Jesenska gnojidbalivada
Približava se vrijemekad se na livadama obavljaosnovna gnojidba mineralnim i organskimgnojivima, o čemu će ovisiti visina prirasta u idućojgodini.
Za stvaranjezelene mase na livadama i pašnjacimatrave uzimaju iz tla velike količine mineralnih tvari,koje su čak i veće od onih kojeuzimajužitarice Zbogtogase moraju i livade i pašnjacidobro gnojiti, a to jeujedno i najvažnijaagrotehničkamjera.Redovnom gnojidbomlivada i pašnjakapostižu se razne koristi, kao na primjer:prinosi se održavaju na određenojrazini, postižu se veći prinosi,poboljšavaju se fizičke,kemijske i biološke osobine tla, gnojivautječu na promjenubotaničkogsastava travnog pokrivača,suzbijaju se korovske biljke, te se poboljšavakakvoća stočne hrane, pogotovo po sadržajubjelančevina i drugihkorisnih sastojaka. Gnojidbamože biti osnovna i dopunska,kojase zove još i prihranaili prihranjivanje. Osnovna gnojidbajezapravo gnojidbatla, a prihranjivanje je gnojidbabiljaka, u ovom slučajutrava Gnojidba u obliku prihranjivanja zove se još i proizvodnagnojidba, ili površinskagnojidba,jerse provodi po površini Osnovna gnojidbaizvodi se da bi se utjecalo na poboljšanjekakvoće tla. To jezbogtogašto se popravljajufizičke,kemijske i biološke osobine tla a ujedno se u tlo unose hranjivetvari za duže vremensko razdoblje.
Iz ovog se, dakle,vidi da jeosnovni zadatak osnovne gnojidbepopravljanjesvih osobina tla,stvaranjemrvičaste strukture te dugotrajnihzaliha hranjivihsastojaka u tlu. Za osnovnu gnojidbu se upotrebljavajuorganska i mineralna gnojivakojasadrže hranjivesastojke u takvom obliku da mogu djelovati duže vremena na plodnost i na popravljanjestrukture tla. Od organskih gnojivanajbolja su: dobro pregorjelistajnjak i kompost, a od mineralnih ona kojasadrže mnogo kalcija i fosfora Pri osnivanjunovih livada ova se gnojivazaoravaju, a na postojećimlivadama ova gnojiva se razbacuju po površini pa zatim zadrljaju.Prihranjivanje ili proizvodnagnojidbaizvodi se kao što jeveć rečeno,površinski, da se postigne što boljirast trave te da se dobije što više stočne hrane što boljekakvoće. Za ovu gnojidbusluže pretežnomineralna gnojivakojasu lako rastvoriva i pristupačnabiljkama.
Za osnovnu gnojidbuvrlo jevažna gnojidbamineralnim gnojivima.
Za ovu gnojidbu se upotrebljavavapnenac i fosforna gnojiva.Gnojidba vapnencem važna jemjerajerjevapnenac, odnosno kalcij, vrlo važan sastojaktla. Njegovavažnost je u tome što služi kao biljnahrana, te s drugestrane utječeposredno na niz korisnih procesa u tlu,što opetutječe na boljeuspijevanjebiljaka, u ovom slučajutrava Gleda li se važnost ovog elementa kao hranjivogsastojka, onda ova gnojidba ne bi imala tako veliki značaj,jertoliko kalcijakoliko jepotrebnobiljciuvijek ima dovoljno u tlu. Međutim, ovo gnojivo ima mnogo veću ulogukad je u pitanjuneizravno djelovanje vapna odnosno kalcija na popravljanjeosobina tla. Posredno djelovanje vapna jevažno za teško i zbijeno tlo pretjeranovlažna, zatim na ispranatla kao što su podzoli i slično. Djelovanjevapnenca u takvim slučajevimasastoji se u tome što poboljšavafizičke osobine tla, te tako teško i zbijeno tlo postajerastresito i ocijeđeno.
Osim toga,vapno poboljšava i kemijskeosobine tla jerneutralizira kiselost tla, a što omogućujestvaranje i uvjete za razvojkorisnih mikroorganizama, uslijedčegase organsketvari brže i potpunijerazlažu Vapnoutječe i na izmjenu botaničkogsastava travnogpokrivača, te na uništavanjemahovine
Da bi se znalo da li u nekom tlu ima dovoljnovapna, mora se obaviti analiza tla. Ako se dobiie količina kalcija u lakom tlu 0,25% i teškom 0,50%, onda se to mora smatrati normalnim tlom. Sva ostala tla kojasadrže manjeod togpostotkakalcijamorajuse gnojitivapnom. U praksimogu poslužiti za orijentaciju i takozvani biljniindikatori Na primjer, ako na nekom tlu dobro uspijutrave iz porodiceleguminoza i mahunjača,zatim klasa trave kao što je mačjirep te lisičji rep, znak jeda tlo ne oskudijeva u vapnu. Obratno,ako na nekom tlu rastu barske trave, mahovine,kiselice, onda jeto znak da jeto tlo siromašno kalcijem.Prisutnost dovoljnih ili nedovoljnihkoličina vapna u tlu vidi se i prema strukturi tla. Tlo kojejezbijenooskudijeva u vapnu, a rastresito sadrži ovajsastojak u dovoljnimkoličinama
Od vapnenihgnojiva za gnojidbulivada i pašnjakanajčešće se primje- njujusirovi mljevenivapnenci,lapor i sl. Sirovi vapnencikoji se upotrebljava- juza gnojivazapravo su sitno mljevenestijenevapnenca Laporjemješavina gline i pijeska u različitim odnosima s većim ili manjimsadržajemvapna.
