Mljekarski list 1-1992

aaa

>

GODINA

XXIX.

aaa

aa

a

aaa,

ZAGREB

<

*,

asa

SIJEČANJ,

,

Krava

simentalske

pasmine rasplodnoj kondiciji u

aaa

1992.

s“

“Utjecaj klimatskihi meteorološkihčimbenika na plodnosti reprodukcijukrava Životinje prirode, neposredno prirodu preko dolaze iz i okoliša. To naročito istaknuto kod drugih podražaja koji prirode je brizi i domaćih nisu divljih koje cijelosti podređeni čovježivotinja životinja ka. žive izložena klimatskim u prirodi, Goveda,koja promjenamaslobodno određeno vremensko bolje razdoblje plodnosti kojeodgovara najpovolimaju vrste i To za prehranu jnijim uvjetima održanje potomstvaprirodi.određuje i visinu određenim odnosno proizvodnje razdobljima, proizvodnju mlijeka teladi. uglavnom potrebe U stočarstvu sačuvati od čovjek životinjunepovolnastoji i i se preuuvijek događaju prirodi, uspješno k oje jnih utjecaja promjena način zaštiti i nastojećitaj postići životinja, najjebrigu potrebama zaštićeTako držana i reprodukciju. goveda povoljnije uvjete proizvodnju tehnički doi klimatskih od smještena vanjskih nepovoljnih promjena, tehničkim bro za najpovoljnijih izgrađenim uređajima održavanje stajama, cikluse i stabilne vlažnih i spolne zoohigijenskih uvjeta, imaju temperaturno i hormonalnu a godinu, aktivnost, mogućnostoplodnjereprodukcije cijelu održavati razini osnovi. može se proizvodnja najvišoj premagenetskoj završetaka i živčanih Goveda popodražaje prekoosjetila primaju sustavom vršini prenose žlijezde Podražaji vegetativnotijela. krvotok i tvari. Velike hormona, izlučivanjemlučenje izmjenu unutarnjim živčanim fiziološke života drže i u životinju nepovoljni stanju uvjeti promjene prirodi i što okviru aktivnosti i podnošljivosti jačaprirodnu otpornost napetosti i količinu iako štetu za proproizvodnju dijelom zdravlje životinja, energije su

dio

vezane

hrane

za

i

u

u

u

za

suvremenom

u

zeo

ne

na

o

za

u

na

s

na

na

s

na

se

na

u

u

na

izvoda.

su od vanjskih prosačuvana podražaja potpuno usmjerena i vrlo osizostanaka ali podržaja prirodno izvodnju,zbog neotporna postaju dobiti Hranidbom klime i okoliša. i pa nastoji jetljiva, manjepromjene količina i kvaliteta što više od se hrane, pojačaproizvoda, povećava životinja dovod tvaodnosno tvari hranjivih (metabolizam), povećava izmjena i uzrok često lakšem To iz ali i organa oštećenju ri, izlučivanje organizma. je i seksualne aktivnost hormona a nema, funkcije spolnih zdravlja životinja, ili su ograničeni, poticaji. česte u suvremenim tvari, spolporemetnjeizmjeni Stoga uzgojima i različita aktivnosti i se reprodukciji životinja,povodutoga javljaju noj drugaoboljenja. i druvitaminima Hranidba i dobra opskrbaproteinima, mineralima, ovih se važni tvarima veoma koje sprečavanju poremetnji, gimhranjivim tzv. funkciostočara.

Posebno česte i su pojave zdravih porednajveće pažnje javljaju kod klinički steriliteta. To su ili jalovosti nalnog nespecifičnog pojave i kod na nema mogu spolnim patoloških organima krava, kojih promjena može steriliteta. odrediti uzroci se, međuse istraživanjima jasno nekim klimatskimPažljivijim i i mikroklimatskim veza s tim, ustanoviti promjenama, nekih nisu i žive nedostaci hranjivih podkojim životinje, isključeni jetima. vitamina tvari hrani: i sl. minerala, proteina,

Goveda

na

se

na

va

se

se

za

veoma

su

u

a

su

u

u

ne

uv-

a

u

>.

su Seksualni funkcije jajni(estrusa) gonjenja uzastopnost i ovisan tvari, ali velikim dijelom vanjskim podražajijeupravljan mijeni ka, sunčano zrai i kao što zraka, vlaga, toplina, vjetarstrujanje svjetlost i dr. atmosferski pritisak čenje, između +4% C do +20"C. Postoji krave jasna toplina Najugodnija je hladveće Kod i okoliša između jajnika. temperature češće ovulacije podudarnost i se od navedenih i noće tihognepravilnog gonjejavljaju pojave topline i prokrava. najbolje odgovaraju postizanje topline Optimalne granice nja krava. i bikova kvalitetu sperme plodnost mlijeka, izvodnje okoliša također krava najbolja temperature (koncepcija) je Oplodnja kod termički biti može stres, 4 do 20% C. Veoma između opasan kojeguslijed krava. doći i do može pobačaja plodagravidnih topline naglogpovišenja utroškom većim međutim Hladnoća zbogjačeg energije uglavnomočituje i vezi hrane javljaju tijela,tim potrebe zagrijavanja sagorijevanja tvari. ili nedostaci kao hranjivih pojedinih oboljenja prehlade klimatskim zraka sama napose po zajedništvu drugim sebi, Vlaga je čimbenik važan i djelovanju zraka, temperaturomstrujanjem promjenama, iznad 80% zraka Relativna okoliša na biološke procese vlaga organizmu. ili mikroklilokalnim i pa dnevnim, krava, povoljno utječe reprodukciju visoka Posebno matskim vlagaočitujepojavamanepravilvarijacijama. slabo i ili nog gonjenja (hipoestrija izraženo potpunoizostaje krava, kojeje i a oplodnje (koncepcija). anestrija), smanjuje postotak krave relativne Više najbolje podnose vlage) postotke vlage(70— štetna visoka visoke dnevU. Naročito zraka 15“—20“ vlaga je temperature 90% ili tiha češće i javljaju produženo izostajanja gonjenja, temperature nakon orgadoblje oporavka telenja (servis razdoblje), upalereproduktivnih i sl. Također učestala od bron..na, oboljenja pobačaji, posteljice zaostajanje hopneumonije.

