Mljekarski list 4-1992

---_..

saa

aaa

aaa

sanenanasanaae

sono

aaa

pro

Nagradna

aaa

oa

igra

nastavlja

se

Vegetom

S

aaa

ruussa...e

se

bolje

jede

TA

-

GODINA pe

XXIX >

bodom

ZAGREB md

o

Upute nagradnojigri str. 63 na čitajte o

TRAVANJ, 1992. a

“aa

na

an

a

tail

a

da

=

ia E

VR

|

—;—

_—-—_——

--—-—>—r

Paša

za mliječnekrave krmivo najjeftinije najboljei

—

paše vrijednost Hranjiva skoro i livade poljoprivpolovicu zauzimaju našojRepublici Pašnjaci koriste Ti 000 resursi, nažalost, 1 500 prirodni ha). (oko rednogzemljišta To za tako da veći dio krmiva vrlo s vrijedipašpropada. pogotovo njih malo, i trendovi Novi u (biološka ekstenzivnija proizproizvodnji stočarskoj njake. izovim odnos da će nas prema značajnim svoj vodnja) promijenimo natjerati u

se

stočne

vorima

hrane.

biljnih drugih lepirnjača mješavinu predstavlja i ima često vrsta bilja. korovi) (zeljaste biljke, puta pašnjacima otrovnog doi vode velikim krmiva sočnih Paša sadržajem (80% više) spada grupu i puno relativno sirovih sta puno bjeenergije vlakna, sadržajem varijabilnim i Pored sastava na lančevina. konzumaciju vrijednost hranjivu botaničkog nalazi. Tako trava se i trava stadijkojem pašnjaka utječevegatacijski što iznosi 40 do 90 tvari iz suhe može 17 krava 8 do kg svježe paše, kg pojesti količinom tom krava tvari unese pored pašepokrivaju Hranjive koje paše.

2 do 20 i držnih hranjiNajveću kg mlijeka. potrebe potreba još proizvodne sirosadrži mlada ima premalo međutim, 1.) koja, paša(tablica vrijednost vih vlakana pa može nadam). izazvati (proljev, poremećaje probavne samoniklih

i

trava,

Paša

na

a

s

s

u

u

sa

uz-

za

vu

Tablica

Sadržaj hranjivih tvari, moguća

1.

ka

iz zelene

hrane

ovisno

o

Sadržaj ST kg = oaar= SP (g) (MJ)

zelene

š$t-NEL ———— DTS (50:50) 6.7 1 Stadij 2 6.5 3 6.2 6.0 4

krme/stadij

5.8

S

Pretežno

tvari

i

vegetacijskom

po

Sastav

suhe konzumacija stadiju

proizvodnja

mlije-

mlijeka Moguća kg/dan Konzumacija ST proiz.

kg/dan

po

NEL

SP

po

208 186 163 138 lli

14.0

19

28

14.5

19

26

13.9

16

21

13.5 13.1

15

17

13

12

200 186 148

14.0

18

14.1

17

27 25

13.5

15

18

125 95

13.1

13

14

12.7

ll

228 205 184 167 140

14.0

20

32

21

30.5

14.3 13.8

18

25.5

16

22

13.5

15

17

200 180 160 135 107

14.0

20 21

27.5

26

14.3 13.5

18

21.5

15

16

13.3

14

ll

trave

Stadij 2 1

6.6

3

6.3 6.0

4

5.8

5.6

5

leguminoze 6.9 1 Stadij 6.7 2 Pretežno

'

3

6.4

4

6.1

5

6.0

zelj. biljke 6.9 1 Stadij 6.7 2

14.9

'

9

Pretežno

3

6.4

4

6.0

5

5.9

14.9

.

io.

-

s.

=-.

.--..r.

-.-

<,

>=

-_———-

on.

vu

"TI -

|

|

DTS

,

djetelinsko1 vegetacije: Stadiji travna 2 od 15 =

=

=

3=

obrok

4

=

5

=

smjesa početak

)

busanja visine do početka vlatanja etak vlatanja punog vlatanja kraj vlatanja do

visine

15 cm

cm

faza

od 26 temeljen paši proizvodnju mlijeka kg/dan prikazan je tablici 2. na

Tablica

2. Dnevni

za

obrok

u

proizvodnju mlijeka kg/dan od

za

Krmivo Paša Sijeno Šrot žitarica Dnevni

tvar

75

14.5

2

1.7

3

2.5

obrok

Uzdržne

(650

kg

Suha

26

(kg)

Prob.

18.7 —

kg tež.) tj.

mlijeka

2040 360

pašnjaka, sadržaj hranjivih nih kako to tablici 3. u mjeseci, je prikazano 3.

22.5 120.5 —_37.7

proizvodn

Kvaliteta

Tablica

(MJ) 90.0 8.0

240

potrebe

Moguća

bjel. (g) 1700 100

NEL

Sadržaj energije mjesecima mlada

Mjesec :

MJ

NEL

po

kg

kolovoz

i

u

travi

i moguća

unos

tvari

proizvodnja

i tokom

varira

mlijeka

(15— cm) 20 ST iz. MJ NEL pro mlijeka ST po kg kg kg

s

14

19.7

u

(>

cm)

6.6

13

15.9

20

ljetnim

proiz.

—unosST

mlijeka kg

kg

6.5 6.2

pojedi-

pašnjaka

starija trava

7.0

6.5

rujan listopad

time

trava

ST

svibanj listopad srpanj

a

12

13.4

l1

10.3 |

12

13.4

5.9

10

6.4

ll

11.0

5.7

9

6.0

10

7.7

5.5

8

7.4

5.0 2.7

Sl

mae

i

i

i

i

PR

i i

i

i

o

i,

i

i

a

da

i

i

0

i

AŠ

Bo

M

na

u

a

ia

i

ina di a

ni

i

a

M

a

a

o

o

kaŠo

Ša

i

i

bn

kg manjom n apasivanja početku svibnju, krave U to potrebno bezuvjetno vrijeme mlijeka. je mogućom proizvodnjom Pored sirovih velikim vlakana). sadržajem (s grubimsijenom prihranjivati.s mikoličine određene i davati dnevno kravama svega jepotrebno navedenog travama svega nerala. Na prije nedostaje p ašnjacima g nojenim umjereno kuhinredovnim treba Potrebe na dodavanjem osigurati natriju (Na). natrija 600 krave.teške soli Dnevne obrok. soli koje kg kuhinjskoj potrebe jske žlice.

