Zimska hranidbakrava
Uvod
Ciljzimske hranidbe krava jeproizvesti što jemogućeviše mlijeka iz voluminozne hrane i tako smanjitiproizvodnetroškove. Prema njemačkimproračunima troškovi po litri mlijekasmanjuju se za 2 3 pfenigaako se dnevna konzumacijavoluminozne hrane poveća s 10 na 11 kg ST po kravi. Visoka konzumacijazahtijevadobru kvalitetu voluminozne hrane Za zimsko razdobljetreba uz sijenospremiti i drugavoluminozna (silaže) i sočna krmiva (repe).Najboljesilaže za hranidbu krava predstavljaju silaže provenutihtrava Kvalitetnom provenutomtravnom silažom,kukuruznom silažom i kvalitetnim sijenommogu se u organizamunijetihranjivetvari kojeuz uzdržne potrebezadovoljavaju i proizvodnju od 15 i više litara mlijeka na dan Bez obzira kojasilaža čini glavnokrmivo u obroku preporuča se kravama dnevno dati 2 5 kg sijena.
U prosjekutreba računati s 200 dana zimske hranidbe tijekomgodine.
Za tih 200 dana potrebnojeosiguratidovoljnovelike kapacitetesilosa, kako je to prikazano u tablici 1.
Tablica 1 Kapaciteti silosa po UG (uvjetnogrlo 500 kgtjel.masa) za 200 dana zimske hranidbe
Provenuta Sjenaža Kukuruzna Kukuruzna
Kako jeiz tablice 1. vidljivo ako se planiradnevni obrok kojisadrži 20 kg sjenaže ili 20 kgkukuruzne silaže treba po jednomuvjetnomgrluosigurati 8.0 m
Za pravilnuhranidbu potrebnojepoznavatioptimalnednevne količine energije i drugihhranjivihtvari kojekrave morajuunjetidnevnim obrokom u organizam(tablica2.).
Zimska hranidba zasušnih krava
Pravilna hranidba mliječnihkrava započinje u suhostajukojitrajeoko 8 tjedana.Krave kojedajumanjemlijekamogu se duljemusti ali se 6 tjedana prijepredviđenogtelenjasvakako morajuzasušiti. Zasušene krave treba opskrbiti energijom,proteinima,mineralima i vitaminima kako jeprikazano u tablici 2. To znači da zasušena krava do 2 tjednaprijetelenja mora dobiti dnevni obrok kojiporeduzdržnih pokriva i proizvodne za 4 kg mlijeka. Te se potrebe u većini slučajevamogu pokriti s voluminoznom hranom srednje
razlike u sadržaju mliječne masti dodati (oduzeti)3 g sirovih proteina i 0 2 MJ NEL
koncentracijeenergije(ca.5.5 MJ NEL/kgST).Manjekoličine koncentrirane hrane mogu se dati da bi se hranjivetvari u obroku izbalansirale Udio energijombogatevoluminozne hrane (npr.kukuruzna silaža) u obroku mora se jakosmanjiti(namanjeod 10 kg/dan).Zasušenim kravama ne bi trebalo nuditi stočnu repu, lišće i glavešećerne repe i suhe repinerezance Pravilno sastavljendnevni obrok za zasušene krave prikazanjeu tablici 3
Tablica 3 Zimski dnevni obrok za zasušene krave do 2 tjedna prije telenja
Ovakva hranidba (tablica3.)krava zadovoljit će sve potrebekravau prvih 6 tjedanasuhostaja. Dva tjednaprijepredviđenogtelenjatreba u obrok postupnouvoditi smjesukojuće krava dobivati i kasnijetijekomlaktacije. Količina ponuđenesmjesepovećava se svaki treći dan,tako da krava prijetelenjadobiva 2,5 3,0 kg smjesednevno. Smjesabi morala biti tako sastavljena da sadrži 6 4 MJ NEL i 18 20% sirovih proteina.Smjesutreba uvesti u obrok 2 tjednaprijetelenjazbog:
povećanihpotreba za hranjivimtvarima jer se plodnaglorazvija pravovremene pripremekrave na konzumacijuvećih količina smjesekoju će kasnijedobivati u laktaciji
Ovdjetreba posebnonaglasiti da krave na dan samog telenja i nekoliko dana iza telenjatreba hraniti dijetno.Naime,prilikomtelenjadolazi do zastojaprolazahrane kroz probavnitrakt kojiobično trajeoko 18 sati Zato prvi dan nakon telenjakrave treba hraniti kvalitetnim livadnim sijenom(povolji)i mlakim napojemod pšeničnihposijai/ili manjihkoličina smjese.Napojod pšeničnihposijamože u obroku zadržati slijedećih 3 5 dana. Drugidan iza telenjakravama se, uz sijeno,napojod pšeničnihposija i smjese(oko 2 kg), ponovo nudi silaža (8— 10 kg).Silaža se postupnopovećavasvaki 2(3)dan po 5 kg.Isto tako se postupnopovećava i količina smjese(0,5kg svaki drugidan) dok se postigne unos hranjivihtvari kojeporeduzdržnih zadovoljavaju i proizvodne potrebe. (Nastavak u broju 12/92.)
