GODINA
Koze
srnasto
XXIX
smeđe
ZAGREB
SVIBANJ, 1992
pasmine gospodarstvu Munđar, u
selo
Merkatovec, kraj
Varaždina
Potrebe
bjelančevinamau hranigoveda
za
svih
živih
organizama, (proteini) Bjelančevine Sasi tvari dio stanica i sastavni su organske uopće. tijela, biljaka životinjskog razlimeđusobno čemu različitih od se po aminokiselina, kompleksa toje vrste kujupojedine bjelančevina. takoi život hranidbene tvari za Sve = proizvodnju, potrebne organizmu način Na hranom. se đer i bjelančeviobnavljaju bjelančevine, taj primaju rast životnih osnovnih troše se procesa, dlake, tijela, održavanje koje idr. i mesa, mlijeka proizvodnju plodnostreprodukciju, kože, ih svai treba duže se mogu deponiratiorganizmu Bjelančevine ovisni Preživači hranu. dodavati kodnevno prednosti, jer manje kao i svakodnevnom količini i zahvaljujući davanjubjelančevina, kvaliteti, i neproteinskog iskorištavanja mogućnostima mikroorganizmima buragovim dui i sl. uree neproteinskog Stoga preživača spojevi amonijaka, dušika, kao iskoristive šika sirovim bjelančevine. proteinima, smatraju biološki kvalitetne prave, bjelanmikroorganizmi razgrađuju Buragovi ih zatim i do aminokiselina čevine amonijaka, pretvaraju dijelom najvećim Nakon što mikrosintezi i mikrobni se obnavlja. reprodukciji koji protein, tu se fermentativno želučanim u crijevo, sadržajem dospjevaju organizmi hrana. kao i služe preživačima proteinska razgrađuju da trećina Treba isključivo buragutrebaju naglasiti mikroorganizama da što rast i dijereprodukciju,omogućavapreživačima umjesto amonijak S i BENURAL la ureu, druge dušik, pravih iskorištavaju amonijačni proteina kao slične spojeve proteine. dobro isda S obzirom veoma jeftiniji, dušika neproteinskog spojevi koriste često koristivi zadovoljavamikrobiološkoj pretvorbi buragu, biti dušika s neproteinskog trebaju Spojevi preživačaproteinima. njepotreba volumihrane sastavu osnovna gruba, kojusačinjavaju uglavnom i nižu služe za uzdržne i nozna preproizvodnju potrebe energetska krmiva, dušitreba uz višu dodatak živača. Kao neproteinskog proizvodnju spojeve hrani. kvalitetne ka davati biološki prave proteinedopunskoj životnih osnovnih uzdržne služe potrebama potrebe Bjelančevine disaili tvari obnovu krvi i tkiva za procesa, (izmjenu metabolizam), stanica, iz refleksne i tvari koje izlučujuorganizma aktivnosti, dopunu nje druge su
važni
veoma
u
sastavu
se
.
se
za
ne
za
u
ne
su
u
se
o
su
u
u
a
u
u
sa
u
za
a
su
se
u
u
u
za
osnovne
a
za
u
za
za
se
i dr.
iznose oko 50—60 kod teladi i za g Uzdržnepotrebe junadi proteinima težine. Uzdržnim sirovih 100 na potrebama kg tjelesne probavljivih proteina što i sintezu rast treba dodavati tkiva, potrebe, tijela proteine produktivne sir. težine iznosi oko 350—530 150—500 kod g prob. proteina kg junadi tjelesne dnevno 1 kg prirasta. oko 300 težine tovu s očekivanim Na kg, tjelesne junadima primjer: dnevno. treba davati težine 1 za kg tjelesne prirastom sir. 165 g uzdržne potrebe prob. prot. sir. 400 g prirast prob. prot. za
za
u
svega
565
g
prob. prot. sir.
Kravama
treba
uzdržne davati, životinje, potrebe 250—300 sir. Uz g prob. uzdržne krave proteina. proteine potrebe moraju dobivati i S 1 izluči oko 33—35 proteine proizvodnju mlijeka. kgmlijeka što znači da sintezu 1 8 treba ovisno proteina, kg mlijeka biološkoj vrijednosti davati oko 55—58 sir. Ako od g proteina prob. proteina. daje manje 48—50 sir. 1 g prob. dolazi do proteina kg proizvedenog mlijeka smanjenja mliječnosti. Steone naročito u 2 (gravidne) krave, posljednja mjeseca g ravidnosti, dodatno dobivati tkiva rast moraju proteine stvaranje fetusa, maternice, vimena i dr. Tako od 5. plodne posteljice npr. (placente), plodne tekućine, mjeseca steonosti teleta maternici treba davati kravama razvoj (uterusu) dnevno oko 180 g sir. do s sir. prob. proteinapovećanjem 420 g prob. proteina steonosti. posljednjem mjesecu Prema tome kravama težine oko 600 oko 151 dnevkg, koje daju mlijeka davati no, treba ovisno
o
veličini
za
za
za
se
za
o
se
za
:
za
za
u
u
za
uzdržne
potrebe 151 proizvodnju mlijeka
prob. prot. 825 g sir. prob. prot.