ŽeljkoLukaček,dipl. inž
Ocjenjivanjebikova za umjetno osjemenjivanje
U srpnju ove godinerepubličkakomisijajepodpredsjedanjem dr Pavla Caputobavila pregled i procjenubikova za umjetnoosjemenjivanje u Centru za reprodukciju u stočarstvu, u Križevcima
Selekcijskaslužba uzgojila jevrlo kvalitetne bikove za umjetnoosjeme- njivanje.Predvođenje i procjenaobavljenajena 46 bikova Podatke o bikovima, očevima i bikovskim majkama,te o vlasnicima bikovskih majkiiznio je veterinar Centra za umjetnoosjemenjivanje iz Križevaca Pero Božić
U Hrvatskojtrenutačno ima samo 257 bikovskih majki;22.423 umatičene krave a pod»Z« kontrolom 7.125 krava,što jesvega 13% od ukupnogbrojakrava Potrebe za uspješanselekcijski rad bile bi barem 30% umatičenih krava Bikovske majkesu najboljekrave,visoke mliječnosti i visoke kvalitete mlije- ka,kojedajukonformnu (skladnu)telad
Selekcijski centar Hrvatske obavljatzv. »usmjerenu«oplodnjubikovskih majki, a 1989. godineuvezao jespermu najboljihsimentalskih bikova iz Austrije(Morello,Horn,Reck).Dobiveni sinovi,najboljamuška telad,otkupljena od vlasnika bikovskih majkismještenajes dva mjesecastarosti u Testnu stanicu u Varaždinu,gdjeostaje do godinudana starosti Telad se najprijeispitu- jena očinstvo Od 120og do 365og dana starosti teladi (kadjenajburnijirast), mjeri se dnevni prirast i tajtest (ocjena), naziva se performanstest (test na vlastiti razvoj). Tako jemladi bik Moris imao dnevni prirast,tj.performans test 1 857 grama, mladi bik Halid (potomakbika Horna) 1 918 grama, a mladi bik Matas (sinbika Morello), imao jednevni prirast čak 2.057 grama. Hranjeni su 40% voluminoznom krmom i 60% koncentratima.
Navedenim bikovima sa performanstestom ispitana jesperma na vitalnost (živost), te na sposobnostzamrzavanja. Sa spermom tih bikova osjemenjivano jeviše stotina plodkinja u širojpopulaciji(zemaljskomuzgoju), kako bi se dobili progenitestovi,tj.podaci o potomstvutih mladih bikova.
U Centru se uzima sperma mladih bikova i zamrzava (uskladišti se) banka sjemena.Nakon završenogtestiranja na potomstvu(progenitest)prelazi se osjemenjivanju sa D. S spermom široke populacije, i to kad mladi bik postignestarost pet, do peti polgodina. U slučajunegativnogprogenog testa (nezadovoljavajući), sva smrznuta sperma mora se uništiti.
Nakon testa na vlastiti razvojvrši se test osjemenjivanja.Postojebikovi izvanredne plodnosti, te bikovi slabijeplodnosti,koji se morajuizlučiti iz uzgoja.
Plodni bikovi smatraju se oni kojikod prvog osjemenjivanjaoplode60% do 70% plotkinja.
Mladi bikovi dobivajubiološki test Preduvjet za to je:zdrava telad u najranijojdobi,lagantok telenja, bez produženebređosti (preko 30 dana), te ako telad nema mane (slabadlakavost,skaćenjetetiva prednjihnogu, sitna ili prekrupnatelad i dr).Normalna prodajnatežina simentalske teladi je40 do 44 kg.
U stanici za progenitest u Hrsovu,testiraju se bikovi na tovnost Prati se utrošak hrane i dnevni prirast.Nakon klanjatovnih bikova određuje se randman (iskoristivost) kojitreba iznositi 60 do 63% Važno jekoliko hranidbenih jedinica(H.J.)treba bik za jedankilogramprirasta(poželjno jeda to bude 5,8 do 6,0 HJ.)Bik,kojitroši 20 dkgmanjeza jedankilogramprirastauštedi na 10.000 tovljenika 73 vagona smjesegodišnje.Štojeveći dnevni prirast, kraće je vrijemetova, štedi se hrana,stajskiprostor,manjekamate i dr. Klaonički kvalitet bikova može se procijeniti i za vrijemeživota bika sa ultrazvukom na mišićima rebrenogdijela.
Progeni(popotomcima), test na mliječnostbikova temelji se na podacima o proizvodnjinjihovihkćeri u prvojlaktaciji, a uspoređuje se sa proizvodnjomnjihovihvršnjakinja(kćeridrugihbikova u istim uzgojnimorganizacijama).Kod prve laktacije kćeri bika,mjerise: količina mlijeka, % m masti, bjelančevina,muznost,ocjenavimena, ocjena UV (uzgojnavrijednost), te uspoređujes proizvodnjomvršnjakinja. Tako se iskazuje RUF (relativnauzgojna vrijednost). Na primjer,kćeri bika Marina HB 6161 (oteljen1983. godine), u prvojlaktaciji dale su 3757 kg mlijeka u 305 dana,znači kod 4 ili 5 laktacije dat će 5000 do 5500 kg mlijeka; UV je262,79, a RUF (relativnauzgojnavrijednost)107,5%,dakle, za 7,5%iznad prosjeka.
