---_..
saa
aaa
aaa
sanenanasanaae
sono
aaa
pro
Nagradna
aaa
oa
igra
nastavlja
se
Vegetom
S
aaa
ruussa...e
se
bolje
jede
TA
-
GODINA pe
XXIX >
bodom
ZAGREB md
o
Upute nagradnojigri str. 63 na čitajte o
TRAVANJ, 1992. a
“aa
na
an
a
tail
a
da
=
ia E
VR
|
—;—
_—-—_——
--—-—>—r
Paša
za mliječnekrave krmivo najjeftinije najboljei
—
paše vrijednost Hranjiva skoro i livade poljoprivpolovicu zauzimaju našojRepublici Pašnjaci koriste Ti 000 resursi, nažalost, 1 500 prirodni ha). (oko rednogzemljišta To za tako da veći dio krmiva vrlo s vrijedipašpropada. pogotovo njih malo, i trendovi Novi u (biološka ekstenzivnija proizproizvodnji stočarskoj njake. izovim odnos da će nas prema značajnim svoj vodnja) promijenimo natjerati u
se
stočne
vorima
hrane.
biljnih drugih lepirnjača mješavinu predstavlja i ima često vrsta bilja. korovi) (zeljaste biljke, puta pašnjacima otrovnog doi vode velikim krmiva sočnih Paša sadržajem (80% više) spada grupu i puno relativno sirovih sta puno bjeenergije vlakna, sadržajem varijabilnim i Pored sastava na lančevina. konzumaciju vrijednost hranjivu botaničkog nalazi. Tako trava se i trava stadijkojem pašnjaka utječevegatacijski što iznosi 40 do 90 tvari iz suhe može 17 krava 8 do kg svježe paše, kg pojesti količinom tom krava tvari unese pored pašepokrivaju Hranjive koje paše. 2 do 20 i držnih hranjiNajveću kg mlijeka. potrebe potreba još proizvodne sirosadrži mlada ima premalo međutim, 1.) koja, paša(tablica vrijednost vih vlakana pa može nadam). izazvati (proljev, poremećaje probavne samoniklih
i
trava,
Paša
na
a
s
s
u
u
sa
uz-
za
vu
Tablica
Sadržaj hranjivih tvari, moguća
1.
ka
iz zelene
hrane
ovisno
o
Sadržaj ST kg = oaar= SP (g) (MJ)
zelene
š$t-NEL ———— DTS (50:50) 6.7 1 Stadij 2 6.5 3 6.2 6.0 4
krme/stadij
5.8
S
Pretežno
tvari
i
vegetacijskom
po
Sastav
suhe konzumacija stadiju
proizvodnja
mlije-
mlijeka Moguća kg/dan Konzumacija ST proiz.
kg/dan
po
NEL
SP
po
208 186 163 138 lli
14.0
19
28
14.5
19
26
13.9
16
21
13.5 13.1
15
17
13
12
200 186 148
14.0
18
14.1
17
27 25
13.5
15
18
125 95
13.1
13
14
12.7
ll
228 205 184 167 140
14.0
20
32
21
30.5
14.3 13.8
18
25.5
16
22
13.5
15
17
200 180 160 135 107
14.0
20 21
27.5
26
14.3 13.5
18
21.5
15
16
13.3
14
ll
trave
Stadij 2 1
6.6
3
6.3 6.0
4
5.8
5.6
5
leguminoze 6.9 1 Stadij 6.7 2 Pretežno
'
3
6.4
4
6.1
5
6.0
zelj. biljke 6.9 1 Stadij 6.7 2
14.9
'
9
Pretežno
3
6.4
4
6.0
5
5.9
14.9
.
io.
-
s.
=-.
.--..r.
-.-
<,
>=
-_———-
on.
vu
"TI -
|
|
DTS
,
djetelinsko1 vegetacije: Stadiji travna 2 od 15 =
=
=
3=
obrok
4
=
5
=
smjesa početak
)
busanja visine do početka vlatanja etak vlatanja punog vlatanja kraj vlatanja do
visine
15 cm
cm
faza
od 26 temeljen paši proizvodnju mlijeka kg/dan prikazan je tablici 2. na
Tablica
2. Dnevni
za
obrok
u
proizvodnju mlijeka kg/dan od
za
Krmivo Paša Sijeno Šrot žitarica Dnevni
tvar
75
14.5
2
1.7
3
2.5
obrok
Uzdržne
(650
kg
Suha
26
(kg)
Prob.
18.7 —
kg tež.) tj.
mlijeka
2040 360
pašnjaka, sadržaj hranjivih nih kako to tablici 3. u mjeseci, je prikazano 3.
22.5 120.5 —_37.7
proizvodn
Kvaliteta
Tablica
(MJ) 90.0 8.0
240
potrebe
Moguća
bjel. (g) 1700 100
NEL
Sadržaj energije mjesecima mlada
Mjesec :
MJ
NEL
po
kg
kolovoz
i
u
travi
i moguća
unos
tvari
proizvodnja
i tokom
varira
mlijeka
(15— cm) 20 ST iz. MJ NEL pro mlijeka ST po kg kg kg
s
14
19.7
u
(>
cm)
6.6
13
15.9
20
ljetnim
proiz.
—unosST
mlijeka kg
kg
6.5 6.2
pojedi-
pašnjaka
starija trava
7.0
6.5
rujan listopad
time
trava
ST
svibanj listopad srpanj
a
12
13.4
l1
10.3 |
12
13.4
5.9
10
6.4
ll
11.0
5.7
9
6.0
10
7.7
5.5
8
7.4
5.0 2.7
Sl
mae
i
i
i
i
PR
i i
i
i
o
i,
i
i
a
da
i
i
0
i
AŠ
Bo
M
na
u
a
ia
i
ina di a
ni
i
a
M
a
a
o
o
kaŠo
Ša
i
i
bn
kg manjom n apasivanja početku svibnju, krave U to potrebno bezuvjetno vrijeme mlijeka. je mogućom proizvodnjom Pored sirovih velikim vlakana). sadržajem (s grubimsijenom prihranjivati.s mikoličine određene i davati dnevno kravama svega jepotrebno navedenog travama svega nerala. Na prije nedostaje p ašnjacima g nojenim umjereno kuhinredovnim treba Potrebe na dodavanjem osigurati natriju (Na). natrija 600 krave.teške soli Dnevne obrok. soli koje kg kuhinjskoj potrebe jske žlice. 2 do iznose količine 3 mlijeka proizvode umjerene mlaPri s zimske hranidbu, pogotovo napasivanje ljetnu prijelazu došto može se travom dom obroku, (Mg) magnezija manjak javljaznačajni bi Da vesti do osigurati potrebno je spriječila tetanija pašnjačke tetanije. količimože To u M gO dodavanjem postići magnezijem. opskrbu dovoljnu i efikasnih od Jedna dan. ni 20—60 magnezipašnjaka prskanje g na mjeraje također može se solima. legumiusijavanjem izbjeći Pašnjačka tetanija jevim dušikoi pašnjaka gnojenjem smanjenim lucerna) (djetelina, pašnjak minebi Da i vim d rugim opskrba dovoljna osigurala gnojivima. kalijevim obliku mineralne 100—150 davati dnevno treba g kravama smjese ralima, obliku minerala ili im lizanje. cigle ponuditi mješavinu praha 5/92) (Nastavakbroju Posavi Mr. Marijan SAVJETUJU VAM IZ PODRAVKE STRUČNJACI U
treba
na
računati
6 do
s
8
u
za
na
u
na
na
u
se
se
noza
u
se
u
za
u
u
Koje mahunjače za livade? livadi
svakoj i klasaste mahunjače. Na
raste
mnogo U ovom
skupine: dvije podijeliti koje ili biti će mahunjačama legumiriječi napisu
trava,
se
na
mogu
o
nozama.