:
svega
AKO
to krava
300
g
1.125
g
sir.
prob. prot. sir.
tome dodavati oko 180 je g mjeseci, još sir. ili oko 1.305 g sir. dnevno. prob. proteina ukupno prob. proteina Preživači hranom. dobivaju proŽivotinjski uglavnom proteine biljnom teini teže sadrže: probavljuju preživača. Mnogo proteina plodovi uljarica i i (soja, suncokret, repicadr.), sjemenkebiljke leguminoza (lucerna, djetelina, i žita krmno grah, grašak, grahorica dr), v anjski dijelovi (posije, zrnja brašno) i dr. Malo sadrže krmiva kao slama i kukuruzoviproteina gruba (celulozna) i na, zatim žitarica i korjenaste gomoljaste biljke, dijelovi unutarnji (brašno) sl. uz
se
steona
treba
5
u
Proteinska
prikazati
ovako:
Livadna
vrijednost
krmiva
trava
i dobra
upoređena potrebama goveda
može
s
paša
sadrže
oko
se
prob. proteina. znači da 30 trave ima oko 450—600 sir. što g prob. kg za proteina dovoljno je uzdržne krava i oko 3—5 1 potrebe mlijeka. travna ima ovisno o i Djetelinsko smjesa više proteina, dijelu djeteline, sadrži oko 20—25 sir. Ako g prob. se dnevno 30 proteina/1 kg. daje kg djetelinsko travne to iznosi oko 750 g sir. i uzdržne smjese, prob. proteina zadovoljava krava i oko 8—101 dnevno. Tu treba potrebe proizvodnju mlijeka napomenuti da ovakav način hranidbe navedenu i nedostaje energije proizvodnju treba dodavati krmiva energetska (žitarice). Livadno sadrži oko 40—50 sir. Ako g prob. se sijeno proteina/1 kg. daje 10 uzdržne krava i dnevkg sijena dnevno, dovoljno je proteina potrebe 1 2—3 lucerne sadrži oko 100—110 sir. proizvodnju mlijeka. & prob. Sijeno To znači da već 3 lucerne uzdržne proteina/1 kg. kg sijena zadovoljava potrebe krava za Za višu treba kukuruznu silažu dodavaproteinima. mliječnost ti 30 kukuruzne silaže dopunskaproteinska ima krmiva, posebice, kg jer hranidbenu i za 4—51 Treba reći da energetsku provrijednost još mlijeka. teinska kukuruzne silaže može vrijednost povećati dodavanjem BENURALA 15—20
uz
To
sir.
&
za
a
za
za
nu
uz
se
odnos
prilikom siliranja poboljšati hranidbenoj vrijednosti. i time
60
proteina
prema
siromašna
krmiva
energetskoj višoj Slama
ima
proteinima. sir. prooko 20 kukuruzovina oko sir. 6 g svega g prob. prob. kg, proteina/1 ni kukuruzovine ili 10 slame Prema 10 tome teina/1 dovoljno kg kg nije kg. krahranidbu biti za krava i osnova uzdržne mogu potrebe proteinima u višoj mlijeka. proizvodnji dodavati s dose osnovnim Ako krmivima, moraju nedostaju proteini i ovisno o hranom mlijekapotre(superkoncentratima), proizvodnji punskom visoka želi ako naročito znati To treba bama mliječnost postići životinja. krmiva veće količine (žitarica). energetskih dodavanjem U količinu sadrže krmiva i Žitariceenergetska potrebnu proteina. sir. 50—55 ima kukuruza 1 g 1,3 hranidbene svega prob. proteijedinice, kg hranidbenu vriima kukuruzne 10 tome Prema prekrupe energetsku kg 1 9—10 oko 25 1 svega mlijeka. mlijeka,proteine jednost proizvodnju doobrok i Hranidbeni mogu nadopunjavati potrebe proteinima sačma kao sačme to su datkom npr.: koja sojina uljane krmiva, proteinskih oko 280 sačma suncokretova sir. sadrži oko 370 g g prob. proteina/i kg, sir. oko 280—290 sačma sir. g prob. proteina/1 kg,repičina prob. proteina/1 kgidr. treba prežitarica količinu sadrži veću hranidbeni obrok Ako (energije), BENURAL krmivima. S BENURALA S (INAdopunskim dodavanje poručiti ekvivasirovih sadrži visok -PETROKEMLIJA (115% postotak proteina Kutina) 100—150 da što znači lent sirovih g BENURALA dodavanjem proteina), sirovih oko 115—170 hranu S g proteina. preživači dobivaju i biološka razina sačme lako se može Koristeći potrebna postići uljane može način i naobroku hranidbenom goveda, taj vrijednost proteina će po činiti hrana proizvodnji. visokoj vrijednosti odgovarati proteinskoj koja i uzdržne da se osnovne treba imati Pri tom na umu potrebe proteinima hraosnovnom zadovoljavati trebaju mikroorganizama buragovih potrebe izBENURALA dušikom iz a i nom mlijeka proizvodnju S, neproteinskim biološki treba davati rast 1 dnevno nad 7—10 za i vrijedne ploda gravidnosti krmivima. sačmi s dodatkom dopunskim uljanih proteine Feldhofer Dr. Stjepan i kukuruzovina
Slama
su
s
a
za
ne
za
vama
u
se
ne
su
a
na.