Slične zraka ali više oteposljedice visoke vlage hladnoću, ističe žana veći To toplinska regulacija, utrošak tijela. energije zagrijavanje i slabiji tjelesne težine, mlijeka, prehlade prati prirast manjaproizvodnja nekih ali i Uz visoku organa, upale vlagunajčešće smetnjereprodukciji. nalaze i loše i čistoća oko-: a teže se održava zoohigijenske prilike, higijena su liša, zbogčega moguće infekcije.

Poznat veću kokoši i nesivost i ptica.

Vedri svjetla plodnost jeutjecaj dani i dnevne i i produženje svjetlosti povoljno utječu pojave gonjenja krava. treba vezi sunčaplodnost Povoljan svjetlosti promatrati.u utjecaj i većom D vitamina nom svjetlosti, pojačanim hrani, stvaranjem prisutnosti većom i dr. treba znati da direkhranidbom, toplinom, boljom kretanjem Ipak tno sunčanom izlaganje rasplodnih životinja zračenju ljetnom razdoblju

ritam

odraz

i

o

ma

su:

'

za

za

za

uz

se

a

za

s

se

u

s

u

u

ne-

u

u

na

u

se

se

uz

uz

ne

raz-

se

su

KI

dot:

su

|

uz

se

uz

za

raz-

ne

u

se

razne

Ž

na

na

sa

u

u

može

biti veoma

štetno.

BEKA

'

Vjetrovi jače nepovoljno strujanje (propuh) utjecatina i i to samo niže ako spolne funkcije zdravlje organizma, temperature, viših +10% C. Kod izmeđ 20%—30% C i ispod više, jačestrujanje temperatura, zraka i će fiziološke i biološke i repropovoljno utjecati funkcije vjetrovi i Sig goveda, pojačano hlađenje jeruzrokuju topliorganizmaodvođenje ne tijela. češći i se Opažaju plodnosti vrijeme atmosferskog poremećaji niskog međutim treba klimatskih unutar i pritiska, utjecaje promatrati ukupnih mikroklimatskih i biona posebnodjelovanja vlage promjena, temperature loške funkcije organizma. zraka

i

mogu

također uz

.

su

na

.

Pipa.

u

ove

:

čimbenika ima mikroklimatskih Djelovanje cjelokupnih Oni odnosa. promjenamatemperaturnodjeluju neposredno i živčanih završetaka metabolizam i hormonalnu aktivnost prekoosjetila vlažnih ali mogu fiziološke i i spodjelovati posredno reproduktivne organizmu, sobnosti hranidbe i kvalitete prekotehnologije hrane, kretanja, organizma i i i što klinekim tehnologije higijene držanjaiskorištavanja životinja sl., je matskim razdobljima posebnoomogućeno. svih klimatskih i mikroklimatskih Stogapoznavajući djelovanje promjei dona, treba reći da (mjeseci ožujak, jeproljeće svibanj) najpovoljnije travanj ba treba iskoristiti i koje proizvodnju reprodukciju, posebno pripuste krava. krava biološki hormonalnom instinktu Proljetni odgovaraju pripusti kao: dnevne a klimatski životinja, uvjeti povećanje produženje temperature, dnevne niža veća kretasunca, svjetlosti, djelovanje vlagazraka, mogućnost i zelene hrane sl. veći i veću i davanje svježe oplodnje potiču postotak nja, krava.

Posebno treba krava ukoliko plodnost pripazitiproljetne pripuste bili hranidbeni i tijekom nepovoljni pljeska, drugiuvjeti zimskog držanja. iskoriste Ukoliko i za proljetni povoljnireprodukciju mjeseci proizće biti s nešto i p onovo u jesen,rujnu vodnjukrava, prilika manjeuspjeha listopadu.

Modernu i suvremenu stočarsku treba održavati proizvodnju punim čitave To i i mogućnostima tijekom godine. odgovaramljekarskoj proizvodnji tržišta U tu svrhu treindustriji snabdijevanja mlijekom. cilju ravnomjernog stalno održavati baju tehnički, tehnološki, mikroklimatski, zoohiginajbolji Ukoliko ili ako dođe do i hranidbeni to jenski mogućepostizati uvjeti. nije i ciklusu bez proizvodnom tijekom zime, pokazatelja stojareproduktivnom treba iskoristiti promjena, patoloških posebnompažnjom proljeće prida međuvrei i ritma s tim reprodukcije, pust uspostavljanje proizvodnje i obrati hranidbu hrane na menu mogu sastojke koji pojedine manjkapažnja kao i na odnosno ti u na zdravlje, patološke organizmu, promjene reproduktivnim organima.

Feldhofer Stjepan Dr. klimatskih

novu

i

os-

u

na

u

na

u

za

za

na

su

zoo

se

ne

u

>

'

u

se

za-

u

s

za

se

u

:

Njega

i gnojidbalivada i prirodnih travnjaka

najubrajajulivade, kojetravnjaci, dio su prirodnih Uostalom, najveći travnjazajednice. biljne starijeprirodne se nastao ravničarskim i brdskim onih pa dijelovima, planinama, ka,pogotovo šuma. upravo krčenjem je različitim lako vrste trava U mnoge prilagođuju koje prirodi postoje širido 70 života. geografske sjeverne Travnjaci uspijevaju stupnjeva uvjetima od 3000 metara. višim visinama nadmorskim ina Nasuprot tome,prirodni biti s nanizinskim i m ogu suhi, svježi koji predjelima uspijevaju travnjaci ako vlažnom čak močvarni i vlažnošću i pa dijelu godine mokri, glašenom vodom. ili saturirane ne bivaju ispunjene i način biti a Prirodni mogu najčešće livade, primjene pašnjaci travnjaci ime. im određuje Prirodni

u

svakako

i

u

se

ne

u

u

'

4

osim

šuma

prirodnih travnjaka Najpostoje zasijani travnjacioranicama. češće to nekom Preorani su travnjaci potkulturom. prirodni preorani zasijani ili sami uostalom kao i većina nisu prirodni umjetni kultura, travnjaci, sebi, dobri i nisu Umjetnitravnjaci predusjevi. djetelinsko- smjese(DTS) zadržati te ćemo se samo na ovog predmet prirodnim napisa, travnjacima, travne livadama služe kao košanice ili kao točnije kojenajčešće košnopovršiishranu stoke u izvan ne za i vegetacijskom vegetacijskom razdoblju godine. pašne da služe samo moramo ishranu stoke ne za Ovdje spomenuti travnjaci već i tla. svojim gustimpokrovomonemogućavajueroziju kaže da livada se S pravom, oranice. se a “Često majka je donedavno, jer većini i livade samo kose i odnose .na veće količine prirodom površinadanas; hraniva im nikad se oranice se ne koja vraćaju.