Crvena
djetelina
trogotka trećakinja, koju djetelina, njih je odnosno Prvi dva pravca sl. crvene značaj djeteline.jeratarski, Postoje uzgoja U ova kultura. ratarskih se slučaju biljka plodoredu djeteline kulture bio bi oblik monokultura. kao smjesi uzgoj uzgoja Drugi uzgaja biti više će i travama Ovaj put rijelivadepašnjake. kojesačinjavaju drugim navedenom. či o posljednje vretenast Ima snažan živi tri Crvena korijen, godine. koja djetelina jebiljka od i veću i dostiže visinu duboko Stabljika zemlju. jegrmolika koji prodire od Cvat lišćem. Obrasla 50 cm. sastavljenavelikog jojjeglavica jetroperim dobila ime. čemu po boje, je broja cvjetova Crvena postiže puni drugoj slabije godini razvija, djetelina prvoj Kosidbu vrlo mrazevima Prema U se je otporna. smanjuju. voj. trećoj prinosi i Prema brzo i dobro ispašigaženju jeosjetljiposlije podnosi razvija. suši, i vlažna duboka traži Za normalan crvena ploddjetelma umjereno razvoj tlima vrlo vlažnim i ne Na suhim tla vapna. uspijesadržajem umjerenim hranu odlične stočnu Ova kiselima. kao ni va bogatu kakvoće, daje biljka livadama na više Crvena nego zastupljena djetelina je bjelančevinama. i biti Kad mogu dugotkratkotrajne pašnjacima. osnivaju livade, livada Kod crvena travnoj smjedjetelina jezastupljena rajne. kratkotrajnih niži i iznosi znatno livada Kod si 20—30 postotak posto. dugotrajnih jetaj onda kao Ako 5 pomonokultura, je djetelina uzgaja posto. trebno 2—2,5 po 1 m?. grama sjemena Jedna
od
narod
crvena
ovom
u
crvene
i
naziva
u
ove
s
ovom
u
«
crvene
se
raz-
u
u
se
va. na
s
na
na
nove
se
one
u
sa
samo
52
se
crvena
Lucerna “,
koja djetelina ali može doći i uzgaja njivama, lisastav djetelinsko- smjesa osobito Životni vijek vade,travnih dugotrajne. oko I ima 7 ove biljke godina. je snažan može ići do 2i više korijen, koji dubinu. metara Stabljika jojje i su pravna Cvjetovi plave dugačka. složeni cvat. grozdasti boje, duboLucerna dobro uspijeva kisela i kim tlima nisu koja plodnim vlažna i kivlažna. su Teška, umjereno sela tla Na takvim podnosi. jemjestreba Netima ni pokušati uzgajati. tlo lucernu povoljno prepoznaje što rastu po tome biljke koje njemu vole kisela kao što su tla, pritlima kiselica. Na kiselim i teškim mjer više mahovina. Lucerna razvija niskim prema temperaturajeotporna dobro ma, koje podnosi košnju, poslije brzo raste. Prema pa osjetljiva, pašije Lucerse pašnjake preporučuje. kakvovisoke odlične daje prinose će. Prema ubraja među prinosima U travnim najbolje biljke. smjesama Ako livade oko 5 zastupljena je ondaposto. 1 m? monokulturi, uzgaja ili 30 treba oko 3 grama po kg sjemena ili oko 18 kg po jutru. ha, Kao
kultura
i crvena na
se
u
za
ona
us-
u
u
na
ne
ne
se
za
f?
na
H
M]
na
ne
sve
LJeLoegso
se
za
ho
Crvena
djetelina
ne
na
se
za
se
za
u
Smiljkita biljka jevišegodišnja I ili rodice leguminoza mahunjača. vretenast ima ova korijen. biljka jak i CvjetoStabljika joj jenježnapoliježe. rastresižute vi skupljeni joj boje, Prema tlu tim zahtjeglavicama. već i kao lucerna djetelinaje tome, mnogo Zahvaljujući skromnija. suši i raste prema Otpornaje posvuda. Dobro mrazevima. popodnosi košnju, i brzo a dobro raste, podnosi slije koje i od lucerne Po kakvoći pašu. jeslabija crvene pa je smjesi djeteline, zastuptreba Za 1 m? 2—3 samo ljena posto. kulturi. oko 2 grama u čistoj sjemena inž. Željko dipl. Lukaček, Također
iz po-
u
su
nema
ve
crvena
u
be
o
e
dn
obavijesti cjelokupnom asortimanu rosa možete sjemena Sve
o
dobitina adresu:
'
»PODRAVKA«
43300
Koprivnica
Marinkovićeva 32 Poslovnica za
sjemenarstvo tel. 822-237 043/827144,
uvoz u i Hrvatske poljoprivredi Republike Kreditiranje razvojnih opreme rabljenih traktora ipoljoprivredne
programa
.
/
na dijela poreza promet kreditiranju razvoja poljoprivrede iz sredstava i vodoprivrede kredipoljoprivrede, šumarstva proizvoda i usluga planiraju se preko Ministarstva zainteresiranih tirati programi seljaka u našoj republici. Kako bi bili detaljno upućeni u način na dajemo vam prijepis koji se sredstva odobravaju Pravilnika i načinu za realizaciju razvojnih programa o kriterijima, uvjetima korištenja sredstava i vodoppoljoprivrede, šumarstva poljoprivrede Republike Hrvatske koji je donijelo Ministarstvo rivrede 11/92. od 3. 03. 92. a objavljen je u N.N.