2 do iznose količine 3 mlijeka proizvode umjerene mlaPri s zimske hranidbu, pogotovo napasivanje ljetnu prijelazu došto može se travom dom obroku, (Mg) magnezija manjak javljaznačajni bi Da vesti do osigurati potrebno je spriječila tetanija pašnjačke tetanije. količimože To u M gO dodavanjem postići magnezijem. opskrbu dovoljnu i efikasnih od Jedna dan. ni 20—60 magnezipašnjaka prskanje g na mjeraje također može se solima. legumiusijavanjem izbjeći Pašnjačka tetanija jevim dušikoi pašnjaka gnojenjem smanjenim lucerna) (djetelina, pašnjak minebi Da i vim d rugim opskrba dovoljna osigurala gnojivima. kalijevim obliku mineralne 100—150 davati dnevno treba g kravama smjese ralima, obliku minerala ili im lizanje. cigle ponuditi mješavinu praha 5/92) (Nastavakbroju Posavi Mr. Marijan SAVJETUJU VAM IZ PODRAVKE STRUČNJACI U

treba

na

računati

6 do

s

8

u

za

na

u

na

na

u

se

se

noza

u

se

u

za

u

u

Koje mahunjače za livade? livadi

svakoj i klasaste mahunjače.

Na

raste

mnogo U ovom

skupine: dvije podijeliti koje ili biti će mahunjačama legumiriječi napisu

trava,

se

na

mogu

o

nozama.

Crvena

djetelina

trogotka trećakinja, koju djetelina, njih je odnosno Prvi dva pravca sl. crvene značaj djeteline.jeratarski, Postoje uzgoja U ova kultura. ratarskih se slučaju biljka plodoredu djeteline kulture bio bi oblik monokultura. kao smjesi uzgoj uzgoja Drugi uzgaja biti više će i travama Ovaj put rijelivadepašnjake. kojesačinjavaju drugim navedenom. či o posljednje vretenast Ima snažan živi tri Crvena korijen, godine. koja djetelina jebiljka od i veću i dostiže visinu duboko Stabljika zemlju. jegrmolika koji prodire od Cvat lišćem.

Obrasla 50 cm. sastavljenavelikog jojjeglavica jetroperim dobila ime. čemu po boje, je broja cvjetova Crvena postiže puni drugoj slabije godini razvija, djetelina prvoj Kosidbu vrlo mrazevima Prema U se je otporna. smanjuju. voj. trećoj prinosi i Prema brzo i dobro ispašigaženju jeosjetljiposlije podnosi razvija. suši, i vlažna duboka traži Za normalan crvena ploddjetelma umjereno razvoj tlima vrlo vlažnim i ne Na suhim tla vapna. uspijesadržajem umjerenim hranu odlične stočnu Ova kiselima. kao ni va bogatu kakvoće, daje biljka livadama na više Crvena nego zastupljena djetelina je bjelančevinama. i biti Kad mogu dugotkratkotrajne pašnjacima. osnivaju livade, livada Kod crvena travnoj smjedjetelina jezastupljena rajne. kratkotrajnih niži i iznosi znatno livada Kod si 20—30 postotak posto. dugotrajnih jetaj onda kao Ako 5 pomonokultura, je djetelina uzgaja posto. trebno 2—2,5 po 1 m?. grama sjemena Jedna

od

narod

crvena

ovom

u

crvene

i

naziva

u

ove

s

ovom

u

«

crvene

se

raz-

u

u

se

va. na

s

na

na

nove

se

one

u

sa

samo

52

se

crvena

Lucerna “,

koja djetelina ali može doći i uzgaja njivama, lisastav djetelinsko- smjesa osobito Životni vijek vade,travnih dugotrajne. oko I ima 7 ove biljke godina. je snažan može ići do 2i više korijen, koji dubinu. metara Stabljika jojje i su pravna Cvjetovi plave dugačka. složeni cvat. grozdasti boje, duboLucerna dobro uspijeva kisela i kim tlima nisu koja plodnim vlažna i kivlažna. su Teška, umjereno sela tla Na takvim podnosi. jemjestreba Netima ni pokušati uzgajati. tlo lucernu povoljno prepoznaje što rastu po tome biljke koje njemu vole kisela kao što su tla, pritlima kiselica. Na kiselim i teškim mjer više mahovina.

Lucerna razvija niskim prema temperaturajeotporna dobro ma, koje podnosi košnju, poslije brzo raste.

Prema pa osjetljiva, pašije Lucerse pašnjake preporučuje. kakvovisoke odlične daje prinose će. Prema ubraja među prinosima U travnim najbolje biljke. smjesama Ako livade oko 5 zastupljena je ondaposto.

1 m? monokulturi, uzgaja ili 30 treba oko 3 grama po kg sjemena ili oko 18 kg po jutru. ha, Kao

kultura

i crvena na

se

u

za

ona

us-

u

u

na

ne

ne

se

za

f?

na

H

M]

na

ne

sve

LJeLoegso

se

za

ho

Crvena

djetelina

ne

na

se

za

se

za

u

Smiljkita biljka jevišegodišnja I ili rodice leguminoza mahunjača. vretenast ima ova korijen. biljka jak i CvjetoStabljika joj jenježnapoliježe. rastresižute vi skupljeni joj boje, Prema tlu tim zahtjeglavicama. već i kao lucerna djetelinaje tome, mnogo Zahvaljujući skromnija. suši i raste prema Otpornaje posvuda.

Dobro mrazevima. popodnosi košnju, i brzo a dobro raste, podnosi slije koje i od lucerne Po kakvoći pašu. jeslabija crvene pa je smjesi djeteline, zastuptreba Za 1 m?

2—3 samo ljena posto. kulturi. oko 2 grama u čistoj sjemena inž. Željko dipl.

Lukaček, Također

iz po-

u

su

nema

ve

crvena

u

be

o

e

dn

obavijesti cjelokupnom asortimanu rosa možete sjemena Sve

o

dobitina adresu:

'

»PODRAVKA«

43300

Koprivnica

Marinkovićeva 32 Poslovnica za

sjemenarstvo tel.

822-237 043/827144,

uvoz u i Hrvatske poljoprivredi Republike Kreditiranje razvojnih opreme rabljenih traktora ipoljoprivredne

programa

.

/

na dijela poreza promet kreditiranju razvoja poljoprivrede iz sredstava i vodoprivrede kredipoljoprivrede, šumarstva proizvoda i usluga planiraju se preko Ministarstva zainteresiranih tirati programi seljaka u našoj republici.

Kako bi bili detaljno upućeni u način na dajemo vam prijepis koji se sredstva odobravaju Pravilnika i načinu za realizaciju razvojnih programa o kriterijima, uvjetima korištenja sredstava i vodoppoljoprivrede, šumarstva poljoprivrede Republike Hrvatske koji je donijelo Ministarstvo rivrede 11/92. od 3. 03. 92. a objavljen je u N.N.