Mr MarjanPosavi Vanjska obilježjadobre silaže
Ove godinenačinjenajesilaža podvrlo lošim uvjetima,nepovoljnim za dobru kiselu fermentaciju. Za dobromliječnokiselo vrenjepotrebnoje:
1 Dovoljnakoličina lako topivihugljikohidrata koji se lako razgrađuju i pretvaraju u mliječnukiselinu. To jehrana kojasadrži veću količinu škroba i šećera.
2. Otsutnost zraka u silaži (anaerobniuvjeti), što omogućavarazvojbakterija mliječnokiselog vrenja s najmanjomrazgradnjomorgansketvari i utroškom energije.
3. Postizanjeodgovarajućekiselosti u silaži,povoljne za razvojbakterija mliječnokiselog vrenja, što odgovarapH vrijednosti 3,5 4,5
4. Odgovarajućavlagahrane kojase silira, kao npr. za: kukuruznu silažu 65 70% vlage,silažu mljevenogkukuruznogklipa i zrna kukuruza30— 35% vlage,sjenažu65% vlage i sl ge Dugo razdobljeljetnesuše dovelo jeove godinedo brzogsušenjakukuruzne biljke i do nedostatka vlagepotrebne za siliranje. Suha i otvrdnuta biljkase teško stišće, a zrak u većojkoličini zaostaje u silaži Iporedzadovoljavajućekoličine ugljikohidrata, u prisutnosti zraka jeslabijemliječnokiselo vrenje, a silaža sadrži manjemliječnekiseline, često više octene, a redovito više maslačne kiseline.
Općenitosilaža s manjimpostotkomvlagesadrži manjeukupnihkiselina, pH vrijednostsilaže jeviša, a silaža se brže i lakše kvari Zbogzaostalog zraka češće se nalazi i plijesan u silaži.
Silaža čini veći dio svakodnevnoghranidbenogobroka goveda, i veoma jevažna kakvoća i hranidbena vrijednostsilaže. Kvalitet silaže može mnogo utjecati na visinu i isplativostgovedarskeproizvodnje.
Objektivno se kvalitet silaže može odrediti laboratorijskim,kemijskim i higijenskimpretragama, ali i subjektivnimprocjenama(organoleptički), prema vanjskomizgledu i mirisu silaže. Kakvoće silaže se može podijeliti u 5 stupnjeva: vrlo dobra,dobra,zadovoljavajuća, loša i pokvarenasilaža.
Organoleptički se određujekakvoća silaže na osnovu: boje,mirisa i sačuvanogizgledabiljnegrađehranjivakojasačinjavajusilažu Kemijskim i higijenskimpretragamamože se nadopuniti i potvrditiprocjenaorganoleptičkognalaza dobivenogpregledomsilaže.
Bojasilaže ovisi o vrsti hrane,njenomprirodnomizgledu,biljnom i kemijskomsastavu Kukuruzna silaža jesvjetlo žute do žuto-zelene boje.Bjelančevinama bogatahranjiva su tamnije,maslinasto zelene boje,bez blijedih i smeđih dijelova, a provenulatrava (silaža)jelaganosmeđe boje. To jeizgled vrlo dobre silaže.
Jače žuta do smeđa i crna bojakukuruzne silaže govori o jačemzagrijavanju,većojvlazi silaže i većojkoličini silažnogsoka ili o sadržajuvećegpostotka octene kiseline Takva silaža se može smatrata dobrom ilizadovoljavajućekvalitete.
Prljavozelena svjetlo žuta i narančasta bojajavlja se u silaži ako jejače - maslačno vrenje i jačarazgradnjabiljnihboja.Ovajnalaz,kao i nalaz veće količine silaže crne boje,upozorava na lošu silažu.
Miris silaže mora biti svjež,ugodnokiseli, a kod sjenažeblagi,neutra: lan miris sličanmirisu sijena.Silaža se tada može ocjeniti na osnovu mirisa vrlo dobrom.
Manjakoličina maslačne kiseline može se nalaziti i u vrlo dobrojsilaži. Maslačna kiselina se može osjetiti.tzv.probommeđu prstima, pa i ako se nalazi u tragovima.Proba među prstima se izvodi tako da se malo silaže protrljameđu prstima da ispusti sok. Kad se prstimalo osuše,maslačna kiselina se može osjetitimirisom kojipodsjeća na užeglimaslac Jači miris po užeglommaslacu upozorava na veći postotakmaslačne kiseline, što ne smijebiti u vrlo dobrojsilaži Silaža ne smijeimati također jako kiseli,oštar,bockajući i neugodnokiseli miris Jako kiseli miris govori o većem postotkuoctene kiseline u silaži Nasuprotovom, ako jemiris silaže slabo kiseli,slatkasto aromatičan,govori o slabo kiselojsilaži, s malim postotkom ukupnihkiselina Takve silaže mogu biti dobre ilizadovoljavajuće, ali ih češće treba smatrati lošim ili lako pokvarljivimsilažama
Pokvarena silaža ima miris po fekalijama,truleži i plijesni.