Prema uzgojnomprogramu u Hrvatskojzacrtano jeda se u uzgojusimentalske pasmineizgradigenetska(nasljedna) osnova, kojaće osiguratinajveći dohodak stočarima Uvjeti za to su: težina krave 650 do 700 kg,porođajna težina teladi 41 do 44 kg,završna težina tova 550 do 600 kg,dnevni prirast od 1200 do 1300 grama, za jedankg prirastautrošak 5,8 do 6,0 HJ. (hranidbenih jedinica), randman toplihpolovica 60 do 63%,mliječnost 5000 kg,masnoća mlijeka4%,bjelančevina3,5% i da međutelidbeno razdobljeiznosi 370 dana,tj. svake godinejednotele.
Da bi se ostvario uzgojniprogram potrebnojeumjetnoosjemenjivanje plodkinjaproširiti od sadašnjih 65% na 85%, a uspjehoplodnjepoboljšati sa 68% na 85%. Uspjeh se može očekivati samo zajedničkomsuradnjomstočara, osjemenjivača i Centra za umjetnoosjemenjivanje.Pripuštatiplotkinjepod progeno netestirane i divljebikove primitivazamje(zaostalost). Stočari uz pomoć agronoma trebajupovećati i poboljšatiproizvodnjukvalitetne krme,te pravilnodržati i hraniti stoku Veterinari trebajupoboljšatiplodnost, a Centar za reprodukciju, prema progenimtestovima, selekcionirati (odabrati)najboljebikove za umjetnoosjemenjivanje.
Usporedberadi navest ćemo podatkeda domaći simentalski bikovi za umjetnoosjemenjivanjeimajutest na mliječnost 4000 5000 kg, a masnoća mlijeka3,5— 4,0%. Uvozni bikovi iz Austrije i Njemačkeimajutest na mliječ- nost 5000 6000 kg,sa masnoćom mlijeka405%.
DragutinPremzl,dipl. vet
Neke zaboravljeneilimanje poznate kulture
Ratarske kulture,kojesu u prošlostizauzimale značajnomjesto na našim oranicama,danas su vrlo rijetke.
Može ih se naći na manjimpovršinama, a neke samo u područjimakoja su manjevažna za poljoprivredu.
Podsjetimo se da tu spadaju:krmni grašak,(obični i jari),krmne graho- rice: (ozime i jare),sirkovi,tikve i mnoge druge.
Grašak krmni
Služi za ishranu stoke uglavnom u zelenom stanju u smjesi sa jednom od strnih žitarica,poglavito sa pšenicom,ječmomilizobi Može se davati stoci i u formi zrna, ali uzgoj za zrno uglavnomsluži za daljnjureprodukciju. Kao zrno koristi se u ishrani peradi i ribe,gdjesu polučeninajboljirezultati Značajnojeza grašakda nema velike zahtjeve za toplinom.Potrebe graškaza vlagom i svjetloščuvelike su, te se sijeranije(veljača,ožujak).Jesenska ili pro- ljetna,blaža ili jača,suša graškananosi velike štete Uspijeva na vrlo različitim tlima, a najbolje na lakimdubokim i plodnim uz dovoljnovlage,dok alkalna,neutralna do slabo kisela tla,čiji se Ph kreće od 7,5 do 8, a ispodPh 6 nisu povoljna za uzgojgraška.
Za korištenje u zelenom stočni grašakdospijevanešto ranije od grahori- ce Smatra se da jemanjeotporan na zimu od grahorice. Osim sa žitaricama grašak se može miješati sa grahoricom u jednakimomjerima.Vrlo povoljna smjesabila bi 65 kg ozime grahorice, 65 kgozimoggraška, uz 40 kg ozime zobi po 1 ha.
Grahorice
Grahorice su značajne po tome što dajuvisokokvalitetnu krmu kojasluži pretežnokao zelena krma ili sjeme, a može se i silirati Sjemegrahorice upotrebljava se kao hrana stoci, ali rjeđe. Kao i grašakvrlo povoljnodjeluje na potencijalnuplodnost tla pa su dobri predusjevi u plodoredu. To naročito dolazi do izražaja ako se grahoricesiju za zelenu gnojidbu.Karakteristike u grahorice su da imajuskromne zahtjeveprema tlu i mogu uspijevati na svim proizvoljnimpovršinama uz manjugnojidbu.Postojeobična grahoricakoja dajeviše sjemena i nešto grubljuzelenu masu, te manjagrahoricakojase može u jesensijatikasnijeradi boljeotpornosti na zimu
Obična grahoricadaje i do 2 tone sjemenapo hektaru uz 40 do 50 tona mase (sijena sa žitaricom), dok maljavadajeupolamanjesjemena i približno istu sjemenumasu, ali finijekvalitete u zeleno ilikroz sijeno.Grahorice se nikad ne sijučiste jerrado poliježu. U proizvodnji za sjeme,sjemegrahorice se selektorom odvajaod žitarica što nijeteško
Žanjese kombajnomi to kada zrno nijeprezrelotokom ljeta. Može dati prirod2,0 do 3,5 t po hektaru uz skromnu ishranu mineralnim gnojivima.