Vlade
Odlukom
o
—
Na
osnovi
članka
ŠUMARSTVA
POLJOPRIVREDE,
MINISTARSTVO
I VODOPRIVREDE
br. 16/78, 50/78, 29/85, 48/85, upravi (»Narodne novine« i vodoprivrede donosi poljoprivrede, šumarstva
91. i 223. Zakona
41/90. i 53A/91),ministar
o
PRAVILNIK
%
O
kriterijima,
razvojnih realizaciju korištenja Hrvatske poljoprivrede Republike sredstava
uvjetima i načinu
Članak
programa
za
1.
pravilnikom utvrđuju se kriteriji,namjene i uvjeti kreditiranja razvojnih programa razvoja gospodarske politikeRepublike Hrvatske. poljoprivredikoji su na pravcu Ovim
Članak
u
2.
22. članka za namijenjena razvoj poljoprivrede, osigurana u skladu s odredbama Zakona Zakona i dopunama o porezu na o izmjenama proizvoda i usluga (»Narodne novipromet br. 73/91),radi provođenja Operativnog ne« gospodarske politikena provođenja Osnova programa poljoprivrede, šuposeban račun Ministarstva prijelazuiz 1991. u 1992. nu, koja se uplaćuju na i vodoprivrede tekstu marstva (u daljnjem V),koristiti će se kao poticajna sredstva kojima će okviru kreditirati u se gospodarskog razvoja poljoprivrede (poljoprivredne prioritetne namjene proizvodnje)Republike Hrvatske.
Sredstva
Članak kreditirat će Poticajnim sredstvima proizvodnja a) Stočarska 1. proizvodnja mlijeka 2. proizvodnja mesa 3. proizvodnja rasplodne stoke b) Voćarstvo, vinogradarstvo i vrtlarstvo
se
3.
slijedeće namjene:
proizvodnja jabučastog, koštićavog, jagodičastog i jezgričavog voća 2. proizvodnja južnog voća 3. proizvodnja vinskog i stolnog grožđa i na otvorenom 4. proizvodnja povrća u zatvorenom prostoru i vinogradarstvu 5. sjemenarstvo te rasadničarska proizvodnja u voćarstvu 1.
c) Akvakultura d) Poticaj razvoju ve
prerađivačkih kapaciteta. MPŠV neiskorištena sredstva može Privremeno realne vrijednosti na rok od 60 dana. malih
Članak
Poticajnim sredstvima
a)
10 muznih
kreditirat
će
se
staviti na
slijedećiminimalni
krava
rasplodnih junica 3. 10 rasplodnih kobila 100 komada
5. 20 6.
9.
54
teladi ili50 komada
tovne
krmača
100
ovaca
7. 4.000 8.
tovne
ili koza
nesilica
gusaka, pataka 10.000 brojlera 1.500
10. 50
košnica
11.
60
krznaša
12.
proizvodnja puževa
ili purana
(ženke)
ili kunića na
površini od 0,2 ha
novca
radi
očuvanja
4.
2. 20 4.
tržište
junadi u
turnusu
obujam
proizvodnje:
njego-
.-—
..--.--
.-
-.-
o
-
"=
-.—u
| b) u biljnojproizvodnji 1. intenzivna proizvodnja povrća na površini 2. jagodičasto voće na površini od 0,5 ha
od
0,5 ha
površini od 0,5 ha 4. proizvodnja gljiva na površini od 300 m? uzgojne površine 5. proizvodnja u zaštićenom prostoru na površini od 500 m? 6. uzgoj ljekovitog bilja na površini od 0,5 ha 3. voćnjaci
Na
,
stočarsku
ili vinogradi
na
brdsko-planinskom, i biljnu proizvodnju
otočkom može
se
smanjiti
50%.
za
Članak Učešće
poticajnih sredstava
u
(uništenom)
normativ
području
zahvaćenom
i ratom
za
:
5.
može
vrijednostiprograma
kreditiranju predračunske
izno-
"i Siti:
proizvodnju građevinski
1. za —
i tehnološki
stado
matično
—
mlijeka i mesa do
dio
do
30%
70%
podizanje voćnjaka do 40% podizanje vinograda do 40% do 40% ostale namjene
2. za
3. za 4. za
Na
ratu
normativi
(uništenom)
području
zahvaćenom
Članak
se
povećati do
mogu
20%
6.
otplate do 10 godina. odobravaju s rokom iznosi 2 godine, osim za Grace proizvodnju mlijeka i dugogodišnje period za sve programe nasade za koje iznosi 3 godine. .Kraći rokovi otplate utvrđuju se za slijedeće namjene: 3 godine i kozarstvu stada u svinjogojstvu, ovčarstvu nabavku za osnovnog nabavku za rasplodnih junica, elitnih bikova i elitnih grla u konjogojstvu 5 godina za uzgoj junica 2 godine 2 godine 1 u govedarstvu za nabavku djedovskih i roditeljskih parova za ulaganje u pčelarstvo 5 godina 2 godine stada kunića i krznaša nabavku za osnovnog nabavku 5 godina za opreme Krediti
se
Nnonamop=
—
“
Članak stopa utvrđuje se
Kamatna
u
iznosu
30%
7.
stope Narodne stope Narodne
eskontne
banke
Hrvatske,
osim
za
Hrvatske. banke kreditiranje proizvodnje mlijeka gdje iznosi 20% eskontne kamase u visini redovne Kamata za vrijeme korištenja kredita i grace perioda obračunava za utvrđivanje anuiteta. te, dodaje iznosu iskorištenog kredita te zajedno čine osnovicu Kredit vraća anuitetima, a prenosi u otplatu šest mjeseci prije dospjeća se u polugodišnjim
prvog
anuiteta.
Članak Odobrenje obavlja
se
na
Cjenik
kredita
za
određene
namjene
osnovi se
cjenika. donosi krajem
godine
za
(uzgoj
narednu
Članak *
ima
8.
i nabavka
stoke, podizanje
nasada
i dr.)
godinu.