Stajskim obogaćuje gnojem tim istim tvari i mikroelementima. makroelementima, organskom odnosno to su te u Pravi proizvođači krme, stočari, uvidjeli,novije vrijeosim i mineralnim me Osim travgnojelivade, stajskim, gnojivima. gnojidbe i računa i o mora se voditi njaka livada, najminimalnijoj njezi.

O i i livada danas gnojidbi prirodnih travnjaka njezi dragocijena postoje ali i iskustva, u O različitim svega Slavoniji, drugimkrajevima prije zemlje. tih a to su vode i sastav biluvjetima prirodnih staništa, svojstva tla, sadržaj odnosno različitih vrsta trava i korova ovisi u sapa jnogpokrova broj njima, mo ljudska intervencija.

Donedavno držalo da se se mora travna gnojidba obavljati prirodnim i livadama ili samo fosfornim Poznati Thomasu njacima pretežno gnojivima. fosfat sov i kao u željeza(Thomasova drozga)pelofos (dobiveni nusproizvod stalnim tla i mikroelerama).

Naravno, osiromašenjem fosforom, kalcijem mentima to se drastično odrazilo i zelene na mase. nepovoljno prirod s ijena tim osim kakvoća i Gnojidbom gnojivima, većegpriroda, poboljšana je sijena zelene dobrih mase osobito udjelom leguminoza trava, bogatih bjelančevinaUdio bitno uka posve (uglavnom korova) ponekad je smanjen, .ma. To zeljanica bio velik u a svega je napredak proizvodnji krme, prije kvalitetnog Stočarska koze i bitovce, sijena. proizvodnja (goveda, konji, drugi lonjen. preživači) ovisi no količinama dovoljnim kvalitetnog sijena. i i livada otišlo se znatno Međutim, gnojidbi prirodnih njezi travnjaka Više se ostalo fosfornim samo na već se sve više dalje. nije gnojivima primjedušična i širem arealu zelenjuju kalijeva, koja naglopovećavaju prirodne ne mase, i travi sijena. uglavnompaše Istraživanja gnojidbe p rirodnih njege bitno su da se i sruše zablude do tada su njaka pomogla izbjegnu greške koje oblasti. u vrijedile toj U s normalnim klimatskim to bi bilo pravo godinama prilikama vrijeme na i livadama. ćemo izgospodarske intervencije travnjacima Zbog toga ovdje načela osnovna te nijeti intervencije.

Kad i livade treba dobro klinastim dopuste, uvjeti travnjake prodrljati radi tratine u zoni drljačima aeracijeprozračivanja mase. plitke korijenove Osim se ostaci obamrlosti ili drljanjem uklanjaju toga, biljni uslijed košnje U tlo se zasporo prirodne nepovoljnim vegetacije. uvjetima neprozračno, je tratine Sve to na grijava, zakašnjava. djeluje pojavu porast n epoželjnih biljnih vrsta odnosno širokolisnih korova lakše i pa i zeljanica, se koji bolje p rilagou tim Ovo osobito se i mokrim livadama i đavaju uvjetima. događa svježim se i ne može na intervenitravnjacima gdje mehanizacijom uglavnom vrijeme rati. Ovo nas to da i na biti uređeni upućuje prirodni travnjaci jednim moraju Osim

i

na

*

u

—'

K

o

u

u

a

—

na

od

prikladnih uređenja rješavanja voda, li to ili U na npr. susjednim zemljama, jesu oborinskoga podzemnog porijekla. ali takvih i imaima konfiguraciju koja travrijaka livada, Austriji, drugačiju i takvi kao da su obrađivani. mo u izgledajupočetku mi, proljeće travnjaci Iako istaći da se mora redoslijed naizgled intervencije nijebitan, prije odnosno dolazi kako bi ovom hraniva mogdrljanja, gnojidba njega, mjerom la biti unesena vrlo važno. što u zonu korijena, je treba dušičnim i livade sve Štose gnojidbe tiče, gotovo travnjake gnojiti hraniva treba te sva kojatravnjaku Naravno, nedostaju dodati, je gnojivima.

NPK najbolje primijeniti formulaciju.

Ako odnosno i livade se su mogu upotrijebiti ocjediti »suhi«, travnjaci ili NPK dušikom NPK NPK 20:10:10 18:9:9 s vrlo npr. formulacije naglašenim ili NPK NPK itd. ili 13:10:12 15:15:15 formulacije će hraniAko treba tla su formulacije gdje mokra, proljeće primijeniti Na način će se biti NPK 12:12:12. va npr. izbjeći podjednakozastupljena, taj korovi. ili veći odnosno udio loših i trava (šaševizeljanice) svojstava pojava i na dušičnih mineralnih KAN-a na pa npr. mokrim, Forsiranje gnojiva loših biti već može upravo nepovoljno zbog spomenutihpojava svježim tlima, lifosfor Ako nisu i suhim trava. i na i kalij nedostatni,ocjeditim travnjacima udvostručiti i vadama i čista dušična pa mogu prirodne utrostručiti gnojiva od vode dobre su zelene i mase a ako branjen kakvoće, jer jetravnjak sijena neko duKAN može uređena i ta tim se drugo upotrijebiti il tla, travnjacima šično gnojivo. bilo bikoličina dušika na Upotrebaprevelikih travnjacima, prirodnim, lo vidi ako dovodi do to se neželjnih posljedica, najbolje umjetnim, jepriminakon količina ili veća, gnojovke gnojnice (bogatedušikom), jer nje jenjena širokolisni velirastu štavalj, kojijejednimdijelom potaknut korovi, pretežno kim količinama ali i i iz dušika, sjemenom gnoja, gnojovke gnojnice. ovaki kao što su smiljkitadrugebivaju Leguminoze, djeteline, kvalitetne vrlo kao trave. i neke vom gnojidbompotisnute, li-.