Tikve
Gotovo jezaboravljenakultura Uzgajaju se svugdje u svijetu, pa i kod nas Poznate su uglavnomdvijesorte: poljskatikva za ishranu stoke i tikvica za ljudskuupotrebu.Danas imamo novih formi, a najinteresantnija jetikva sa sjemenombez ljuske, a glavnanamjena jojjeza proizvodnjuulja i stočne
Za sjetvujepriprematla specifična, jerse morajunapravitigredice sa jarcimameđuredno radi navodnjavanja. Po hektaru se troši 5—10 kg sjemena uz 60 80 cm razmaka u redu i 120 150 cm međuredovima.
Gnojidbamora biti obilna posebnokalijem.Danas postojeherbicidi i fungicidi radi zaštite usijeva.
Za, berbu i odvajanjesjemenaod »mesa« tikve,danas postojeposebni kombajnitako da jeciklus proizvodnjemehaniziran.
Sirak
Uzgajase svuda u svijetugdjesu područjauzgojakukuruza. Današnji moderni hibridi sirka dajupriroderavne kukuruzu. Uzgajase uglavnomza ishranu stoke u zelenom ili u zrnu Postoje tzv tehnički sirkovi za industrijske potrebe i slatki sirkovi (šećerci) za ishranu stoke i proizvodnjusirupa. Ovi drugipuno su interesantniji i selekcijajeovdjeučinila najvećinapredak.
Za zelenu masu hibridi mogu dati i preko100 t/ha, a za zrno preko10t/ha.
Sirak se može proizvoditi i postrno uz navodnjavanje, a ako ga nema dosta dobro podnosisušu Danas postojesirkovi kojidajunekoliko otkosa godišnje. Osim sirkova postoje i križanci sirka i sudanske trave Premalo se u nas radi na oplemenjivanju i proizvodnji sirka zbogtogašto jeta proizvodnja ovisna o uvozu sjemena.
Dr
Ante LončarKoza sirotinjskakrava?
Da li jeova narodna izreka sasvim ispravna,teško jereći. Ako uzmemo u obzir da jekoza veoma malih zahtjeva u pogleduuzgoja,smještaja i hranidbe a i koze se veoma mnogo uzgajaju u siromašnijimregijamasvijeta, onda vrste domaćih životinja ne jedu.
U Švicarskoj,Njemačkoj,Francuskoj,Italijiitd.kozarstvo jena vrlo visokom stupnju i koze se mnogo uzgajaju, a to nisu siromašne zemljeveć vrlo napredne i bogate.Zašto oni toliko pažnjeposvećujukozama? Odgovorje vrlo jednostavan: oni kozu smatrajuvažnim izvorom dohotka
Glavni proizvodkoze jemlijeko,kojeona stvara od najjeftinije hrane i zato jeproizvodnjanjezinamlijekajeftinija od kravljeg i ovčjeg.Istovremeno ona daje, u usporedbi s drugimdomaćim životinjama i najvećekoličine mlije- ka u odnosu na svojutjelesnutežinu.
Dobra koza daje u toku laktacije lako 10 15, pa čak i 20 putaviše mlije- ka od svojetjelesnetežine Dosad jezabilježensvjetskirekord mliječnosti kod koze,kojijeiznosio 3026 litara mlijekagodišnje, što u odnosu na živu vagu koze od 50 kg čini 60 putaviše od vlastite težine. Kod krava jegodišnjirekord proizvodnjemlijekazabilježen od 20.491 kg,što na 700 kgtjelesnetežine krave čini oko 30 putaviše od njenetežine
Kozjemlijekojelako probavljivo i vrlo tečno, te ima odlična dijetetska i hranjivasvojstva.Mlijekojeslično kravljem, ali ima viši postotakmasti, a masnoća jeraspoređena u manjimmasnim kapljicamanego one kravljeg. Fermenti probavnogsustava utječu na njihbrže i potpunije ih rastvaraju nego masne tvari kravljegmlijeka.Prosječnamasnoća kozjegmlijekajeoko 2,5 do 4 posto.
Kozjemlijeko se može piti u svježemstanju a od njega se može praviti i vrhnje,maslac i sir U Francuskoj se 80% mlijekakoza preradi u sireve,koji su vrlo kvalitetni.
Osim mlijeka, kao prvog proizvoda, tu jei meso, kojeima određenu kakvoću Priličnom brojuuzgajačaglavnijeproizvodmeso Doduše,kakvoća kozjegmesa se različito ocjenjuje među potrošačima, a za to ima i razloga. Meso jaradistare 8 tjedanauzgojene na sisi posjedujefina i nježnavlakna protkanamašću Takovo meso priređeno za jelo u kuhanom ili pečenomstanjuima visoku kakvoću Mnogi tvrde da jepečenojarena ražnjumnogo ukusnije od pečenejanjetine.Međutim,meso starijih koza jemanjeukusno, nešto jetvrđe i žilavije, a tako jei u odnosu teletina govedina,janjetina ovčetina.
Prije se jaradklala poslijeodbijanja i bez nekogpravog tova, s niskom tjelesnomtežinom, pa su i prihodi od mesa bili veoma slabi
Međutim sad,pogotovo s plemenitimpasminamakoza,kojesu krupni- je,ranozrelije,plodnije i dajuveće količine mlijekamože se jaradboljehraniti,postići veću težinu i imati izvrsnu kakvoću mesa
Oni kojimajeglavniproizvod meso idu na tri jarenja u dvijegodine, što jedosta teško postići kod naših domaćih pasmina,kojese gotovoisključivo pare u jesen.
