećati planiraju Frizije području litara od 350.000 da godišnje. mlijeka proizvodnju opslužuje jedančovjek zavoda

U

za

veterinarstvo

in

s

na

su

u

.

nas

se

za

a

u

ne

smo

a

u

u

se

a

se

-.

'

se

na

sa

na

uz

——---o

y

2

>

-

e“

o...

>

.

a

Motiv

iz

Holandije

inž.) dipl.

(Snimio:Petrić, V.

139

Zanimljiva koji je posjeta iznajmljeno zemljište državi od 1300 Veličina farme ha državnu 50 ha. Za svaki plaća najam je staju.

Na tih 50 ha ima s 80 proproizvodnju krava, guldena godišnje. organiziranu masnoća od 8700 1 289 dana muznosti laktacije, mlijeka prosječna sječne je farmer kontrolu Kontrola vrši svakih 28 dana, plaća 4,4% mlijeka kravi 30 p o godišnje. mlijeka guldena dobiva što osim Vlasnik farme sve sam, mužnju obavlja poslove ispomoć jednogsusjeda. zimski hrane Sam vrši i spremanje period. siliranje dohrane kukuruzom i ishrane s nešto (4— mjesec) period Ljetni jeispaša da krava Prakticira 20 litara dnevne proizvodnje mlijeka svježom travom.

11. dobiva Za krave 20 litara dnevne samo pašu. proizvodnje mlijeka preko dodaDohrana koncentratima vrši iz-. koncentrate visini prema u proizvodnje. je muzištu. proizvodnji Da se radi o vrlo i travnjacima govoripodaintenzivnoj dušika ha. tak da troši 450 po kg Za krava koristi bikova iz osjemenjivanje sjemenajelitnijih Njeumjetno odabir i i mačke,HolandijeKanade,bazirajući eksterijeru proizvodnim bikova. svojstvima da proizvedeno farmi ima 10.000 m. o./ml, mlijeko ovoj Impresivno je što se radi. po sebi govori kako kvalitetnoj proizvodnji farma 1 Količina može 650.000 ova predati godišnje, mlijeka koju je kako dio tako da još kvote, ukupno veća,imajudokupljeno jeproizvodnja od 80 krava.

700 000 1 predaju mlijeka zaobići može ni naš školi Prikazujući put Holandiju posjeta dolaze obuku obuku svi stočara praktičnu OENKEERKU, mjestugdje stočari od nivoa do visoke škole. obuka se poizvodistajama srednje Sva ili lju.

Organizirajui pojedini sirarstvo, specijalistički kozarstvo, tečajevi instruktor i dr. tri do tov šest jedan ovčarstvo,goveda Tečajevi traju mjeseci, obučava tri nastavu za praktičnu polaznika. farmu veličine Uz ostalo obišli 19 ha ima 30 koja još jednumanju klasični «krava 1 način i 250.000 stari, Vidjeli predaje mlijeka. gradnje staja klasični kratko Friziji, stajalište, vrlo korisne, smo Na istaći da su ovakve ekskurzije kraju jer jepotrebno imali odlično stručno vodstvo dobru ekskurzije, Tumpeja, ing. organizaciju srdačan domaćina te sretan svim smo na gdje bili, povratak mjestima prijem "kući km poslije 4500 puta.

Momir dipl.

Lončar ing. bila

.

farmeru

koristi

a

u

mm.

i

a

se

za

.

za

sa

“

se

I

na

na

na

samo

o

no

ne

u

se

za

na

u

u

za

se

a

smo

smo

U

vez.

izvlačenja IIkola »NAGRADNE Rezultati >»MLJEKARSKOG LISTA«

IGRE«

dipl. inž.

Zoran sastavu: Martić, utvrdila Rezultate II. kola je komisija tehnički inž. referent Volarić, samostalni otkupa iz »Dukata«, Vera preci dipl.

Božičević. nik, te inž. Mirna slijedeće: utvrdila i dana 13. radom sati, 9,00 u rujna Komisija jezapočela 211 ukupno odgovora; prispjelo je 11 zali. kolo zgoditaka; osigurano je RASPLODNA JUNICA. zgoditak glavni je Točni odgovori: Veliki lista (»Zdenka«, iz 4 Zdenci) pod Mljekarskog odgovor broja b lista šara iz 5 pasmina) pod odgovor Mljekarskog broja (986 lista iz 6 litara) milijuna podb brojaMljekarskog odgovor IGRE II. kola NAGRADNE Sponzori radnika Hrvatske Republike mljekarskih Udruženje DAMIR vlasnik ZORKO iz Križevaca, »ESTEL« u