Vlade

Odlukom

o

—

Na

osnovi

članka

ŠUMARSTVA

POLJOPRIVREDE,

MINISTARSTVO

I VODOPRIVREDE

br. 16/78, 50/78, 29/85, 48/85, upravi (»Narodne novine« i vodoprivrede donosi poljoprivrede, šumarstva

91. i 223. Zakona

41/90. i 53A/91),ministar

o

PRAVILNIK

%

O

kriterijima,

razvojnih realizaciju korištenja Hrvatske poljoprivrede Republike sredstava

uvjetima i načinu

Članak

programa

za

1.

pravilnikom utvrđuju se kriteriji,namjene i uvjeti kreditiranja razvojnih programa razvoja gospodarske politikeRepublike Hrvatske. poljoprivredikoji su na pravcu Ovim

Članak

u

2.

22. članka za namijenjena razvoj poljoprivrede, osigurana u skladu s odredbama Zakona Zakona i dopunama o porezu na o izmjenama proizvoda i usluga (»Narodne novipromet br. 73/91),radi provođenja Operativnog ne« gospodarske politikena provođenja Osnova programa poljoprivrede, šuposeban račun Ministarstva prijelazuiz 1991. u 1992. nu, koja se uplaćuju na i vodoprivrede tekstu marstva (u daljnjem V),koristiti će se kao poticajna sredstva kojima će okviru kreditirati u se gospodarskog razvoja poljoprivrede (poljoprivredne prioritetne namjene proizvodnje)Republike Hrvatske.

Sredstva

Članak kreditirat će Poticajnim sredstvima proizvodnja a) Stočarska 1. proizvodnja mlijeka 2. proizvodnja mesa 3. proizvodnja rasplodne stoke b) Voćarstvo, vinogradarstvo i vrtlarstvo

se

3.

slijedeće namjene:

proizvodnja jabučastog, koštićavog, jagodičastog i jezgričavog voća 2. proizvodnja južnog voća 3. proizvodnja vinskog i stolnog grožđa i na otvorenom 4. proizvodnja povrća u zatvorenom prostoru i vinogradarstvu 5. sjemenarstvo te rasadničarska proizvodnja u voćarstvu 1.

c) Akvakultura d) Poticaj razvoju ve

prerađivačkih kapaciteta.

MPŠV neiskorištena sredstva može Privremeno realne vrijednosti na rok od 60 dana. malih

Članak

Poticajnim sredstvima

a)

10 muznih

kreditirat

će

se

staviti na

slijedećiminimalni

krava

rasplodnih junica 3. 10 rasplodnih kobila 100 komada

5. 20 6.

9.

54

teladi ili50 komada

tovne

krmača

100

ovaca

7. 4.000 8.

tovne

ili koza

nesilica

gusaka, pataka 10.000 brojlera 1.500

10. 50

košnica

11.

60

krznaša

12.

proizvodnja puževa

ili purana

(ženke)

ili kunića na

površini od 0,2 ha

novca

radi

očuvanja

4.

2. 20 4.

tržište

junadi u

turnusu

obujam

proizvodnje:

njego-

.-—

..--.--

.-

-.-

o

-

"=

-.—u

| b) u biljnojproizvodnji 1. intenzivna proizvodnja povrća na površini 2. jagodičasto voće na površini od 0,5 ha

od

0,5 ha

površini od 0,5 ha 4. proizvodnja gljiva na površini od 300 m? uzgojne površine 5. proizvodnja u zaštićenom prostoru na površini od 500 m?

6. uzgoj ljekovitog bilja na površini od 0,5 ha 3. voćnjaci

Na

,

stočarsku

ili vinogradi

na

brdsko-planinskom, i biljnu proizvodnju

otočkom može

se

smanjiti

50%.

za

Članak Učešće

poticajnih sredstava

u

(uništenom)

normativ

području

zahvaćenom

i ratom

za

:

5.

može

vrijednostiprograma

kreditiranju predračunske

izno-

"i Siti:

proizvodnju građevinski

1. za —

i tehnološki

stado

matično

—

mlijeka i mesa do

dio

do

30%

70%

podizanje voćnjaka do 40% podizanje vinograda do 40% do 40% ostale namjene

2. za

3. za 4. za

Na

ratu

normativi

(uništenom)

području

zahvaćenom

Članak

se

povećati do

mogu

20%

6.

otplate do 10 godina. odobravaju s rokom iznosi 2 godine, osim za Grace proizvodnju mlijeka i dugogodišnje period za sve programe nasade za koje iznosi 3 godine. .Kraći rokovi otplate utvrđuju se za slijedeće namjene: 3 godine i kozarstvu stada u svinjogojstvu, ovčarstvu nabavku za osnovnog nabavku za rasplodnih junica, elitnih bikova i elitnih grla u konjogojstvu 5 godina za uzgoj junica 2 godine 2 godine 1 u govedarstvu za nabavku djedovskih i roditeljskih parova za ulaganje u pčelarstvo 5 godina 2 godine stada kunića i krznaša nabavku za osnovnog nabavku 5 godina za opreme Krediti

se

Nnonamop=

—

“

Članak stopa utvrđuje se

Kamatna

u

iznosu

30%

7.

stope Narodne stope Narodne

eskontne

banke

Hrvatske,

osim

za

Hrvatske. banke kreditiranje proizvodnje mlijeka gdje iznosi 20% eskontne kamase u visini redovne Kamata za vrijeme korištenja kredita i grace perioda obračunava za utvrđivanje anuiteta. te, dodaje iznosu iskorištenog kredita te zajedno čine osnovicu Kredit vraća anuitetima, a prenosi u otplatu šest mjeseci prije dospjeća se u polugodišnjim

prvog

anuiteta.

Članak Odobrenje obavlja

se

na

Cjenik

kredita

za

određene

namjene

osnovi se

cjenika. donosi krajem

godine

za

(uzgoj

narednu

Članak *

ima

8.

i nabavka

stoke, podizanje

nasada

i dr.)

godinu.