za
a
za
se
za
a
s
u
samo
u
-
na
u
se
za
s
za
u
u
Paša
krmivo za mliječnekrave najboljei najjeftinije
—
4/92) (nastavakbroja iz
zimske
Prijelaz s
hranidbu
krava
ljetnu
na
ispašom
pro Naglom postupna. promjena obroka izazvati mogu Mikroorganizmima probavni poremećaji. mjenom krmivo i u burada treba 2—3 novo uvjete priviknu tjedna buraga hranidbe zimske kada s Poseban oprez gu. grubim potreban je proljeće bozelenom mladom hranidbu travom, krmivima voluminoznim prelazi dana vode. Nekoliko i s visokim prije izgosadržajem gatombjelančevinama zelene količinama štali hraniti krave bi trebalo s hrane, manjim pašu mala količina uvodi U obrok se treba početku povećavati. koju postupno Tako 5 svaki treći dan lene hrane 5 povećava kg. (do kg)koja postupno Zahrane. zelene 20 krave toku deset dana priviknu konzumaciju kg ali tek kratko krave tim (2— sata), ispočetka vrijeme puštaju pašu, iztreba im i krave štali. Kada kon hranidbe dalje prije priviknu pašu 3 Svaka
obroka
strukturi
u
biti
mora
se
nove
na
se
se
u
na
na
u
na
ze-
u
za
se
se
na
u
u
68
na-
na
se
se
na
laska
To pašnjak manje (2— sijena kg). pogotovo vrijedi mladu ali siromašna vlaknisiravim pašukojajebogatabjelančevinama 3 Kada trava naraste oko 25 cm sadrži sirovih vlapašnjaku dovoljno kana ali i tvari tako da idealno krmivo drugih hranjivih predstavlja prežite krave konzumirati Kravanta mogu tada više ne se po volji. vače, je davati ali ako na bezuvjetno sijeno, gospodarstvu dovoljne postoje količine, dobro i davati 2 sijena. je dalje kg/dan ciklus prikazan je crtežu 1. Razvojni velikog metilja
dati
na
količine
za
na
ma.
na
na
za
mora
na
RAZVOJNI
CIKLUS
VEL.
METILJA
JAJAŠCE
U
BALEGI
LIČINKA
69
2.
Crtež
Razvojni
ciklus
želučanocrijevnih
ZRELI
t
TRAVOM DO
U
; TT
MOŽE
KRAVA
PARAZITIJ
parazitagoveda
S
POJESTI
600.000
LIČINKI
NA
DAN
LIČINKE
NA
TRAVI
JU
BROJNA
js 5
JAJASC
u
(2
IZ
JAJASCA BROJNE
70
TRAVI LIČINKE
SE
NA
RAZVIJAJU
bolesti
parazitarnih Sprečavanje veliki
onih
govedapredstavljaju problem ili hranom hrane zelenom krava već i krava u pasu sijekoje staji koje od nekim zaražena krave Gotovo da nema nom. crijevnokojanije krave stočarstvu. velike štete našem Najugroženije koji parazita, želučanih ukratko na papa najčešće potrebno spomenuti koje izgone pašu jeovdje razite i njihovo suzbijanje. Izaziva bolest predstavlja najrašireniju parazitarnu goveda. Metiljavost Veliki 3 cm. ima veliki tijelo dugačko hepatica) koji plosnato /(Fasciola metilj je vodovima žučnim tri živi u jetri. koji približnogodine metilj jedvospolac dolina većih utvrđeno rijeka Najviše metiljavosti je goveda područjima da utvrđeno Tako okolno poplavljuju područje. je Sloveniji kojepovremeno velikim zaraženo 50 do 85% svih krava ovisno Šteta metiljom. području je zaražene ovim krave vrlo rokovana daju velika, parazitom metiljavošću je jer 10—15% tovu junadi prirastismanjuju 20%, mesnoj manjemlijeka, 95% svih goveđih oko baca jetara zbogopsežnih promjenakoje industriji izaziva pona proljev, mršave, dobivaju Metiljave životinje ovajparazit. njima oko toku života izleže Veliki bređe. slabokrvne i teško metilj ostaju staju okolini. šire Ta 40.000 po životinje zajednobalegom metiljave jajašca.jajašca ličinka sazri ličinka. Kada vodu iz Ako (kod njih razvije dospiju jajašca U ličinka izlazi otvara 10 do 25% i poklopac jajašcu C) temperature naiđe ličinka ako nađe malog dok pliva vodi, povoljnim uvjetima, ličinki razmnoži 1500—4000 (cerkarepatih (1cm)pužabarnjakakojem vlati trave, odnakon izlaska iz odmah Te pužaprianjaju rije).cerkarije i od ih može štititi nei rep nepovoljnih uvjeta obavijaju ljuštorom koja bacuju ili ili popasu krave koliko pojedu kasnije Takvogmladogmetilja mjeseci. sijenom. krava. nalazom Bolest Liječenjeuspješno jajašcabalegi utvrđuje antihelmintikom. ili nekim Uspjehliječenja je drugim provodi Metiljonom treba oštećenu mladih krava 98% Liječenje kojejošnemajupreviše jetru. treba štali. krave kada ili studenom u Drugoliječenje prosincu provesti bolesti način Najuspješniji suzbijanja provestiproljeće prije izgona pašu. bez može da barski S obzirom pužić živjeti barskog pužića. jeuništavanje vode i tako urediti da treba vode stajaće pašnjačke površine njima efikasno Puževi se da ih suzbijaju (hidromelioracija). poplave ugrožavaju i modra Za tu svrhu modrom galica mješa pijeskom ožujku galicom. i Frescon s Dobro sredstvo za po kojim suzbijanje pužića je posipa pašnjaku. pašnjak škropi. od 40 vrsta grupu Želučanopribližno predstavljaju paraziti se žive na sluznici sirišta i lih Ovi goveda, gdje tankogcrijeva glistica. paraziti crijevni ciklus sišu iz sluznica. hrane želučanoparazita krvlju koju Razvojni i slabokrvne crtežu 2. Bolesne p oprobavne imaju životinje prikazan je crijevnih dnevno krave mogu pašnjaku (proljev). Najugroženije jer remećaje Bolest ličinki raznih čak 600.000 se travom pregonsuzbija parazita. pojesti sistemom i skim pašnjaka. Pašnjaci korištenja napasivanjempašnourede i očiste tako da nakon se pokose, kraćegkorištenja napasivanjem košnim veći dio ličinki unište čeve zrake parazita. Posavi Mr. Marijan bolesti
Parazitarne
ne
u
samo
se
u
su
nanose
se
u
na
u
u
uz-
o
a
za
se
u
u
se
u
s
se
u
se
u
van.
