Kombinacijeozimih inaknadnih krmnih kulturai u sušnim godinama daju puno krme
U prifarmskomplodoreduhranu za stoku treba proizvoditi vrlo intenzivno na principuuvjekzelene površine. Na taj se način s jednepovršinedobijepuno krme u dvijeiliviše žetvi (košnji)godišnje. Tu površinutreba zasijati takovim kulturama i smjesama,kojese mogu koristiti tijekomvegetacije više puta u dugom vremenskom razdoblju,kulturama koje su vrlo kvalitetne i prikladne za korištenje na postojećemgospodarstvu za vrstu, kategoriju i visinu proizvodnje,kojeće najvećimdijelompodmiritipotrebe na voluminoznoj krmi i bjelančevinama,kulture kojih se proizvedeniviškovi mogu dobro silirati ili sušiti za sljeno. Za proizvodnjuvoluminozne krme, u prifarmskomplodoredu treba koristiti kulture,smjeseili hibride kojiće dati visoke prirode mase i hranjiva u kratkom vremenu, kojeće konkuriratiostalim ratarskim kulturama Te kulture ne smijubrzo prelaziti u generativnu fazu već moraju biti dugokvalitetne da se mogu koristiti direktno s poljavrlo dugo,približno iste kvalitete (hibridnisirak,stočni kelj)često dva do tri mjeseca(srpanjlistopadpa i duže). One su osnovica obroka u tom razdobljuishrane s nužnom nadopunomnajčešće samo energetskogdijelaobroka čime se namirujupotrebe za proizvodnju od 10—15 1 mlijekadnevno.
Za tu svrhu može se koristiti nekoliko kultura i kombinacijakultura Vrlo dugose mogu koristiti djeteline i djetelinsko travne smjesenaročito, ako jeosnovica lucerna. Međutim,djetelinsko travne smjeseako jeljetosušno imajuslabi porast a naročito smjese na osnovi trava pa dolazi do ljetnenestašice hrane,kojuse često mora podmiritikulturama s oranica, kojesu predviđene za spremanje i korištenje zimi. To jebio slučaj ove godinepa neka gospodarstva ove godinenisu spremiladovoljnokrme za zimu Manjakkrme ta gospodarstvamorati će namiriti kupovinom,što će za posljedicu imati povećane troškove i skupu,često nerentabilnu proizvodnju.
Prirodi, prinosi i kvaliteta kombinacije ozimih smjesa grahorica 1 pšenice te hibridnih sirkova kao naknadni usjev u prosjeku:
Kombinacijeozimih i naknadnih krmnih kulturaosiguravaju izuzetno visokeprirodezelenemase, suhe tvari i bjelančevina,ako se ranijekoriste.Ove kombinacije ne mogu osigurati i potrebnukoličinu energije za iskorištenjeproizvedenihbjelančevina.Energija u dnevnome obroku se mora nadoknaditiiz drugihizvora (silaža,koncentrat) u visokojproizvodnji.
Rezultatiovihistraživanjaupućujuna velikemogućnostiozimih kultura u proizvodnjikvalitetnevoluminoznekrme u prifarmskom plodoredu, a kojesu u nas neznatno zastupljene,kao i na kojise način može proizvestiviše vrlo kvalitetnekrme na jedinicipovršinečČčime se povećavadohodak gospodarstva.
Prof.dr Zvonimir Štafa
Optimalna kiselosttla preduvjetvisoke proizvodnje
idobre kvalitetekrme
Na privatnomposjeduRepublikeHrvatske puno jeskladniji odnos ratarske i stočarske proizvodnje, ali jošuvijeknijeoptimalan.Trebalo bi povećati brojuvjetnihgrlapo hektaru.
Drugiveći problem u proizvodnji hrane jetajda su površinenamijenjenjeproizvodnji hrane (travnjaci)uglavnomnajlošijihproizvodnihsvojstava. Obično su plitkogoraničnogsloja,ispranakisela tla ostavljena za pašnjakeili teža zbita često plavljena tla ostavljena za livade.