Struktura (građa)stabljike i lišća treba da ostane sačuvana, s prirodnim izgledom pa i tvrdoćom biljnihstanica Slabije ilijačeoštećenjegrađesilirane biljke,stanjeraspadanja,upozorava na greškekod siliranja, a nalazi se u nedovoljnougaženoj i slabo stješnjenojsilaži, u silaži kojase punila u silos s većim prekidima i tijekomviše dana,ako jehrana stajala duže na hrpiprijesiliranja, ako nijeomogućenodobro istjecanjesilažnogsoka, u pljesnivojsilaži i sl
Lakše promjenestanične strukture mogu se naći i u dijelovima vrlo dobre silaže,međutim,nalazi veće količine i dijelovasilaže u raspadanjugovore o većojrazgradnjiorgansketvari,zagađenjusilaže s bakterijama i plijesni i upućuje da jesilaža loša i pokvarena.
Promjeneboje,mirisa i strukture siliranih hranjivatreba promatrati u cjelinipridonošenjusuda i ocjene o kvaliteti silaže. Međutim,pojedinačna zapažanja i promjeneboje,mirisa i građegovore o mjestimagdjesu i kakve su se tehnološke greškečinile prilikomsiliranja.
Silaža može biti dobra i upotrebiva za hranidbu goveda i ako manjeodstupabojom,mirisom i sačuvanomstrukturom od karakterističnogizgleda vrlo dobre silaže Međutim,tijekomdužegrazdobljahranidbe i davanjavećih količina silaže slabijekvalitete može doći do zdravstvenih poremetnji i nekih smetnji u plodnosti i reprodukciji.Stogase preporučatakvu silažu davati u manjimkoličinama, a posebnomladim životinjama i plotkinjama u razdoblju pripusta i oplodnje,visoke gravidnosti ili visoke proizvodnjemlijeka.Naročito se to odnosi na silažu s jačimorganoleptičkimpromjenama. Kod svake sumnje o promjenikvalitete silaže,kojamože biti štetna po zdravlje i plodnostživotinja, treba izvršiti i laboratorijskepretragesilaže. Kemijskimpretragamatreba se odrediti: pH vrijednost,postotakmliječne, octene i maslačne kiseline,ukupnekiseline i ocjenu po Fliegeu. Higijenskim pretragamatreba odrediti brojbakterija i plijesni u silaži Na temeljuopćihnalaza i laboratorijskihpretragatreba donijetizaključak o hranidbenojvrijednos- ti i mogućojštetnosti silaže po zdravlje,proizvodnju i reprodukcijuživotinja.
Očiglednopokvarenedijelovesilaže treba obavezno odbaciti, a silažu s manjimpromjenama,niže hranidbene vrijednosti i higijenskevaljanosti, treba davati u manjimkoličinama Ovisno o potrebamaživotinja,razdoblju plodnosti i visini proizvodnje,silažu treba nadopunjavati s drugimhranjivima i dopunskomhranom ili koncentratima
Dr StjepanFeldhoferGenetska izgradnja u govedarstvu
Uvod
Izgrađenigenetskipotencijaliživotinjaosnovica jena kojoj se temelji organizacijaproizvodnje. Bez formiranih proizvodnihkapacitetanijemoguće ostvariti visoku proizvodnju iako se pritome koristi visoka razina tehnologije. Visoka bi proizvodnjatrebala u svim uvjetimabiti jednaod osnovica profita dobiti.
Dok se promjenatehnoloških postupaka u proizvodnji može ostvariti relativno brzo,izgradnjaproizvodnihkapacitetapostiže se organiziranim i dugotrajnimuzgojnoselekcijskimradom. Ciljjeovog rada dobivanjebioloških jedinki životinja u kojih se iz generacije u generacijuakumulira pozitivna frekvencija gena za svojstvaznačajna za proizvodnju. Iz ovog proizlazi da selekcijapredstavlja i važnu ekonomsku mjeru u govedarskojproizvodnji iako se ona direktno ne pojavljuje na tržištu
Izgrađeniproizvodnipotencijalpredstavlja tek mogućnost za realizacijurazine proizvodnjekojase može ostvariti u odgovarajućemtehnološkom procesu
2 Provedba genetskeizgradnje
Genetska se izgradnjaživotinjaostvarujeprovedbomuzgojnoselekcijskih mjera.Uzgojnoselekcijski rad predstavljasloženu aktivnost tijekomkoje se stvaraju nove generaciježivotinjavišeggenetskogpotencijala.Osnovicu uzgojnoselekcijskog rada čini u nas Programgojidbenogstvaranjagoveda u Hrvatskojsačinjen 1991 godine. U njemusu navedeni svi postupciizgradnje. Najznačajnijidijelovi ovog programa kojidefinirajugenetskuizgradnjudani su u daljnjemdijeluovog prikaza.
2 1 Uzgojnicilj
Definicijomuzgojnogciljaodređujemoizgradnju one populacijegoveda za kojudržimo da jetreba izgraditi kako bi njezinimkorištenjemostvarili maksimalni profit.Svaka se dakle govedarskaizgradnjatemelji na postavljanjuuzgojnogcilja. U njemuodređujemosvojstvakojase žele genetskiunapređivati. Pri izboru ovih svojstavauzimamo u obzir razinu nasljednosti za svako od njih,njihovuvarijabilnost(različitost) i njihovumeđusobnu povezanost kao i ekonomski značajsvakogod njih.
Kod togatreba imati na umu da se uspješnostselekcijesmanjujekako raste brojsvojstavakojese žele unapređivati.