na
se
na
ne
u
u
se
za
se
sa
:
se
u
se
u
su
u
na
u
ne
nema
na
ne
se
s
u
se
se
ma-
su
na
su
s
na
sun-
71
Lijepoikorisno
Već
ulaskom
dvorište
živoosjeća prisutnost prekrasnih dragih svakom koraku. Zatekli smo ih na električnim tinja pašnjaku o građenom da i Teško se može oteti da koji pastirom, g otovo nije p otreban. dojmu je uzgoj koza to osim unosi što, materijalne dobiti, čovjeka zadovoljstvo bavljenja tim poslom. Munđar iz Varaždina od 1988. koObitelj kooperant »Vindije« je godine, im kreditirala osnovno te muzni Osja je stado, adaptaciju objekta, uređaj. stado novno 32 koze te od 30 ženbroji srnastopasmine, podmladak skih ostaviti stada. koje osnovnog jarica, namjeravaju proširenje Posjeduju smeđe 10 ha obradivih od 4 ha 4 ha a 2 ha površina čega oranica, košnju, pašHrane zato stada pa 80—100 na njaci. imajudovoljno, planiraju proširenje muznih koza. 2 traktora a Mehanizacija uključuje potrebnim priključcima, u
tih
se
i
na
u
za
za
su
sa
O 72
svakodnevnoj ispaši
koza
redovito
brine
gospođaMarija
Munđar
zaokružila za bi liniju kvaliza samoutovarivača sijeno proizvodnju tetne hrane koze. dobro za Ljeti svoje imaju pregonsku organiziranu i spašu 2 od hrane na koriste: te za ha, još kukuruz, zob,ječam, sijeno, podmladak smjesu jarad. u 90 litara Dnevno, punojlaktaciji predaju mlijeka,godišnje planiraju 15.000 kozi 500 litara što iznad dopo litara, godišnje,je prosjeka. Zahvaljujući bro mreži svakodnevno odvozi od organiziranoj otkupnoj Vindije, mlijeko proizvođača. S dobre odnose. za Vindijom imajuuspostavljene kooperantske Cijena bila din/I sa masti. m. 37,19 prošli mjesec(travanj) je 3,4% Za što naši domaćini s nesvibanj Vindija najavljuje povećanje cijene, i vremenima kada će se nekim i strpljenjem očekujunadaju boljim spokojno miru timariti veće količine koze, mljekari svoje »Vindija« isporučivati još obostrano na kvalitetnog kozjeg mlijeka, zadovoljstvo. nabava
a
za
a
se
u
a
Redakcija
Otkup mlijekana Tokom
području općine IvanićGrad u 1991.godini
godine mljekara otkupila je mlijeka ili 5% u odnosu na 1990. manje godinu. Obzirom to da ratom zahvaćen na velik dio kao: je otkupnog područja dio dio Pounje, Banija, Posavina, Novska, Garešnice, Jastrebarskog područja, okolica Velike okolica OraPokuplje, Gorice, Siska, Gline, Petrinje, Valpova, Broda i od kuda smo Šamca, hovice, Đakova, Slavonskog Slavonskog otkupkoličine veće onda svih 5% tokom i 1991. ljivali mlijeka otkupamanje, godine tako i znak da ostatak ratom zabrinjavajuće je nije područja nezahvaćenog bilježe porast. domaćinstava tokom rata 24.000 se sa na 16.000. Broj smanjio rata smo 1400 sabirnih od 860 Prije mlijeko otkupljivali čega mjesta, stacioniranih rashladnim sa uređajima. Rat ivan stavio sabirnih 268 sela sa 311 isto toliko i funkcije je mjesta rashladnih uređaja. Ivanić Grad ratnom 8% otPodručje općine razdoblju bilježipovećanja kupamlijeka. Tokom 1991. 4.270.355 1 smo a 1990. godineotkupili mlijeka, godine tokom 3.955.068, a i kvaliteta 1991. u odnosu 1990. mlijeka značajno bolja je Postotak masti u 1990. tokom a 1991. mliječne mlijeku god.iznosio 3,64%, je a BST u 1990. iznosila 1991. 3.77%, mlijeku 8,43%, je godine 8 ,56%. Prvo 1992. u sa 1991. također tromjesečje usporedbi prvimtromjesečjem ohrabruje. 1991. 895.488 litara i bezmasne s m.m. otkupljeno je mlijeka3,68% 8,49% i bezmasne sa m.m. susuhe tvari, a 1992. god.1,012.102 lit.mlijeka 3,77% 8,58% he tvari, što kvantitativnom u i kvalitativnom poboljšanje jeznačajno (13%) pogledu. Ivanić Grad čini od otkuOtkupmlijeka područja općine 6,5% ukupnog »Dukat«. pa mlijeka mljekare 37 stacioniranih na sabirnih rashlad48 Otkupjeorganiziran mjesta, nih od 25.000 iskorišten sa sveuređaja ukupnogdnevnogkapaciteta I, koji j e 50%. ratne
»Dukat«
1991.