O količinama mineralnih i i travnjaka ogranskih gnojiva gnojidbu vada odlučiti sami jernajbolje vlastitog proizvođači, poznajuprilike moraju travnjaka. livasvakako odnosno treba i Na košnje kraju spomenuti način, vrijeme da. tada sadrži Ako trava ne se u najviše preporučuje vlatanju, košnja jer je fazi da upravo vode teže i kiše česte. Istina te se i u a su suši, ovoj je sporije To bio te bi npr. za je ispašu najkorisniji. bjelančevina, travnjak dajenajviše cvatlivadama trave na su U prva svibnja, polovica svibnja.drugojpolovici i vode u sadrže i za su daju Košnja lipnjukasnije pogodne sušenje. nji, manje također čestih kiša u lošu ali otežano, sušenje jerjelipanj kakvoću, jezbog oborina. količinom Siliranje mnogim krajevimazemljemjesec najvećom bilo bi ovakve mase najbolje rješenje. neravnim Ručna na regeneusporava pogodna košnja terenimanije jer korovi. i širokolisni iskoriste trave, što uvijek Strojna košnja zeljanice raciju Gnoda tratina i kakvoća nešto reza jepoboljšana. pomaže regenerira višeg i druto nakon a uz gdjeje moguće prvoga navodnjavanje kišenje jidbom i Takvi i i kakvoća mase se gog travnjaci biljne sijena. otkosa, povećava prirod livade unosni. su uvijek tla radi

sustava

bez

suvišnih

obzira

U

u

u

_“

a

razne

za

:

u

s

|

—

Dr.

Ante

Lončar

va ._

m S

to

visoku Kako hranidbom krava voluminoznim krmivima postići proizvodnju mlijeka >

1)

UVOD

pred prednosti Govedo, jepreživačprehrani krmiva se koristiti mnoga Može i domaćim kojima čovjekom. životinjama gim krmivima može hraniti. lako se voluminoznim ne mogu postidrugeživotinje Tako koriste u intenne ona se u nas ći visoka dovoljno. mlijeka, proizvodnja 50% suhe tvari hrana voluminzna čini jedva govedarskoj proizvodnji zivnoj čovi 50% čine žitarice a ostalih koje zob, ječam, pšenicadr.) (kukuruz, obroka, da treba tako Hranidbu može koristiti za vlastitu ishranu. podesiti goveda jek i sve nešto (uzdržneproizpotrebe proizvodnji ekstenzivnijoj gotovo svoje hranom voluminoznom hrane.

Kvalitetnom iz voluminozne vodne) podmiruje i 5000 od 4000 u kombiniranih može kg mlijeka proizvodnja godišnja postići krma na takva Osim se voluminozna u proizvodi kg mliječnih pasmina. toga, Volubiološku od što vlastitom proizvodnju. gospodarstvu,jejedan uvjeta uvrštavlastitom hrana na minozna gospodarstvu proizvedena jenajjeftinija, održava i se visoka lucerne u drugih)plodored (djeteline, vanjemleguminoza tla. i dugotrajna plodnost budući

.

da

dru-

velike

ima

u

u

se

za

LI

ZASUŠENIH

1)

HRANIDBA

KRAVA |

krava

zasušivanja Postupak 1.1) Kravu

treba

zasušiti

mužnjom) (prekinuti

dva

s

predviđeprije mjeseca

telenja zbog: vimena i odmora regeneracije rezervi novu laktaciju tjelesnih stvaranja bređosti dva u ploda zadnja mjeseca razvoja intezivnog kolostruma biološki punovrijednog stvaranja osiguranja treba lakše bi se krava Da uskratiti zasušivanja zasušila, jojtijekom krava Vodu mora hraniti odnosno samo i sočnu sijenom. hranu, je krepku S kravama u trenutku stalno na imati zasušivanja proizvokoje raspolaganju. bi trebalo biti nikakvime zdravo ne de do 10 litara mlijeka dnevno, imaju znači da se To zapravo zasušiti krave i takve vih naglo. najbolje problema je biti a nakon mora s temeljita, mužnjom.Zadnjamužnja jednostavno prestaje više i nakon u sise se vime ' se dezinficijens toga dezinficiraju umakanjem nje do otekline i dana dolazi dira. Nakon ne nalijevaslijedećih postupka takvog iznekoliko čime već nakon ali ono vimena, dana, jezasušenje splašnjava nja mora se krava kod vršeno. provoditi zasušenja visokoproizvodnih postupak muž: i sočnu treba uskratiti a također Kravama hranu, broj krepku postupno. dok se na po slijedećoj provodi postupak daljnji jedanput dnevno, smanjiti nji shemi: h

nog —

za

—

—

—

a

.

:

:

?

Krave

dnevno

jedanput tijekom dvadana, slijedi jedan dan bez Nakon vime umoči se i u mužnje. temeljito dezinficijens toga izmuze, time izvršeno.

I treba da će vime jezasušenje ovdje naglasiti poslije zadnje oteći i što treba vime sliu toku mužnje nalijati, zabrinjavati splašnjava jer nekoliko dana.

Kao što krava vrlo jedećih vidimo, postupak zasušenja jedje ako nostavan vime zdravo.

Bolesno vime mora se je (mastitis) izliječinajprije nadzorom a zatim veterinara zasušiti. ti, pod se

zatim

muzu

>

ne

Obroci 1.2)

krave

za

Nakon

u

suhostaju

uspješnog zasušivanja suhostaju koji: sadrže sočna i krmiva krava po krmiva, potrebimanjekoličine krepkih (kod loše Hranidba zasušenih krava biti tako mora da zadokondicije). podešena uzdržne samih krava i tvari volji potrebe dovoljno hranjivih osigura plod vrlo intenzivno se Od do dana 14 koji početka s uhostaja razvija. telenja prije krave dnevno dobiti uzdržnih oko 12—11 MJ što moraju pored potreba NEL, znači da ih treba hraniti tako da uzdržne i još praktično potrebe pokriju svoje kaoda 4 do 5 litara Ove se volumimogu proizvode mlijeka. potrebe podmiriti hranom noznom hranidba fazi u pa svaka ne koncentratomovoj suhostaja da neracionalna samo već dovodi i do čime je prekomjernog debljanja krava, i Krave suhoskomplikacije stvaraju telenju ranoj l aktaciji pri (ketoza). bi ne od 10 suhe tvari dnevno pa u slučaju taju smjele kg jesti manje energetski se krava s mabogatijih krmiva, kojima zadovoljavaju energetske potrebe od 10 suhe obrok treba dodati i 2—3 slame. kg nje tvari, kg Kravama će nakon dobivati hranu treba 14 koje telenja koncentriranu dana uvoditi u obrok količine predviđenog prije telenja postupno krepmanje ke hrane će krave dobivati u se hrane s 1/2 koju laktaciji.