Aktualni uzgojniciljevi za naše pasminegovedaodređeni sadašnjim Programomgojidbenogstvaranjagoveda u Hrvatskojiznjeti su u slijedećem prikazu.
za proizvodne osobine goveda
2 2
Procjenagenetskogpotencijalagrla
Da bi se mogliobjektivnoizabrati najboljiroditelji za nove generacije kojibi trebali biti bolji od njihpotrebnojepoznavatinjihoveproizvodne potencijaletemeljemkojih će se izračunati njihoveuzgojnevrijednosti. Osim toga poznavanjeproizvodnihpotencijalapostojećegeneracijesluži za prosud- bu ispravnostiizbora njihovihroditelja. U govedarstvu se selekcijaobavlja primarno za dvijeosnovne proizvodneosobine (mliječnost i proizvodnja mesa).
Osobina mliječnostiispituje se isključivo na ženskom dijelumatične populacije na način da se jednommjesečnoregistrirakoličina mlijekasvake životinje, što na krajulaktacije služi za izračun količine mlijeka u cijelojlaktaciji.Spoznajagenetskogpotencijala za osobinu mliječnosti kod muških grla
Spoznajagenetskogpotencijala za tovnost i kvalitet mesa obavlja se gotovo isključivo po muškojstrani koristeći prednostikojepružaperformance test (test na vlastiti rast i razvoj) i progenitest na tovne osobine i kvalitet mesa
Osim ovih svojstavauzgojna se vrijednostutvrđuje i za više drugihosobina kako kod ženskogtako i kod muškogdijelaroditelja. Većina ovih osobina svrstava se u kategorijusekundarnih (biološkitest,tipodnosno eksterijer, osobine vimena i muznosti,plodnosti), i od interesa su za izgradnjuživotinja poželjnoggenetskogsastava
Sumiranjemsvih ovih podatakamože se procijenitiuzgojnavrijednost svakogpojedinoggrlašto služi za objektivanizbor roditelja novih generacija.
2 3 Izbor roditelja i plannjihovogsparivanja
Izborom roditelja i njihovimsparivanjemodređuje se u momentu oplodnjespajanjemmuške i ženske jajnestanice genetskisastav odnosno nasljedna osnovica novog organizma.Poslijetoganijeviše mogućemijenjatigenet- ski sastav buduće jedinke, već se samo promjenomvanjskihuvjeta(okoliša) može izgrađenigenotipdovesti u stanjevišegili nižegkorištenjagenetskog potencijala.
Odluku o izboru roditelja nove generacijedonosi najčešćeuzgajivač sam ili mu kod togapomažustručne osobe iz selekcijskeslužbe,kojeraspola- žu kvalitetnim podacima o genetskompotencijalumuških i ženskih grla.Pri tome jeodinteresa da se za roditeljebudućih generacijakoriste onikoji su višeggenetskogpotencijala.
Tablica 2 Vrijednostiroditeljskih parova s obzirom na raspoložive podatke o roditelji- ma*
Bikovi
Za prirodnipripost
Krave Progenoana U testu i Jo testirani = Proge mladi sa bez testirani porijeklomporijekla
MB krave ++++++ ++++H+ ++++ +++ ++
Z krave ŠSIFYIINETITI +++ ++" +
Kravebezporijekla++++ +++ ++ +
Izvor: Program gojidbenog stvaranja goveda u Hrvatskoj
U tablici su grafičkiprikazanirezultati stvaranjanovih generacija ako se koriste roditeljirazličitog izvora s obzirom na poznavanjegenetskogpotencijala.Najuspješnije će biti one nove generacije kod kojih su oba roditelja poznatogporijekla i poznatogpozitivnoggenotipa, dok će najslabijirezultati biti ako su oba roditelja bez poznatogporijekla i bez poznatoggenotipa. Sve ostale kombinacijenalaze se unutar tih krajnosti.
S obzirom da jeza stvaranje nove generacijepotrebnorelativno malo muških grlaposebnoako se koristi umjetnoosjemenjivanje to je u našim uvjetimamogućegotovouvijekizabrati muške roditeljekoji će značajnodoprinjetigenetskomnapretkubuduće generacije.
Podaci o muškim grlimakojase koriste putemumjetnogosjemenjivanja nalaze se u katalogubikova i ažuriraju se više putagodišnje. Sve informacije 168
o novim rezultatima testova bikova dobiva selekcijskaslužba pa se oni na taj način dostupni i na raspolaganjukrajnimkorisnicima uzgajivačima. Izbor ženskogdijelaroditeljaograničenjenajvećimdijelomdužinom generacijskogintervala i uniparnošćugovedakao vrste (upravilujedanpoto- mak po otelenju).Zbogtogajeudio ženskogdijelaroditeljadaleko veći pa jei mogućnostnjihovaizbora bitno manja.To jei osnovni razlog da su putovigenetskogunapređivanjadaleko veći po osnovici muške nego ženske strane roditelja.
3 ZAKLJUČAK
Uzimajući u obzir način izgradnjegeneracijakojeće se koristiti stvara se i temeljizgradnjeoptimalnoggenetskogpotencijalaživotinja. Na taj se način po osnovici proizvodnje.genetskogpotencijalaosiguravanajvišiprofitgovedarske Jasno jepritome da na profitabilnostgovedarskeproizvodnje utječe i niz drugihčimbenika kojinisu u direktnoj svezi sa genetskimpotenci- jalomgrla.