9.
ili fizička osoba može koja podnijeti svaka pravna Zahtjev za kredit iz poticajnih sredstava i koja udovoljava uvjetima iz ovog pravilnika. sjedište na području Republike Hrvatske
Članak
10.
banke Privredne Zagreb d.d., Direkciputem podnosi se MPŠV i komisione 271, s time da fizičke osobe mogu poslove, Zagreb, Avenija Vukovar ja za mandatne podnositi zahtjeve i putem poslovnih jedinica Banke. obavezno Uz zahtjev za odobrenje kredita je priložiti:
Zahtjev za odobrenje
a) za
kredita
osobe:
pravne
1. investicijski program
2. izvod
iz investicijskog programa
od strane i boniteta investitora ocjenu programa 4. bilanca stanja i uspjeha iz registra od nadležnog privrednog suda 5. izvod 3.
b) za
fizičke
poslovne banke
investitora
i korisnike
poljoprivrednog zemljišta: 1. zahtjev za odobrenje kredita s opisom ulaganja odnosno iz zemljišnje knjige i izjavu o suvlasništvu, (ako se 2. izvadak zajedničkom vlasništvu radi o više vlasnika),ugovor kojim se o zakupu postojanja vlasništva zemljišta ili drugi dokaz proizvodnje dokazuje mogućnost 3. troškovnik vrijednosti ulaganja, predračunske 4. mišljenje nadležnog organa općine. osobe,
vlasnike
3;
55
zahtjevi neće
Nepotpuni
Stručnu
ocjenu
sE
i
se
Članak
11.
Članak
12.
razmatrati.
prijedlog odluke
za
Članak o
Članak
Naosnovi
odluke
Članak
banka
Zagreb,
MPŠV.
Komisija
može
za
pojedine
14.
o odobrenju Komisije pri MPŠV o korištenju kredita. Zagreb zaključuje ugovor
banka
Privredna
priprema
13.
odobrenju kredita donosi komisija koju osniva zahtijevatiznanstvenu ocjenu i provjeru programa.
Odluku programe
kredita
odobrenje
kredita
kredita, s korisnikom
Privredna
15.
o kreditu prilaže: zaključivanja ugovora za zaključivanje ugovora A) Dokumente sudu (za sva poduzeća) 1. izvod iz registra ovjeren po Okružnom privrednom 2. odluku poduzeća) upravljanja o prihvatu kreditnog zaduženja (samo za društvena organa 3. potpisani karton ovjeren po nadležnoj SDK (za sva poduzeća) kredita 4. šifru djelatnosti i matični broj korisnika (za sva poduzeća) iskaznicu i dokaz odnosno 5. osobnu o vlasništvu korištenja poljoprivrednog zemljišta (za fipravo
Korisnik
zičke
kredita
kod
osobe).
B) Instrumente
za
osiguranje vraćanja
kredita
osobe pravne i neopozivo a) solidarno
1. za
jamstvo poslovne banke, sa klauzulom MPŠV do konačne s važnošću otplate obveza po kreditu b) akceptne naloge poslovne banke korisnika banke c) mjenice d) akceptne naloge korisnika kredita
»na
prvi poziv«, u
korist
-
2.
za
fizičke osobe
proizvodnjom a) hipoteku na 1. izvadak
vlasnike imovinu
i korisnike
poljoprivrednog zemljišta koji se
bave
poljoprivrednom
(nekretnine)za koju se prilaže:
knjige MPŠV 2. izjave o dozvoli u korist zaloga na nekretnine uknjižbe prava Hipoteka se stječe uknjižbom u zemljišne knjige, a za područja za koja se ne vodi zemljišna knjiga, hipoteka se stječe upisom u intabulacijsku ili drugu knjigu. u nekretnina Ako nije upisana u zemljišne knjige, hipoteka se stječe polaganjem ugovora i upisom u knjigu koju taj zemljišno-knjižnoj službi suda na čijem području se nalazi nekretnina sud vodi o položenim o zasnivanju založnog prava; ugovorima i dva jamca b) četiri bianco mjenice potpisane od zajmoprimca iz zemljišne
Članak kredita
16.
do predračunske vrio osiguranju pružiti dokaze ukupnih sredstava ako su navedeni jednosti investicije tj.osigurati vlastito učešće i ostale izvore sredstava u predračunskom iznosu ili drugog kreditora, ostalo). sredstva, kredit banke ulaganja (vlastita Korisnik
mora
.
Članak
17.
sredstva koristiti isključivo za za koju su namjenu je odobrena dokumente. odobrena, a za korištenje kredita treba dostavljatiizvorne Kontrolu namjenskog korištenja kredita objavljuju republička i općinska poljoprivredna inbanka spekcija i Privredna Zagreb d.d. i prilaganja neistinite U slučaju nenamjenskog u svrhu dokumentacije korištenja sredstava banka i Privredna Zagreb d.d. tražit će povrat cjelokupnog odobrenja i korištenja sredstava, MPŠV kamatama visini eskontne iznosa kredita sa stope Nasporednim potraživanjima i sa zateznim Korisnik
kredita
rodne
banke
Hrvatske.
<.
Kredit
se
otkaza.
56
dužan
otkazuje pismenim
u
putem
uz
otkazni
rok
od 30 dana,
računajući
od dana
uručenja
s <
Članak
Ovaj pravilnik stupa Klasa:
na
objave u »Narodnim
danom
snagu
18.
novinama«, Ministar
011-02/92-01/13
poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede:
Urbroj: 525-01-92-1 Zagreb, 14. veljače 1992.
Tarnaj, dipl.ing., v.r.
Ivan
traktora i nabave došlo do problema ratom u Hrvatskoj je uslijed razaranja izazvanih odobrilo uvoz i vodoprivredu to je Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo poljoprivredne opreme dozvoljava uvoz. i osnovne za koje se privremeno rabljenih traktora poljoprivredne opreme te Vam za stoga dajeovaj uvoz Vjerujemo da je dio čitalaca Mljekarskog lista zainteresiran 11/92. od 3. uvoziti. Popis je objavljen u N.N. mo koja se može popis rabljene poljoprivredne opreme 03. 1992. godine. Kako
rabljenih gospodarreguliranju uvoza br. 16/78., 91. Zakona novine« br. 6/92) i članka o upravi skih vozila (Narodne (»Narodne novine« poljoprivrede utvrđuje 50/78, 29/85, 48/85. 41/90, 47/90. i 53A/91), ministar temelju članka
Na
2. stavka
2. Uredbe
o
privremenom
POPIS
poljoprivredne dozvoljava uvoz
rabljenih traktora i osnovne za koje se privremeno
no
Utvrđuje se dozvoljava uvoz
rabljenih traktora Popis iz ovih
tarifnih
.
poljoprivredne
i osnovne
brojeva i tarifnih
za
opreme
koje se privreme-
tarife:
Carinske
oznaka
—oznaka broj A. TRAKTORI 87,01 Ostali: 8701.90 kW, osim poljoprivredni do 8701.901 kW poljoprivredni preko 8701.902 kW poljoprivredni preko 8701.903 Tarifni
opreme
Tarifna
—
—
—
—
—
—
—
53
8433.531
87.16
—
POLJOPRIVREDNA
—
—
—
—
—
—
—
—
—
Prikolice —
OPREMA
i vršidbu:
strojevi za vađenje korjenastih ili gomoljastih plodova za kombajni repu kombajni za krumpir silažni kombajni
,
8716.209
kW
—Ostali
—
8433.532 8433.591
110
110
Strojevi za berbu, žetvu 8433.
do
50
—
B. OSNOVNA
84.33
zglobnih
50
ostale
—
—
i poluprikolice: ,
prikolice i poluprikolice za prijevoz robe: i poluprikolice cisterne: prikolice cisterne
8716.3 8716.31 ———ostale 8716.319 Ostale prikolice i poluprikolice 8716.40 Ostale
—
—
—
—
—
II
Ovaj propis stupa
rasa rbroj:
524-01-92-1
Zagreb,
20.
na
snagu
danom
objave
u
»Narodnim
novinama«
Ministar
011-02/92-01/12
poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede: .
veljače 1992.