Počinje kg krepke a vrši se svaki četvrti također 1/2 tako po dnevno, daljnje povećanje dan, kg, da krava oko 3 koncentrata.

Ovakva telenja dobije prije kg postupna p ripremhranidba na koncentratom ima svrhu za buprivikavanje mikroorganizama veće količine na hrane u raga krepke koju laktaciji dobivaju visokoproizvodkrave. Krave ne neće dobivati u koncentrat treba koje laktaciji telenja prije hraniti kvalitetnom voluminoznom hranom će dobivati i nakon tepočeti koju Potrebe za tvarima zasušene krave za su lenja. hranjivim mliječne prikazane 1. u Tablici krave

se

hrane

u

obrocima

a

za

|

se

u

u

u

-

i

'

:

2Tablica

1. Dnevne

potrebe zasušenih

ore

pje enja

agenao

enja

Svaka

krava

50

IU

000

dnevno

vitamina

krava

hranjivim TEŽINA |[SIR.PROT.| Ca Na | NEL Mg MJ |. g g g 8 (| kg rev [er i| eo [e [ure [he] [eo

dobiti

mora

250

mg

A _

*

Za

svakih

oduzeti

kg 2.2 MJ NELi 50

razlike 25

u

težini treba

g sirovih

tvarima

za

| er

| uo

Bkarotina i

dodati

proteina

odnosno

1

[s[e[s[0]

trebalo

tele-

14 dana

bi

zadnjih njemačkih prije preporuci krava znatno nakon dana i u obroku koncentraciju smanjiti telenja nja tjedan dodatka.

P. To se a koncentraciju postiže promjenommineralnog Ca, povećati Ca :P mineralne standardne u veći) 2— jeomjer smjese kojoj Umjesto Ca :P mineralna obrok 0,4:1.

14 dana se uvodi somjerom 4:1(i zadnjih smjesa Tablici 2. krave obroci zasušene su Dnevni za prikazani autora

Prema

.

=

u

=

u

Tablica

2. Zimski

obrok

i ljetnidnevni

krave

zasušene

za

SEE Ko NETA se

KRMIVO silaža

(travna) travna smjesa.

Djetelin.

Livadno Kukuruzna

lie KITI

10

—_

:

—

sijeno

Šrot Slama

(zob/ječam)

Mineralna

smjesa:

mogu napasati. pašnjak postoji krave treba a na se mogu cijeli dan, boljim pašnjacima pašnjacima napasati slame 2 i 2 poludnevno organizirati napasanje dodatak kg sijena kg po Ako

zasušene

Na

krave

se

oskudnim

uz

kravi

dnevno.

1.3.)

Telenje

krava

lanenog telenja Dan, prije biti litri vode.

Krava mora prou posebnom smještena sjemenakuhanog čistom Za treba stranom obilato nastrtom slamom. telenje (boksu) odjeljku užad čiste sapun, čistu dezinficijens (jod), čisti ručnik, :dovoljno pripremiti vode. tople NOVOrođeno vrlo su važni pa telenja tele, Higijenski prilikom uvjeti treba držati slijedećih pravila: treba

dva

kravama

sniziti

obrok

i dati

im

50 g

u

za

—

—

—

Ležište

za

čistom

slamom

temeljito očistiti i nastri i suhom telenja prije

treba

kravu

se

(vimebutove) oprati regije i dezinfiSve osobe kojesudjeluju morajutemeljito oprati pritelenju do ramena cirati ruke telenj Sav biti dezinficiran koristi pri pribor koji slučajePomoć (vučenjem) primjenjivati krajnjim pritelenju Treba

stidnicu

i

oko

stidnice

i

.

—

—

se

u

mora

samo

u

vima

—

—

—

osobe

trudova

Najviše dvije smiju od sluzi novorođenom i usne nosnica Prilikom šupljine čišćenja ulaziti u usnu tu ne se rukom šupljinu smije tračka Odmah nakon treba istisnuti krv iz pupčanog poroda ficirati ga u umakanjem jod vući

tele

u

ritmu

telei dezin-

Prilikom

izlaska

teleta iz

kanala

porođajnog obično pupkovina prekiAko izlaska ne. teleta došlo do prilikom zadnjeg dijela kidanja nije pupkovini u kom se ili ne će se ne, ona slučaju smije Pupkovina otrgnuti prerezati. od sebe na sama teleta pravom prekinuti prilikom mjestu pokušaja ustajanja ili od a tako Odmah nakon kidakrave,opasnost infekcije pupkaje najmanja. tele može disati na vlastita Nakon prvog njapupkovine početi pluća. udisanja tele oči i i više tresti. tračak. podići glavu otvara pokušava njome Pupčani puta uhvati se i stisne i prema kažiprstomsrednjim lagano prstom, povuče dolje da bi istisnula zaostala zatim umoči a ne u krv, dezinfekcijsko prejako sredstvo. istisnula tele iz ležati Krava, poštoje porođajnog kanala, ostaje 10—15 Tih minuta. kravu minuta treba postraničnom položaju još petnaestak ostaviti Nakon miru. krava će se sama dići i osušiti potunom toga lizanjem tele. Zdravom i vitalnom teletu to vrlo snažan pa je pokušava poticaj, vlastite noge, što nakon nekoliko i N podići neuspjelih pokušajauspijeva. ekoracima tele traži čemu mu sigurnim majkapomaženježnim sise, pri g uraIako nadzor njem. tijek događaja jeopisani prirodan, p otpuno potreban. je Posebnu treba teleta. prvom pažnju posvetiti sisanju u (Nastavakbroju2/92.)

Mr. Posavi Marijan se

se

u

u

se

ono

na

.

:

smo Posjetili

farmu

uzornu

smo Đuriševića Krajemprošle godine Željka posjetili gospodarstvo selu Rovišće. »Sirela« iz Kooperant mljekare j e Bjelovara.

Na velikom od 30 obradivih radi samo imanju ukupno jutara površina tročlana te sin a sve vrlo Željko, (otac obitelj majka Ružica, Zlatko), skladno, reklo bi se savršeno funkcionira. rad i skladnost uočava se već ulaskom u Taj a u suvremeno štali u dvorište, potvrđuje kra16 izgrađenoj kojoj smješteno je simentalske -pasmine.