Zaboravlja se da livade dajunajvećemogućnostiproizvodnje suhe tvari po jedinicipovršine a mineralna gnojidba,pravilnoprimjenjenadajenajveće efekte na livadama.
Prosječni učinci gnojidbe u kg po og nan oi
Travne površine se duginiz godinakoriste i što košnjomšto ispašomte ispiranjem, te površine se stalno osiromašuju.
Organskagnojiva se na travnjacima,pogotovoako se ne napasaju a to ječest slučaj,nikako ne koriste a mineralna malo i to uglavnomdušična što jeneispravno.
Ispravno bi bilo prirodnuplodnostlivada i pašnjakapodignuti na viši nivo kao što jeto u voćarstvu,vrtlarstvu i vinogradarstvu.
Uz podizanjeprirodneplodnostivaljalo bi popraviti i kemijskekarakteristike takvih tala
Redosljedradnji bi trebao biti: napravitikemijskuanalizu tla (kiselost),sadržajosnovnih hraniva,organsku tvar, obaviti kalcizaciju ako jepotrebno podićisadržajosnovnih hraniva do optimumaza dotični tiptla. sadržajorgansketvari, uglavnom,nijeograničavajućičinitelj.
Kiselost tla jevrlo često niska i trebalo bi jekalcizacijompodići na optimum u skladu sa tipomtla
Optimalne pH vrijednosti(kiselost) u 0,1 N KCI na travnim površinama
Znači sva tla,bez obzira na tipsa pH ispod5,0 trebalo bi kalcizirati i stvoriti uvjete za optimalnu i racionalnu proizvodnju.Kalcizacija se obavlja fino mljevenimvapnencem ili dolomitom a ima dvostruku ulogu.
Prvo smanjujekiselost (povećavapH vrijednost) i drugopovećavazalihu kalcija u tlu kao hranivogelementa,jerdosta kultura treba veće količine kalcijanego fosfora Uz to kalcijem se gotovonikada ne gnoji a stalno se iznosi prirodom i ispirevodom.
Količina vapnenca se određuje na osnovu analize tla i obično se za kalcizacijukoristi doza od 3 000 10 000 kg/hai ponavlja se nakon 5 6 godina. Ukoliko nemate analizu tla treba primjeniti 1000 kg/hapričekatipozitivnu realizaciju i primjenuponovitičešće.
Travnjaci se nažalost malo gnoje, no treba znati da se i na travnjacima povećavakiselost iznošenjemkalcijaprirodomili ispiranjem.
Pravilo ješto su više koncentracije više zakiseljavajuimajuviše bazični ekvivalent to znači da za 1000 kg određenoggnojivatreba dodati i određenu količinu vapnenca
Bazični ekvivalent za 100 kggnojiva
100 kggnojiva
(KC!)
Znači ako u gnojidbiprimijenimo
NPK niže kocentracije
I FAZA INA
Petrokemijabazični koeficijent 15 znači trebalo bi primijeniti po hektaru i 75 kg vapnenca i da zadržimo istu kiselost. Sama tla sa optimalnomkiselošću mogu dati kvalitetnu krmu,omogućitidjelovanjemineralnih gnojiva što znači dati velike prirode po jedinicipovršine.Primjenaorganskihgnojiva u direktnojgnojidbitravnjakanijetehnološki ispravna.
Ukoliko ima i za travnjakedovoljnoorganskihgnojivatreba ih zaorati i posijatidjetelinsko travne smjesekoje se kasnijesistemom košenjamogu pre: tvoriti u travnjake. Ivan
Zimska hranidbakrava (nastavak iz br. 11/92.)