Uzimajući u obzir sporostizgradnjegenetskogpotencijala u govedar- stvu te uvažavajućičinjenicu da će zakonitosti tržnoggospodarstvaprevlada- ti iu govedarskojproizvodnji od interesa jeda se genetskojizgradnjistada već danas posvetimaksimalna pozornost.Izgradnjaoptimalnoggenetskog potencijala zavisi najvećimdijelom od samih uzgajivača i njihoveselekcijske službe koja u svakom momentu raspolaže sa ažurnim podacima o genetskom potencijalumuških grlaio matičnom dijeluženske populacije.
Ovo su razlozi kojigovore da bi se naši uzgajivačitrebali aktivnijeuklju- čiti u planiranuizgradnjunovih generacijaslično uzgajivačimaostalih stočarski razvijenihzemalja.
Ova se izgradnjamože najuspješnijeostvaritiukoliko su uzgajivači aktivni sudionici provedbeuzgojnoselekcijskog rada na svojempodručju.
Dr Ivan JakopovićPosebni kreditiseljacimaza nabavu rasplodnogstada
Dana 286. listopada u Narodnim novinama 70/92. na strani 1700 i 1701 izašla jenova »Uredba o davanjuposebnihkredita seljacima«. Danom uredbe uređuje se odobravanjeposebnihkredita seljacima za povećanjeosnovnog stada u govedarstvu,stočarstvu,kozarstvu i svinjogojstvu.
Ove kredite odobravat će Poslovne banke na teritorijugdježivi zainteresirani seljak. *
Dakle ovom uredbom omogućavase nabava rasplodnihkrava i steonih junica, ovaca i bređe šiljezadi i ovnova, rasplodnih koza i bređe šiljezadi i ja- raca, te rasplodnihkrmača,nazimica i nerastova.
Iznosi kredita koji će se odobravati na temelju ove Uredbe dajuse u visini tržne cijene i to:
a)u govedarstvu do tri grlakrava ili bređih junica
b)u ovčarstvu i kozarstvu do 15 grla
c)i u svinjogojstvu do 5 krmača nazimica ili nerastova.
Krediti se dajuna 5 godinasa godišnjomkamatom u visini od 30% eskontne stopeNarodne banke Hrvatske (napr. ako jeeskontna stopaNB 30% kamata za kupnjurasplodnogmaterijalaje9%).
Velika jeolakšica za seljake da se početnaglavnicatj.iznos za kupljeno
grlostoke ne povećava bez obzira na inflaciju, a 30%-tni iznos kamate čini kupovinuvrlo interesantnom za seljake.
Otplatakredita ne teče odmah nego tek 12 mjesecinakon iskorištenja kredita, a otplaćuje se u polugodišnjimobračunima tj. 2 putagodišnje.
Garancijabanci za povratkredita osigurava se mjeničnimjamstvomseljaka i drugiminstrumentima osiguranja.
Uplate za primjenuove uredbe dati će ministar poljoprivrede i šumarstva, no do donošenjauputeostaje na snazi uputstvodato u N.N. 64/91 godine
Prema rečenom po primitkuovogbrojaMljekarskoglista zainteresirani seljakmože otići u najbližuPoslovnu banku i dobiti jošdetaljnijauputstva za korištenjekredita
Kvalitetnogmaterijalanavedenih vrsta može se dobiti kod uzgajivača rasplodnogmaterijala, a za informacijunajbolje jeobratiti se područnoj selekcijskogslužbi iliSelekcijskomcentru Hrvatske (priPCHu) Zagreb,Kačićeva 9/III kod gosp dr Milana Bolić na telefon 277-626 ili 273-309
Nova cijenamlijeka
StjepanDeneš,dipl.ing.
Rast inflacije u posljednjevrijemevrlo jevisok i izaziva često korigiranjecijenemlijeka.
Nažalost kupovnamoć gradskogstanovništva pada,što utječe na potrošnjumlijeka i proizvoda od mlijeka.
Međutim,radi praćenjatroškova proizvodnjemlijeka,mljekare su se dogovorile da sa 1. 11 1992 povećajucijenumasne jedinice sa 25 HRD na 31,25 HRD ili za 25% i prema tom dogovoru 1 litra mlijeka sa 3,6% m m plaćat će se
112,5 HRD/I
Premijamlijeka, radi stanja u državnom proračununije se povećala od
1. 08. 1992 te i daljeiznosi za 3,2% m masti mlijeka:
u ravničarskim predjelima
6 HRD/I
u brdsko planinskimpredjelima
8 HRD/I
Prema rečenom od 1 11, 1992 plaćat će se mlijekokako jeprikazano u nastavku. A)
područje roon sapuan. i III
StjepanDeneš,dipl. inž.