Ivan
Nadamo
se
da
će Vam
mlijeka, pa je to razlog da smo koja se poljoprivredne opreme
Tarnaj, dipl.ing.,v. r.
proizvodnje dvije obavijesti poslužiti i za druge djelatnostivan i i popis rabljenih traktora dali na uvid cijelitekst Pravilnika Vam dozvoljava uvesti za potrebe poljoprivrednih djelatnika.
ove
Stjepan Deneš,
dipl.inž.
57
Njega ignojidba
livada
prirodnihtravnjaka
—
i livade
najstaubrajaju koje travnjaci, dio su travnjaka, najveći prirodnih zajednice. Uostalom, biljne rije prirodne i ravničarskim onih pa dijelovibrdskim, pribrdskim planinama, pogotovo šuma. nastao ma, upravo krčenjem je različilako trava vrste U se mnoge prilagođavaju koje prirodi postoje do 70 života. tim geografske sjeverne Travnjaci uspijevaju stupnjeva uvjetima većim od 3000 metara. nadmorskim visinama tome, i širine Nasuprot pribiti nizinskim i rodni m ogu suhi, svježi koji predjelima, travnjaci uspijevaju vlažnom ako čak i vlažnošću i gop a dijelu mokri, močvarni, naglašenom vodom. dine i saturirani bivaju ispunjeni i način biti Prirodni mogu najčeškorištenja livade, pašnjaci travnjaci ime. će im određuje oranicama. i Osim Najprirodnih travnjaka zasijani travnjaci postoje Inače neka i češće to preprirodni travnjaci zasijana pretkultura. preorani kao uostalom i većina sami ili orani drugih prirodni umjetni travnjaci sebi, travne i dobar kultura nisu djetelinsko smjese predusjev. Umjetni travnjaci travzadržati ćemo te nisu prirodnim (DTS) predmetovog napisa, i kao služe kao košanice livadama ili površikošnokoje njacima točnije i stoke ishranu razdoblju godine. vegetacijskom vegetacijskom pašne stoke ishranu služe da samo Ovdje spomenuti travnjaci tla. i nego pokrovomonemogućavajueroziju svojim gustim S pravom, oranici. da livada kaže Često majka jer donedavno, je odnose veće kolikose i livade samo većim i prirodom površinamadanas, se oraim se nikad čine Stajskim vraćaju. gnojemobogaćuju hraniva, koja tvari i mikroelementima. nice tim istim organskom makrohranivima, te to odnosno Pravi vrijeme stočari, vidjeli novije krme, proizvođači i Osim livade osim i mineralnim travnjaka stajskim gnojivima. gnojidbe gnoje i livada se voditi računa najminimalnijoj njezi. danas i livada O i dragocjena travnjaka postoje prirodnih gnojidbi njezi ali i svega Sloveniji, Hrvatskoj. iskustva, prije razliodnosno i sastav vode broj pokrova biljnog tla, sadržaj Svojstva ovisna o i korova su vrsta trava pa ljudskim intervencijama. čitih njima, ili i treba da Donedavno se obavljati obavljala držalo, gnojidba Pofosfornim ili i livadama gnojivima. pretežno prirodnim travnjacima kao Thomasov-fosfat i Pelofos znati (dobiveni nuzproduktželjezarama). to i tla na mikroelementima, kaliju osiromašenjem fosforu, Naravno, vječitim i zelene odrazilo drastično Gnojidbom prirod nepovoljno sijena i zelene i kvaliteta osim tim poboljšana sijena je gnojivima, većegpriroda osobito dobrih većim trava, bjelančevinama, bogatih leguminoza udjelom uklobitno udio posve korova) (uglavnom zeljanica jesmanjen, ponekad a bio veliki To svega kvalitetnog proizvodnji krme, napredak prije njen. je bitkoze i Stočarska ovce, drugipreživači) (goveda, konji, proizvodnja sijena. količinama ovisno o kvalitetnog dovoljnim sijena. je znatno otišlo i livada i prirodnih travnjaka Međutim, gnojidbi njezi već se sve više fosfornim na se ostalo primjenjuju gnojivima, dalje. Nije zelene i dušična gnojidbe Istraživanja prirod kojapovećavaju kalijeva, Prirodni
se
u
svakako
šuma
osim
u
na
u
u
s
a
na
su
samo
se
ne
za
u
na
van
za
ne
moramo
.
a
se
se
na
ne
"
u
su
o
mora
u
u
—
u
na
se
se
samo
u
su
mase.
na
se
ma-
se
a
a
u
“
no
se
u
samo
mase.