Međutim kod plemenitihpasminalakše se postižeparenjeizvan sezone pripusta. Ako bi kozepo svakom jarenjudale dvojejaradi, to jeza tri jarenja tijekomdvijegodinešestero jaradiodnosno prosječnogodišnje po tri jareta. Ako se jaradtovi do 16—18 kg to bi značilo da koza dajegodišnje 48 54 kg žive vage Ako se jaradtovi do 25 kg,znači da bi koze dale godišnje 75 kg žive vage Te koze se ne muzu nego sve mlijekoposišejarad.Doduše,nijetako jed- nostavno doći do tih rezultata.
Kozje i jarećekože vrlo su važne u kožarskojindustriji.Kozjakoža u odnosu na ovčjuima čvršću i žilavijugrađuzbogdobro razvijenogtkiva vlakana, a siromašna jemasnim tkivom. Poznata jejarećakožica (»ševro«) od koje se izrađujenajkvalitetnijaobuća, a služi i za izradu rukavica i drugihluksuznih predmeta.Kože su od nekih koza dobar materijal za pravljenje krzna Neošišana kozjakoža sve više služi za izradu raznih vrsta toplih i nepropusnih odjevnihpredmeta(kaputi,kape,ovratnici,rukavice i sl), za pokrivače,tepihe i drugo.Kozjadlaka ili kostrijet mnogo se upotrebljava u seoskim kućanstvima i od njese prave vreće,torbe,konopi,prekrivači za konje.Dlake služe i za izradu kistova i četki
Neke pasminekoza imajuosim grubedlake i fine niti, tzv puh,koji se smatra najskupocjenijimvlaknima Angorskakoza dajevunu sličnu ovčjoj vuni
Gnojkoza jeisto tako vrijedan kao i gnojovaca, a po gnojidbenojvrijednosti mnogostrukonadmašujekravski,svinjski i konjskignoj.
Od svih preživača koza jenajplodnija vrsta Plemenite pasminepo jarenjudajuprosječno 1,8 2,2 jareta.Prema literaturi se vidi da na svakih 1200 ojarenihkoza dolazi jedna s peterojaradi, a na svakih 7000 jednasa šestero jaradi. Koza se u rasplodumožedržati 5 7 godina.
Negdje se jaracupotrebljava i za zapregu, naravno ako jeriječ o malom teretu (prijevozmlijeka,povrća i sličnog), a takva zaprega jeprikladna i za djecu,jersu životinjedobroćudne
Za zapregu služe samo uškopljenijarci,jerkoze nisu tako jake, a uz takav posao davale bi manjemlijeka.Kola morajubiti lagana i prikladna. Za takve zaprege znali su se upotrebljavati i jačipsi,međutim,jarcajemnogo lakše hraniti nego psa, a naposljetkujarca se može utoviti i upotrijebiti za meSO.
Dr. S Banožić
Pasmine koza
O povijesnomrazvitku pasminakoza ne postojijedinstvenomišljenje, ali se ipaksmatra da jenjihovoudomaćivanjeprešlo iz južneAzije u Europu i Afriku, a zatim i na ostale kontinente.
U toku dugogavremenskograzdoblja koze su kao i ostale domaće životinjebile podvrgnutetrajnimpromjenama u pogledutjelesnegrađei proizvodnih svojstava. Te su promjenebile posljedicaklimatskih prilika,načina držanja i hranidbe te djelovanjačovjekakao uzgajača, pa tako u pojedinim predjelimanalazimo različite skupinekoza,kojese po tjelesnim i proizvodnim svojstvima veoma razlikuju, a ta svojstvaprenose na potomstvo. Tako su nastale razne pasmine.
S obzirom na upotrebnusvrhu,odnosno na njihovuproizvodnost, neki dijelekoze na mliječne i vunske pasmine.Drugismatraju da jetakva podjela preuska, pa su jenešto proširili. Oni vide ove skupinepasmina:pasmineza proizvodnjumlijeka,pasmineza proizvodnjumlijekamesa i kostrijeti, zatim pasmineza proizvodnju vune i pasmineza proizvodnjupuha.
Kod većine pasminakoza pretežnijeproizvodmlijeko,međutim,kod nekih se pasminamlijekogotovo i ne muze Razlike u iskorištavanju, odnosno u mogućnostimaraznih pasmina,pokazuje i izvještaj iz Turske. Oni raču_najuda malteška koza dajeprihodkoji se sastoji 80% od mlijeka, 17% od mesa, a oko 3% od kože i vune Njihovadomaća primitivna koza daje34% prihoda od mlijeka, 37% od mesa i 9% od kože i vune, a angorskakoza dajeoko 17% prihoda od mlijeka, 40% od mesa i 43% od kože i vune
Finoća kostrijeti i puhakreće se između 10 i 80 mikrona a dužina niti od desetak centimetara do jednogmetra u specijalnimuzgojima.
Neke su se pasminetako udomaćile u svom podneblju da se u drugim zemliama teško i slabo aklimatiziraju, te dajuproizvodemnogo lošijekakvo-
će, a dajuih i mnogo manjepo količini nego u svojojdomovini Drugepasmine se mogu vrlo dobro aklimatizirati u drugimzemljamapa su se raširile gotovo po čitavom svijetu.
Neke primitivnepasminežive u vrlo lošim uvjetimadržanja i hranidbe, a ipakdajuneke proizvode i korisne su, a plemenite i visoko produktivne pasmine koza u njihovimuvjetimasmještaja,uzgoja i hranidbe ne bi davele ništa ili jednostavno ne bi opstale.
