Mljekarski list 6-1992

nas.gastota.

GODINA

LIPANJ, 1992.

ZAGREB

XXIX

i. perokom Ka kao nr KE: stan) poe m. “o. nai vio va

nt

đ

»Vindija«

—

Varaždin,

najbolje gospodarsko

poduzeće

u

Hrvatskoj, za

1991.

godinu

Postrne kulturei pripremanjesilaže vlažnim

dijelova biljakanjihovih Siliranje i

zraka

prisustva

postupkom

bez

isti kao

silažu

i za

osim

je gotovo proizvodnje usjeva berbu. i dušikom ishrane nešto mehanizacije obilnije većanogsklopa, i odrediti važno Posebno prema pogodnosti skidanja pravilno vrijeme je Sisilaže. hranidbena kvaliteta i čemu ovisi o vrijednost biljke, stadiju razvoja ranu i kod većine se kao kukuruza drugih usjeva obavlja biljke cijele liranje radovi nisu kad plodova. jesenskih ubiranju počeli ( rujan), još jesen Svi čitave nakon odmah kukuruza zrna siliranja biljke. slijedi Siliranje silaža Ako mehanizirani. biti spremaoko mogu pravilno je procesi siliranja konzumira Tada rado stoka ona ukusna vrlo dobre na, i jede. je kvalitete, je je obroku. suhom kad bi suhe tvari nego veće količine npr. jela sijeno silažom ishrana krava ishrani U obogaćenom preporuča mliječnih stoči više sadrže grašak, (lucerna, soja, svježe bjelančevina koje biljkama lui stočne repe ni djeluju povoljno dr.) travnojer smjese, kelj, osnovne i može funkcije organizma. zadovoljiti m lijeka djetelinske čenje tvari sačuva se bjelančehranjivih (šećer, najviše biljne Siliranjem od bilo vine, vitamini, minerali) (sušenja). drugogspremanja kojeg obrok one silaži najpojeftinjujemo jer Očuvanjembjelančevina krava. ishrani mnogo Bjelančevine posebnomliječnih stoke, skuplje nabavičesto ih ako iz koncentriranih moguće nije krmiva, skuplje, potječu Proces

za

zrno,

po-

za

u

na

u

se

su

na

mase

su

u

su

u

a

ti.

Trajnost sijeno. jemanjiprostor spremanje veća potreban čitatokom dana. od korištenja je godinu Vrijeme pravilno čuvanje je osobito kontinuirane važno što proizvodnje, mlijeka. održanje godine, je da krmnih Većina poIpak, je je pogodnaje siliranje. poznato biljaka konzervans. kao nužni kiselinu silaži trebno mliječnu proizvesti kus sadrži zelena se masa, mnogo miješa bjelančevina, koja Zbogtoga šećerima. ili kuruzom bogatim drugimbiljkama osobito krmne i Sve lucerna, mahunjače višegodišnje jednogodišnje zato te im dosta sadrže miješaju nedostaju ugljikohidrati bjelančevina, ili kukuruzom drugimbiljkama. silaže. Krmna sirovina odlična su sirak i krmni Krmni pripremu kelj travom sudanskom ili krmnim kukuruzom silira sirkom, repica uspješno travama. ali i ili krmnim keljem, provenutim te lišće šećerne često repe, U silažu s kukuruzom i dodajuglave krmnogsljeza. bos te se šećera količinu ima Suncokret miješati osrednju siliili Razne trave same pogodne smjesama ugljikohidratima. gatom ranje. ili dodatak bilo drugih biljaka siliranje, Najpogodnija treba birato. Hibride svi hibridi da znači To kukuruzna. pogodni jest sastavu, ti prema kemijskom nadmorskoj visini, podneblje) (kraj, rajonizaciji rado silažu ne od strane te Životinjejedujednako pripremživotinja. ješnosti razlike.

Tu od svih hibrida. ogromne postoje ljenu kao i rani suhu tvar i masu, hibridi, daju bjelančevine biljnu Najveću i ako hektaru ovom se veći ako onda po slučaju smanjuje brojbiljaka je tretakvu veća udio pa (sjetvu) proizvodnju je, Ukupnavrijednost klipa. kukuruza ba mogućezriobe). (radi sjetvi započetinormalnoj tako troši silirati energinajmanje biljke, sjeckane jer Najpogodnije je Dužina ili zrna. npr. nego najpovoljnija je sjeckanja klipa siliranjem manje je, silaže

Za

nego

za

uz

za

ve

za

u

s

se

a

za

s

se

se

masom

mora

su

u

masa

ne

uz

sama

za

za

su

u

mase

u

se

82

za

kukuruza 10 do 20 cm. košnje Svi načini zelene mase dovode do ili većih siliranja komanjih gubitaka, ovise korištene i ostalim ji prikladnosti radu kod mehanizacije uvjetima pri silaže. spremanja silaže ako Najveći gubici košnji nastaju posebno je pri previsoka.

Smatra da zeleni silažni kukuruz visina ali 12 cm, je najbolja košnje teško brzine rada ona terena i neravnog zbog postiže kombajna, stanja usjeva i (polegnutosti dr.).

Dužina silažne mase kvalitetu silaže. Sok sitznatno na sjeckanja utječe širi po i te masi, sjeckane biljke biljnoj bolje zbija ravnomjernije lakše zrak. Sitno to kvalitetno istiskuje sjeckanu, spremljenu silažu, stoka vrlo rado sadrži jedejer grubedijelove.

U silaži četvrtinu.

Ako bilmase sjeckanoj gubici sitnije smanjuju fazi štedimo ovako i jkesitnije sjeckamo najpovoljnijoj transportu, jer više stane u prikolicu. kukuruzne silaže kasna voštana Najpovoljnije vrijeme spremanje je zrioba. To hibridima ranim znatno postiže sjetvi manjeproizpostrnoj na

5 do

8 cm,

a

visina

o

ona

se

za

se

no

se

se

se

a

ona

uz

ne

se

u

za

na

mase

za

se

vedene

u

uz

mase.

Budući

da

ostalu

kultura

kukuruznoj dodajemo biljnu ili i treba odrediti momenat dovnoj postrnoj proizvodnji njih najpovoljniji bi ih silirali kukuruzom onda Da to travtrava, košnje. je rujan,lucerna, nalaze sredini ili otkos se nojesen) prikraju smjese(zadnji treba toku Od i tvari. Ove se tada njih dobijenajviše hranjivih biljke cvatnje. djetelinske dana kositi što vode kasnije, jersadržaj njimaopadaporstom temperature.