9.

ili fizička osoba može koja podnijeti svaka pravna Zahtjev za kredit iz poticajnih sredstava i koja udovoljava uvjetima iz ovog pravilnika. sjedište na području Republike Hrvatske

Članak

10.

banke Privredne Zagreb d.d., Direkciputem podnosi se MPŠV i komisione 271, s time da fizičke osobe mogu poslove, Zagreb, Avenija Vukovar ja za mandatne podnositi zahtjeve i putem poslovnih jedinica Banke. obavezno Uz zahtjev za odobrenje kredita je priložiti:

Zahtjev za odobrenje

a) za

kredita

osobe:

pravne

1. investicijski program

2. izvod

iz investicijskog programa

od strane i boniteta investitora ocjenu programa 4. bilanca stanja i uspjeha iz registra od nadležnog privrednog suda 5. izvod 3.

b) za

fizičke

poslovne banke

investitora

i korisnike

poljoprivrednog zemljišta: 1. zahtjev za odobrenje kredita s opisom ulaganja odnosno iz zemljišnje knjige i izjavu o suvlasništvu, (ako se 2. izvadak zajedničkom vlasništvu radi o više vlasnika),ugovor kojim se o zakupu postojanja vlasništva zemljišta ili drugi dokaz proizvodnje dokazuje mogućnost 3. troškovnik vrijednosti ulaganja, predračunske 4. mišljenje nadležnog organa općine. osobe,

vlasnike

3;

55

zahtjevi neće

Nepotpuni

Stručnu

ocjenu

sE

i

se

Članak

11.

Članak

12.

razmatrati.

prijedlog odluke

za

Članak o

Članak

Naosnovi

odluke

Članak

banka

Zagreb,

MPŠV.

Komisija

može

za

pojedine

14.

o odobrenju Komisije pri MPŠV o korištenju kredita.

Zagreb zaključuje ugovor

banka

Privredna

priprema

13.

odobrenju kredita donosi komisija koju osniva zahtijevatiznanstvenu ocjenu i provjeru programa.

Odluku programe

kredita

odobrenje

kredita

kredita, s korisnikom

Privredna

15.

o kreditu prilaže: zaključivanja ugovora za zaključivanje ugovora A) Dokumente sudu (za sva poduzeća) 1. izvod iz registra ovjeren po Okružnom privrednom 2. odluku poduzeća) upravljanja o prihvatu kreditnog zaduženja (samo za društvena organa 3. potpisani karton ovjeren po nadležnoj SDK (za sva poduzeća) kredita 4. šifru djelatnosti i matični broj korisnika (za sva poduzeća) iskaznicu i dokaz odnosno 5. osobnu o vlasništvu korištenja poljoprivrednog zemljišta (za fipravo

Korisnik

zičke

kredita

kod

osobe).

B) Instrumente

za

osiguranje vraćanja

kredita

osobe pravne i neopozivo a) solidarno

1. za

jamstvo poslovne banke, sa klauzulom MPŠV do konačne s važnošću otplate obveza po kreditu b) akceptne naloge poslovne banke korisnika banke c) mjenice d) akceptne naloge korisnika kredita

»na

prvi poziv«, u

korist

-

2.

za

fizičke osobe

proizvodnjom a) hipoteku na 1. izvadak

vlasnike imovinu

i korisnike

poljoprivrednog zemljišta koji se

bave

poljoprivrednom

(nekretnine)za koju se prilaže:

knjige MPŠV 2. izjave o dozvoli u korist zaloga na nekretnine uknjižbe prava Hipoteka se stječe uknjižbom u zemljišne knjige, a za područja za koja se ne vodi zemljišna knjiga, hipoteka se stječe upisom u intabulacijsku ili drugu knjigu. u nekretnina Ako nije upisana u zemljišne knjige, hipoteka se stječe polaganjem ugovora i upisom u knjigu koju taj zemljišno-knjižnoj službi suda na čijem području se nalazi nekretnina sud vodi o položenim o zasnivanju založnog prava; ugovorima i dva jamca b) četiri bianco mjenice potpisane od zajmoprimca iz zemljišne

Članak kredita

16.

do predračunske vrio osiguranju pružiti dokaze ukupnih sredstava ako su navedeni jednosti investicije tj.osigurati vlastito učešće i ostale izvore sredstava u predračunskom iznosu ili drugog kreditora, ostalo). sredstva, kredit banke ulaganja (vlastita Korisnik

mora

.

Članak

17.

sredstva koristiti isključivo za za koju su namjenu je odobrena dokumente. odobrena, a za korištenje kredita treba dostavljatiizvorne Kontrolu namjenskog korištenja kredita objavljuju republička i općinska poljoprivredna inbanka spekcija i Privredna Zagreb d.d. i prilaganja neistinite U slučaju nenamjenskog u svrhu dokumentacije korištenja sredstava banka i Privredna Zagreb d.d. tražit će povrat cjelokupnog odobrenja i korištenja sredstava, MPŠV kamatama visini eskontne iznosa kredita sa stope Nasporednim potraživanjima i sa zateznim Korisnik

kredita

rodne

banke

Hrvatske.

<.

Kredit

se

otkaza.

56

dužan

otkazuje pismenim

u

putem

uz

otkazni

rok

od 30 dana,

računajući

od dana

uručenja

s <

Članak

Ovaj pravilnik stupa Klasa:

na

objave u »Narodnim

danom

snagu

18.

novinama«, Ministar

011-02/92-01/13

poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede:

Urbroj: 525-01-92-1 Zagreb, 14. veljače 1992.

Tarnaj, dipl.ing., v.r.

Ivan

traktora i nabave došlo do problema ratom u Hrvatskoj je uslijed razaranja izazvanih odobrilo uvoz i vodoprivredu to je Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo poljoprivredne opreme dozvoljava uvoz. i osnovne za koje se privremeno rabljenih traktora poljoprivredne opreme te Vam za stoga dajeovaj uvoz Vjerujemo da je dio čitalaca Mljekarskog lista zainteresiran 11/92. od 3. uvoziti. Popis je objavljen u N.N. mo koja se može popis rabljene poljoprivredne opreme 03. 1992. godine.

Kako

rabljenih gospodarreguliranju uvoza br. 16/78., 91. Zakona novine« br. 6/92) i članka o upravi skih vozila (Narodne (»Narodne novine« poljoprivrede utvrđuje 50/78, 29/85, 48/85. 41/90, 47/90. i 53A/91), ministar temelju članka

Na

2. stavka

2. Uredbe

o

privremenom

POPIS

poljoprivredne dozvoljava uvoz

rabljenih traktora i osnovne za koje se privremeno

no

Utvrđuje se dozvoljava uvoz

rabljenih traktora Popis iz ovih

tarifnih

.

poljoprivredne

i osnovne

brojeva i tarifnih

za

opreme

koje se privreme-

tarife:

Carinske

oznaka

—oznaka broj A. TRAKTORI 87,01 Ostali: 8701.90 kW, osim poljoprivredni do 8701.901 kW poljoprivredni preko 8701.902 kW poljoprivredni preko 8701.903 Tarifni

opreme

Tarifna

—

—

—

—

—

—

—

53

8433.531

87.16

—

POLJOPRIVREDNA

—

—

—

—

—

—

—

—

—

Prikolice —

OPREMA

i vršidbu:

strojevi za vađenje korjenastih ili gomoljastih plodova za kombajni repu kombajni za krumpir silažni kombajni

,

8716.209

kW

—Ostali

—

8433.532 8433.591

110

110

Strojevi za berbu, žetvu 8433.

do

50

—

B. OSNOVNA

84.33

zglobnih

50

ostale

—

—

i poluprikolice: ,

prikolice i poluprikolice za prijevoz robe: i poluprikolice cisterne: prikolice cisterne

8716.3 8716.31 ———ostale 8716.319 Ostale prikolice i poluprikolice 8716.40 Ostale

—

—

—

—

—

II

Ovaj propis stupa

rasa rbroj:

524-01-92-1

Zagreb,

20.

na

snagu

danom

objave

u

»Narodnim

novinama«

Ministar

011-02/92-01/12

poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede: .

veljače 1992.