Koze za proizvodnjumlijekauglavnomse uzgajaju u Evropi, ali i koze za proizvodnjumlijeka i mesa i kostrijeti. U Africi se uglavnomuzgajajukoze za proizvodnjumlijeka i mesa U Aziji se osim pasminaza proizvodnjumlije- ka i mesa uzgajaju i specijalnepasmine za proizvodnjukostrijeti, vune i puha (kašmirskakoza,angorskakoza).
Uvozom pojedinihpasminakoza iz određenih područja,križanjempoje- dinih pasmina,poboljšanjemishrane i držanja te selekcijomnastale su mnoge nove plemenitepasminekoza za visoku proizvodnju. Neke pasmineznatno su utjecale na stvaranjenovih pasmina i sojeva.
Neke pasminesu se rasprostranile na veoma širokom i nejednoličnom prostoru, te iako jeto jednate ista pasmina,ipakpojedineskupineimajuneke svojeposebneznačajke pa ih nazivamo sojevima.
Dr S Banožić
Proizvodnjamlijekau prigradskimpodručjima
Ne tako u dalekojprošlosti,okolica Zagrebabila jeveliki snabdjevač gradasirovim mlijekom.Raslojavanjemstanovništva i migracijom,mnoga prigradskanaseljaizgubila su svojpoljoprivrednikarakter. Sva poljoprivredna proizvodnjanašla jeodjednomoslonac gotovoisključivo na staračkim domaćinstvima. Nekad poznatasela po proizvodnjimlijeka:Buševec,Sveta Klara, Jakuševec,Hrašće,Resnik,Petruševec, sela s područjaSesveta i SesvetskogKraljevca,potpunosu se ugasilaili jepakproizvodnjamlijekapalana zanemarive količine. U posljednja dva desetljećabrojplotkinjaznatno jesmanjen,osobito posljednih 10 godina.
Kod ovakvogstanja,veseli i radujesvaka pojavadobrogproizvođača mlijeka.Marica Božić iz I Resnika sigurnospada u posljednjemohikance U neposrednojblizini INE-OKI-a gotovo u krugukemijskoggiganta,postoji domaćinstvo kojeje1991. godineisporučilo»Dukat«-u 34.991 litru kvalitetnog mlijeka.
Međutim,to nijesve U suradnji sa poslovnimpartneromgospodinom Katićem tove se svinje u kooperaciji sa »Sljemenom«. U priličnoneprikladnom i nefunkcionalnom stajskomprostorusmještenoje8 muznih krava i dvijejunice.Krave se ne izvode na ispašu, pa svježekošenu zelenu krmu dobivajuu stajizajedno sa sijenom,ovisno o godišnjemdobu,dok im jeglavnidnevni obrok u toku cijelegodine200 kg kašasto-tekuće mješavinepivarskogtropa, kukuruznogšrota i otpadakeksa tvornice »Kraš« Na pivarskitropotpada 20 kg,kukuruzni šrot 10 kg,te otpatkekeksa 10 kg.Sve ove komponentemije- šajuse s vodom,da bi se dobila spomenutamasa
Važno jenaglasiti, da vlasnica sama u toku proizvodnjeprovodiselekciju,te izlučujeneproduktivnekrave.
Sav posao na gospodarstvuobavljavlasnica sa jošdva stalno zaposlena radnika
Pa ipakmješovitogospodarstvoMarice Božić,kojepostiženeosporan uspjeh u proizvodnjimlijeka, nema neku osobitu perspektivu i to iz dva os-
novna razloga. Već sada,urbanizacijaspriječavaširenjegospodarstva, pa o povećanjubrojamuznih krava nema ni govora, jerto ne dozvoljavajuskučeni i neadekvatni uvjetidržanjakrava, a za povećanjestajskihkapaciteta ne može se ishoditi potrebnadozvola
U zajedničkomdomaćinstvu poredvlasnice živi njenakći,zet i dvoje unučadi Kćerka i zet zaposleni su izvan domaćinstva i nisu isključivo vezani za proizvodnju, što jetakođer ograničavajućifaktor, pa jezbogtogaprisiljena tražiti vanjskuradnu snagu
Sve spomenutenedostatke ublažava neosporna ljubav,entuzijazam, a naravno i materijalnakorist kojutako visoka proizvodnjadaje.
Put kojimjekrenulo mljekarstvo u prigradskompodručjujejasan. Nastavlja se već dobro poznataagonija i pad,kojembar za sada ne vidimo kraj. Ipak,trebali bi ga zaustaviti i ovakovim i sličnim proizvođačima dati šansu Možda jesada pravitrenutak Vjerojatno ne bi bile potrebnevelike investicije?!Samo mali poticaj ili jošboljerazumijevanje za neke probleme,koji se mogu jednostavnoriješiti, bilo bi dovoljno da se ovakova i slična domaćinstva održe, a nova pojave i krenu istim putem.Ubrzo bi mogligovoriti o pravim proizvođačimamlijeka u neposrednojblizini velikih urbanih sredina, te nebi bilo potrebnolutati s kraja na krajnaše lijepedomovine u potrazi za litrom mlijeka. Zoran Martić,dipl.inž.
općinamana privatnom sektoru i RepubliciHrvatskoj na dan 31 12 1992 godine.
Ukupanbrojplotkinja bio je326.770 odnosno 271.219 krava.