Ovisno kod iznad tla iznose oko 18 vrsti 12 gubici košnje usjeva iznad tla iznad kod 20%.

14 do 16 su gubici posto, Ove ali ih s kukurumožemo izravno biljke miješati silirati, jenajbolje suhim ili šećera. rezancima zom, melasom,jer njimanedostaje repinim silirati i same, ali Ako ovih dodataka nemamo, m ogu kulture moraju i do od 40—50 Kukuruzna vode. njivitravnjaku provenuti sadržaja posto sadrži malo sumpobiljka (cijela biljka, klip, zrno) minerala, posebno kalcija, te ih treba dodavati. pa i mikroelemenata, Obično ili kreda vapnenac 0,5 do 1% masu. dodaju ukupnu Kalcij može kombinirati dodatak uree, koja povećava s adržaj bjelančevina, silaže i vrenje jeburnijepovoljnije.

Obično količini od 5 i5 vapnenca uree, dodaju kg kg specijalno priishranu silažne tonu mase. premljene stoke, jednu mase silaže Disanje biljne zadaje briga najviše p ri spremanju vrijeme od do silosa. Ako košnje zatvaranja polovicu predstavlja siliranje prostora zrak i dok masi ima rezultat pa god kisika, disanje nastavlja, gubitak je i silažne mase. kvarenje Nakon biomase dolazi do određene kiselosti. Ona zrenja jeuvjet tvari procesa masi. vojpoželjnih konzerviranje hranjivih siliranoj ako kiselost procesu Konzerviranje jeuspješno pH vrenja spusti takvim 4, štetni Da mogu jer uvjetima razvijati mikroorganizmi. ovakvi i šećera.

Ako uvjeti postignu, potrebna je lakotopivih prisutnost pH je veći od 4, proces će teći maslačne kiseline i pravcu masrazvoja bakterija rezultat loš ukus i silaže miris stoka neće lačnog kiselog vrenja, je koju jesti.

Ako silažna ili silos zatvori dobro ili zrak naknadno ubaci jama obično i dolazi do silažu, pri napravljenom uzimanja hranjenje obično kao i i silaže. knadnogvrenja, nepovoljnog, kvarenjagubitka Da bi ovakvim bilo aditivi vrenje slučajevima povoljnije, dodaju koji i pospješuju mliječno- vrenje povećanjem brojapoželjnih smanjenjem nepoželjnih bakterija. kiselo E masi

masu

u

re-

za

sa

a

u

u

u

u

o

na

a

cm

cm

u

s

ove

se

na

ra

se

na

se

uz

se

a

u

za

na

u

za

u

se

a

za

za

u

se

se

raz-

u

u

na

ne

se

u

a

se

ne

U

se

za

u

za

na-

se

siliranja pravilnog kontroliranje dodavanja možemo i aditivi bjelančevisadržaj povećati p risutnošću čijom postoje vrenja silaži. i minerala na, vitamina u štetno nastati silaže može kvalidjeluje zemljom, Zagađivanje blatne mase kod Ovo stoke. i silaže tetu događa kombajniranja zdravlje i stočnih šećerne lišća kiša te kod repa. kon repe i glava jačih tiuvelike ovise silaže ekonomičnost i Na o proizvodnje uspješnost kraju veličini silosa. povimai Grade se i vodoravni Silose uspravni. skupine: glavne dijelimo dvije kao i od mase od materijal. priručni drugi (folije) plastične pretežno betona, bez oni nad su zemljom obloge.

Najpovoljniji ih samo i treba im velike gospodarstvo iskoristiti, Mogućnosti neiskorištene ustanovama stručnim sa mogućnosti proizotkriva radnji vrste silaže obliku hrane stočne i ekonomične zdrave vodnjudobre, i masi ovisno kombinaciji. životinja o siliranoj njenoj aditiva

Osim

i

procesa

za

a

na

ona

na-

se

na

u

a

su

su-

za

za

u

Dr.

sve

Ante

Lončar

Energetske potrebe u hranidbigoveda gopotrebe energetske mnogostruke morajuosigurati tvari, diživotne veda tijela, topline potrebe (održavanje izmjenu rast također krvotok rad i mlijeka, proizvodnju tijela, sl.), sanje, mišića, hranidbene tvari unose se i dr. steonosti rast Energetske ploda vrijeme celuloza i dr.)i (škrob, šećeri, ugljikohidratima hranom,pretežno organizam nalaze ali Masti mastima. vrijednost, manjim energetsku imajunajveću hrani količinama preživača. dio iskorištava od samo hrane Bruto jeukupnaenergija koje energija ili Neto energija energija). energijaproduktivna (67,45%, probavljiva probavi kao što izmet nakon svih hrane ostatak (ekskrementi), gubitaka je energije sl. mokraća i topline gubitak (metan), (urin), plinovi HRANIDBENIM a hrane Neto JEDINICAMA, iskazuje energija 1 škrobna prokg vrijednost energetska jedinica (neto upotrebi uobičajene: 1 i hranidbena vrijednost kg zobi, energetska jedinica (neto škroba) bavljivog 60% 1 Škrob. što jedinice). vrijednosti je oko iznose 0,8—1,0 Uzdržne prosjeku goveda energijom potrebe veće i mršaodnose težine. Niže Hran.

100 vrijednosti jed. kgtjelesne žii više na držanja, vrijednosti manje deblje boljim životinje, uvjetima vije držanja. lošijim uvjetima votinje, metaboličod uzdržne iskorištava Hrana (70— potrebe najbolje Za tkiva sintezi i sintezi ke (33— (61— mlijeka 80% slabije energije), kravama davati sintezu mlijeka, kg jed./1 Hran.

60%).davati 0,48 potrebno je 70%) mlijeka uzdržnih treba težine tkiva i potreba povrh tjelesne sintezu povećanje većih i Kod Hran. oko životinja 2,5—3,0 starijih kg prirasta. jed./1 prosječno Hran. hrane se kg prirasta. jed./1 5,0— potrošnja povećava 20 1 ako oko 600 težine moraju primjer Krave mlijeka daju 6,0 kg, tjelesne

Hranidbene

za

tvari

osnovne

za

a

u

za

u

se

u

se

u

su:

u

se

su

u

za

se

na

na

a

u

u

za

se

a

u

a

za

na

za

dobivati

potrebe 201 mlijeka proizvodnju m Svega uzdržne

5,4 Hran.