Ivan

Nadamo

se

da

će Vam

mlijeka, pa je to razlog da smo koja se poljoprivredne opreme

Tarnaj, dipl.ing.,v. r.

proizvodnje dvije obavijesti poslužiti i za druge djelatnostivan i i popis rabljenih traktora dali na uvid cijelitekst Pravilnika Vam dozvoljava uvesti za potrebe poljoprivrednih djelatnika.

ove

Stjepan Deneš,

dipl.inž.

57

Njega ignojidba

livada

prirodnihtravnjaka

—

i livade

najstaubrajaju koje travnjaci, dio su travnjaka, najveći prirodnih zajednice.

Uostalom, biljne rije prirodne i ravničarskim onih pa dijelovibrdskim, pribrdskim planinama, pogotovo šuma. nastao ma, upravo krčenjem je različilako trava vrste U se mnoge prilagođavaju koje prirodi postoje do 70 života. tim geografske sjeverne Travnjaci uspijevaju stupnjeva uvjetima većim od 3000 metara. nadmorskim visinama tome, i širine Nasuprot pribiti nizinskim i rodni m ogu suhi, svježi koji predjelima, travnjaci uspijevaju vlažnom ako čak i vlažnošću i gop a dijelu mokri, močvarni, naglašenom vodom. dine i saturirani bivaju ispunjeni i način biti Prirodni mogu najčeškorištenja livade, pašnjaci travnjaci ime. će im određuje oranicama. i Osim Najprirodnih travnjaka zasijani travnjaci postoje Inače neka i češće to preprirodni travnjaci zasijana pretkultura. preorani kao uostalom i većina sami ili orani drugih prirodni umjetni travnjaci sebi, travne i dobar kultura nisu djetelinsko smjese predusjev.

Umjetni travnjaci travzadržati ćemo te nisu prirodnim (DTS) predmetovog napisa, i kao služe kao košanice livadama ili površikošnokoje njacima točnije i stoke ishranu razdoblju godine. vegetacijskom vegetacijskom pašne stoke ishranu služe da samo Ovdje spomenuti travnjaci tla. i nego pokrovomonemogućavajueroziju svojim gustim S pravom, oranici. da livada kaže Često majka jer donedavno, je odnose veće kolikose i livade samo većim i prirodom površinamadanas, se oraim se nikad čine Stajskim vraćaju. gnojemobogaćuju hraniva, koja tvari i mikroelementima. nice tim istim organskom makrohranivima, te to odnosno Pravi vrijeme stočari, vidjeli novije krme, proizvođači i Osim livade osim i mineralnim travnjaka stajskim gnojivima. gnojidbe gnoje i livada se voditi računa najminimalnijoj njezi. danas i livada O i dragocjena travnjaka postoje prirodnih gnojidbi njezi ali i svega Sloveniji, Hrvatskoj. iskustva, prije razliodnosno i sastav vode broj pokrova biljnog tla, sadržaj Svojstva ovisna o i korova su vrsta trava pa ljudskim intervencijama. čitih njima, ili i treba da Donedavno se obavljati obavljala držalo, gnojidba Pofosfornim ili i livadama gnojivima. pretežno prirodnim travnjacima kao Thomasov-fosfat i Pelofos znati (dobiveni nuzproduktželjezarama). to i tla na mikroelementima, kaliju osiromašenjem fosforu, Naravno, vječitim i zelene odrazilo drastično Gnojidbom prirod nepovoljno sijena i zelene i kvaliteta osim tim poboljšana sijena je gnojivima, većegpriroda osobito dobrih većim trava, bjelančevinama, bogatih leguminoza udjelom uklobitno udio posve korova) (uglavnom zeljanica jesmanjen, ponekad a bio veliki To svega kvalitetnog proizvodnji krme, napredak prije njen. je bitkoze i Stočarska ovce, drugipreživači) (goveda, konji, proizvodnja sijena. količinama ovisno o kvalitetnog dovoljnim sijena. je znatno otišlo i livada i prirodnih travnjaka Međutim, gnojidbi njezi već se sve više fosfornim na se ostalo primjenjuju gnojivima, dalje.

Nije zelene i dušična gnojidbe Istraživanja prirod kojapovećavaju kalijeva, Prirodni

se

u

svakako

šuma

osim

u

na

u

u

s

a

na

su

samo

se

ne

za

u

na

van

za

ne

moramo

.

a

se

se

na

ne

"

u

su

o

mora

u

u

—

u

na

se

se

samo

u

su

mase.

na

se

ma-

se

a

a

u

“

no

se

u

samo

mase.

u

58

se i sruše prirodnih travnjaka pomogle izbjegnu greške zablude do tada oblasti. koje vrijedile toj Sada na neke nizinskim kraju t ravnja intervencije predjelima zakasnili dok ostalim biti izvedene.

Tu se mismogu svega područjima prije li livada klinastim prozračivanje drljanjem drljačama radi (proaeracije tratine zoni mase. zračivanja) plitke korijenove U tlo sporo nepovoljnim uvjetima jeneprozračno, porast zagrijava, tratine Sve to i pa zakašnjava. utječe pojavu nepoželjnih biljnih vrsta, odnosno širokolisnih korova i lakše tim loljanica, koji bolje prilagođavaju šim Ovo osobito se i mokrim uvjetima. događa »svježim« travnjacima gdje se na i može intervenirati.