Zimska hranidba krava u laktaciji
Hranidbu govedakao preživača,treba i zimi temeljiti na voluminoznim krmivima. Od voluminoznih krmiva kojase kravama mogu zimi ponuditi na prvo mjestodolaze sijeno i silaže,odnosno sjenaža. Osim spomenutihkrmiva za hranidbu krava mogu se koristiti i stočna repa i neki nuzproizvodiratarske proizvodnje iliprehrambeneindustrije(kukuruzovina, silaža lišća i glava šećerne repe, suhi repinirezanci,pivskitropitd.).Pokvarena (pljesniva,trula) krmiva ne smiju se nuditi kravama Pri hranidbi krava samo ili pretežno voluminoznim krmivima treba kombinirati različita krmiva i to tako da nadopunjujujednadruga.Neke od kombinacijaprikazane su u tablici 4 Tablica 4 Kombinacije voluminoznih krmiva u zimskim obrocima za mliječne krave OSNOVNO KRMIVO
Travna silaža
Sijeno
Kukuruzna
ODGOVARAJUĆADOPUNA
Kukuruzna silaža, sijeno, stočna repa
Kukuruzna silaža, stočna repa
Za krave nešto nižegproizvodnogpotencijala (do15 kg mlijeka/dan) dnevni se obrok može sastojatiisključivo od silaža (travne i kukuruzne).Silaže u tom slučajumorajubiti odlične kvalitete s dosta suhe tvari,jer o tome najvišeovisi maksimalna moguća konzumacijakrmiva. Ovajvrlo jednosta-. van obrok može se kravama dati po volji(samoposluživanje) pričemu će krave ako ne dobijunikakvu druguvoluminoznu hranu ili sočnu hranu moći konzumirati maksimalno oko 14 15 kg suhe tvari, što jedovoljno za uzdržne potrebe i jošza proizvodnjumlijeka od 15 kg/dan(tablica6).Pored silaža kravama treba obavezno dnevno dati i mineralnu smjesu,100 150 g ovisno o njenomsastavu,kojaporedsvih potrebnihminerala sadrži i vitamine A DiE
obrok za krave sastavljen od silaža
U rijetkimprimjerima bit će mogućaproizvodnjamlijekajednaka na temeljuenergije i sirovih proteina iz voluminozne hrane. Zimski obroci koji su sastavljeni iz sijena,travne silaže i kukuruzne silaže (omjer2:1) u pravilusadrže višak sirovih proteina i manjakenergije. Kako jeiz tablice 7. vidljivo osnovni zimski obrok od 20 kg travne silaže, 10 kgkukuruzne silaže i 2 kg sijena sadrži energijekojauz uzdržne potrebepokriva i potrebe za proizvodnju 11 7 kgmlijeka. U istom obroku nalazi se 1672 g sirovih proteina, što jeuz uzdržne potrebedovoljnojoš za 13.8 kg mlijeka.Ovajobrok može se izjednačiti po sadržajuenergije i sirovih proteinadodatkom 2 5 kg ječma.
Tablica 7 Plan hranidbemliječnih krava ovisno o dnevnojproizvodnji mlijeka i kmivo O SADRŽAJUOBROKU | E ramazana)
ST pise svjca|P [na[ke [xa [m['g ['g [a [e [e]
pm lju fetejelnja
2 [ovo[1s[24 en [09[07[01|
u een BEBE:
2 foeo[4a[06 285]5 [24[08 on] bi
Dre mar nj dem | |P PPP 712 m ri ITA A EN orao | | [mje [s[m]o]
MeđurumaGa pro mijekaj || [som] [ur| [s ogeta proza | |[ur[asjek|os[2 [s] opao konto ova [ONE o OO [Bg
Djenan na
Mema [a [mo frajas[me[us [3 roga prozmjeake | [o [rs|meolasusr] |
amen | | | [| [«|ele
DTT OIOICMME
Mineralni dodatak
P11% Na
Dodatak 2.5 kg ječmana ovojosnovi (voluminozni) obrok (tablica7.)ukupna hranjiva u obroku dostajat će za dnevnu proizvodnjumlijekaod-17 kg. U takvom obroku treba jošsamo podmiritiminerale, što se čini odgovarajućom mineralnom smjesom(uovom primjeruomjerCa:P:Na u mineralnojsmjesi mora biti 14:11:9)..
Kravama kojednevno proizvodeviše od 17 kg mlijekatreba na obrok iz tablice 7 dodavati određene količine smjesekojaima 6 9 MJ NEL i 20% sirovih proteina(tablica8.).