u
58
se i sruše prirodnih travnjaka pomogle izbjegnu greške zablude do tada oblasti. koje vrijedile toj Sada na neke nizinskim kraju t ravnja intervencije predjelima zakasnili dok ostalim biti izvedene. Tu se mismogu svega područjima prije li livada klinastim prozračivanje drljanjem drljačama radi (proaeracije tratine zoni mase. zračivanja) plitke korijenove U tlo sporo nepovoljnim uvjetima jeneprozračno, porast zagrijava, tratine Sve to i pa zakašnjava. utječe pojavu nepoželjnih biljnih vrsta, odnosno širokolisnih korova i lakše tim loljanica, koji bolje prilagođavaju šim Ovo osobito se i mokrim uvjetima. događa »svježim« travnjacima gdje se na i može intervenirati. Ovo da i nas mehanizacijom vrijeme upućuje biti uređeni od sustava prirodni travnjaci moraju jednim prikladnih uređenja tla radi suvišnih voda bez obzira to da li ili rješavanja oborinskog podU zemnog ima npr. porijekla. susjednim zemljama Austriji koja drugačiju ali takvih imamo i mi, u ti i konfiguraciju travnjaka livada, proljeće travnjaci kao da obrađivani. (nakondrljanja) izgledaju Kako istaći da redoslijed intervencija naizgled b itan, nije prije odnosno dolazi kako bi hraniva ovom njega drljanja gnojidba mjerom mogla biti unesena što neobično važno. u korijena,je tiče nema uređene i Štose gnojidbe opasnosti, jer gotovo travnjake livade treba dušičnim hraniva travna gnojiti Naravno, gnojivima. koja treba te NPK njakunedostaju dodati,jenajbolje formulaciju. primijeniti Ako i livade odnosno biti mogu travnjaci ocjediti, »suhi«, formulacije sa dušikom NPK ako nešto više 18:99, npr. jakonaglašenim pak »svježi« i može NPK ako vlagepredvegetacijom vegetaciji se primijeniti 13:10:12, tla mokra i tokom treba u proljeće npr. formulacije vegetacije primijeniti NPK ili 15:15:15. Na 12:12:12 način će se trava ovaj izbjeći v ećeg udjela pojava loših i odnosno (šaševi svojstava zeljanice korovi). dušičnih mineralnih KAN-a mokrim npr. pa i svjeForsiranje gnojiva žim livadama može biti već loših upravo nepovoljno zbog spomenutih pojava trava. Ako fosfor i nedostatku ili »suhim« nije kalij ocjeditim travnjacima i livadama čista dušična udvostručiti i utrostručiti mogu i pa gnojiva prirod zelene i dobre ako od vode su sijena kvalitete, jetravnjak branjen jer uređena tla i na tim može KAN se ili neko dutravnjacima upotrijebiti drugo šično gnojivo. količina dušika bilo na bilo Upotreba prevelikih travnjacima, prirodnim dovodi do to vidi ako se umjetnim, neželjenih posljedica, najbolje je primijeveća količina ili nakon rastu njena gnojnice (bogata dušikom) gnojnica jer nje širokolisni velikim korovi, pretežno štavalj, koji jednim dijelom j e potaknut količinama ali i iz i dušika, sjemenom gnoja, gnojnicegnojovke. kao što razne i Leguminoze, djeteline, smiljkita druge, bivaju kao i neke dobre trave. gnojidbom p otisnute O količinama mineralnih kao i organskih gnojiva gnojidbu travnjaka i livada odlučiti sami vlastitih moraju proizvođači, jernajbolje prilike poznaju travnjaka. Na treba svakako način i odnosno livakraju spomenuti košnje vrijeme da.
i livada
bitno
su
da
su
u
smo
za
u
u
na
u
.
se
na
ze-
se
u
ne
'
na
su
u
su
mora
se
zonu
sve
sva
su
su
s
u
a
su
na
u
na
'
mase
a
a
«
su
ovak-
vom
'
za
Ako
vode
vlatanju, košnja te se teže i i kiše su suši, sporije je
trava
u
se
a
preporučuje jer česte. Istina da upravo je
ne
tada
sadrži u
najviše fazi ovoj -
59
'
bio
To
travnjak dajenajviše bjelančevina ispašom najkorisniji. je livadama U cvattrave prva polovica polovici svibnja.drugoj svibnja sadrže vode i za pogodne sušenje. nji, manje ali čestih kiša sušelošu i daje kvalitetu, Košnja lipnjukasnije jezbog također oborina s godiotežano, nje jerjelipanjHrvatskoj mjesec najviše ovakve bilo bi ni. Siliranje najbolje rješenje. Ručna što trave, usporava košnja pogodnajer uvijek nije regeneraciju iskoriste i širokolisni korovi. nešto reza zeljanice Strojna košnja višeg pomaže da tratina i kvaliteta nakon prvog, regenerira Gnojidbom jepoboljšana. i nakon to drugogotkosa, povećava navodnjavanjekišenje, gdjeje moguće Takvi i livade i kvaliteta otkosa i se mase uvijek prirod biljne sijena. travnjaci te bi
pr.
na
na
u
su
su
u
u
u
mase
a
uz
—
su
unosni.
Dr
Ante
dipl. Lončar,
inž.
Otkup mlijekana području općine Jastrebarsko stacioniranih
sabirnih
otkupmlijeka Mljekara organizira Na dnevno litara sa 35.000 mlijeka. hlađenje kapaciteta instaliranog mjesta Jastrebarsko i slabo premlijeko općine dijelovima udaljenim pristupačnim vozi 15 vozarskih linija. tokom 1991. gootkupmlijeka uključenih broj gospodarstava Prosječni »Dukat«
na
55
za
i
u
dine
kretao
se
od
1.600.
1.500—
otkupili području godine odnosu 1990. 1% više godinu. je iznosila Količina po gospodarstvu prosječno mlijeka je isporučenog veliku što ili 9 litara dnevno 3.390 litara proiznaglašava usitnjenost godišnje vodnje. 15.000 litakretala se oko Dnevna području mlijeka cijelom isporuka instaliranih iskorištenost što svega na kapacitetahlađenje ukazuje iznosi 253 litre dnevno. što po sabirnom 40%, mjestu 8% iznosi Jastrebarsko otkupamljeopćine Otkupmlijeka područja čine 9% od »Dukat« kare a gospodarukupnogbroja proizvođači togpodručja stva mljekare. cijelog područja Na
Jastrebarskom
1991.
smo
5,085.580 litara što
na
u
na
za
za
ra
sa
bila
Jastrebarskog godine je: mlijekapodručja izdok 1990. iznosila Količina masti godine 3,75% je mlijeku jeprosječno nosila 3,61% tokom iznosila 1991. od suhe BST Količina — (besmasne tvari)mlijeku je 1990. 7,80— 8,00— mlijeka i kvalitetu Podaci još isporučenog neujednačenu naglašavaju 8,20% 8,50%, vodom. mlijeka uvijek patvorenja prisutnost Jastrebarsko količine Za općine proizvođačima mlijeka isporučene 1991. 32.039.024,40 dinara. mljekara jeisplatila godini Kvaliteta
1991.
s
u
—
u
—
a
-
u
mlijeka: gospodarstvaisporučenim više od 5.000 lita104 Od su 1600 gospodarstava gospodarstvaisporučila litara od 5.000—10.000 47 a svega mlijeisporučilo gospodarstava je mlijeka, 6.338 litara. litara ili po odnosno 297.930 Njihogospodarstvu isporučili ka, iznosila 17 litara dnevna je mlijeka. prosječno isporuka Struktura
po
ra
su
va
60
količinama
gospodarstva isporučila dnevna iznosila 33 litre. po gospodarstvu. Njihova isporuka jeprosječno litara odnosno od 15.000—20.000 15 isporučiisporučilo je gospodarstava što iznosi 47 litara dnevno. litara ili 17.207 li su: 258.108 litara,po gospodarstvu litaodnosno 89.460 20—25.000 4 su litara, isporučila Svega gospodarstva iznosila dnevna 22.365 i ra, što iznosi po gospodarstvu isporuka litara, njihova 61 litru mlijeka. je litre litara ili od 25—30.000 110.524 “4 ukupno gospodarstva isporučila dnevno. ili 75 litara po litru po što iznosi 27.631 gospodarstvu gospodarstvu islitara i svega Jedan 32.007 jedanproizvođač proizvođač isporučio je litara 46.510 mlijeka. poručio je robnom možemo Jastrebarsko Na reći, proizcijelom području općine više bavilo to su oni 67 koji isporučili vodnjommlijeka gospodarstava, litara u 1991. od 10.000 godini. količini razrePrema smo proizvođače podijelili isporučenog mlijeka nastavku. do navodimo de od (I VI). Njih 32
su
od
litara
10—15.000
odnosno
386.681
litru
.
su
su
a
se
u
u
VIŠE OD
I
1. Mikan
II
III
14.