9,6 Hran.

novo

84

15,0 Hran.

jed. jed. jed.

u dobivati moraju

Junad

dnevno

rastu

tjelesne

i tovu,

oko

težine

prirastom 1 kg željenim kg i

300

uzdržne

potrebe 1 prirast kg/dnevno

3,0 Hran.

jed.

3,0 Hran. jed. pe jnaa, agta 6,0 Hran.

Svega jed.

Hranidbena hrane ovisi količini hrane žienergetska vrijednost koju fizičkom obliku krmiva krmiva.

Posebi iskoristivosti energije votinja uzima, treba istaći da hranidbena ovisi i volumivrijednost udjelu e nergetske hrane nozne obroku. o

no

o

u

Pri

se obilnoj smanjuje stupanj probavljivosti hrane, n aročito, ako teško hrana. i iskoristidajevoluminozna, probavljiva Probavljivost vost hrane koncentriranih što povećava dodavanjem krepkih, krmiva, je i hranidbu.

U odnou intenzivnoj, neophodno visokoj proizvodnji, obilniju su voluminoznih i krmiva 4 suhu hrane 1 izkrepkih (na tvar) probavljivost nosi oko dok odnosu 2 1 67%.

78%, koeficijent probavljivosti smanjuje hrane ovisi sirovih vlakana i Energetska vrijednost sadržaju (celuloze o vode krmivima.

Veću hranidbenu lignina), odnosno, postotku vrijednost krmiva s sirovih vlakana i višim suhe tvari. Tako imaju manje npr. postotkom kukuruza ima oko Hran.

1,3 Hran.

1,26 zrnje jed./kg, pšenica jed./kg, ječam 1,16 Hran.

Hran.

0,72 livadno jed./kg, 0,4—0,5 pšenične posije jed./kg, sijeno Hran. kukuruzovina 0,46 Hran. silaža jed./kg, 0,59 jed./kg, kukuruznog k lipa Hran. kukuruzna silaža 0,25 Hran.

Hran. suhe tvajed./kg, jed./kg, (1,0 jed./kg slama Hran. slama 0,3 Hran.

0,22 ri), ječma jed./kg, pšenice jed./kg, pivski Hran.

0,23 Hran. suhe livadna trava Hran.

0,17 trop jed./kg (0,99 jed./kg tvari), Hran. suhe sirovi rezanci 0,14 Hran. jed./kg (0,8 jed./kg tvari), repini jed./kg Hran. suhe (1,16 jed./kg tvari).

hranidbi

se

se

uz

:

u

:

se

na

o

u

To

kg krava potrebe 30

trave

u

praksi izgleda

ovako:

5,1 Hran.

ima

jed.

Dakle, energiju 1 5—8 za i hranidbu (proteine mlijeka), energetske potrebe treba travom žitaricama. dopuniti Ako kravama 10 daje kglivadnog dnevno, sijena z adovoljava energetske krava uzdržnu ima Hran.

4,0—5,0 svega potrebe jedva hranu, j er jed. hranidbu biti dodatak mora obliku Stoga sijenom krepkih mliječnost krmiva krmnih ili i treba davati 1 (potpunih koncentrata), smjesa kgkrepkih krmiva 21 Visoka može imati osnovu mlijeka. proizvodnja mlijeka hranidbi troši koncentrata. mnogo većoj sijenom, jer Kukuruzna silaža količini 30 dnevno ima oko 7,5 Hran. svega kg jed. što uzdržne krava i 4—61 dovoljno je energije potrebe proizvodnju mlijeka. Treba da kukuruznu silažu i ih napomenuti nedostaju treba proteini dodavati i krmnim lucerne, dopunskim sijenom smjesama. naročito slama ni Kukuruzovina, dovoljno nemaju energije držne i ne biti osnova hranidbeni obrok krava od mogu se potrebe kojih veća očekuje proizvodnja.

Kukuruzno ima oko Hran.

Ako 1,3 10 zrnje jed./kg. daje kgkukuruza, uzdržne za krava i za 1 15 dovoljno jeenergije potrebe proizvodnju mlijeka, i sirovih vlakana kukuruz međutim, dovoljno proteina (celuloze).

Stoga može biti osnovna već ga se treba dodavati travnu hrana, djetelinsko i ostala voluminozna a krmnim smjesu krmiva,najčešće daje smjesama kao dodatak veću i mesa energetski proizvodnju mlijeka.

Hranidbeni obrok biti mora da pogoveda načinjen tako energetske trebe i vitaminima i za zadovoljava potrebe životinja mineralima, proteinima; sadrži

samo

za

uzdržne

uz

se

za

uz

za

u

za

ne

na

se

u

za

za

uz

s

a

za

uz-

za

se

nema

ne

uz

se

u

.

za

uz

85

sirovih

postotak sastojcima. hranjivim hranidbeTako krmiva voluminoznih npr. odnosno (balasta). grubih, vlakana, teladii hranidbi sirovih 17% imati krava ni obrok vlakana, najmanje sirovih vlakana.