Tablica 8 Potrebne dnevne količine smjese (zakrave koje su hranjene po planu iz tablice 4.)ovisno o visini proizvodnjemlijeka
Proizvodnjamlijeka(kg/dan)
Iz svega navedenogvidljivo jeda se kvalitetnom voluminoznom hranom mogu pokritiuzdržne potrebe i proizvodne za 15 20 kg mlijeka/dan. Preračunato na laktacijskuproizvodnjuvoluminoznom hranom mogućeje u kombiniranih pasminapostićiproizvodnjumlijeka od 4000 kg, a u mliječnih pasminaod 5000 kgmlijeka.Ukoliko proizvodnjamlijeka ne premašujenavedene količine, a na gospodarstvupostoje dovolinekoličine kvalitetne voluminozne hrane nepotrebnojekrave hraniti krepkomhranom
Mr MarijanPosavi
Trap najjeftinijeskladište
Poljoprivrednogospodarstvojecjelinakojaobuhvaća u raznim omjerima biljnu i stočarsku proizvodnju. U biljnojproizvodnjizastupljeni su i ratarski proizvodi, a često i gomoljastokorjenasti kao što su krumpir,stočna repai drugi.Krumpirse dijelomkoristi kao stočna hrana, a dijelom i hrana za lju- de Stočna repa se koristi kao stočna hrana tijekomzimskogperioda. Ta ratarska vrsta jevoluminozna pa zahtijevavelik prostor za čuvanjetokom zime bez opasnosti od kvarenja.Najboljemjesto za čuvanje su podrumi,ali oni često nisudovoljnoveliki da bi se moglauskladištiti cjelokupnaproizvedena količina. Veće količine gomoljaste i korjenastestočne hrane možemo uspješno sačuvati i tijekomzime u improviziranimspremištimatrapovima.Trapovi su se nekada skoro isključivokoristili za čuvanjestočne hrane ove vrste u svakom domaćinstvu. Trapovi se rade različitih oblika i različitih veličina No trapovikao stari način čuvanjaraznih proizvoda za stočnu hranu mogu se uspješnokoristiti i danas,tim više što su to najjeftinijaskladišta za jednokrat- nu upotrebu.
U proljeće se nakon poravnavanjamogu sijatidrugekulture (uzgojpovrća i sl.). Kao što jeveć rečeno trapovimogu biti različitih oblika i veličina
Najčešćioblik jepravokutnikkojiima trokutasti poprečnipresjek.Mjesto na kojemće se postaviti treba biti suho i ocjediti uz dobar prilaz i u blizini gospo- darskih zgrada.Širinatrapa u osnovi iznosi oko 1,5 m, a visina oko 1 m Dužina trapazavisi o količini mase kojase želi utrapiti, imože se kretati i do 20 m Dobro načinjentrapjeonajgdjese temperaturakreće od 2 6%C. Takva temperatura će se postići ako jetrapdobro pokriven i ako ima ugrađeneoduške. Takvih odušaka treba biti zavisno od dužine trapa,najmanjedva,na svakom krajutrapapo jedan.Oni služe za odvođenjesuvišne vlagekojanastajekao produktdisanja i sušenjaproizvoda.Model jednogtrapaod 10 metara jeslije- deći: na tlu se iskopa1,5 x 10 m pravokutnik na dubini od 30 cm Na tajiskopanidio postavlja se slojslame od 10 20 cm Na slojslame poslaže se materijalkojegsmo namijenili za skladištenje.Proizvodi koji se utrapljujumoraju biti Suhi i zdravi Plodovi se slažu u obliku trokuta u poprečnompresjeku. Kada se jepostiglaželjenavisina plodovi se pokrivaju s 20 cm debelim slojem slame na kojuse zatim nabaca zemlja u slojudebelom oko 30 cm Odušci koji su postavljeniprijeslaganjaproizvoda u trap,nesmijupropuštati vodu u unutrašnjosttrapa.Oblik donjegoduška jetrokutast, a na svaki dužinski metar dolazi po jedanvertikalni odušak za odvođenjevlažnogzraka iz trapa. Na \ kraju se oko trapaiskopakanal za otstranjivanjepovršinskevode. U toku zime, za lijepavremena treba pregledatitraptako da se na jednommijestu ot-
vori Ako jeupotrebljenikorjenodnosno gomoljsuh i zdrav,trapse opetzatvara, a ako jedošlo do kvarenjatrapse mora presložiti.Slegnutitrapovi su redovito znak,da jedošlo do kvarenja.