Ovo da i nas mehanizacijom vrijeme upućuje biti uređeni od sustava prirodni travnjaci moraju jednim prikladnih uređenja tla radi suvišnih voda bez obzira to da li ili rješavanja oborinskog podU zemnog ima npr. porijekla. susjednim zemljama Austriji koja drugačiju ali takvih imamo i mi, u ti i konfiguraciju travnjaka livada, proljeće travnjaci kao da obrađivani. (nakondrljanja) izgledaju Kako istaći da redoslijed intervencija naizgled b itan, nije prije odnosno dolazi kako bi hraniva ovom njega drljanja gnojidba mjerom mogla biti unesena što neobično važno. u korijena,je tiče nema uređene i Štose gnojidbe opasnosti, jer gotovo travnjake livade treba dušičnim hraniva travna gnojiti Naravno, gnojivima. koja treba te NPK njakunedostaju dodati,jenajbolje formulaciju. primijeniti Ako i livade odnosno biti mogu travnjaci ocjediti, »suhi«, formulacije sa dušikom NPK ako nešto više 18:99, npr. jakonaglašenim pak »svježi« i može NPK ako vlagepredvegetacijom vegetaciji se primijeniti 13:10:12, tla mokra i tokom treba u proljeće npr. formulacije vegetacije primijeniti NPK ili 15:15:15. Na 12:12:12 način će se trava ovaj izbjeći v ećeg udjela pojava loših i odnosno (šaševi svojstava zeljanice korovi). dušičnih mineralnih KAN-a mokrim npr. pa i svjeForsiranje gnojiva žim livadama može biti već loših upravo nepovoljno zbog spomenutih pojava trava. Ako fosfor i nedostatku ili »suhim« nije kalij ocjeditim travnjacima i livadama čista dušična udvostručiti i utrostručiti mogu i pa gnojiva prirod zelene i dobre ako od vode su sijena kvalitete, jetravnjak branjen jer uređena tla i na tim može KAN se ili neko dutravnjacima upotrijebiti drugo šično gnojivo. količina dušika bilo na bilo Upotreba prevelikih travnjacima, prirodnim dovodi do to vidi ako se umjetnim, neželjenih posljedica, najbolje je primijeveća količina ili nakon rastu njena gnojnice (bogata dušikom) gnojnica jer nje širokolisni velikim korovi, pretežno štavalj, koji jednim dijelom j e potaknut količinama ali i iz i dušika, sjemenom gnoja, gnojnicegnojovke. kao što razne i Leguminoze, djeteline, smiljkita druge, bivaju kao i neke dobre trave. gnojidbom p otisnute O količinama mineralnih kao i organskih gnojiva gnojidbu travnjaka i livada odlučiti sami vlastitih moraju proizvođači, jernajbolje prilike poznaju travnjaka.

Na treba svakako način i odnosno livakraju spomenuti košnje vrijeme da.

i livada

bitno

su

da

su

u

smo

za

u

u

na

u

.

se

na

ze-

se

u

ne

'

na

su

u

su

mora

se

zonu

sve

sva

su

su

s

u

a

su

na

u

na

'

mase

a

a

«

su

ovak-

vom

'

za

Ako

vode

vlatanju, košnja te se teže i i kiše su suši, sporije je

trava

u

se

a

preporučuje jer česte. Istina da upravo je

ne

tada

sadrži u

najviše fazi ovoj -

59

'

bio

To

travnjak dajenajviše bjelančevina ispašom najkorisniji. je livadama U cvattrave prva polovica polovici svibnja.drugoj svibnja sadrže vode i za pogodne sušenje. nji, manje ali čestih kiša sušelošu i daje kvalitetu, Košnja lipnjukasnije jezbog također oborina s godiotežano, nje jerjelipanjHrvatskoj mjesec najviše ovakve bilo bi ni.

Siliranje najbolje rješenje.

Ručna što trave, usporava košnja pogodnajer uvijek nije regeneraciju iskoriste i širokolisni korovi. nešto reza zeljanice Strojna košnja višeg pomaže da tratina i kvaliteta nakon prvog, regenerira Gnojidbom jepoboljšana. i nakon to drugogotkosa, povećava navodnjavanjekišenje, gdjeje moguće Takvi i livade i kvaliteta otkosa i se mase uvijek prirod biljne sijena. travnjaci te bi

pr.

na

na

u

su

su

u

u

u

mase

a

uz

—

su

unosni.

Dr

Ante

dipl.

Lončar,

inž.

Otkup mlijekana području općine Jastrebarsko stacioniranih

sabirnih

otkupmlijeka Mljekara organizira Na dnevno litara sa 35.000 mlijeka. hlađenje kapaciteta instaliranog mjesta Jastrebarsko i slabo premlijeko općine dijelovima udaljenim pristupačnim vozi 15 vozarskih linija. tokom 1991. gootkupmlijeka uključenih broj gospodarstava Prosječni »Dukat«

na

55

za

i

u

dine

kretao

se

od

1.600.

1.500—

otkupili području godine odnosu 1990.

1% više godinu. je iznosila Količina po gospodarstvu prosječno mlijeka je isporučenog veliku što ili 9 litara dnevno 3.390 litara proiznaglašava usitnjenost godišnje vodnje.

15.000 litakretala se oko Dnevna području mlijeka cijelom isporuka instaliranih iskorištenost što svega na kapacitetahlađenje ukazuje iznosi 253 litre dnevno. što po sabirnom 40%, mjestu 8% iznosi Jastrebarsko otkupamljeopćine Otkupmlijeka područja čine 9% od »Dukat« kare a gospodarukupnogbroja proizvođači togpodručja stva mljekare. cijelog područja Na

Jastrebarskom

1991.

smo

5,085.580 litara što

na

u

na

za

za

ra

sa

bila

Jastrebarskog godine je: mlijekapodručja izdok 1990. iznosila Količina masti godine 3,75% je mlijeku jeprosječno nosila 3,61% tokom iznosila 1991. od suhe BST Količina — (besmasne tvari)mlijeku je 1990.

7,80— 8,00— mlijeka i kvalitetu Podaci još isporučenog neujednačenu naglašavaju 8,20% 8,50%, vodom. mlijeka uvijek patvorenja prisutnost Jastrebarsko količine Za općine proizvođačima mlijeka isporučene 1991.

32.039.024,40 dinara. mljekara jeisplatila godini Kvaliteta

1991.

s

u

—

u

—

a

-

u

mlijeka: gospodarstvaisporučenim više od 5.000 lita104 Od su 1600 gospodarstava gospodarstvaisporučila litara od 5.000—10.000 47 a svega mlijeisporučilo gospodarstava je mlijeka, 6.338 litara. litara ili po odnosno 297.930 Njihogospodarstvu isporučili ka, iznosila 17 litara dnevna je mlijeka. prosječno isporuka Struktura

po

ra

su

va

60

količinama

gospodarstva isporučila dnevna iznosila 33 litre. po gospodarstvu.