Veliku i Ružica Đurišević od i Željko pomoć imaju mladog va perspektivsina stručno nog stečeno školi Zlatka, koji s voje znanje Poljoprivrednoj Križevcima koristi za poljoprivredne unapređenje proizvodnje imanju, sada za se za i opredijelio isključivo proizvodnju mlijeka.

Stoga je vjerojatno to od što domaćinstvo Đurišević za 11 mjeseci jedan razloga je prošle godine »Sireli« 61.891 litru Imamo isporučilo mlijeka (sa 3,78% m lječne m asti). podatak da su u 1990.

43.287 litara od krava.

12 Može se godini isporučili mlijeka reći da Đurišević bez pretjerivanja jegospodarstvo napravilo najveći pomak na Sirelinom cjelokupnom području.

Kao što smo već naveli sada za su se na ograničili proizvodnju mlijeka stada. No bilo i o promogućnost povećanja drugih je r azmišljanja.

Riječ je čime Đurišević i dok su izvodnji rasplodnih junica gospodin bavio, prije funkcionirali kako no i oni zamrli i zamro sajmovi rasplodnom stokom, je i nada no budućnost. za interes,želja ostaju Između »Sirele« i Đurišević međusobni kooperanta dogovorni postoje odnosi.

Sav »Sirela« kratpotreban repromaterijal kooperantu osigurava koročno i U laktrofriz kreditiranje povoljne uvjete. gospodarstvu postavljen je za vlasništvo »Sirele« dat a na Autocismlijeko, koji je korištenje kooperantu. terna »Sirele« dolazi po svakodnevno i te se tako mlijeko uzima uzorak, svakodnevno kvaliteta na osnovu se utvrđuje mlijeka koje mlijeko isplaćuje. Đuriševići vrlo su statusom odnosu u »Sirelu« na i zadovoljni svojim odnose korektnim.

Iz razabire se da im često više smatraju njihovih riječi je nuđeno što su oni sami tražili. «

u

-

PITA

SADR

g

*

u

u

na

a

uz

se

su

uz

a

nego

10

se

mlijeka, cijenom otkupnom nezadovoljstvo vremečekati »Sirelom« te to bolja zajedno odlučuju smatraju prolaznošću, na. vlastite a 10 ima 20 Posjeduzemlje, jutaranajmu.

Gospodarstvo jutara i travu te grakukuruza silažu 1 silos a siliraju klipom, stabljike zelene ju te koriste i Za ishranu sirovo silos koriste srno. horicu. pivski trop, Manji obzira

Bez

s

na

niskom

sa

'

u

s

za

za

brašno.

stočno

,

gospodarstvo jedno je Što imaju mehanizacije svim 2 traktora proizvodpotrebnim priključcima Posjeduju potrebno. stoku. hrane kvalitetne svoju nju Poželimo Đurišević puno nastojanjidaljnjim njihovim uspjeha obitelji da te pronastavi i da bude da Zlatku sinu roditeljskim ma, putem, ustrajan se

tiče

sve

što

takovo

za

za

sa

za

'

u

a

:

širi farmu.

;

nužna

posveti proizvodnji toj živjeti, mlijeka da odluke raskršću uvijek pa još koji m nogima preporučamo pažnja, iz Rovišća.

Zlatka Đurišević krenu putem Od

se

ako

dobro

dade

se

na

su

i

|

anji :

|

Na

Đurišević

slici: Zlatko

—

Rovišće

O simentalcimau Austriji ===. .

Austriji podacimaUdruženja uzgoj statističkim Prema čistokrvne simentalce. podakojauzgajaju gospodarstava ima: cima godinu1989/90.

Austriji stai s krava 195.217 knjige prosječnom upisanihstočarsko4.811 od 5,1 rošću mlijeka kg mlječnost godinu.

Prosječna je selekcijske i masti 3,32% bjelančevina.

4,17% mliječne starost »elitni« razred. krava svrstana 31.421 7,7 godiProsječna je je masti i 5.408 na, 3,31% bjemlječnost kg mlijeka4,2%mliječne lančevina. bikova da 488 dana dobar U prirast proizvodnji jepokazateljje bio Dnevni bio 673 grama. prosjeku kg. prirast je1.299 Prema

simentalaca

za

za

u

ima

u

14.475

.

u

s

u

s

'

.

mesa

u

u

Zlatko

Mašek

11

mlijeka u Švicarskoj Cijena U

švicarskim

stočarima

godine je cijena razred za kakvoće 1 franak.

I. razred kakmlijeka prvi švicarski Mlijeko voće biti mora i vrlo malim te higijenski proizvedeno brojembakterijaprisastava.

Količina masti analizira se i u rodnog mliječne svakog prosjeku 4%. Jedan švicarski franak bankovpo službenom gospodarstva približno je kursu marke!

1,20 u svijetu približno je njemačke »Plodovi od 18. kolovoza doznali U televizijskoj smo mnoemisiji zemlje« i go toga švicarskom sirarstvu.

U s mljekarstvu planinskom razgovorima švicarskim stočarima doznali da je mlijeka cijena koju isplaćuje mljekarima 1,07 švicarskih franaka. Ta s mlijeka je cijena usporedbi cijenom mlijeka stočarima čak dvostruko viša stočari 11 Njemačkoj kojoj dobivaju između do 0,60 0,70 DEM! stočarima razred mlijeka Cijena m lijeka prvi kakvoće 5 šilinga i jepribližno austrijskih odgovara mlijeka c ijeni Njemačali dvostruko što nego koj manje je Švicarskoj.

Cijena m lijeka Hrvatskoj mnogostruko niža od i znatno niža od je mlijekaNjemačkojAustriji cijene Koliko niža teško odrediti cijene već mlijekaSvicarskoj. jenaša cijena je jer i banke devize tržištu.

Hrvatskoj otkupljuju prema slobodnom Mašek Zlatko razgovoru

s

1990.

doznao

da

sam

za

s

ne

nom

o

smo

u

u

u

za

za

u

u

u

u

u

u

a

Krava »Mali« iz Rieda,Gornja Austrija prigodomPoljoprivredne kojajebila odod 3. 8. do 8. 9. 1991. bila i krava »Mali« života .ržana predvedena je kojaje 82.996 Krava 6. 9. 1976.