Drago,
30.000
40.000
—
=
Vlado, Lučelnica 15. Holetić Ivan, Gor. Kup. 34
40.000 LITARA
D. Kupčina 307
1. Vlahović
25.000
—
Franjo, Gornja Jezerine 13 2. Novosel Drago, 3. Batušić Cvetković 177
59
Mirko,
Drago,
Desinec
—
1.
15.399
1.
32.070
1.
29.880
1.
30.000 LITARA
Reka
20.000
Vugrinić
15.627 1.
51
10.000
—
15.000 LITARA
LITARA
1. Stošić
IV
46.510
VI
Branko, Oštrc 9
4. Novosel
.
G. 56
29.095 1.
|
1. Ribarić
Nada, Bukovac
23
2. Vidalin
Zdenčina
16
14.503 1.
42
13.397
14.877 1.
Josip, 3. Pucek 386 14.470 1. Ivan, D. Kupčina 4. Miković Lučelnica 54 14.389 1. Josip, D. 361 13.535 1. 5. Konječić Dragutin, Kupčina Šumrak Lučelnica 1. 6.
Zlata,
12.999 1.
Marijan, 25.906 1. 15 | 8. Radečić Josip,Prekrižje 25.643 1. Berdik 24 9. Berdik 7. Brebrić
10. Galović
Krešić 99
12.727 \
Marica,
12.492 1.
Ivan, Des. Gornji 37
12.480
1.
Mikuljan Dragutin, Kupčina Novaki 55 12. Neralić 12.449 1.
25.000 LITARA
D.
11.
94124711.
Božidar,
1. Maretić
Zvonko,
Kupinec 2. Brezarić 12 Stepinac Josip, 3. Brcković 92 Barica, D. Kupčina 4. Vlašić Ivica, 30 Prekrižje Vo
15.000
—
51
20.000
Slavko, Novaki 20 | 13. Djud 23.394 1. Buntak 87a 14. Milica, | Volavje 21.349 1. 15. Lolić Katarina, 30 | Dvorjanci 20.934 1. 16. Kišan Gor. Desinec 71 | Dragica, 17. Gradski 23.783 1.
Franjo,Kupinec
LITARA
18. Mikša 19. Jurinić
Kata, Lučelnica
Stjepan, 20. Fak Zvonko, Brlenić 2
1
| Josip, Vugrinić 2. 18.1601. 367 Branko, D. G. Kupčina 39 21. Majharović | Stepušin Kupčina Josip, D. 3. Brezan 106 17.976 1. 22. Mešić 3 Ivan, | Josip, Kupčina Orešje 4. Muškovac Drago, Konjanić Vrh 17.17.9081. Brebrovac 23. Tomašković Anka, | 5. Gradski 169 17.694 1. Janko, Sošice 1 24. Morduš Katica, | Kupinec 6. Volarić Ivan, Desinec G. 63 17.688 1. Jamnica 25. 12 Marko, | Poldrugač 7. Sadak 17.469 1. Bara, Jam. Vel. 10 Mikan D. 26. 315 Ivan, | Kupčina Gor. 31.17.3981. 8. Rubinić Zvonar Jamnica 27. 10 | Stjepan, Purgarija Josip, 9. Marušić 17.321 1. 119 Ivan, D. D. 28. Maretić 343 Ivan, | Kupčina Kupčina 10. Popović Mirko, 17 16.799 1. 29. Maridić 47 Marica, | Domagović Dvorjanci 11. Vlašić 29 16.773 1. Pisarovina 15 30. | Drago, Prekrižje Vujanić Stjepan, 163171. Petrovina 12. Borošić 68 Gor. Desinec 34 31. Novosel | Stjepan, Josip, 13. Galović Nikola, Prhoć 1 16.026 1. | 32. Juratović Zlata,D. Zdenčina 34 1.
Lučelnica
76
19.553 1.
Ana
12.357 1. 12.170 1. 12.127 1.
120421. 12.038 1.
69
Petrovina
12.401 1.
Dakić,
11.936 1. 11.877 1.
11.841. 11.595
1.
11.520
1.
10.750 1. 10.690 1. 10.635 1. 10.565 1.
104151. 10.291 1.
10.254 1. 10.201 1. 10.186 1.
dipl. inž. 61
Nova cijenamlijeka analizirali
troškove
Krajemožujka proizvodnje mlijeka rali da iznad radi odlučile došlo do 20%, mljekare čega povećanja je te će se od 1. na korekciju otkupne mlijeka, travnja godinemlijeko cijene tablici nastavku. prema plaćati smo
i konstati-
su
—
se
ove
u
a) Ravničarsko
-
Hrvatske
područje Republike
%m.m.
19,56 20,17 20,78
3,2 3,3 3,4 3,5
.
22,00 22,61 23,22 23,83
237 3,8 3,9
40
24,44
25,06 25,67
41 4,2
ukupno
3,00 3,09
21,39
3,6
b)
premija
cijena
osnovna
22,56 23,26
3,19
23,97
3,28 3,38
24,67 25,38
3,47
26,08
3,56
26,78
3,66
27,49
3,75
28,19
3,84 3,94
28,90 29,61
planinsko područje Republike
Brdsko
Hrvatske
%m.m.
osnovna
premija
cijena
19,56 20,17 20,78
3,2 3,3
3,4 3,5
21,39
22,00 22,861 23,22 23,83
3,6 3,7 3,8 3,9 4,0
24,44
25,06 25,67
4,1 4,2
ukupno
4,00
23,56
4,13
24,30
4,25 4,38 4,50 4,63
25,03 25,77 26,50 27,24
4/75
27,97
4,88 5,00
28,71
5,13
30,19
5,25
30,92
29,44
Stjepan
Deneš,
——.————————————————————————————————————————=
dipl.
inž.