6—12% tovne junadi do težih poremećaja dovodi brzo veoma opskrba energijom Nepravilna mogu i energijom NedosPoremetnjeopskrbi plodnosti. zdravlju proizvodnji, hrane. ili hrane nedostatka stati davanja preobilnog (gladovanja) zbog loše količine biti može tatak hrane davanja hrane, davanja manje posljedica i i kroničnih probavnih zbog bolesti), (akutnih a petita z bog smanjenog hrane, i metaboličkih drugih bubrega oboljenja jetre, parazitarnih invazija, bolesti, mršavosti obično Ove su organa. životinje. praćene pojave može izai hrane nedostatnom preobilno hranjenje uzimanju Nasuprot Preobilna metaboličke i zdravstvene, zivati reproduktivne poremetnje. brojne i masti do dovodi hranidba pojedinim organima organizmu taloženja hraod biti težine mora Kontrola pravilne pokazatelja jedan tjelesne cjelini. treba čuvati nidbe. Posebno životinja. rasplodnih preobilnog hranjenja visoku visoku želi Ako hrane, proizenergetsku vrijednost postići hrane i voluminoznih kvaliteti osnovne treba krmiva, posvetiti vodnju, pažnju sadržavati hrani zatim esencijalne (koncentratima) koji moraju dopunskoj eventualni će manjakenergije, proteina, spojevekojima dr. nadopunjavati odnousklade da važnost Treba i vitamina posebnonaglasiti minerala, što obroku hranidbenom i si prema životinja, potrebama proteina energije viška U hrane. dobro sastojaka energetskih slučaju iskorištavanje jeuvjet BENURALA odnosno hrani uree, mogu S, dodavanjem dopuniti proteini ekonomskim i očitovati što će pokazateljima. boljim iskoriši također može boljempravilnijem doprinijeti životinja Kretanje što i treba hrane omogućiti Feldhofer životinjama. Dr. Stjepan tavanju pašnjake Tlapogodna za livadeili nastale da rečeno bilo U livade, prirodne postoje prijašnjim napisima je iskorištavati te ni na nisu način, drugi jedan mogla koja zemljištima stočne zelene radi zasnovane hrane. proizvodnje planski livade, umjetne što. Ona služe ni tih Između koja zemljišta postoje kategorija dviju sliči koristi. Takvih i nitko obično pustaranjima njima pustare takotrebala bi i sela okolici ona ili svakom ima nih kraju, regiji zemljišta učiniti određenim đer pa proizvodnima. mjerama ispitati, utvrditi trebalo bi Takva stanje potom popisati, ponajprije zemljišta Osim će one način odrediti i «vake popraviti. koji parcele pojedinačne tih način se ostalih i osnovi iskorištavanja utvrđuje podataka, popisa toga, površina. svih poili Pod podrazumijevapopisivanje popisom inventarizacijom i ostalih kao mogu poslužitiproizkoje površina pašnjaka, livada, stojećih livade i pohrane stočne u riječima, pašnjake.

Drugim pretvaranjem vodnju i one treba uvrstiti po livada i koje svojim površine pašnjaka prirodnih pis Način ili polivadnom osobinama zemljištu. obavljanja pašnjačkom nalikuju i svaka će metodi ovisi površina opisuje Najprije primijeniti. koja pisa unosi dobiva a tek popis. broj, potom svoj pose Pri unose ukupnapovršina, podaci: tiplivade, sljedeći opisivanju način stotak proizs ijena, iskorištavanja, prinos iskorištava, koja površine livai svaku itd. Osim vodno upisujupodaci tipu površinu toga, stanje, mehanički dubina sastav de: vrsta zemljišnog struktura, zemljišta, zemljišta, nalaze oblik fosfora i količina kiselost kojem kalija, dušika, tla, sloja, tvari i dr. ganske dr.

također

sadržavati

Mora

i određeni

a

mora

u

na-

u

u

s

u

u

u

se

za

se

a

se

s

se

u

za

se

u

se

se

na

za

ne

ne

se

zovu

se

se

u

a

se

na

na

se

za

u

se

se

o

se

u

se

za

o

se

u

86

se

or-

vrstama botanički po pogledutravnog pokrivača: tla, grupni sastav travne i dr. Visina mase, se sadržaj hranjivih sastojaka prinosa prati toku nekoliko Dinamika travne livadama dekamase po godina. stvaranja dama i te Na tih drugi otkos,sadržaj prvi hranjivih sastojaka. podataka odredit će način travnih hoće li se iskorišiskorištavanja površina, tj. tavati ili kao proizvodnju sijena pašnjaci.

Prema nekim iz travne tisve podacima starije literature, koje površine dva otkosa 5 do 10 tona da mase oba tim otkosa jekomgodine daju sijena, osušiti i kao livasuncu se mogu prirodnim zraku, putem i skorištavaju de. Od nekim može tolerirati što navedenog slučajevima prinosa 5— ovisi livade i tipu tijekom godine. uvjetima 15%, Osim travnih hoće li neka travna iskorišprinosa površina, površina tavati kao ovisi i o tome li obrasle visokim travalivada jesu pretežnoj mjeri iz klasastih trava i imat će da ledina porodice mahunjača, posljedicu bude zbijena. treba biti što strukturno i proZemljište ispod pokrivača travnog dublje, neutralne odnosno da bude od 6.

Ostale popustljivo, reakcije, pH manji vršine će kao Da bi neka travna iskoristila kao poslužit pašnjaci. površina da neke da travpašnjak, potrebno je ispunjava još a) jezemljište uvjete: ispod da nog prema pokrivača zbijanju; b) jepokriveno otporno z bijenom umjereno da da travni od trava ledinom; c) zemljište kiselo; d) je nije pokrivač sastavljen brzo rastu te da su da koje poslije ispaše, poglavito niske, e) zemljište je ocjedivlažno. to, ali dovoljno Površine će služiti kao biti sunčanim koje pašnjaci trebaju pozicijaizložene zraka. strujanju Pri izboru vrste treba voditi računa o tome pašnjaka pojedine stoke, da budu vrsti i po i po botaničkom sastavu, prilagođeni određenoj položaju može biti nadzorom Na kravama koji potpunopod čovjeka. primjer, velike obrasli sočnim travanajbolje odgovaraju pašnjaci proizvodnosti nalaze blizini štala. Na se takvim ma, krave koji neposrednoj pašnjacima borave dio dana od 7 do a ostalo su u štali. Takvi (npr.

12h), vrijeme pašnjaci drvenom ili žičanom ili žicom mogu s električnom ograditi ogradom pak 40 V »električni Takva (oko strujom napona) koja popularno pastir«. žica s kako bi to nesmepremještajednog drugi p rostora mogla vrijeme tano rasti trava kroz stoka. mjestima kojajeprošla Krave dio dana zdrave i više kojeproborave pašnjaku daju mlijeka. mlada stoka sadržavati napasa Pašnjaci gdje također, moraju, bogat travni bi se trebao od niskih trava. pokrivač, koji pretežno sastojati Položaj treba biti takav da veći dio dana izložen suncu, takvog pašnjaka je strujanju te da Za ostalu stoku dobri i kakvoće. su zraka, jeocjeđen. pašnjaci slabije služe i kao trebale bi dati Livade, koje pašnjaci, tijekom jedan vegetacije će koristiti i 25—30 otkos, koji poslije sijeno (za dana) toga dovoljno raslu će služiti Takve livade imati travni koja travu, ispašu. trebaju pokrivač od klasastih visokih i niskih od te trava, sastavljensmjese mahunjača.