—

—

s

—

—

—

c

(crno

su:

.—

—

»AGROCOOP« »KRMIVA«

—

»AGRARIACOOP« »SIRELA« —

Poslovnica

—

Zagreb

*

Zagreb Zagreb ' Bjelovar Bohnec« »Antun Ludbreg —

—

MLJEKARA

:

—

— osiguralo svojeje Udruženje ga fonda nagradnu namijenjenog i gru. utvrđeni dobitnici: slijedeći Izvlačenjem zgoditaka d or Naziv Ime i dobitnika nagrade prezime Mjesto PRVU

NAGRADU

RASPLODNU

iz

JUNICU

za

su

1.

2,

3.

JUNICA RASPLODNA nagrada

nagrada

ELEKTRIČNI

nagrada

TRAVNA

PASTIR '

KRIŽAN KATA

Samarica

SMJESA

ANTUN

43232

GROVER

nagrada 50

ZA

BRCKOVIĆ

TELAD

BARICA

kg. ZAMJENICA BARICA 5.

MLIJEČNA ŠPANIĆ nagrada »VITELA« 25 kg KANTA ZA MLIJEKO FRANJO KOMORNIK 6. nagrada 30 lt.

7.

KANTA

nagrada 30. It.

ZA MLIJEKO.

8.

KOLEK.

PROIZ.

9.

10.

nagrada ANTUN nagrada 50

GROVER

kg.

MLJEČNA

nagrada »VITELA«

BOHNEC ZA

KOSIĆ

IVANA

— Ludbreg

MLJEKARE —

TELAD

ZAMJENICA 25

PLENTAJ

KATICA .

TEŠINIĆ ANKICA PRŠIR MATIJA,

radnika

BEREK 38

BEREK

Skradsko 47272

15

RIBNIK

Lj. Gaja 43326 VIRJE

101

Gornji 41420 JASTREBARSKO Desinec

bb

Stare Plavnice

19

, 43000

BJELOVAR

Koritinja 47204 ŠEŠLJAVIĆ 280 Čvrstec 43260 KRIŽEVCI Šaš115 44222 ŠAŠ 41020

svakog

37

Odranski

kg

Udruženje mljekarskih zgoditaka. se nastavlja. Treće

43232

KLEMENČIĆ

kredi

.

4.

PETRAČ

Babinac

DRAGICA

će dobitnika

obavijestiti

o

Obrež

NOVI načinu

249

ZAGREB i mjestu

podizanja kolo obuhvaća odgovore iz brojeva 7, 8 i 9 Mljekarskog lisIgra ta.

Nadamose, da ćete opravdati malo zakašnjenje izvlačenja. Izvlačenje trećeg kola će Vam ubuduće više sreće! krajem listopada. obavit Želimo nam

se

f

Komisija

i Uredništvo 141

in memoriam nenadano

napustio MIROSLAV PETRIC, dipl. kolega ing. žiUmro 53. godini poljoprivrede. je vota, kada mnogo mogao dopri-. još je DP »Dukat« organizaciji njeti svojoj kao mljekari cjelokupnom razvoju stva, kojem gotovocijeli je posvetio osobiResile radni ga ljudske vijek. uvine susretljivog, običnogčovjeka, na razgovor, spremnog prijateljski jek i rado viđenog savjet, nasmijanog duboko društvu. svakom Ipak, svojoj i duši skrivao jetjeskobuusamljenost. već od ranog djetinMnogo propativši ponovživota jstvašestomdesetljeću s avetima no se susreo . koje prošlosti, bile od su jače njega. ovajput zlim i bili zatečeni i sami nismo Svi pa vjerovali slutnjamanajavama, Svim i ražalostila. duboko više Mirina smrt nas tim prijateljima, potresla je ostati će kao i onima uspomega poznavali, koji trajnoj kolegama ni. laka hrvatska Neka gruda! je sredinu

Našu

je

u

su

u

u

u

i

smo

su

u

samo

mu

Franc Šebenik IZDELAVA OPREME 61111 tel.

Go) (30

HLEVSKE IN LIVARNA

—

1961

Ljubljana,Tržaška

c.