Uzgojnoselekcijskim radom bilo jeobuhvaćeno 23.249 MB krava i 7.359 krava pod »Z« kontrolom ili obuhvaćeno uzgojnoselekcijskim radom 30.608 krava, a u odnosu na ukupnupopulaciju11,29%.
Dr MilanBolić
Osjetljivostkrava na unošenje soliu organizam“
Krave muzare su osjetljive na sadržajsoli u obrocima hrane tako da se dodavanjemsoli ispaši, kod njihmože postićipovećanouzimanjebiljnehrane i brže varenje.
To jezaključakdonjet na osnovu pokusavršenih na jednojuniverzitetskojfarmi u Britaniji. Krave su bile na ispaši po 350 minuta dnevno u danima kada im jedavana sol odnosno 277 minuta dnevno bez dodavanjasoli.
Istraživači sa univerziteta Bangor u Wales-u utvrdili su da se standardni postotak od 0,2%soli na suhu tvar u obroku krava može smatrati preniskim u odnosu na njihovestvarne potrebe.Krave su u stanjuotkriti prisustvo natrija u hrani Dodavanjemsoli povećava se količinakonzumirane hrane,
čak i kada se pašnjacinalaze u blizini mora Zahvaljujući tome preživanje trajeduže uz smanjenjevjerojatnoćenadimanja.Također jeprimjećeno da vrste trava kojese smatrajuvisoko produktivnim, brže rastu ako jenatrijprišutan u sredstvima za prignojavanje.
Koristimo i mi ovo naučno saznanje, no konzultirajmostručnjake.
Problemi vezani za smještajkrava u stajama*
Mnogibritanski proizvođačimlijekačesto se susreću s problemomstajskih boksova od kojih su mnogiprojektirani i prilagođeni za krave manjeg rasta od današnjihvrsta britanskih frizijskih i frizijskoholštajn krava.
To farmerima čini znatne teškoće kako tvrde u Savjetodavnojslužbi za poljoprivredu i razvoj(ADAS) u VelikojBritaniji,kojase bavi proučavanjem ovog problema. Te teškoće se ogledajunajčešće u povređivanjukrava,težem održavanjučistoće boksova,pojavimastitisa, šepavosti, ili odbijanjaulaska u boksove, što sve utječe na smanjenjemuznosti krava a i na kvalitetu mlijeka, kaže savjetnik s područjajugoistočneEngleske,kojijeobavio ispitivanja u jednoj od glavnihregijagdjejekoncentrirana proizvodnjamlijeka. Iskustva su pokazala da krave odbijajuležanje u malim boksovima tako da u njimauglavnomstoje a samo kraće vrijemeleže,posliječegaimajuproblema sa dizanjem.Dužina ležajamora odgovaratiprosječnojveličini krave, no važna jei širina ležišta, jerkrave najviševremena leže ako im ješirina ležajaprilagođena.Pregrade na čeonom dijelupodstičuživotinju na stajanje u odgovarajućempoložaju.
Proučavanjapokazuju, da krave najradijekoriste meki ležaj i da vole svakodnevno mijenjanjeprostirke.Vlažan ležajpružaidealne uvjete za razvojštetnih mikroorganizama. Koristimo se ovim iskustvom Engleskihproizvođačamlijekakada pristupamoprojektiranju i izgradnjistaje!
»NADA
ZAGREBAČKA TRIKOTAŽA | POZAMENTERIJA, ZAGREB,Erdodyeva16b.
PROIZVODI SVE VRSTE PAMUČNIH PLETIVA ZA
Kako statina krajupalama sinusa?
Štosu to sinusi? To jeosam malih šupljinaunutar koštane strukture glave.Svatko od nas ima sinuse. Nažalost,znatan brojljudipovremeno doživljavategobezbogupalatih sinusa (sinusitis) i često budu prisiljenizatražiti pomoćliječnika.
Simptomisinusitisa mogu biti začepljen nos, curenje iz nosa, gustisekret kojizačepinos ili se cijediprema dolje, po stražnjojstijenciždrijela,jaki pritisak u glavi,temperatura i glavobolja. Akutni napadbolesti može trajati od jednogdana do jednogmjeseca.Kronična stanja,kojaobično nisu tako bolna,mogu se »vući« neograničenodugo.
Točno utvrditi bolest
Mnogiljudiproglasesebe žrtvama upalasinusa, a ustvari radi se o nekojdrugojbolesti kojaimitira sinusitis Poznavati te razlike jevažno,jer i liječenjenijeuvijekisto.
Alergičnooboljenje,poznatokao peludnahunjavica,jejedantakav primjer.Nosna sluznica osobe kojapatiod peludnehunjavicepostajeupaljena, uzrokujućisimptomeslične upalisinusa, kao što jecurenje iz nosa ili začepljenje nosa U ovakvim slučajevima, osnovno jeliječenjeprisutnealergije. Problemi sa strane sinusa mogu katkada nastupiti odmah nakon peludnehunjavice.
Sinusi su sićušnim kanalićima spojeni sa nosnom šupljinom.Stijenke sinusa, kanalići i nosna šupljina, s unutarnje su strane obloženi sluznicom. U normalnim okolnostima, zrak iz sinusa i sekrecija tih sluznica, lako prolaze svojputiz sinusa kroz kanaliće,prema nosnojšupljini.Međutim,kad se nešto ispriječi na tom putu,počinjusinusni problemi.