O vrstama bilo trava već govora. navodimo da bisje Stoga neke, Od mo se visokih: francuski livadna vlasupodsjetili. klupčasta oštrica, ljulj, nacrvena, lja, talijanski ljulj; srednje: mačjirepak, vlasulja stoklasa, rosulja i od niskih: livadna i dr. Od mogu bijala vlasnjača, engleski ljulj mahunjača biti hibridna crvena zastupljene: lucerna, djetelina, djetelina (švedska djeteliinkarnatska dr. i na), bijela djetelina, smiljkita, djetelina Kakav će biti tih trava ovisi omjer zemljišta, smjesi, tipu položaju odnosu vode i zraka itd.

U od zemljišta, zemljištu, jednom sljedećih brojebit će takvim i trava svako riječi zemljištima odgovarajućim smjesama od njih. Željko Lukaček, dipl. ing.

U

sastav

u

na

za

osnovu

se

za

s

se

na

—

u

se

o

se u

ma

a

za

ne

ne

se

na

ma

za

muzara-

ma

u

se

se

zove

na

se

za

na

na

su

se

se

za

na-

za

samo

u

o

va

o

u

o

za

87

kod goveda Jednostavna indigestija iska-

koje goveda, probavi poremetnje Indigestija je slabim ili slabom pokretima preživanju, prekinutom slabijem apetitu, zuju kod Uzroci ili zatvoru te indigestije proljevu. omlohavljenja, buragauslijed kisele hrani krava ako se nastanu različiti: prekiselom indigestije goveda kisenastane ili kad silažom pa mliječne previše buragu žitarica, prejedu količihrani krava ako nastane lužnata prevelikim pak indigestija line; ili i sačme kao što pokvarepak nama pogače, uljne hrane, bjelančevinaste stvori te hranom kojeg amonijaka, previše otrovnog buragu gnjilom biU mogu i učiniti ga burag bezopasnim. ureju pretvoriti nije stanju jetra stvore ili tvari otrovne i hranom produkti ti unesene raspadajni buragu do dolazi ketonska omlohavljenja kao histamin, kojih uslijed tijela, hrane, i organa te (maternice, drugih (atonija) buraga mišićja,omlohavljenja glatkog bolesti. razne te vimena) nastaju i mogu i od Predželuci prikapure knjižavca govedasastoje buraga, 200 oko miti velike količine litara, ( kubikažu) zapreminu imaju hrane, jer i slinom vlaži hrana vreća se obična oko 150 litara. kojoj Buragnije crijeva fermentira hrana mikropopupomoću (vrije) nego kojoj miješa, previrnica baki raznovrsne živih brojne Mikropopulaciju,sačinjavaju bića). (sitnih lacije U svai (infuzoriji(kvasnice) praživi klice), gljivice (razne terije i milistotinu nalazi na mililitru kom milijuna n apršnjaka) naljevnjaci). jednog (obujam teško tih sitnih bića ugljikohidraprobavljive razgrađuju koja bakterija, jardi i lako od (škrob te ugljikohidrate probavljive papir) kojejesačinjen (celulozu, i maskiseline masne te propionsku (octenu, hlapljive žitaricama) stvaraju i i svrhe koriste bjelančevine pretvorbu energetske kojupreživači lačnu), konačno i aminokiseline hrane iz masti. razgrađuju bakterije Bjelančevine i Preživači vlastitu iz bjelančevinu. svoju stvaraju bakterije amonijak, čega odnosu korisnom međusobnom živa (simbića) stoje (sitna mikropopulacija i uzima Hranu razgrađuje je, m ikropopulacija preuzima preživač biozi). koju mikroi kad hrana i i hrani fermentira kasnije preživač njome razmnaža, kao i hranu služi ista mu dođu u sirište bjevrijednu probavi je populacija vribi sokovima mogao sa Sam hranu. lančevinastu manje preživač svojim toPrema i ni kao hranu voluminoznu čovjek. životinje druge probaviti, jednu živo tkivo i tvari hrane metabolizam i proizme, (mijena preživača probava i vrsti ovise o brojnosti mikropopulacije. vode) i stvaona i napreduje bolje preživač (živahnija), Štoje vitalnija brojnija unešebude ili da Može i više buragurazvije dogoditi mlijeka ili vrenja) mliječnognjilenja bakterije (patološke mikropopulacija i kod ili govehrane mliječnovrenje kiselog gnjilenje kojaprobavuusmjeri da razna kiselo oboljenja. nastaju kukukrmom voluminoznom hrane se krava Kod muzara (sijenom, koje često se i zimi rano jednostavruzovinom, javlja proljeće slamom,silažom) te dolazi do mlijeka, na proizvodnje smanjenja simplex) (indigestia indigestija i stražvratu dlake i (po opadanja mjestimičnog mršavljenja bezrazložnog nisu krave pozdravstveno da p oremećeno, stanje nije opće nogama), njim takovim bilo. Uzroci ubrzano i i simptomima nemaju jedu preživaju tištene, teškroničnih nedostatka hrane, od vrlo biti trovanja mogu običnog različiti, hranom živa i metalima (mikotokkim pljesnjivom pesticidima, (olovo, drugi), hraniva nedostatak i može (koncenenergetskog posumnjati sinima), kod minerala i vitamina. indigestijednostavne Međutim, bjelančevina, trata), normalne mikropopulacije sadržaju smanjenje brojčano _jeustanovljuje stručni

naziv

se

u

za

u

su

u

se

se

su

se

nom

u

u

u

u

se

se

a

u

u

se

u

u

u

na

u

a

se

za

ne

u

se

se

mesa.

ra

u

na

na

u

a

a

se

se

88

na

u

buraga, fermentacija (vrenja) smanjenje manje krave nastali znakovi su muzare, njivih sastojaka posljedica oboljenja.

Da bi veterinari nosnom pregledao sadržaj buraga, sondom, koju nastave izvuku Kod sadbrizgaljku (Jannet), sadržaj. jednostavne indigestije miriše kiselo ni kisele kod ne niti buraga ržaj bodljikavo (kao indigestije), trulež kod lužnate već slabo aromatičan.

Norbljutavo, (kao indigestije), je malna kiselost do 7,2.