ŽeljkoLukaček
MljekariceizSvete Klare
Povodom 750-te obljetniceZlatne bule Bele IV,Centar za kulturu Novi
Zagreb,organiziraojepriredbu»Mljekarice iz Svete Klare«. U okviru priredbe prikazanajeetnografskaizložba dipl.ing.arh LjubiceSponzaPerković, a nastupilo jei KUD »Gruda«
U okviru sustavnograda na područjunjegovanjapučketradicijeCentra za kulturu Novi Zagreb,posebnomjestozauzima Sveta Klara
To jeselo na razmeđi gradskogpodručjaindustrijske zone NovogZagreba i prometnihčvorišta, te velike turopoljskenizine i obronaka Vukomeričkih Gorica.
Međutim,Sveta Klara jedanas potpunourbanizirano selo,ali sa očuvanom tradicijskombaštinom
Zahvaljujućipojedincima, kao i širojauhtohtnojseoskoj(vrlodobro organiziranoj)zajednici, Sveta Klara jesinonim Zagrepčanima za maglovitajutra, kad su na tržnice i kućne veže stizale mljekaricenoseći kante s mlijekom a na glavikošare s vrhnjem i sirom
Potaknut ovom mljekarskomtradicijom,kojujepotisnulaindustrijalizacija,Centar za kulturu jeodlučioizložiti sačuvane predmete i dokumente o nastajanjumljekarskeindustrijskeZagreba,kao nastavak izuzetno bogate tradicije sela zagrebačkeokolice
Osobito zadovoljstvoprisutnimapružilajeKUD »Gruda« iz Sv Klare, kojenjegujeautohtoni folklor.
Izložbi su nesebično svojprilogdali mnogi: gospodindipl.ing.Ante Rodin,kolekcionar ambalaže »Dukat« mljekaraZagreb obiteljiStjepanaMartinjaka i JosipaDošena iz Sv. Klare
Na krajupriredbe uz pjesmu i glazbuprisutni su kušali »specijalitete« iz Svete Klare: sir s vrhnjem,pogaču,»kuruzni kruh«,gibanicu, a sve su zalili dobrom kapljicom.
Lj.Kršev
Cijenamlijekaza XIImjesec 1992.godine
Predvidivo povećanjecijenemlijeka u »Mljekarskomlistu« 11/92 ostvarilo se i to sa povećanjemcijerfe od 33,40%.
Cijenamlijekadogovorommljekarautvrđena jeza mjesecprosinac 1992 u visini od 41,7 HRD masna jedinicaili 150,12 HRD/1 3,6%m.m..
Premija za mlijekoostala jeista kao u studenom, te ukupnacijenamlije- ka iznosi:
uravničarskom području156,87 HRD/ ili 31,55%više u brdskoplaninskom području159,12 HRD/! ili 30,98% Prema gore rečenom za mlijekopredanood 1 31 XII 1992 godineprema masnoći mlijekabiti će isplaćeno kako slijedi:
Kako se nalazimo u posljednjemmjesecu1992 godinetv radi usporedbe sa povećanjemcijenaostalih roba podsjetimo se kako je u tojgodinirasla cijena mlijeku uključivopremiju za mlijeko.
Cijenamlijeka u XII/1991 godineiznosila jeza 3,6% m m mlijeka
13,75 HRD/I u ravničarskom području a
14,00 HRD/I u brdsko planinskom.