315

-

RAVNA

1901

IZVEDBA

VERTIKALNI

(061)*261217

—

PRIVEZ

i 271-772

iliizraditi po narudžbi

i konku-

programa vam isporučiti našeg proizvodnog vaše opremu staje: cijeni slijedeće proizvode rentskoj iz 0 elevatore gnoja staje; odstranjivanje i 110x 80 cm; rešetke 80 cm, 100x 80 90x O napajalice stoku; dimenzije O boksove izvedba, ravna naveza; izvedba, savijena slobodan O boksove teladi; uzgoj odrasla 9 boksove i goveda papaka. pokretne boksove e samostojeće zivanje boksove i vrste rešeboksove tov Po prasadi, prasenje izrađujemo želji kupaca možemo

Iz

za

za

|

cm

za

za

za

.

za

za

za

sve

taka.

dvogodišproizvode priznajemo gnojnicu Izrađujemo njugaranciju, što znači da 30 vruće Svi upotrebe (osim napajalica), jetrajnost poncičani proizvodi godina. i vrata

.

za

uz

rešetke. Za navedene

su

142

ad

Prikaznove

knjige »PASMINE GOVEDA«

uzgajača držaoca za knjiga svakog i goveda knjiga koju obavezno morate imati — Nedavno izašlaknjiga »PASMINE GOVEDA« autora.

SinišeVujčića, apsolventa VeterinarskogFakultetau Zana grebu,prva je knjigau nas koja nam jednom mjestuprikazuje najvažnije Europske iSvjetskepasmine goveda.

Koristimopriliku da Vas upoznamo sa sadržajem knjiovu i razlozima i zašto Vi imati knjigu: morate ge 1.knjigaobrađuje:21 kombiniranu pasminu (za mlijekoi meso) pasmina 12 mliječnih 20 tovnihpasmina 15 radnihi rijetkih pasmina —

—

'

>

2. Za svaku pasminu obrađeno je porijeklo, odlikevanjštimesa proizvodnja mlijeka, proizvodnja i.uzgojni ne, program u boji, 3. svaka pasmina popraćena je s fotografijom kojih ukupno ima 88 4. na krajuknjigeizloženesu adrese uzgajačkihdruštava izcijele Europe s kojima možete direktnokomunicirati možete Knjigu naručiti kod: Hrvatske 1. Udruženje mljekarskihradnikaRepublike Ilica 31/3,Zagreb 41000,telefon041-424420, 2. direktnokod autora:Siniša Vujčić, Kluzova 59/IZagreb, tel.: 269265 jeftinije u knjižaracijeni o d dinara, 300 štoje 35% po nego -.

-.

ma.

NAGRADNI

KUPON

IME I PREZIME PROIZVOĐAČA

Še |

A

ADRESA I POŠTA KOME MLIJEKO

PREDAJE

NAGRADNO_

PITANJE:

"

KOLIKO GODINA KONTINUIRANO IZLAZI MLJEKARSKI LIST? Odgovori: a)'31 godinu b) 28 godina c) 25 godina Zaokružiti točan odgovor! «

.

adresu izdavača: isključivo Napomena:Odgovorešaljite Udruženje m ljekarskih radnika Ilica 31/III. U sluRepublike Hrvatske, Zagreb, izvolite obratiti telefon: 041-424-420. čajunejasnoća na

se

na

Bolić. Antun Jovanović-Bunta, Bratanović, dipl. inž., Stjepan Brlek, dipl. inž. Vesna Kobra, Majić, Ivan dipl. inž., doc. dr. Mirza dipl. inž., dr. Berislav inž., Miljenko Turk, dipl. inž., dipl. vet., slavko Pehal, dipl.inž., Petrić Vlado,

Izdavački

Milan

savjet: mr. dipl.vet. Stjepan Deneš, Mašek, dipl. inž., Nada

Miroslav Hadžiosmenović, Miljanović. dipl.

Dubravka Vuković- dipl.

Brčić, dipl. inž., Caput, Svoboda, odgovorni Stjepan Deneš, dipl. vet.

odbor:

Uređivački

Glavni

,

i

Mirko

dr. Pavao

urednik:

Tehnički

urednik:

Vera

Vlasnik

i izdavač:

“Uprava

i uredništvo:

Tiraž:

45.000

primjeraka

Tisak:

GOC

»Bratstvo

Volarić, dipl. inž.

mljekarskih

za

privredne

radnika Republike

organizacije

i ustanove

kao

mjesečno

i jedinstvo«,

Zagreb

RješenjemRepubličkogsekretarijata za

144

on dot Bo

Hrvatske

Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420

pretplata

list oslobođen

Hadžiosmanović

inž..

Udruženje

Mjesečna

ski

dr. Mirza

je plaćanja

poreza

na

prosvjetu, promet.

kultufu

i fizičku

i

za

proizvođače

kulturu

iznosi

7 dinara

sio

dn SR

Hrvatske

broj 5249/1-1972., Mljekar-