6,2 sadržaja buragajepH Kad zdravih krava normalnom vitalnom se sadržaj buraga (živahstavi bočicu tridesetak usliminuta nom)mikropopulacijom (opodeldok), i od finih čestica jedi sadržaja talog probavljivih raslojavanje nastaje buraga hrane veću izrazitom od crtom kojeimaju specifičnu težinu, sivobijelom tekući od sluzave mutne i (infuzorija), praživa srednji, najveći, sloj tekućine, rahli od sirove vlaknine gornji sloj neprobavljenog biljnog materijala, splet sitnim Kad inaktivna mjehurićima plina (pjena). jemikropopulacija (nedjelottad finih čestica malen i crte od vorna), jetalog probavljenih sivobijele kod svih oni sredinfuzorija, jer probavnih poremetnjiburaguprvi nestaju, od čestisadržaja buragaviše njisloj sloj neprobavljenih jevodenast,gornji obilan bez ili sa malo ca je mjehurića plina.

Kad stavimo zdravih toplu predmetnicu kapsadržaja buraga krava, vidi mnogo dok ih kod krava kopodmikroskopom pokretljivih infuzorija, od malo ili ih ima jeboluju probavnih smetnji uopće može na metilenskom proVeterinar sadržaju buragajednostavnom bom ustanoviti aktivnost odnosno neaktivnost mikropopulacije, odbojavatj. modrila.

U stavi 20 ml njemmetilenskog (staklenu kušalicu) epruvetu svje1 ml vodenom metižegsadržaja buragakoji pomiješa 0,03% otopinom modrila.

Ako aktivna tad lenskog jeburagova mikropopulacija (djelatna) 3 ako aktivnost odbojavanje staje sadržaja minute, mikropoje smanjena 15 minuta i duže. pulacije odbojavanje traje nastale neaktivnosti buLiječenje jednostavne indigestije buraga zbog nastale zimskim lošom volumiragove mikropopulacije, hranjenja uvjetima soka od zdravih krakrmom,obavlja davanjem buragovog uzetog količinama od 1 do 5 litara. sok vadi iz krave va, ili nosnom Buragov sondom.

Neki nom sondu usnu na priključili mužnju. aparat strojnu sok može se dobiti zaklanih krava ali Gdjekad buragov (od klaonici, od zdravih od krava su potjecati krava, koje tovljene koncentratima, jer kod tih krava razmnožile aminolitičke bakterije koje razgrađuju škrob, celulitičke voluminoznom krmivu celulozu. bakterije koje razgrađuju rukama bocu.

U nuždi može zdrase Buragovsadržaj iscijedi plastičnu vim kravama kod uzeti i davati kravi inaktivnu ima preživanja zalogaji koja ali to obično oskudno i sok od zdramikropopulaciju, je nedovoljno.

Buragov krave čuva se.na 39 i ne biti od 9 sati. Trebalo bi Celzija smije stariji pregledati i kiselost soka i eventualno normalizirati do 6,2 ga buragova (na pH 7,2) sodom bikarbonom odnosno ocrtom. sokom Buragovim uglavnom prenašaaktivnu mikro različite minerale i vitamine. populaciju, Za i odlično sredoživljavanje regeneraciju buragove m ikropopulacije stvo i može dati sokom.

Kvasac s sadrži je kvasac, zajedno buragovim vitamina ozračen vina suncu kompleks B,(osim B,»), koji ergosterin prelazi tamin fermente i koenzim i mnoge aminokiseline.

Kvasac D, A, potiče i hrane i probavnefunkcije predželudaca, poboljšava apetitiskorištavanje razgradnju celuloze, bakterijama antagonist mliječnoje djevrenja, i lujelaksativno (naomekšanje balege). kiselog pa

tome

prema

hrane

i

za

hra-

i

a

se

na

a

na

.

sa

u

za

sa

sa

nema

u

a

na

se

nema.

se

se

sa

na-

za

a

u

noznom

se

u

se

us-

su

za

na

a

su

a

mora

ne

se

ne

u

se

u

ve

mo

a

se

u

razne

a

LJ

89 |

Svježi (stočni) (germa) pekarski pivski kvasac, Postoji razmučen količini od 1/2 do 1 i kvasac oko 80 do 90% vode ima kg daje kvasac Suhi kravama desetak litara vode mikropopulacije. regeneraciju vodi. U razmućen količini od 150 do300 10% vode i oko ima grama u daje kvas. domaći nuždi bi mogao upotrijebiti kvasac.

i krmni

se

u

u

za

se

u

se

Premzl, Dragutin

veterinar

Stočna repa

za

—

tla

sva

zadebljan korijen kojegizbijaju repijer ješećernoj hranom. potrebnom biljke čija korjenčići mnogobrojni jeulogaopskrbljivanje oblika. i različite može biti stočne Glavni repe Boja boje korijen izdužen oblik i biti može crvena cilindričan, ružičasta, konačan, bijela, žuta, ovisi o sorti. Za će oblika ili Kakvu će imati ili biti, kakvog boju poluloptast. iznad većim stočne se od šećerne razlike repe repe, korijen dijelom razvija vaditi. će tome ovisi način Ova osobina repa koji jer zemlje. jevažna, listošto stočna tome i od šećerne repa po repe manjibroj razvija Razlikuje od lišća šećerne nabrano Lišće stočne mogu repe. Peteljke repe manjeje kao i crvenkaste i biti korijena. ružičaste, bojaglavnog bijele, žute, sočan stvara i Stočna repa ubraja godini biljke prvoj dvogodišnje bilOva i donosi U i lisnu rozetu. godini sjeme. drugoj cvijet zadebljali korijen oborina. ima dobro Vegetacija jojje dovoljno gdje jka uspijevakrajevima kasne Dosta što treba 180 dana,pa je sijati ranije proljeće. jeotporna Može niske ali mrazeve, jeseni. uspijevatemperaturekasnoj jeosjetljiva tlima. Stočnu svim osim ti repu sijati pjeskovitim jenajbolje gotovo ili neka strnina. nalazila se korjenjače, Poslije djetelina zemlji gdje prije Ako se bolesti štetnika i se mogu se, koje njuprenijeti. preporučuje zbog tla obrada kultura strnih stočna repa zob), ječam, raž, (pšenica, poslije uzgaja To se i korova. ostataka ostavlja stabljike plitkim (10cm)zaoravanjem počinje biizniklih korovskih radi obavi kad do ponovo oranje uništavanja rujna, ljaka. donesu što korovske obaviti Ovo mora biljke sjeme. prije oranje unosi zimu.

Tom Treće zemljustajski prilikom pred oranje obavlja Od mineralnih unose mineralnih gnojiva jesen gnojiva. gnoj dijelom dušika.

Dušična se više fosfora i gnojiva kalija,manje kojaimaju kod i već usjedodaju sjetvomkasnije prihranjivanja uree), (osim ovisi o i Količina zemlje. plodnosti organskogmineralnog, gnojiva, stočne treba i obratno.