Cijenamlijeka u XII/1992 iznosit će za 3,6% m m mlijeka
156,87 HRD/I u ravničarskom području i
159,12 HRD/I u brdsko planinskompodručju < Iz prikazacijenemlijekaXII/91. : XIL/92 konstatiramo da jecijenamlijeka rasla:
ukupnacijena11,41 putaza godinudana u ravničarskompodručju ukupnacijena11,37 putau brdsko planinskompodručju
osnovna cijena11,55 puta
Premija 8,00 putaza ravničarsko područje 8,00 putaza brdsko planinskopodručje.
Premija za mlijekonažalost radi problema u državnom proračunu ne sudjelujedovoljnostimulativno a postotakučešča premija u cijeniiznosila je:
% XIL/91. XI1/92
učešće u cijeni učešće u cijeni
HRD/I u
odnosno manjeza 1,78 do 1,47% u cijenimlijeka.
Za 1993. godinupredložit ćemo vladi veći iznos i veće učešće premije po litri mlijeka,kako bi stimulacija bila adekvatnijavažnosti kojuima mlijeko u proizvodnji i potrošnji.
StjepanDeneš,dipl. inž
Proširenevene
Najjednostavnijilijek vozite bicikl Savjesno i redovito provođenjepreventivnihmjeraspriječit će i moguće,čak i vrlo opasne komplikacije
Proširene vene su oboljenjekojese može izliječiti.Liječniku se često obraćajubolesnici kojipateod proširenih vena na nogama Gotovo polovica onih kojiimajuproširene vene naslijedili su slabost stijenki vena Ako osoba s nasljeđenimdefektom ima još i takav posao da mora biti veći dio dana na nogama, onda oslabljenekrvne žile popustepod tlakom krvi u njima i prošire se
Najčešći su simptominapetost u nogama, umor, bol uzduž vena i pone- kad svrbež Sve navedene teškoće nisu stalne, pa mnogiljudigodinamažive s proširenimvenama bez nekih težih problema.Međutim,komplikacije, ako nastanu,mogu biti neugodne i ozbiljne. To su, na primjer,upalevena, tromboza,stvaranje rana na koži i opasna krvarenja.
Kako olakšati tegobe?
Ako su vene jakoproširene, uzduž cijelenoge, sve do bedara,možda će biti potrebanoperativnizahvat Proširene vene na manjimpodručjimapotko- ljenice mogu obično biti izlječene i davanjeminjekcija u venu Ta se metoda može provoditi u ambulantama. Bez obzira kojeće liječenje biti primjenjeno, elastične čarapeili povojiolakšat će simptome i spriječiti da se stanjepogorša
Ako su vene jakoproširene, možda će biti potrebnopromijeniti i radno mjesto.Postoji li opasnost od proširenja vena, potrebnojeukloniti razne pod- vezice, gume na rubovima čarapa,uske cipele i sve ostalo što ometa normalnu cirkulaciju krvi jo
Preporučujemoyam šetnju,laganumasažu nogu, dosta sporta i pravilnu profesionalnuorijentaciju. U više navrata u toku dana odmarajtenoge u laganouzdienutom položaju,nosite higijenskecipele i pravilno se hranite.
Savjesno i redovito provođenjepreventivnihmjeraspriječit će komplikacije. Na kraju,vama kojiimate i najmanjeizraženo proširenje vena jedan savjet:kupitebicikl Jer,vožnjabiciklom vrlo jekorisna Još nešto: pazite da ne ozljeđujete noge s proširenimvenama, jermogu nastati opasna krvarenja, a vene na koži nakon takvih udaraca priličnoteško zacjeljuju.
Vaš liječnik
Izvodizraspravesa Godišnje skupštine Hrvatskog mljekarskogdruštva
16. prosincaHrvatsko mljekarskodruštvo održalo jesvojuredovnu Godišnjuskupštinukojoj se odazvao velik brojnašegčlanstva Veseli nas, da su se Skupštiniodazvali naši članovi i sa ratnih područjašto jedokaz da za struku ima i u takovim uvjetimapotrebe i razumijevanja.
Izvješćem o radu Hrvatskogmljekarskogdruštva za razdoblje od prošlogodišnje do ove Skupštineobuhvaćena jesveukupnaproblematikaDruštva.