15 Kraproizvela kgmlijeka. jeoteljena godina. tj. prije »Mali« završila 13 a sada u 24.

5.

1991.

12 laktaciji.

Oplođena je laktacija je j e Nakon biti će 14 laktaciji. togtelenja Prema iz izložbe u podacima kataloga kojemjeobjavljeno spomenute »Mali« krave svim 6.476 s rodoslovlje dosadašnjim laktacijama kgmlijeka je i masti u lakta4,26% mliječne 3,4%bjelančevina.

Najviša proizvodnja mlijeka bila u 7 7.618 s kadajeproizvela kgmlijeka4,50% ciji je laktaciji mlječne masti i 3,4%bjelančevina.

Wimmer, Miessling Kravu stočar 1, Schmid, Georg jeuzgojio Eggelvlasnik Alois a Gilgenberg. sberg sadašnji Kreuzeder, Maierhofer, je Na

smotri

simentalaca

izložbe

za

va

u

u

Zlatko

Mašek

moon »Mali<«

.Krava

na

Poljoprivrednoj

Otkupna cijenamlijeka

—

—— a

Ratnim

izložbi

u

Riedu

od 01.01.1992.godine

okupacijom razaranjima privremenom pojedinih dijelova od X/91. suženo mliRepublici torija Hrvatskoj, posebno područje otkupa je i opao jeka.

Osjetno brojplotkinja. je i

teri-

u

ini

13

poljoprivrede pripremamjere(uzajednici će komorom i Poslovnom naveGospodarskom zajednicom Zagreb) kojima tretman to bilo do sada. denom dati što nego razdoblju mlijeku povoljniji je Govedarstvo treba »motorom« proizvodnje poljodjelstvu republike. postati da Za su preuzele cijenommlijeka početak mljekare inicijativu prate i tako troškove ovu stimuliraju proizvodnju. znatno nadilazi simentalske Genetski proizvodnju potencijal pasmine 1 i litara od 2400 po (1990komercijalnog mlijeka postojećih godišnje plotkinji hranidbom krava može 500 I za hranidbu se pa teladi) pravilnom proizvodnja 15—50%. roku minimum u kratkom za povećati ishrani Velike količine se mogu teladi mlijeka namijenjene zamijeniti količine »VITELA« i tako i nekom znatne mlijeka koju drugom zamjenicom što već radi natroše vremena telad, ljudsku potrošnju, dugo preusmjeriti oko nas. predansvijet inflatrend su Otkupnomcijenom mlijeka godine mljekare pratile 1991. stimulirale i dodatnim iznosima u proizvodnju. cije republici bila Nažalost državna kroz sistem stimulacija premijski nije dovoljno iznosila 0,34 stimulativna.

U 1991. od 01.01.1991.

1.05. 1991. godini premija je din/l za ravničarsko i dinara litru m.m. za za sa područje0,50 mlijeka 3,2% din/litru. brdsko 1. 05./— 31. 12. 91. 0,75 i a od 1,00 planinsko, da se za 1992 od 1. 02. smo predviđa (vjerojatno 1992) povećaObavješteni ravničarskom i 3,2 dinara/l u brdsko 2,40 din/1 za 3,2% m. njepremije kao uzeti o informaciju prijedlogu). planinskom području (Molimo Odluku treba Sabor. na prijedlog donijeti i šumarstvo i MinistarU sporazumu Ministarstvom poljoprivredu da 1.01. 1991. stvom sa su se za mlijeka mljekare dogovorile cijena trgovinu Ministarstvo

Hrvatskom

sa

u

u

*

'

*

za

—

na

m.

u

ovo

samo

sa

za

se

formira

na:

:

16,00 dinara/l

mlijeka 3,6% jedinicu od 0,75 Prema tome će se od I. zasada m.m.

1,00 mlijeko (uz din/l). premiju kako 01. 1992. ove plaćati jeprikazano kraju obavijesti.

U nastavku dajemoprikaz kretanja povećanja mlijeka otkupu cijena tokom 1991. godine.

4,445 dinara

za

masnu

—

odnosno

sa

—

na

u

1

kizo 1.01.

1.05.

11.

7.10

04.

91.

1. 05. 91.

—

1.08.

—

1.08.

11.11.91.

92.

dalje

1,17

3,611

1.11.—1.12.91.

1.1.

m.m.

0,95

1,67 2,08 2,778

91.

7. 10. 91

—

—

Cijena mlijeka din/1 _. cijena 3,6%

mas.

—

12. 04.

Indeks

Cijena jed.

,

4,445

.

:

:

.

—

porasta.

1/91.=100

342.

100

4,22

123,40

6,00

175,44

749.

10,00 13,00 16,00

219,00

-

292,40 *

380,00

“|

467,84

rasla od 3,42 din/1 da vidljivo mlijeka prikaza je jecijena cijena što znatdana ili odnosno za 16,00 4,68 puta, 467,84%, je godinu povećana iznad moći rasta i no a inflacijekupovne potrošača. %-tku mliječne I koncu prema mlijeka dajemoprikaz napisa cijena od 1. 01. 92. masti godine.

Iz

na

rasta

u

na

a

|

područje Republike

a) Ravničarsko

Hrvatske

Masnoća

Osnovna

3,2

3,3 3,4 ,

3,6

3,7

b)

15,56 16,00

0,82

16,38

0,84

16,84

3,9

,17,33

4,0 4,1

15,91

17,31 17,78

'

0,91

18,24

17,78

0,94

18,72

18,22 18,67

0,96

19,18

:

>

0,98

3,4

15,11

3,5 3,6

:

0,89

3,3

3,2

15,44

'

0,87

područje Republike 14,22 14,67

planinsko

14,97

0,77 0,80

16,89

4,2 Brdsko

14,22 14,67 16,44

<.3,8

Ukupno

0,75

15,11

3,5.

/

Premija

cijena

.

19,65

Hrvatske

15,22

1,03 1,06

15,56

,

“1,00

15,70 16,17

>

1,09

HŽ

16,65

16,00

1,13

3,7

16,44

1,16

17,60

3,8

16,89

1,19

18,08

IBolas7

<

3,9

17,33

4,0

17,78

1,22 1,25

18,22 18,67

4,1

4,2

17,13

18,55

19,03

1,28

19,50

1,31

19,98

Stjepan

Deneš,

-

dipl.

inž.

bezvoljni?