Na tlima Zemlju sjetvu plodnim manjegnoja što treba S dobro prorepe potrebno početi ranije pripremom pripremiti. je Pobrazdu. zimsku treba zatvoriti čim to dopusti.

Najprije ljeće, vlagazemlje kako bi struktura mrvičasta da sitna tako sjeme dobije slije toga drlja iz

formira

Slična

mu

veoma a

se

na

o

se

va.

se

u

u

u

na

u

u

na

na

na

na

ne

na

se

no

se

u

se

se

se

na

s

ne

a

ona

sa

se

unose va.

za

u

se

se

što lakše

izniklo.

biljaka, Sjetva obavlja sorti. Dubina Gustoća ovisi treba biti do 25 cm. kad sjetve prorijede, sjetve Ako vlazi sorti i do 4 cm, što ovisi kreće drugom. je krupnoći sjemena, tla, treba kultivirati U toku i obratno. repu vegetacije zemlja vlažnija, sije pliće, mineralnih i radi gnojipokoricezatrpavanja korova, uništavanja razvijanja bolesti i štetnika Protiv obliku dodala va, koja prihrane. prethodno šećerne kao i kod repe. poduzimaju mjere u

se

redove

razmaka

do

50

cm,

a

razmak

između

o

se

o

se

se

su

se

u

i

se

90

tehnološke

blagovremena, stadiju vadi prerano, Ako zrelosti i obzirom gubi korijen prilike. brzo Kasno i trune. smežura opasrepe povećava vađenje vlagu, trapu kvari. da ošteti nost pa Najbolje korijen jepočeti trapu smrzavanjem lišće venuti i duže oko 6% C i kad kad počne vađenje jetemperatura vrijeme kreću Prinosi odmah repa utrapljuje. korijena vađenja Poslije žutjeti. dobiUz će reći oko 1 40.000—70.000 što oko 7—12 po kg jutru. korijen kg po mž, količina Ovisno ostalim količina lisne sorti i i znatna o uvjetima, kreće do 15.000 lista po kg. jednomjutru skinuti Glave kod stočne Lišće vađenja odsijecanjem. jenajbolje prije razliku od šećerne to radi. repe, pe odsijecaju, gdje Berba

biti

treba repe vremenske na

korijena

s

se

i po

se

u

se

se

u

se

se

va

mase.

se

se

re-

se

ne

za

Stočna

kao mase

se

vrlo

međusobno

koji razlikuju tipova što već obliku količini lisne mesa po korijena, boji je spomenuto: korijena, i dr. Od ECKENDORF sorti ECKENDORF ŽUTA, odlikuju CRVENA, ima

repa

mnogo

sorti

i

se

se

MAMLUT

i dr.

BRIGARID

U

prodavaonicama najčešće pod kendorf. žute oblika. Masa od 2/3 Korijen boje, valjkasta joj je gotovo razvija iznad dosta malu količinu lisne žućkaste. zemlje.

Daje Peteljke List velik oko 40.000—50.000 po svijetlozelen. k orijena je Daje kg jedprinos ili 80.000 po hektaru. kg jutro našim

se

može

se

naći

nazivom

sorta

mase.

Ec-

su

—

nom

obliku

prokorijen je koriNa klina. Intenzivno poprečnompresjeku duženogzadebljalog je List koncentrični vide crveni pesabljast, veličine, krugovi. jesrednje jena izvadi 2/3 Lako nervatura se crvena, svijetlocrvena. teljka jerje korijena je ili nešto veći. nad Prinosi slični kao i kod Eckendorfa zemlje. Željko dipl.

Lukaček, ing.

MAMUT

vrlo

raširena

kombinirana

sorta.

Ima

u

crven.

se

a

su

91

Otkup mlijekana područjuopćine Kutina

Dukat

litara

godinemljekara jeotkupila Kudok odnosu 1990. ili 5% općine godinu, je području mlijeka manje 7% ratnom tina otkupa. povećanja razdoblju zabilježila liKutina 2.615.955 Tokom 1991. smo području općine godineotkupili litara.

2.454.000 tara 1990. a godine mlijeka odnosu 1990. tokom I kvaliteta 1991. godimlijeka značajno jebolja Tokom

ratne

1991. u

65.029.316

na

na

u

na

na

u

nu.

mli-

3,76%, 8,00%, prosječno mlječne BST. i sadržalo 1990. m .m.

8,45% 3,64% godine je jeko Prvo prošle tromjesečje godine usporedbi prvimtromjesečjem od 12%. također bilježi porast Kutina čini 4% od mljeukupnogotkupamlijeka Otkupmlijeka općine Tako

količina

se

a

sa

u

ove

kare

BST

kretala

masti

»Dukat«.

sabirnih

i

otkuporganiziramo mjesta području općine rentabilna ćekoličina nisu sabirališta radi malih više malih pa mlijeka koja količina ih ukinuti mlijeka. tendenciju porasta jer pokazuju instalirano 46 rashladnih Na 46 sabirnih uređaja čiji kapacije mjesta od i nekim sabiralištima 40% manje teti iskorišteni svega toga. što čini 5% od 1.083 1991. mlijeka proizvođača Područje jebrojilo godine»Dukat«. proizvođača mljekare ukupnogbroja ili litara iznosila 2.414 po gospodarstvu mlijeka je proizvodnja Godišnja Kutina

Na

na

46

ne

mo

su

ne

a

sa

6,5 litara dnevno.

Od

isporučila

1.687.877

su

dnevno.

od

litara

isporučila manje odnosno litara ili 1.736 litara po domaćinstvu,

gospodarstva, 972

1.083

su

5.000

odnosno

4,7 litara

isporučili gospodarstava spada 6.724 litre po odnosno gospodarstvu. prosječno litara litara 106.128 10—15.000 9 godišspada grupu gospodarstava ili 11.792 po gospodarstvu. njeisporuke prosječno litara odnosno 15—20.000 1 domaćinstvo grupu isporučilo je spada litara 1991.

16.440 godini. li44.176 litara i 20—25.000 2 grupu isporučili spfdaju gospodarstva 96

u

i

5.000—10.000

grup

su

645.592

litre

sa

u

u

u

su

u

tara.