Posebno jeistaknuta osnovna djelatnostDruštva a to jeizdavačka
Zahvaljujućisvesrdnom zalaganjuUredništva oba lista izlazila su redovito Na Skupštininijebilo ozbiljnijihprimjedbi na sadržaj i kvalitet radova.
Međutim,primijećenoje,da »Mljekarski list« treba više prilagoditi potrebama čitateljaproizvođačimamlijekaodnosno mijenjati ga sadržajno sa više reportaža o proizvođačimamlijeka,obavijesti o kreditiranjunabavke rasplodnestoke i dr Bilo jegovora i o odnosu otkupnihcijenamlijeka te cijena gotovihmliječnihproizvoda.
Analizu troškova proizvodnjemlijeka i troškova preradeobjavitćemo u jednomod naših slijedećihbrojeva»Mljekarskoglista«. Predstavnici mljekara smatrajuneopravdanomkritiku seljakaproizvođačamlijeka na račun mljekara
Hrvatsko mljekarskodruštvo preuzelojeobvezu sačiniti program obnove stočnogfonda muzara i predložitinadležnim organimavlasti način najbržeg i najefikasnijegrješenjapostojećegstanja.
Skupštinasmatra također, da treba spriječitikreditiranje malih mljekarskih pogona, jerza takve investicije nema ekonomskogopravdanja.Sredstva treba ulagati u proizvodnju! 3
Jedan od zaključakaSkupštine(sveukupnezaključkeobjavitćemo u broju1. »Mljekarskoglista« 1993. godine) da se organizirapriHrvatskom mljekarskomdruštvu savjetovanje na temu opravdanostpretjeranog oduševljenjaizgradnje mini mljekara.
Zaključeno jetakođer i: da se u slijedećojgodininastavi sa nagradnomigromza proizvođače mlijeka, da se ponudičlanstvo u HMD i proizvođačimamlijeka,jerjetakova mogućnostdata svima koji se bave proizvodnjom i preradommlijekakao i onima kojistručno i naučno obrađujumljekarskuproblematiku.
I konačno jedanod bitnih zaključakaSkupštinejeste, da HMD treba dobiti status,koji mu pripada,naime u okviru HMD treba okupiti sve one koji mogu doprinijetirješavanjumljekarskeproblematikeHrvatske.
UredništvoIzvučena super nagrada
Nagradnaigraza proizvođačemlijekapod nazivom »STARI RECEPTI NA NOV NAĆIN. u suradnji s »Podravkom« iz Koprivnice,privuklajeneočekivani interes domaćica,kojese uglavnom i brinu o mlijeku u domaćinstvima
Stručna komisija za odabir najboljegreceptakroz proteklačetiri kola imala jetežak,odgovoran a istovremeno i vrlo zanimljivzadatak Smatramo, da jekomisijazaista stručno obavila svojposao na zadovoljstvo svih natjeca- telja, a posebnodobitnika nagrada.Posao jojnijebio lak zato što jebilo mnogo vrlo dobrih recepata a između puno dobrih,nijejednostavnoodabrati naj- bolji.
U svakom od četiri kola komisija jeizabrala najboljirecept i posebnoga nagradila uz objavu u »Mljekarskomlistu« Prvo nagrađenirecepti u četiri kola ušli su u uži izborza SUPER NAGRADU. Naravno nijanse su odlučile o super nagrađenomreceptu.
Stručna komisijaodlučila je da to bude recept»MEĐIMURSKA BIDRA « nagrađenmikrovalnom pećnicomšto jedanas potrebasvakogsuvremenog domaćinstva.Nadamo se da ćemo SUPER NAGRADOM uštedjeti barem malo dragocjenogvremena obiteljigospođeMilke Cesarec iz DubraVE
GospodaCesarec,predajemlijeko»Sireli«Bjelovar, o njojćemo reportažu objaviti u slijedećembroju»Mljekarskoglista« u 1993 godini.