Kao što jeveć spomenuto,alergije mogu imitirati problem sa sinusima Međutim,valjaistaknuti da one mogu izazvati i prave sinusne nezgode.Pelud,prašina,gljivice,grinje i drugialergeni iz okoline,potičuorganizamda otpuštasupstancukojase zove histamin i kojavodi bitku protivovih okrivljenih alergena.Nažalost,histamin istovremeno uzrokuje i oticanjesluznice Ova upala, to jestotečena sluznica može blokirati drenažne otvore sinusa u nosu, što ima za posljedicunakupljanjesekrecije u njima.Jasno,nakupljanje te sekrecijeuzrokujenapetost i predstavljapogodnuokolnost za razmnožavanjebakterija na tom području.
Upalasinusa uzrokovana bakterijamakarakterizirana jeglavoboljom, osjetljivošću lica iznad zahvaćenih sinusa, žutim ili zelenim iscjetkom iz nosa ili se cijediotraganiz ždrijelo, i katkada temperaturom.Kontakt sa zagađenom vodom,recimo za vrijemeplivanja ili ronjenjasluznica može zatvoriti otVore sinusa u nos i izazvati sjevajućebolove u glavi.
Alergijskereakcijemogu također uzrokovati stvaranjemalih čvorića (polipa) u nosu, sinusima ili sinusnim izvodnim kanalićima Ovi čvorići mogu stvoriti sličnu situacijublokiranjemzraka i sekreta u sinusima Tajzastoj može olakšati bakterijamaizazivanjeinfekcije, to jestnastanak sinusitisa.
Uzrok nezgodasa sinusima može biti i iskrivljena nosna pregrada. Na onojstrani na kojojjepregrada(septum)iskrivljena, osoba otežano diše kroz nos i osjećabol iliosjetljivost u sinusima na tojstrani lica I polipi i iskrivljeni septumlako se odstranjujukirurškim zahvatom.
I virusi mogu izazvati upalusinusa. Sjećate li se svojezadnjeprehlade? Možda se završila sa žutim ili zelenim iscjetkom iz nosa ili cjeđenjemtogsekreta otraga u ždrijelo i laganomtemperaturom. To znači da jenastala sekun-
darna bakterijskainfekcijasinusa,kojaide sa priličnojakomglavoboljom i napetošću u glavi.
U slučajevimaupalesinusa (satemperaturom)potrebnojezatražiti pomoć liječnika,koji će vjerojatnopropisatiantibiotike (akose radi o infekciji), obaviti i drugeterapeutskemjere i potražiti uzrok oboljenja. U slučajevima alergijskeprirodebolesti,liječnik će odrediti odgovarajućuantialergijsku terapiju.
Dobro jeupamtiti
Nos se ispuhujelagano(nesnažno), i to na obe nosnice (nesamo na jed- nu).
Kapljice ili sprejevi za nos, dobijeni u ljekarni bez recepta, mogu pomoći da se nos »otčepi« i ta pogodnostnosne šupljine može smanjiti bol. Međutim, te kapljice neće vas osloboditi vaše osnovne bolesti, a osim toga,kod duže primjenemogu oštetiti i nosnu sluznicu Priloženu uputukod kapljicavaljapažljivopročitati.
Prestanite pušiti i izbjegavajteprostorije s puno pušača.
Kod akutne upalesinusa,pokušajte se oduprijetiporivu da odete u krevet Ležeći položaj će dapače,pojačatisinusnu bol Najugodnijijepoložaj(koji istovremeno i olakšava drenažu iz nosa)uspravno sjedenje, s laganimnagi- bom prema naprijed.
Na radijatore u stanu staviti posude s vodom,kako bi izbjegliudisanje suhogzraka.
Vaš liječnik
Nagradna igra
PODRAVKA
21,27 2024 202 I na kraju...!
Nagradnaigra»STARI RECEPTI NA NOV NAČIN., ne završava izvlačenjemčetvrtog kola. Čitaocimanašeg lista, a posebnonatjecateljima znano jeda slijedi izbor SUPER NAGRADE.
Principizbora Supernagradeistijekao i u prethodna četiri kola Uz Supernagradu bit će nagrađeno i ponovo devet recepata, bez rangiranja. Ako su nagrade u četiri kola izgledalesimbolične,dobitnici u super izvlačenju bit će ugodnoiznenađeni, te za svojtrud nagrađeni.
Izbor SUPER NAGRADE obavit će komisijaneposredno nakon izbora nagrada IV kola i objaviti u Mljekar- skom listu broj 12 Redakcija
Izdavački savjet: Ankica Dakić, dipl.inž mr Milan Devčić, dr Mirza Hadžiosmanović, dr Ivan Jakopović, Tomo Kolak, inž , Miro Mesarić, dipl inž , Slavko Pehal, dipl inž , Biserka Sunajko, dipl inž , Ivan Šegota
Uređivački odbor: Stjepan Brlek, dipl inž , Franjo Lončarić, dipl inž , ŽeljkoLjubić, dipl vet
Glavni i odgovorni urednik: Stjepan Deneš, dipl inž
Tehnički urednik: Vera Volarić, dipl inž
Vlasnik i izdavač: Hrvatsko mljekarsko društvo
Uprava i uredništvo: Zagreb, Ilica 31/III, tel 424-420
Mjesečna pretplata za privredne organizacije i ustanove kao i za proizvođače iznosi 95 HRD
Tisak: Grafička škola u Zagrebu