Šmrcanje ikihanje
Akutne infekcijedišnih putova u hladnim mjesecimanisu rijetkost, ali ima ih i za toplihdana Najčešći su uzročnici infekcijedišnih putevavirusi: smatra se da jeučestalost virusnih infekcija oko 90 posto, a samo oko 10 posto oboljenjauzrokovano jeprimarno bakterijama. Dosad jeverificiran velik brojvirusa uzročnika oboljenjadišnih organa Njihove su epidemiološke karakteristike raznolike. Većina,ipak,ima zajedničkuosobinu: jakosu priljepčivi,brzo se šire i imajukratak imunitet, tako da pojedineosobe mogu i dva ili tri putagodišnjeoboljeti od istoguzročnika Zaraza se prenosikapljičnim putem prilikomgovora, kašljanja i kihanja.Najvećeznačenje za širenjeinfekta ima bolesnik bez simptomabolesti kojiradi svakodnevne posloveili polazi nastavu (radnici,đaci,studenti,itd.) pa jetako prenošenjeinfekta na eksponiranu sredinu ogromno, a bolest dobiva karakter epidemije.Bolesnici imaju ograničenuulogu u širenjuinfekcije, jersu vezani za kuću ili za postelju, pa su time »odgovorni« samo za usputnaoboljenja ili manjekućne infekcije. Zna se pouzdanoda djeca,starci i osobe s kroničnim bolestima dobivaju infekcije s težim kliničkim manifestacijama. Akutne bolesti respiratornih organa karakterizirajuredovito općiinfektivni simptomi:šmrcanje,kihanje, kašljanje,glavobolja,promuklost, itd
Antibiotike samo liječnik
Liječenjeoboljelihovisit će u prvom redu o pravilnojdijagnozi. Dok bakterijalneinfekte danas liječimodobro poznatimantimikrobnim sredstvima, za liječenjevirusnih infekcija nema odgovarajućegspecifičnoglijeka, pa se provodisimptomatskaterapija. Kod težih bolesnika preporučuju se mirovanje,vitaminski preparati,toplinapici,dobra ishrana i drugokako bi se ojačao organizam. Kod male djece,starijih osoba i kroničnih bolesnika,premdase pomišlja na virusni infekt,dobro jeprepisatiantibiotike, ali to mora biti strogo individualno, a o tome može odlučiti samo liječnik.Uzimanjeantibiotika kod svake temperaturenerazumno jei može nanijetibolesniku samo štetu
Tok i prognoza akutnih bolesti dišnih putovaovisit će o svim onim faktorima o kojimaovisi i nastanak infekcije.Najčešće su to kratkotrajna,blaga oboljenja,kojane ostavljajunikakvih posljedica.Izuzetak su pojedinaoboljenjaizazvana virusima, kojapododređenim uvjetimamogu provociratibakterijalnesiperinfekcije. Takve komplikacijenajčešće se viđajukod infekcija virusom influence. Jer,prehlada,npr. ionako prilično brzo prolazi.Prava su opasnost od prehladeeventualnekomplikacije:sinusitis,bronhitis, čak upala pluća(bronhopneumonija).Liječenje tih komplikacijapostalojemnogo efikasnije.Međutim, u liječenjuprehladenije se mnogo napredovalo,jerpostoji mnogo različitih virusa.
VAŠ LIJEČNIK
REZULTATI IV KOLA NAGRADNE IGRE
S Vegetom se bolje jede
U četvrtom završnom kolu prispjelo jeneočekivano mnogo recepata, što jei razumljivo s obzirom na temu Natjecatelji su nam poslalimnogo interesantnihrecepata i po mišljenju komisijevrlo izjednačenih pa jekomisiji i ovajputabilo teško izdvojitinajbolji. No odlučeno jeda receptMARIJE SEKELJ »GUSKA PUNJENA KESTENOM« zaslužuje prvu nagradu.
Recept u potpunostiodgovarazadanojtemi,natjecateljica se zaista trsila da ga detaljnoopiše.Vjerujemo, da će ga mnoge domaćice za nastupajuće blagdaneisprobati.
I ovajputakomisijanagrađujejoš 9 natjecateljaodnosno njihoverecepte, za kojesmatra da su jednakointeresantni i vrijednipažnje.
PRVO NAGRAĐENI RECEPT
MARIJA SEKELJ Štrosmajerova 28
43255 DUBRAVA
DEVET IZABRANIH RECEPATA (zanagradubez rangiranja)
1 ING. ĐURĐICA MATKOVIĆ
GUSKA PUNJENA KESTENOM
43293 VELIKI ZDENCI ROLADICE OD ČVARAKA
Trg KraljaTomislava 7a
2 LJUBICA LJUBIĆ,Babinac 49
43232 BEREK FILANO PILE
3 VERA PETRAŠ,Radulec 40
43255 DUBRAVA
4 SNJEŽANA SIKORA, Pužarova 5
ŠTRUČICA SA ORASIMA
43213 CIRKVENA MEDENA PITA
5 JASMINA MIKŠEC,Tomaš 48
43000 BJELOVAR
6 ANTON LUKEC, DonjaPetrička 71
7 MARINA BOŽIĆ,Novaki 49
VELIKI NOVOGODIŠNJI PEREC
43255 DUBRAVA PATKA S NARANČOM
8 MAJA BRDAR LOVREK, Novaki 72
43255 DUBRAVA
9 MARIJA BEZJAK, Pavljanci 20
43356 FERDINANDOVAC
OSLIĆ SPOVRĆEM
KOCKE OD VRHNJA
Kao i obično objavljujemo u cijelostiprvonagrađenirecept
GUSKA PUNJENA KESTENOM
Sastojci:
guskatežine 2 2,5 kg
100 g junećegmljevenog mesa
100 g ovčijegmljevenog mesa
100 g slanine
1 kgoljuštenog i pasiranogkestena
3 4 1 juhe(može i od kocke) glavica luka
Priprema:
Oljuštiti, oprati i skuhati kesten, pa ga ispasiratii posoliti. U posudustaviti isjeckan luk, gušćjajetrica,slaninu i pomiješati sa mljevenimjunećim i ovčjim mesom Sve pomiješa- ti sa napravljenim pireom od kestena pa napuniti unutrašnjostguske.