I
65.029.316
na
u
'
na
a
sa
ga
'
73
Područje broji proizvođača mlijeka, ukupnogbroja cijeDukata. logpodručja količina domaćinstvu iznosila 3.550 1 po Godišnja isporučenog mlijeka je ili 9,7 1 dnevno. po mlijeka gospodarstvu Ako količinama uoprema gledamogospodarstvo isporučenim mlijeka, čavamo da od 1200 938 ukupno gospodarstava,isporučilo mljekari je manje od 5.000 litara 214 litara 1,141.247 mlijeka godišnje, proizvođača isporučilo je ili 5333 litre po mlijeka gospodarstvu. Razred litara 10—15.000 čini 28 litara mlisa 330.457 mlijeka proizvođača ili litre 11.802 po gospodarstvu. jeka prosječno mlijeka U od 15—20.000 litara ima litara 8 139.988 sa grupi mlijeka proizvođača ili litara po 17.498 i razreda. u sredinu prosječno gospodarstvu spadaju od 20—25.000 litara čine 3 litara ili 63.966 sa Grupu proizvođačaukupno litre po 21.322 prosječno gospodarstvu. Samo tri čine razred od 25—30.000 litara 82.626 proizvođača ukupno litara ili 27.542 po prosječno gospodarstvu. Jedan čini razred od 30.000—40.000 litara 30.348 proizvođač ukupno što čini 7%
1200
sa
sa
litre.
U vođača
najviši 152.907 sa ukupno razred
iznad
litara
mlijeka spadajuproizisporučenog litara ili litara po 50.969 prosječno gospodarstvu. 40.000
3
više
od
Popis proizvođača mlijeka koji isporučili IVANIĆ-GRAD 1991. godiniopćina su
u
1. Kuharić
—
Milan, St. Marča
Čemernica
25
Balug Josip, D. 109. 3. Delinić Šarampovo Josip, 4. Ivan, Okešinec Lepan Križ 31 5. Rendulić Marija, Bešlinec 51 6. Škrivanek Josip, Pos. 14 7. Srdović 2.
81
Pos.
Šušnjari Stjepan, 17. Markeš Ivo, Vinari 31 16. Sočan
50
Šarampovo Stjepan, Vezišće 49
18. Frigan Ivo, 19. Kunovac 20. Kosić
Donje 57. Pos. Bregi 166
Ivan,
Stjepan, Obreška 22. Budojević Stjepan, Prečno 15 23. Paljević Josip, 21. Lanović
Preronac
13
D. 37
= =
—
1.
12.816 1.
Lopec
41
12.885 1.
Josip, Pos. 22 28.397 1. 28. Graberski — Mijo, Bregi 28.129 1. 29. Slavko, Prerovac 4
11.933 1.
1.
Veziušće
27. Kovačić
1.
110
Mirko, Čemernica
30.
12.456 1. 11.638 1.
11.5401.
23
10.335 1.
33
34. Tkalčić
Jana, Križ
17.886 1.
35. Bakran
Božica, Vel. Hrastilnica
17.656 1.
36. Galina
17.4421.
37. Ivak
Marija, Trebanec
16.691 1.
38. Lilek Josip,Breška
16.418 1.
39. Petrinec
15.781 1.
147791.
55
Dubrovčak
59
Greda Breška
24
Greda
39
Octenjak
UKUPNO:
800.202
11.095].
1.
10.503 1. 10.459 1. 10.197
1.
10.013 1.
Mara, Krišci 30
46. Lukinović
1.
10.529
Stjepan, 40. Ladislav, Šumećani Prugovečki 3 41. Milka, Trebanec
128781.
11.536
10.209 1.
Kata,
42.
1.
10.618 1.
101
Budojević 141871. 43. Klak Ivan, Dubrovčak 25 — 44. 12.789 1. Draga, Krišci Mihaljević 123941. Greda 45. Škulec Mato, Breška = 146731.
11.327
11.112].
19.605 1.
10.010 1. 12.009 1. 72
Milan, Stara Marča
12.600 1.
18.509 1.
1.
Ana 74
12.847
Marica, Krišci 25 26. Novaković Kata, D. Obreška 25.
Balug Trebanec 2 21.940 1. 31. Đuro, Šepec Križ 21.620 1. 32. Micak Katica, — Šavor D. Obreška 20.406 1. 33. Marica, =
7
Tomo,
1.
26.100
45
Švaljug Stjepan, Okešinec 12. Hubak 190 Josip, 13. Ivo,Šušnjari Pokupec Breška Greda 14. Ivanković Stjepan, Konščeni 15. Malečić Prečno
11.
54.685
24. ŽitkovićMarica, Krišci 22
Bogati
8
Josip, 10. Komeščak Slavko, Vinari
|.
30.348
Josip, Bregi Breška Greda 9. Antolić 13 8. Miškec
55.542
425801.
Bregi
Ivan,
litara
10.000
Dakić,
dipl.
inž.
Da jetakovihviše! Rekorder
sveukupnomotkupDukat kopo području Mljekare ličini 1991. gomlijeka isporučenog dini od 86.000 litara jegospodarstvo na
-
nom
u
Ivana
i Nade
Basrek
iz sela
Svi članovi
Gostović.