Umorni ste,blijedi, DA

LI BI TO

BITI

ANEMIJA?

uslijed manjka tjeAnemijajeoboljenjekojeg Ješcaili u tim koja Hemoglobin tjelešcima. jesupstanca manjkahemoglobina Kisik nasadrži i tim crvenu udišemo, koji boju. željezokojadaje tjelešcima čitakrvi i kroz kon što ga hemoglobinputem prihvaća prenosi u prođe pluća, krv ne Ako krvi nema vo dovoljne prihvaća hemoglobina, dovoljno tijelo. funkcionira. kisika i naš količine slabije organizam ako vrlo osim neodređeni biti mogu (premda stvarni), prilično Simptomi recii ako hemoglobina smanjena, ozbiljno jekoncentracija jestanje anemije normalne Bolesnik se na umoran, mo, gubi vrijednosti. osjeća polovicu svoje nokti strana i dah i pri najmanjim unutrašnja blijed naporima, je(posebno fizičke slabosti. Da bi se utvrdili blaod može i kapaka), patiti glavobolje opće krvi. obaviti laboratorijski pregled potrebno je anemije, gislučajevi bi bilo da Iako smo rekli da oboljenje, jeanemija ispravnije jeanemija se samo a ne samo po koji pripisuju oboljenje sebi, jersimptomi simptom, bolesti uzrokovala često su . posljedica kojaje anemiju. anemiji ili abnormalnim može biti uzrokovana hemoglobina gubitkom Anemija biti ili Abnormalni može oštećenim posljedica gubitak njegovim stvaranjem. brže dešava stalno ili se i se nego krvarenja, kojeje ponavlja, koje polagano do

-

MOGLA dolazi

crvenih

krvnih

u

*

—.

15

x

odnosno

krv

što

koštana

takav

moždina

krvna

proizvesti tjelešca. krvau slučajevima jakih menstrualnih

može

nova

Kod

-

gubitak ili iz maternice neredovitim vremenskim Merazmacima. renja krvarenja uzeti u obzir i mogudutim, slučajevima ozbiljnijih v aljano druge anemija je će uzroke.

Na može i u sustavu se krvarenje primjer, pojavitiprobavnom čira želucu ili ili iz hemeroida tuna dvanesniku, zloćudnog mjestu (ulkusa) debelom itd. mora na crijevu Gubitak može biti posljedica prekomjernog hemoglobina razaranja crvenih krvnih može brzo koštana ne tjelešaca, koja dovoljno nadomjestiti moždina.

Među takvo nalazi se olovo. izazvati m ogu koji otrovima razaranje, Isto mogu učiniti i neki i bolest lijekovi malarija. kao što smo uzrok Drugimogući nedostatnog hemoglobina naveli, je, oštećeno može biti hemoglobina Nedovoljno ponjegovo stvaranje. stvaranje nedostatne količine Danas često konzumiu sljedica željezaorganizmu. ljudi hranu sadrži Ako istodobno dolazi do ne koja dovoljno željeza. gubitka raju krvi kod nastanka onda veća. po(kao žena), jevjerojatnost Postoje anemije kod sebni rizici od nedostatka određenom dobu u razvo(npr. djece željeza ako osoba žena nema u u pubertetu, dojilja), trudnoći, naročito ju,djevojčica da i rezervnog dobija dovoljno željezaorganizmu.

Postojeslučajevičovjek hranom ali oštećena da ga resorbidovoljno željeza,je sposobnost organizma žena

krvi

može

nastati u

u

na

u

u

ra

iz hrane.

željeza životinjskog porijekla (jetra, bubrezi), je C tamin Osim iz hrane. ima dosta poboljšava željeza željeza resorpciju toga, sušenom voću i zelenom lisnatom Raznovrsna i (grožđice, marelice) povrću. dobro uravnotežena normalne Ali kad su reprehrana zadovoljava potrebe. dodatno uzimati zerve u željezaorganizmu potrebno željezo smanjene, je obliku farmakoloških nedostatne količine u tijeSimptomi željeza preparata. lu odmah nakon takvih se poboljšavaju uzimanja gotovo preparata. može biti oblika i raznih većiAnemija nedovoljne ishrane, simptom jer dobre određenu krvi. Tu su na komponenata u stvaranju prehrane ulogu igra važna dva vitamina: vitamin i folna kiselina. količine posebno B,,» Nedovoljne tih vitamina crvenih krvnih zaustavljaju tjelešca. razvoj I neki faktori mogu dovesti do razne drugi Primjerice, anemije. stanja kronične zloćudni bubrežne neki otinfekcije, uznapredovale bolesti, tumori, koštane moždine itd. neki rovi, oštećenja zračenjem, lijekovi ali na Gotovo od onih sa teških svi nasljednim ljudi (osim pate anemije ili booblikom sreću rijetkim svladavajupoboljšavaju anemije) svojproblem i vitamina i minerala u obliku ljomprehranom uzimanjem dodatnog željeza, medicinskih preparata.

Vaš liječnik Dobar

hrana

izvor

a

viu

u

Izdavački

savjet:

Bolić, Antun

Milan

mr.

dipl. inž., Stjepan Brlek, dipl. inž., Vesna

Bratanović,

Miroslav dipl. vet. Stjepan Deneš, dipl.inž.,doc. dr. Mirza Hadžiosmanović, Mašek, dipl. inž., Nada Miljanović, dipl.vet., Slavko Pehal, dipl.inž., Petrić

Dubravka

Vuković-Svoboda,

Uređivački

odbor:

Glavni Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava

i uredništvo:

Mjesečna 40.000

Tisak:

Grafička

16

Vera

Majić, Ivan Vlado, dipl. inž.,Miljenko Turk, dipl. inž.,

Stjepan Deneš,

Caput, dr. Mirza

Hadžiosmanović

dipl. inž.

Volarić, dipl. inž.

Udruženje

mljekarskih

radnika

Republike

Hrvatske

Zagreb, Ilica 31/II], tel. 424-420 za

primjeraka škola

Brčić, dipl. inž., dr. Pavao

urednik:

pretplata

Tiraž:

dipl.inž.,dr. Berislav

dipl. vet.

Mirko

i odgovorni

Kobra,

u

privredne

organizacije i

mjesečno Zagrebu

ustanove kao

i za

Jovanović-Bunta,

proizvođače

iznosi

16 CRD