Zašiti ili čačkalicom pričvrstiti otvor, da u toku pečenja ne bi iscurio nadjev,prelitigusku sa malo ulja i staviti u pećnicu da se peče.Povremeno polijevati sokom od pečenja, a kad meso postane meko, izvaditi i prenesti na tanjur za meso Skinutikonac ili čačkalicu, isječi meso na komade, a kao prilogservirati nadjev.
Guska se može poslužititopla, ali je veoma ukusna i hladna
Izvan propozicijaNagradneigrekomisija jeodlučila da se dodijelijoš20 utješnihnagrada.
Nagradnaigrajošnijezavršila Predstojiizvlačenje SUPER nagrade. O super nagrađenomreceptuobavijestit ćemo naše čitaoce u 12. brojuMljekarskoglista
Svim našim natjecateljimazahvaljujemo na sudjelovanju u NagradnojigriiželimosretnenastupajućeBlagdane.
Redakcija
Het / yo UKINE JOdsća
V0 66 61. Naša
Već sam naslov govori o stoljetnimslavljimaBožićnih blagdana. No svaki narod na zemlji ima svojnaćin slavlja. Tako i ova Lijepanaša ima svojekarakteristike
Protegli smo se od žitnih slavonskih polja,Podravine i bregovitogZagorja,ravnog Međimurja,Korduna,Like,mile nam Istre,kršne Dinare,lijepe Dalmacije,dičnogDubrovnika i Konavala
Svaka pokrajina,ovisno o svojembogatstvu i načinu života, slavi Božić, blagdanprotkantoplinom,mirom, ljubavlju,obiteljskomradošću. Od prve nedjeljeadventa počinje se osjećatiblizina Božića. Advent jedošašće sina Božjeg. U mnogimkrajevimaobićava se plestivijenac i ukrasiti ga sa četiri svi“jećekojeoznačavajučetiri nedjelje do Božića Svake nedjeljeupali se po jedna. Pletenjevijencaobično jevelika radost sjevernijihkrajeva;vijenci se pletuod crnogorice ili slame
Advent započinje i zornicama, tj. sv Misama u zoru, na kojeidu čak i dječica,noseći slamčice kako bi ih dovoljnoprikupili za božićne jaslice u crkvi
I pjevase: Padaj s neba,roso sveta Vapijahustarogsvijeta \ Padaj s rajskevisine! duše čiste,pravedne.
Međutim, u razdoblju od početkaprosincaslave se blagdani: sv Barbara, sv Nikola, sv Lucija, a BadnjakjeposvećenpraroditeljimaAdamu i Evi Prvi blagdanadventa, blagdanjesv Barbare 4. prosinca.
Baro, Baro, Bog te živi srebra,zlata pune vreće u hrvatskojdomovini! A novaca još i više
Dajti,Bože,svake sreće, dajti,Bože,kao kiše!
Već tajdan netko sijeblagdanskupšenicukako bi bila lijepa,zelena na Badnjak.
Sveti Niko,dođi skoro,vrijeme nam prolazisporo... pjevajudjecačekajućišestogprosinca sv Nikolu biskupa 1 putnika.Marljivočiste obuću 1 oni najmanji,stavljajucipelice u prozor i očekujudar
Nažalost u ovom okrutnom ratu, mnoga su dječicaostala bez roditelja. Možda jetrenutak, da se prisjetimbakine poruke: -
»A kad sveti Niko dođe
.kazat će mu mojamama nek oduzme od mog dara nek darujesirotana.«
Na sv. Lucijumladići prave tronožni stolac s kojegaće togadana,[unekim područjima na Božić) u crkvi ugledatidjevojku,svojubuduću ženu. Ime muškarca,kojegaujutrodjevojkaprvoga na putusretne, bit će ime djevojčinog budućegmuža Togadana sije se pšenicakojutreba redovito polijevati. Ako jegusta i zelena,godinaće,kažu,biti rodna. Na Badnjakće juoviti uskom trakom trobojnice. Od togdana,pa sve do Badnjaka u svakom domu se sprema: dvorište,staja,pripravljaju se drva,čisti kuća, pripremajukolači
I tako radeći i razmišljajući o Božiću u Slavoniji osvane kokošjiBadnjak dan prijeBadnjaka. Ide se na »kvocanje«.Djecaidu po kućama i žaračem čeprkajuvatru, želeći domaćinu plodnugodinu: » leglose, telilo se, kotilo se «, domaćin ih daruje.Togadana se kokoši hrane devet puta. U »jedek«[ob- ruč od bačve) se stavi hrana, a kokoši se ne smijuglasnovabiti jerinače bi išle nositi jaja na drugustranu
Badnjijedan Post
Peče se kruh »linjak« i pečenkaza Božić Priprema se slama u »amu«
Navećerjestol pripravljen:stolnjak,svijeća,žito,tamjan,pogača i sir umotani u starinski peškir, a odozgojabuka, u jabucizataknut ružmarin. U kuću ulazidomaćin unoseći slamu pozdravlja:»FaljenIsus i Maria i čestit vam Bogi Božić,Isusovo porođenje.«
Večera posna, ali svečana: ribljajuhai riba
Nakon večere radost svih u kući jekićenjebožićnogdrvca
Do ponoćke se pjeva,moli,bdije,jerriječBadnjak i dolazi od rijeći»bdje- ti« (MilovanGavazzi), a vatra goricijelu noć od pripremljenihbadnjaka veliki panjevi.Skupnose krene u noć do svjetla u crkvi A ponoćkal!?Najljepša Misa na kojudođu i oni kojiidu jednomgodišnje u crkvu Zabrujeorgulje, razlegne se pjesma u cijelojHrvatskojista: U se vrime godištamir se svitu navišta. Ponoćna misa dijeliBadnjakod Božića.