=
———————————————————————————————————a"<A<ACVvV
Jovanović-Bunta, Vesna inž., Brlek, dipl. Bratanović, inž., Antun dipl. Stjepan Bolić, savjet: dr. Berislav Majić, inž., Miroslav Kobra, dipl. Hadžiosmanović, Mirza doc. dr. inž., Deneš, dipl. dipl. vet., Stjepan Miljanović, dipl.vet., Slavko Pehal, dipl. inž., Petrić Vlado, dipl. inž., Miljenko Turk, dipl. Ivan Mašek, dipl.inž., Nada Izdavački
Milan
mr.
inž., Dubravka
Vuković-Svoboda,
Uređivački
odbor:
Glavni
i odgovorni
Tehnički
urednik:
Vlasnik
i izdavač:
Uprava
i uredništvo:
Mjesečna
dipl.vet. Mirko Caput, dr. Mirza Brčić, dipl. inž., dr. Pavao urednik: Stjepan Deneš, dipl.inž.
Vera
40.000
Tisak:
Grafička
mljekarskih
radnika
Republike
Hrvatske
Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420 za
primjeraka škola
Volarić, dipl. inž.
Udruženje
pretplata
Tiraž:
Hadžiosmanović
u
privredne
organizacije i ustanove
kao
i za
proizvođače
iznosi
25
HRD
mjesečno
Zagrebu
62
a
|
Nagradna
igra
nastavlja
se
|
Sv
UVC
=
Iako nenađeni .
rok
za
Vašim
Na
NOU kolo
prvo slanje recepata za
odazivom.
<
IU
istekao, ugodno jošnije
iz-
smo
danas
mlade
domaćice, prošlombroju, Spomenuli Nažalost to hrane. brzom užurbanomvremenupribjegavaju pripremanju je sutra. naša a biti će i naše svakodnevnica, stiže iz se Na sreću svu »Podravke«, koja pobrinula Koprivničke pomoć uštedi a vašim već da Vam sa jeliproizvodima vrijeme, svojim provjerenim kao i i okus. niz dade domaći ma proizvoda, Naime, gotovihpolugotovih pravi će »Podravke« iz asortimana raznih dodataka priprejelima smanjitivrijeme dat će novo vaših starim kuhinji ugodan obilježje, vašoj jelima objeda, manja i kao S činimo novo presedan primjer obitelji raspoloženje. vašoj toga miris, među od već sada su koji ovaj jedan recepata prvimapristigli objavljujemo sada ime namlade za naš te dio čije domaćice, natječaj popratnog pisma ne mjerno spominjemo. smo
kako
u
ovom
u
na
Evo
pisma:
»U
našem
dizano
domaćinstvu
uvijek pripremalo svjetijesto sa
se
neku
večer
naše
zalihe
i sa
posegnula Međutim, inače baš ti»Podravka« su kvascem KLIPIĆEkoji pripremila mi se ih Pilećom naš sam za koja »Podravka«, paštetom kraj. Nadjenula pični izBila sam ih uz također našla ruci. Servirala sam upravo toplo mlijeko. pri da vam što me nenađena pošaljem ovaj pohvalamamojeobitelji, ponukalo SA nazvala nastali sam zaista PAŠTETOM«. »KLIPIĆI kojeg slučajno recept, žom
sam
germom. DI-GO instant
u
»ratne«
KLIPIĆI PAŠTETOM SA
brašna, oštrog 3 dcl mlijeka, *malo soli, 1 litra
»Podravka«, ili domaće 3 žlice maslaca masti, 2 do 3 »Podravka«, pileće paštete malo malo 1 ulja. jaje, kima, ili mast sol i maslac sa DI-GO instant kvasac u pa dodajte brašno, umiješajte Pustite da se diže na čvrsto tri dcl glatko mlakogmlijeka tijesto. zamijesiti štrucu Zatim dok ne udvostruči volumen. ga premijesite, formirajte toplom 15 do komadić na Svaki veličine komadiće režite pa duljinu razvaljajte kajsije. Pileće »Podravka« žličicu U sredinu stavite malu 20 cm. crne kave) paštete (od i pa »zarolajte« formirajte klipiće. Pustite da se Premažite iz i složite za jošmalo dignu pleh pečenje. uljem 220% € oko 25 minuta. kimom. Pecite ih i po premažitejajetom želji pospite Poslužite toplo mlijeko. 1 DI-GO
instant
kvasac
u
u
na
uz
m
ae
ooo
ono
o
a
>
IGRA Za na
»Stari
nagradne igre
2. kolo
temu:
NASTAVLJA
SE
recepti na
nov
način«
šaljite recepte nam
1. variva
mesni) (povrtni 3. (zapečena) jela gratinirana 2. složenci
i
UPUTE
slijedeće uvjete: zadovoljiti Recepti ili neki od obavezan 1. da proizvoda mlječnih sastojak mlijeko je sir, (vrhnje, maslac) od iz 2. da programa: proizvodnog jejedan sastojaka»Podravkinog vegeta fant i gulaš paprikaš čorbu fant za — riblju fant-umak od gljiva bi trebali
—
za
—
—
—
—
fant-umak
mediteran
fant-umak
bolognese oblik:
slijedeći zapis ili težinskim točnim 1. u dkg,kg) (gram, omjerima: popissastojaka lumnim čaša) šalica, (dcl, litra, žlica, točan OonN opispripreme vaš čini malu navesti koja recept uspješnim poželjno tajnu je vaš navedite vezane Ah ako (porijeklo, posebnosti recept jemoguće, i vezane se prigodu koju pripremadrugepojedinosti područje), to jelo. trebao
Vaš
bi imati
vo-
.
.
uz
.
uz
za
adresu:
šaljite Recepte radnika mljekarskih Udruženje lista«. »Mljekarskog na
Ilica
Hrvatske, Republike
Uredništvo
31/III,
prispjele recepte do 15. 92. 1. kolo svibnja do 15. 92. 2. kolo srpnja do 15. 92. 3. kolo rujna do 15. 92. 4. kolo studenog uki po ćemo četiri kola sačuvat iz sva završenoj igri Nagrađene recepte tokom će biti čemu »SUPER o u riječi igre. NAGRADE.«, ljučiti izvlačenjke čabit će u našem i kao Dobitnici recepti objavljeni nagrada, nagrađeni sopisu: velik vabiti Nadamo da će Vam se pa broj igra zanimljiva,očekujemo ših recepata. Vaši u ga nego jošjednom Vašojkuhinji. pošaljite Prije provjerite recept, ukućani neka budu prviocjenitelji. Vam sreće! puno Želimo Redakcija Uzimat
ćemo
u
obzir
za:
.
_oo._dp——oo.