3
obitelji uključe(di ni što rezultira doproizvodnju brom svih organizacijom poslova, kvalitetnom timapripremomhrane, muznih krava što nadrenjem daje =proizvodnju =kvalitetnog posječnu modernu mlijeka. Posjeduju štalu, 38 stoke razligdjejesmješteno grla od 25 muznih uzrasta, čitog čegaje 4 visoko bređe 8 brekrava, junica, od 4—10 a ostale starosti su đih, mjeseci. Pasminska krava krava crno-šare paszastupljenost Lijep primjerak simentalska mine Holstein te crno-šaro je tipa govedo Holstein iz SR pasmine Njemačke. Posebno Holsu ponosni stein bez obzira što im grla stručnjaci simentaldržanje savjetuju isključivo ske pasmine. Dnevno 250 litara proizvode mlijeka masnoće 1991. prosječne 3,93% (za da uz kod krava napomenu god.), holstein masnoću pasminepostizali i mlijeka4,60%. krava vrlo Ishrana kvalitetna, je osnovni obrok kukuruzna silaža je obavezni dodatak (stabljika, klip), te vitaminske dodatke. Hranu posija, 24 vlastitih proizvode jutra površii oko 20 obradivih jutara površina Briga podmlatku uvijek jeprisutna zakupu. Za obradu tla i hrane potrebne spremanje gospodarstvo jeopremljeno i silose potrebnom mehanizacijom, posjeduje podne potrebnog kapaciteta. su
Basrek
u
—
uvoz
na
su
a
uz
na
na
:
o
u
svom
a
i“ vimena Mužnja obavlja strojno brigu higijeni čime eliminirana masmužnjeprimjenjujući dezinficijense, je potpuno pojava titisa. Nakon hladi do autocisternu mužnjemlijeko 4— predaje »Dukat«. Kod svake uzima uzorak kolise mljekare otpreme prosječni ukupne 5%C, čine dio autocistermlijeka koji otprema specijalnom hladnjaku (sastavni Na maksimalna se način uzoraka utza ne) Mljekaru. taj postiže ispravnost kvalitete. dana dostavnica vraća kao vrđivanje Slijedećeg gospodarstvo kvaliteti uzorka dan ili informacija povratna ispitanog prethodni proteklo razdoblje (1— dana). 3 se
uz
maksimalnu
se
se
o
na
u
u
u
se
o
u
za
:
75
Ljubimica gospodarstva
Basrek:
Mjesečni izvještaj sabirnog
mjesta
Datum
litara
%
gospodarstvu m.m.
0101
02. 04. 92.
0101
03. 04. 92.
0101
92.
0101
05. 04. 92.
0101
06. 04. 92.
0101
07. 04.
92.
0101
08. 04. 92.
0101
09. 04.
92.
0101
10. 04. 92.
0101
11. 04. 92.
0101
12. 04. 92.
0101
282 160 284 272 208 268 255 205 276 270 205 261
13. 04. 92.
0101
310
14. 04. 82.
0101
243
15. 04. 92.
0101
214
16. 04. 82.
0101
4,10
17. 04. 82.
0101
18. 04. 82.
0101
92.
0101
20. 04. 92.
0101
273 248 250 285 292
21. 04.
92.
0101
311
22. 04. 92.
0101
23.
04. 92.
0101
24. 04. 92.
0101
25. 04. 92.
0101
26. 04. 92.
0101
27. 04. 92.
0101
28. 04. 92.
0101
29. 04.
92.
0101
30. 04. 92.
0101
19. 04.
76
sirov.
sirovo
mlijeko
0101
Felon
Basrek
01. 04. 92.
04. 04.
Uk.
Kval.
u
krava
4,20
Masne
jedinice
Bezm.
s. tv.
4,20 429
1184,40 6,72,00 1192,80
9,10
411
1117,92
9,02
3,43
8,96
305 297 302 307 293 297 293 330 328
4,09 4,20 3,64 3,60 3,64 3,59 3,59 4,06 3,64 3,59
713,44 954.08 1071,00 803,60 1101,24 1134,00 817,95 886,58 1302,00 937,98 684,80 1119,30 1041,60 1007,50 1197,00 1205,96 1271,99 1281,00 1081,08 1087,20 1117.48 1051,87 1066,23 1189,58 1201,20 1177,52
8124
3,01
31770,30
3,56 4,20 3,92 3,99 4,20 3,99 3,78 4,20 3,88 3,20 4,20 4,03 4,20 4,13
8,99
9,02
8,76 8,74 9,00 9,06 9,00 8,95
8,94 8,74 9,02 .
8.79 8,83 8,97 8,00 9,05 9.06 9,06 9,05 8,10 9,09 9,07 9,20
9,20 9,22
9,10 9,20 9,01
otkuIzvještaj pokazateljima Budući da pa mlijeka po danima. Basrek koliznatnu gospodarstvo proizvodi činu ekonomski instalirani rashodni mlijeka, je opravdan uređaj opravdano i To i formiranje je sabirnog mjesta. ujednoomogućuje l akšu, detaljnu cjelosvakodnevnu kontrolu kvalitete i kupnu mlijekabolje praćenje proizvodnje u cijelosti. mlijekagospodarstvu Iz kvaliteta osobito podataka vidljiva j e ujednačena mlijeka pogledu bezmasne suhe tvari (BST). Naravno da takova rezultira i briga mlijeku mikrobiološkom ispravnošću što kao i čitavo pozornost, mlijeka zaslužuje posebnu gospodarstvo. obračuna bazi na ili što na Primjenom mlijeka bjelančevina mlijeku BST, »Dukat« Basrek može očekivati i stipripremamljekara obitelj objektivniju mulativniju cijenu mlijeko. Redakcija Upornošću do cilja
informira
o
kvalitativnim
i kvantitativnim
a
u
u
o
u
se
za
:
Prije godinu posjetili smo Košić gospodarstvo Stjepana iz sela Krkanac blizini Varaždina. u tada smo i mnoge Čuli planoveželje stočarske unapređenje proizvodstočara. ovoga vrsnoga nje Prije godidana nu im osnovna bila jedjelatnost tov a neostvarena junadi, želja uzgoj i mlirasplodnih goveda proizvodnja jeka. bili iznenađeni Ugodno ovih dana da se gosvidjevši želje Košić ostvarile. A kada bi otpodina bila nešto viša kupnacijena mlijeka cijena potrebnog Gospodin Stjepan Košić repromaterijala suprugom bi bilo niža, zadovoljstvo potpuno. Danas 24 krave Štala gospodarstvo izgleda drugačije. stajališta dovršena muzare i 9 muznih krava simentalske je, njoj j e smješteno pasmikrava. Dnevno ne, te 14 crno-šarih 250 litara i predaje preko mlijeka (ujutro vrši PZ navečer) mljekari »Vindija« Varaždinu,otkup »Varaždin«, koja dje»Varaždinke« iz Varaždina. luje sklopu masnoća visoka a Prosječna mlijeka je 4,0— proizvodnja planirana litara. Osim 80—90.000 muznih dodatna mlijekaovojgodini je krava, djelat4,2%, nost i tov 150 turnusu. je dalje junadi, grla Ishrana krava što rezultira ovako visokom izbalansirana, je proizvodi kvalitetom Glavni obrok kravama kukuruzna silaža njom mlijeka. (stabljije ka i te U ishrani koristi i rezance šećerne klip) posebnoklip. repe, koncentriranu travu Silažu i sijeno. priprema trenč silosu zelenu smjesu, primjenu sve i osim balirke mehanizacije, poslove proizvodnji hrane, pripremi ha 8 obradivih te isto toliko koristi u Gospodarstvo sijeno. posjeduje površina, hranu svu krave. zakupu, gdjeproizvodi potrebnu svoje Svi članovi inobitelji uključeni proizvodnju mlijeka, opravdanost veća da su oba sina uz Košića na vesticije je saznanje gospodina usmjerena stočarsku što zato vide i proizvodnju, vjerojatno proizvodnji toj sigurnost standarda. osiguranje točno
dana
za
smo
su
a
sa
'
sa
za
u
u
a
u
u
u
u
za
uz
u
za
za
su
u
a
u
TT
čovjeka čiji planovi jezadovoljstvo da ali svakako proroku napomenu udjelarealizaciji jevelikog ostvarili, i imala grama čija Varaždin, općine Skupština Agroindustrijska zajednica želi i program proširiti. jerobitelj svoj pomoć očekujeubuduće, toku evakuirane IPK krave četiri štali U i Osijek, koje smještene Košić da Znak naknade. bez im tretman rata, obitelj jeto, potrebne isti, je tuđe kao i svoje. cijeniti slušati
Bilo
su
u
se
relativno
kratkom
u
uz
se
u
su
su
a
zna
Redakcija
Otkupna cijenamlijeka inflacije Cijene mlijeka godini koja kao tako da 1992. 1989. godine, utvrđuju: ili 1.01.—31. 01. 4,445 HRD jedinica HRD ili 1. 02.—31. 03. u
radi
1992.
se
ro
je sve
prisutnija mijenjaju
se
sko-
u
16
masna
5,00
masna
HRD/1
18 HRD/1
jedinica
HRD/I
jedinica HRD ili 27 HRD/I 1. 05.— 75 jedinica troškovima da skladu Kako energije je navedeno, dogovorile mljekare i preradi treba i rasta ostalih troškova utjecaja korigirati proizvodnji devalvacije, ili 27,00 1. 05. 1992. od 6,11 7,5 HRD cijenu mlijeka jedinicu otkupu HRD/litru 3,6% mlijeka. iznosi 22,73%. Prema rečenom 1. 04.—30.
6,11.
04.
HRD
ili
masna
22
masna
su
u
—
u
Premije ninsko područje Prema rečenom
cijene
osnovne
brdskomasti. mlječne plabiti će od 1. 05. 1992. isplaćivane kako cijene mlijeka slijegodine 3 HRD/I
ostaju nepromijenjene: bazi 3,2% na
di:
A)
Osnovna
m.m.
24,75
3,3
25,50 26,25 27,00 27,15 28,50 29,25
3,4
3,5 3,6 3,7 3,8 3,9
30,00
4,0
_
30,75 31,50
41
4,2
B)Brdskoplaninsko %m.m. cijena 3,2
3,3 3,4
3,5
Republike
3,7 3,8 3,9 4,0
4,1 .
i 4 HRD
za
Ukupno
3,00 3,09
27,00
3,19
28,69
3,28 3,38 3,47
29,53
3,56 3,66
32,06
3,75
33,75
3,84
34,59
3,94
27,84
30,38 31,22
32,91
35,44
Hrvatske
Premija
Ukupno
24,00 24,75
4,00
28,00
4,13
28,88
25,50 26,25
4,25 4,38 4,50 4,63
29,75
27,00
3,6
4,2
područje
ravničarsko
Premija
cijena
24,00
3,2
za
Hrvatske
područje Republike
Ravničćarsko
Osnovna
masnu
m.m.
porast
%
za
na
sa
sa
78
sa
u
se
27,15 28,50 29,25 30,00 30,75 31,50
30,63 31,50 32,38
4,75
33,25
4,88 5,00
34,13
5,13
35,88
5,25
36,75
35,00
Stjepan
Deneš,
dipl.
ing.
Rezultati nagradne igreMljekarskog lista i Podravke
naše što Natjecateljka je potpunosti zadovoljila uvjete nagradne i gre, znači da temi i da sadrži kao za odgovara recept zadanoj potrebne sastojke i Podravkin pripremu: mlječne p roizvode proizvod. I su osim mnogidrugipristigli uglavnom zadovoljili recepti uvjete, ali i kih, nagrađenomreceptu natjecateljka je detaljno jasno opisala čak i DI-GO instant pa kvasca. pripreme pravilnu upotrebu u
ne-
u ovom
Pored
PRVO
NAGRAĐENOG
RECEPTA
komisija nagraditi devet izabranih bez još recepata, posebnog r angiranja, nagrađene stoga, vodimo abecednim naziv redom, recepta. 1. Brozović Đurđevac Masnica Zora, 2. Selo — Vodenjaci Frigan Marija, Dugo 3. Ivošević Farkaševac Pletena orasima Milena, savijača 4. Jerbić S. P. Selo Kukuruzna bazlamaća Blaženka, 5. Sv. Ivan Zelina zlevka Kralj Katica, Majkovačka 6. Matković V. Zdenci od Đurdica, Savijača špinata 7. Martinčević Dubrava Dizani kolači od sira Nada, 8. Nemac Svatovske Štrigova Marija, pogačice 9. Čazma Panijan Marija, Paljuvi Među ostalim također od koji receptima, zaslužuju pažnju, odstupaju odlučila 25 propozicija natječaja, komisija je dodijeliti još utješnih nagrada. ...