Poslijeponoćkenastupačestitanje i veselje.
Nekada se spavalo na slami,sada ponegdjesamo djeca, a domaćin jeos- tajaobudan jer vatra se te svete noći ne gasi, a svjetlogorido jutrabaš u svakojkući Na dan Badnjaka i samog Božića nitko ne izbira iz kuće; u čestitanjese ide na drugidan Božića na dan sv Stjepana,prvomućenika.
U Dalmatinskojzagoriživot jetežak,nekada i ubožan bio No govorilo se: »Ditićevo porođenječuda čini,«pa uljepšavaživot uboštvu i neimaštini
U kući sve svijetli od svijeća i lojanica. Na ognjištujepanjkoji se polijeva vinom i posipajelom; Na stolu jemed,kruh,bademi,smokve, a i maslinova grančicazataknuta u jabuku.Pri večeri pali se svijeća, a gasi se kruhom umočenim u crno vino.
Diplesviraju,čuje se ojkanje,razliježe se pjesma, i kreće se na ponoćku.
U se vrime godišća mir se svitunavišća, porođenjeditića od divice Marije.
I najsiromašnijaobiteljslavi ovajdan svećano
Na Božičnom stolu jesuha svinjetina,divenica,pivac i božična pogača. Na Božić se obično ne ide nikamo, a ako i dođe netko sramota jeda donese dara,jertogadana svatko ima i jela 1 pila a moli i očekujeobiljeBožjegblagoslova.
»Cok«jepanjna istarskom ognjištu.Bakalar i fritule neiz-
.bježni su na badnjemstolu. Većera je, a svi su oprezni da rukama ne dotaknu stol,jerse vjeruje da bi mogli u ljetidobiti čireve po tijelu.
Na kokošijibadnjak»kvocanje«jeobičaj i u Lici Na Badnju večer žito,raž,proso sve žitarice zajedno u jednojzdjeli,poseban su ukras stola uz svijeću i zelenu pšenicu. Pod stolom slama. Cijeli dan jeduse samo posništroklji.Interesantno jeda Ličani na po- noćku nose hranu na blagoslov.
Božićno doba vrijemejeopćegpreporoda 1 radovanja u svim kajkavskimkrajevima, u kojima svakopodručje(kaouostalom lu cijelojHrvatskoj) ima svojeosobitosti Pred božične svetke na Badnjak pokornički post s bažulom na salatu i posnimkolačem, a večernji stol ukrasit će uz svijeću i simboli: med da bi bilo sve slatko i da čovjekima medene riječi. Orah i žitarice simbol su obilja i blagostanja, a jabukasimbol zdravlja.
Kiti se samo jelovagrana i to obično >»licitarima«
Hižegospodarunosi slamu na radost djeci,kojaće poslijeponoćke, na njojzaspati.
Sve ove pojedinostiblagdanskogslavlja,pjesme,molitve,slama i simboli na stolu,ponoćnamisa svugdje su slične x
Ta isti smo narod! e Slavimo BOŽIĆ HRVATSKIBOŽIĆ.
ss S M
Izato: = Svim na zemlji,mir,veselje
uz sretan Božić i mirnu Novu Godinu
Božiću (DragutinDomjanić)
Če bi rekel Božiću Da bi narod narodu
Kajželim si ja, Kak i bratu brat, Rekel bi,najvsakomu I da zadovolen bu
Puno srdca da. Jenput i Hrvat Pripremila:ing.
Mirna Božičević
Sletun i vasea Božić. će mina 1993.
godina svin čtatojima >» Mjetaskog loča« dk Uednštno
Izdavački savjet: Ankica Dakić, dipl inž mr Milan Devčić, dr Mirza Hadžiosmanović, dr Ivan Jakopović, Tomo Kolak, inž , Miro Mesarić, dipl inž , Slavko Pehal, dipl inž , Biserka Sunajko, dipl inž , mr Ivan Šegota
Uređivački odbor: Stjepan Brlek, dipl inž , Franjo Lončarić, dipl inž , Željko Ljubić, dipl vet
Glavni i odgovorni urednik: Stjepan Deneš, dipl inž
Tehnički urednik: VeraVolarić, dipL inž
Vlasnik i izdavač: Hrvatsko mljekarsko društvo
Uprava i uredništvo: Zagreb, Ilica 31/III,tel.424420 Mjesečna pretplata za privredne organizacije i ustanove kao i za proizvođače iznosi 112 HRD, Tisak: Grafička škola u Zagrebu