Recept»MEĐIMURSKA BIDRA« udovoljavasvim kriterijimaigre. Za pripremu se koriste mliječnenamirnice, te DI-GO kvasac Osim toga»MEĐIMURSKA BIDRA: jeuvijekprigodankolač, a za ove blagdanskedane napose, jerse smatra najstarijimhrvatskim božićnim kolačem Vjerujemo, da su domaćice, a posebnonatjecateljke u nagradnojigri »Stari recepti na nov način« provjerilenagrađenerecepte, pa tako i »Međimursku bidru«. Ipak,jošjednomobjavljujemorecept»Međimurska bidra« kako bi i ostale domaćice imale prilikuisprobatirecept i uvjeriti se da jezaista tajreceptzaslužio super nagradu.Pišite nam o svojimdojmovima.Bilo bi nam dragoda nam predložite temu za nastavak igre u idućojgodini,jerzašto se ne bi nastavili igrati.
Redakcija
MEĐIMURSKA BIDRA
Tijesto: 1 instant DI-GO kvasac, 40 dagbrašna, 1 žličica soli,8 dagšećera, 8 dag maslaca ili margarina, 1 cijelojaje, 1 žumanjak, 3 4 dcl mlakogmlije- ka, 1 jaje za premazivanje tijesta
Nadjev: 30 dagmljevenihoraha, 15 dagšećera, 1 jaje,1 vanilšećer, 1,5 dcl mlije- ka
Priprema:U zdjeliizmiješajterastopljeni maslac ili margarin, šećer, jaje, žumaonjak, uz postepeno dodavanjebrašna pomiješanog sa soli i instant DI-GO kvascem i mlijeko.
Pri izradi tijestapazite da tijestone bude pretvrdo, a mora se mijesiti dok se ne pojave mjehurići.
Zdjela se tada prekrijekrpom i stavi na toplomjesto da se tijestodiže, odnosno da udvostruči obujam.
Potom se tijestoistrese na dasku posutu brašnom, razvalja se prst debelo u oblik pravokutnika i namaže nadjevom.
Napomena:
Nadjev se priprema tako da se mljeveni orasi prelijukipućimmlijekom, te im se doda jaje,šećer i vanil-šećer Nadjevmora biti toliko mekan da se može mazati po tijestu,ali ne premekan.
Premazano tijestosavije se u roladu, a rolada se postavlja u obliku puževe kućice u okruglirebrasti oblik (kalup).Prijestavljanjatijestau kaluppremažitemaslacem ili margarinom.
Potom se kolač ponovo stavi na toplomjesto da se tijestoponovo digne. Kolač se premažerazmućenim jajetom i stavi u pećnicu. Peče se 50 60 minuta, ovisno o vrsti pećnice. Kada se kolač izvadi iz pećnice, treba ga premazati s malo mlake zašećerene vode da korica dobijesjaj,te izvaditi iz kalupa.
Međimurska bidra postavlja se na stol na Badnjak, a razrezuje na Štefanje.
Nekada se čuvala i do Nove Godine
Bidra po svom obliku simbolizira kraljevsku krunu, pa se može smatrati najstarijim hrvatskim božićnim kolačem
Sun i uoca Loši, te mona 79983.
godina ovin čitatajima » Mjetaskog basta
Izdavački savjet: Ankica Dakić, dipl inž mr Milan Devčić, dr Mirza Hadžiosmanović, dr Ivan Jakopović, Tomo Kolak, inž , Miro Mesarić, dipl inž , Slavko Pehal, dipl inž , Biserka Sunajko, dipl inž , mr Ivan Šegota
Uređivački odbor: Stjepan Brlek, dipl inž , Franjo Lončarić, dipl inž , Željko Ljubić, dipl vet
Glavni i odgovorni urednik: Stjepan Deneš, dipl inž
Tehnička urednica: Vera Volarić, dipl inž
Vlasnik i izdavač: Hrvatsko mljekarsko društvo
Uprava i uredništvo: Zagreb, Ilica 31/III, tel 424-420 €
Mjesečna pretplata zaprivredne organizacije i ustanove kao iza proizvođače iznosi 150 HRD
Tisak: Grafička škola u Zagrebu