Njihova isporuka jeprosječno litara odnosno od 15.000—20.000 15 isporučiisporučilo je gospodarstava što iznosi 47 litara dnevno. litara ili 17.207 li su: 258.108 litara,po gospodarstvu litaodnosno 89.460 20—25.000 4 su litara, isporučila Svega gospodarstva iznosila dnevna 22.365 i ra, što iznosi po gospodarstvu isporuka litara, njihova 61 litru mlijeka. je litre litara ili od 25—30.000 110.524 “4 ukupno gospodarstva isporučila dnevno. ili 75 litara po litru po što iznosi 27.631 gospodarstvu gospodarstvu islitara i svega Jedan 32.007 jedanproizvođač proizvođač isporučio je litara 46.510 mlijeka. poručio je robnom možemo Jastrebarsko Na reći, proizcijelom području općine više bavilo to su oni 67 koji isporučili vodnjommlijeka gospodarstava, litara u 1991. od 10.000 godini. količini razrePrema smo proizvođače podijelili isporučenog mlijeka nastavku. do navodimo de od (I VI).

Njih 32

su

od

litara

10—15.000

odnosno

386.681

litru

.

su

su

a

se

u

u

VIŠE OD

I

1. Mikan

II

III

14.

Drago,

30.000

40.000

—

=

Vlado, Lučelnica 15. Holetić Ivan, Gor. Kup. 34

40.000 LITARA

D. Kupčina 307

1. Vlahović

25.000

—

Franjo, Gornja Jezerine 13 2. Novosel Drago, 3. Batušić Cvetković 177

59

Mirko,

Drago,

Desinec

—

1.

15.399

1.

32.070

1.

29.880

1.

30.000 LITARA

Reka

20.000

Vugrinić

15.627 1.

51

10.000

—

15.000 LITARA

LITARA

1. Stošić

IV

46.510

VI

Branko, Oštrc 9

4. Novosel

.

G. 56

29.095 1.

|

1. Ribarić

Nada, Bukovac

23

2. Vidalin

Zdenčina

16

14.503 1.

42

13.397

14.877 1.

Josip, 3. Pucek 386 14.470 1.

Ivan, D. Kupčina 4. Miković Lučelnica 54 14.389 1.

Josip, D. 361 13.535 1.

5.

Konječić Dragutin, Kupčina Šumrak Lučelnica 1.

6.

Zlata,

12.999 1.

Marijan, 25.906 1.

15 | 8. Radečić Josip,Prekrižje 25.643 1.

Berdik 24 9. Berdik 7. Brebrić

10. Galović

Krešić 99

12.727 \

Marica,

12.492 1.

Ivan, Des. Gornji 37

12.480

1.

Mikuljan Dragutin, Kupčina Novaki 55 12. Neralić 12.449 1.

25.000 LITARA

D.

11.

94124711.

Božidar,

1. Maretić

Zvonko,

Kupinec 2.

Brezarić 12 Stepinac Josip, 3. Brcković 92 Barica, D. Kupčina 4. Vlašić Ivica, 30 Prekrižje Vo

15.000

—

51

20.000

Slavko, Novaki 20 | 13. Djud 23.394 1.

Buntak 87a 14.

Milica, | Volavje 21.349 1.

15. Lolić Katarina, 30 | Dvorjanci 20.934 1.

16. Kišan Gor. Desinec 71 | Dragica, 17. Gradski 23.783 1.

Franjo,Kupinec

LITARA

18. Mikša 19. Jurinić

Kata, Lučelnica

Stjepan, 20. Fak Zvonko, Brlenić 2

1

| Josip, Vugrinić 2.

18.1601.

367 Branko, D. G. Kupčina 39 21. Majharović | Stepušin Kupčina Josip, D. 3. Brezan 106 17.976 1.

22. Mešić 3 Ivan, | Josip, Kupčina Orešje 4. Muškovac Drago, Konjanić Vrh 17.17.9081.

Brebrovac 23. Tomašković Anka, | 5. Gradski 169 17.694 1.

Janko, Sošice 1 24. Morduš Katica, | Kupinec 6. Volarić Ivan, Desinec G. 63 17.688 1.

Jamnica 25.

12 Marko, | Poldrugač 7. Sadak 17.469 1.

Bara, Jam. Vel. 10 Mikan D. 26.

315 Ivan, | Kupčina Gor. 31.17.3981.

8. Rubinić Zvonar Jamnica 27.

10 | Stjepan, Purgarija Josip, 9. Marušić 17.321 1.

119 Ivan, D. D. 28. Maretić 343 Ivan, | Kupčina Kupčina 10. Popović Mirko, 17 16.799 1.

29. Maridić 47 Marica, | Domagović Dvorjanci 11. Vlašić 29 16.773 1.

Pisarovina 15 30. | Drago, Prekrižje Vujanić Stjepan, 163171.

Petrovina 12. Borošić 68 Gor. Desinec 34 31. Novosel | Stjepan, Josip, 13. Galović Nikola, Prhoć 1 16.026 1. | 32. Juratović Zlata,D. Zdenčina 34 1.

Lučelnica

76

19.553 1.

Ana

12.357 1.

12.170 1.

12.127 1.

120421.

12.038 1.

69

Petrovina

12.401 1.

Dakić,

11.936 1.

11.877 1.

11.841.

11.595

1.

11.520

1.

10.750 1.

10.690 1.

10.635 1.

10.565 1.

104151.

10.291 1.

10.254 1.

10.201 1.

10.186 1.

dipl. inž.

61

Nova cijenamlijeka analizirali

troškove

Krajemožujka proizvodnje mlijeka rali da iznad radi odlučile došlo do 20%, mljekare čega povećanja je te će se od 1. na korekciju otkupne mlijeka, travnja godinemlijeko cijene tablici nastavku. prema plaćati smo

i konstati-

su

—

se

ove

u

a) Ravničarsko

-

Hrvatske

područje Republike

%m.m.

19,56 20,17 20,78

3,2 3,3 3,4 3,5

.

22,00 22,61 23,22 23,83

237 3,8 3,9

40

24,44

25,06 25,67

41 4,2

ukupno

3,00 3,09

21,39

3,6

b)

premija

cijena

osnovna

22,56 23,26

3,19

23,97

3,28 3,38

24,67 25,38

3,47

26,08

3,56

26,78

3,66

27,49

3,75

28,19

3,84 3,94

28,90 29,61

planinsko područje Republike

Brdsko

Hrvatske

%m.m.

osnovna

premija

cijena

19,56 20,17 20,78

3,2 3,3

3,4 3,5

21,39

22,00 22,861 23,22 23,83

3,6 3,7 3,8 3,9 4,0

24,44

25,06 25,67

4,1 4,2

ukupno

4,00

23,56

4,13

24,30

4,25 4,38 4,50 4,63

25,03 25,77 26,50 27,24

4/75

27,97

4,88 5,00

28,71

5,13

30,19

5,25

30,92

29,44

Stjepan

Deneš,

——.————————————————————————————————————————=

dipl.

inž.