se
odlučila
na-
uz
—
—
s
—
—
—
—
—
—
—
a
Napomene komisije:Zapazili poneki natjecatelji receptu navode kao DI-GO instant kvasac ali ga po koriste sastojak opisu p ripreme želimo domaćice sve pa i pravilno, uputiti koje zbogpraktičnosti jednostavnosti koriste da on po pripreme Podravkin ovaj proizvod, uputi vrećice, direktno bez i s ostalim umiješa brašno, prethodnog dizanja, sastojcima. umijesitijesto. što nam nam slali zaista naš Drago je natjecatelji natjenagradni »Stara i kolače od davnina se čaj jela način«, jela recepte koji prinašim tom a po se premilipojedinim krajevima, kriteriju izdvaja posebno MEĐIMURSKA BIDRA. Time naša i naši nagradna i gra natjecatelji doprinose naših starih i iz zaborava tekovine revitalizaciji recepata vraćaju narodnog stvaralaštva naše Hrvatske. područja prehrane d iljem U nastavku I. da zaista zaslužio tu dajemo nagrađeni recept, je domaćice gradu, drage provjerite! smo
da
u
ne
se
sa
u
u
su
na
nov
na
za
su
u
sa
a
on
na-
79
MEĐIMURSKA
Tijesto: Nadjev:
1 instant
DI-GO
maslaca
ili margarina,
1 jaje za
premazivanje
BIDRA
kvasac,
dag dcl 1 3-4 cijelo jaje, 1 žumanjak, mlakog mlijeka soli, 8
1 žličica
šećera,
8
1,5 dcl
mlije-
dag
tijesta
dagmljevenih ka
oraha,
30
dag
brašna,
40
1
dag
šećera,
15
jaje, 1 vanilšećer,
.
Priprema:U zdjeli izmiješajte rastopljeni brašna soli i instant DIpostepeno njak, dodavanje pomiješanog -GO kvascem i mlijeko. Pri izradi tijesta pazite da tijesto bude mijesiti pretvrdo, dok mjehurići. maslac
ili margarin,
uz
šećer, jaje, žuma-
sa
ne
se
a
Zdjela prekrije krpom odnosno da udvostruči tada
i stavi
toplo
mjesto da
na
obujam.
lo u
se
pojave
ne
se
Potom
mora
tijestoistrese oblik pravokutnika
dasku
na
se
razvalja
brašnom,
posutu
tijesto diže,
se
prst debe-
se
nadjevom. tako da orasi priprema Nadjev mljeveni preliju kipućim mlijekom, doda te im šećer i vanil-šećer. i namaže se
se
jaje,
se
Nadjev mekan.
biti toliko
mora
tijestosavije se
kućice
premažite
okrugli maslacem ili
Potom
se
kolač
Kolač
se
premaže
ve
u
minuta, iz
mazati
tijestu,ali ne
po
pre-
s
rolada
a
na
toplo
kolač
mlake
zašećerene
vode
da
postavlja čuvala Godine. i do Nove
se
se
obliku
na
izvadi
puže-
korica
pećnice, sjaj,te izvaditi dobije
Badnjak,
stol na
a
razrezuje
krunu, pa
božićnim
digne. 50—60
treba
iz
kraljevsku kolačem.
simbolizira
najstarijim hrvatskim
obliku
mjesto da se tijesto ponovo jajetom i stavi u pećnicu. Peče se se
nje. Nekada
u
margarinom.
pećnice. Kada
bidra
se
u
vrsti
malo
svom
postavlja oblik stavljanja tijesta (kalup). Prije kalup
razmućenim
Međimurska
po
može
se
roladu,
stavi
ponovo o
kalupa.
Bidra
u
rebrasti
ovisno
premazati
da
-.
Premazano
Napomena:
mekan
se
CESAREC
Štefa-
na
može
ga
smatrati
MILKA
Novaki
116
43255
DUBRAVA
objavljena je Mljenagradneigreje karskom listu 4. broj UdružeII. kolo da dospjeti Podsjećamo Vas, odgovori igretrebaju do 15. njenajkasnije srpnja. želimo više sreće! Vam Ubuduće još UREDNIŠTVO II. kolo
otvoreno,
a
zadana
tema
u
u
za
Izdavački mo
savjet: Kolak, inž., Miro
Uređivački
Mesarić,
odbor:
Glavni
i odgovorni
Tehnički
urednik:
Vlasnik
i izdavač:
Uprava
i uredništvo:
Mjesečna 40.000
Tisak:
Grafička
dr. Ivan Jakopović, Dakić, dipl.inž. mr. Milan Devčić, dr. Mirza Hadžiosmanović, dipl. inž., Slavko Pehal, dipl. inž., Biserka Sunajko, dipl. inž., mr. Ivan Šegota
Stjepan Brlek, dipl. inž., Franjo Lončarić, urednik: Stjepan Deneš, dipl. inž.
dipl. inž., ŽeljkoLjubić,dipl.vet.
dipl inž. Vera Volarić, Udruženje
za
primjeraka škola
mljekarskih
radnika
Republike
Hrvatske
Zagreb, Ilica 31/II1, tel. 424-420
pretplata
Tiraž:
80
Ankica
u
privredne mjesečno
Zagrebu
organizacije i ustanove
kao
i za
proizvođače
iznosi
25
HRD
To-