=

———————————————————————————————————a"<A<ACVvV

Jovanović-Bunta, Vesna inž., Brlek, dipl.

Bratanović, inž., Antun dipl.

Stjepan Bolić, savjet: dr. Berislav Majić, inž., Miroslav Kobra, dipl.

Hadžiosmanović, Mirza doc. dr. inž., Deneš, dipl. dipl. vet., Stjepan Miljanović, dipl.vet., Slavko Pehal, dipl. inž., Petrić Vlado, dipl. inž., Miljenko Turk, dipl.

Ivan Mašek, dipl.inž., Nada Izdavački

Milan

mr.

inž., Dubravka

Vuković-Svoboda,

Uređivački

odbor:

Glavni

i odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava

i uredništvo:

Mjesečna

dipl.vet.

Mirko Caput, dr. Mirza Brčić, dipl. inž., dr. Pavao urednik: Stjepan Deneš, dipl.inž.

Vera

40.000

Tisak:

Grafička

mljekarskih

radnika

Republike

Hrvatske

Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420 za

primjeraka škola

Volarić, dipl. inž.

Udruženje

pretplata

Tiraž:

Hadžiosmanović

u

privredne

organizacije i ustanove

kao

i za

proizvođače

iznosi

25

HRD

mjesečno

Zagrebu

62

a

|

Nagradna

igra

nastavlja

se

|

Sv

UVC

=

Iako nenađeni .

rok

za

Vašim

Na

NOU kolo

prvo slanje recepata za

odazivom.

<

IU

istekao, ugodno jošnije

iz-

smo

danas

mlade

domaćice, prošlombroju, Spomenuli Nažalost to hrane. brzom užurbanomvremenupribjegavaju pripremanju je sutra. naša a biti će i naše svakodnevnica, stiže iz se Na sreću svu »Podravke«, koja pobrinula Koprivničke pomoć uštedi a vašim već da Vam sa jeliproizvodima vrijeme, svojim provjerenim kao i i okus. niz dade domaći ma proizvoda, Naime, gotovihpolugotovih pravi će »Podravke« iz asortimana raznih dodataka priprejelima smanjitivrijeme dat će novo vaših starim kuhinji ugodan obilježje, vašoj jelima objeda, manja i kao S činimo novo presedan primjer obitelji raspoloženje. vašoj toga miris, među od već sada su koji ovaj jedan recepata prvimapristigli objavljujemo sada ime namlade za naš te dio čije domaćice, natječaj popratnog pisma ne mjerno spominjemo. smo

kako

u

ovom

u

na

Evo

pisma:

»U

našem

dizano

domaćinstvu

uvijek pripremalo svjetijesto sa

se

neku

večer

naše

zalihe

i sa

posegnula Međutim, inače baš ti»Podravka« su kvascem KLIPIĆEkoji pripremila mi se ih Pilećom naš sam za koja »Podravka«, paštetom kraj.

Nadjenula pični izBila sam ih uz također našla ruci. Servirala sam upravo toplo mlijeko. pri da vam što me nenađena pošaljem ovaj pohvalamamojeobitelji, ponukalo SA nazvala nastali sam zaista PAŠTETOM«. »KLIPIĆI kojeg slučajno recept, žom

sam

germom.

DI-GO instant

u

»ratne«

KLIPIĆI PAŠTETOM SA

brašna, oštrog 3 dcl mlijeka, *malo soli, 1 litra

»Podravka«, ili domaće 3 žlice maslaca masti, 2 do 3 »Podravka«, pileće paštete malo malo 1 ulja. jaje, kima, ili mast sol i maslac sa DI-GO instant kvasac u pa dodajte brašno, umiješajte Pustite da se diže na čvrsto tri dcl glatko mlakogmlijeka tijesto. zamijesiti štrucu Zatim dok ne udvostruči volumen. ga premijesite, formirajte toplom 15 do komadić na Svaki veličine komadiće režite pa duljinu razvaljajte kajsije.

Pileće »Podravka« žličicu U sredinu stavite malu 20 cm. crne kave) paštete (od i pa »zarolajte« formirajte klipiće.

Pustite da se Premažite iz i složite za jošmalo dignu pleh pečenje. uljem 220% € oko 25 minuta. kimom.

Pecite ih i po premažitejajetom želji pospite Poslužite toplo mlijeko.

1 DI-GO

instant

kvasac

u

u

na

uz

m

ae

ooo

ono

o

a

>

IGRA Za na

»Stari

nagradne igre

2. kolo

temu:

NASTAVLJA

SE

recepti na

nov

način«

šaljite recepte nam

1. variva

mesni) (povrtni 3. (zapečena) jela gratinirana 2. složenci

i

UPUTE

slijedeće uvjete: zadovoljiti Recepti ili neki od obavezan 1. da proizvoda mlječnih sastojak mlijeko je sir, (vrhnje, maslac) od iz 2. da programa: proizvodnog jejedan sastojaka»Podravkinog vegeta fant i gulaš paprikaš čorbu fant za — riblju fant-umak od gljiva bi trebali

—

za

—

—

—

—

fant-umak

mediteran

fant-umak

bolognese oblik:

slijedeći zapis ili težinskim točnim 1. u dkg,kg) (gram, omjerima: popissastojaka lumnim čaša) šalica, (dcl, litra, žlica, točan OonN opispripreme vaš čini malu navesti koja recept uspješnim poželjno tajnu je vaš navedite vezane Ah ako (porijeklo, posebnosti recept jemoguće, i vezane se prigodu koju pripremadrugepojedinosti područje), to jelo. trebao

Vaš

bi imati

vo-

.

.

uz

.

uz

za

adresu:

šaljite Recepte radnika mljekarskih Udruženje lista«. »Mljekarskog na

Ilica

Hrvatske, Republike

Uredništvo

31/III,

prispjele recepte do 15.

92.

1. kolo svibnja do 15.

92.

2. kolo srpnja do 15.

92.

3. kolo rujna do 15.

92.

4. kolo studenog uki po ćemo četiri kola sačuvat iz sva završenoj igri Nagrađene recepte tokom će biti čemu »SUPER o u riječi igre.

NAGRADE.«, ljučiti izvlačenjke čabit će u našem i kao Dobitnici recepti objavljeni nagrada, nagrađeni sopisu: velik vabiti Nadamo da će Vam se pa broj igra zanimljiva,očekujemo ših recepata.

Vaši u ga nego jošjednom Vašojkuhinji. pošaljite Prije provjerite recept, ukućani neka budu prviocjenitelji.

Vam sreće! puno Želimo Redakcija Uzimat

ćemo

u

obzir

za:

.

_oo._dp——oo.