1

gospodarstvo spada

1

isporučilo gospodarstvo je

tara.

tara

37.107

42.135

litara

litara

25—30.000

grupu

gospodarstvo: Garešnica Na općine području 1

đača.

u

i

litara i

isporučenih

25.416

sa

spada grupu

od

više

od

u

spada grupu 225.779 smo otkupili

.

li-

litara.

40.000 litara od 94 proizvo-

sa

u

30—40.000

li-

općine otkupamlijeka području Analizirajući višegodišnje podatke količina da Kutina mlijeka zaključujemo, brojproizvođača smanjuje, količina kravi te da da raste te to po tržnog povećava znači, proizvodnost Kutina i nastaviti da će prošiopćini tendencija “mlijeka.

Očekujemo ostala riti i područja. inž.

A. Dakić, dipl. na

a

se

se

a

se

na

92

ova

na

ras-

Promjena cijenamlijeka Ratom

ili uništeno

republici ptuđeno je našoj ukupno steonih što 25% od 1. 1. 1991. junica jepreko godine. stanja i tržište i snabdia Smanjenoje mlijekaRepublici Hrvatskojotpalo je sada država.

Radi i jevanje susjednih okupiranih područjapadakupovne ći stanovništva 12—15% odnosu 1991. potrošnja pala je godinu.

Otkup također od 14—17% te izbalansirano. s bilježi pad jejedno drugim Nažalost konstatirati da zalihe rastu proizvoda mlječnih što čini velike teškoće Hrvatske. mljekarskoj industriji i prerade plasmanamlječnih proizvoproblemeotkupa, Razmatrajući utvrdile računa ali i vodeći o inflaciji otkupnucijenu mljekare da, HRD od 21. 06. 1992. to masće 9,5 a je godine mlijeka koja primjenjivati litru ili 34,20 HRD m.m.

3,6% mlijeka jedinicu Kako HRD/I i ravničarsko 3,00 premija mlijeko ostajedalje podHRD/I brdsko to će puna 4,00 ručje planinsko mlijeka 3,6% cijena iznositi: u

krava

120.431

i

u

mo-

za

u

moramo

na

nam

novu

su

za

se

sa

za

nu

za

a

za

za

sa

—

m.m.

ravničarsko

područje premije brdsko HRD/I HRD/I. 4,50 38,70 planinsko premije Prema rečenom masti prema mlijekootkupu sadržaju mlječne 1 litre iznosit će kao kupnacijena mlijeka slijedi: —

za

—

za

—

—

uz

a) Ravničarsko %

m.m.

3,2 3,3

34

u

a

Republike osnovna

premija 3,00 3,09

cijena

30,40 31,35

32,30 33,25 34,20 35,15

ukupno 33,40 34,44 35,49

3,28 3,38

36,53

3,47

38,62

3,56 3,66

39,66

3,75

41,75

3,84

42,79

3,94

43,84

30,40 31,35 32,30 33,25 34,20

4,00

34,40

4,13

35,48

3,8

36,10

4,25 4,38 4,50 4,63

36,55

4,75

40,85

3,9

37,05

4,0

38,00 38,95 39,90

4,88 5,00

41,93

5,13

44,08

5,25

45,15

3,6 3,7 3,8 3,9 4,0

4,1 4,2

ot-

Hrvatske

3,19

3,5

Brdsko

područje

37,58 HRD/I

—

za

b)

3,38 HRD/I

uz

36,10

37,05 38,00 38,95 39,90

37,58

40,71

planinsko područje Republike

Hrvatske

3,2

3,3 3,4 3,5

3,6

3,7

41 4,2

35,15

37,63 38,70

39,78

43,00

S. Deneš,

dipl.

inž.

93

Najboljegospodarsko poduzeće u Hrvatskojza 1991.godinu »Vindija«, Varaždin razvojnih planovaVindije poljoprivreda, je jer i suvremeno sirovinmogu vosagrađeni koncipirani oslanjati pogoni sku Naime domicilnog područja.

Vindija sadašnjoj lokaciji je maksimalni domet instalirala pogone dosegla izgrađenosti,proizvodne tvrtkama. ravnu opremu najsuvremeniju evropskim Stručni tim će narednom i stručno Vindije razdoblju energiju znanje što znači otkloniti eventualne neusmjeriti unapređenje proizvodnje, još dostatke ekonomičnosti Posebna koji priječe većoj poslovanja. pažnja p osvetiti će kvaliteti kažu kvaliteta statična Kvaliteti proizvoda jer nije nešto kvaliteta Ako uvijek nedostaje, prilagođavati potrošačima. tržište Hrvatsku već se vrlo Vindije ograničava Republiku ozbiljno tada asortimanu i kvaliteti zaista treba mišlja evropsko tržište, pokloniti i stalno osluškivati tržišta. Tome će punu pažnju zahtjeve pridonijeti, sigurno već sada dobro i ta nedostataka ima marketing služba, organizirana još treba otkloniti i većim i tržišta. koje prilagoditi suptilnijim zahtjevima Veliki zadaci sada vlastite i na sirovinpredstoje osiguranju pouzdane ske osnove.

I tom i U sferi se posluprilazi studiozno, smišljeno. postupno do 2.000.

80 mini-farmi mljekarske prerade godine planirano jeulaganje 25 krava odnosno 2.000 komada vimuzara, seljačkim posjedima prosječno soko muznih Uz stočni fond će biti mliječnih grla. postojeći goveda, mlijekom instaliranih zadovoljene potrebe kapaciteta. ako da koza Nijepretjerano,ustvrdimo,jeVindijaorganizaciji uzgoja zaista zavidne onima mogu postiglaHrvatskoj rezultate, koji mjeriti To da kozarstva do Europi. jerazlogom jeplanomrazvoja kraja s toljeća predviđen koza 5 tisuća količina varaždinskoj uzgoj Ukupna kvalitetnog regiji. i solidna su osnova sira kravljeg kozjeg mlijeka proizvodnju plemenitim i novo Musli. plijesnima usvojenog proizvoda međutim Vindija preraslaprehrambenu je industriju, kojoj potrebi kao osnova drugesirovine, širokog proizvodnog Značajno programa. zauzima zdrave i te voćnih proizvodnja mjesto hrane, napitakadeserata, kova. i voćarske Stogaje planovima Vindije predviđenrazvoj proizvodnje, što kod znatan interes Konkretno, jabuka prvenstveno seljaka. postoji zasaditi stabala 25.000 dogledno planira cilj vrijeme jabuka, krajnji je stabala. Plan bio-sokova bazi i 100.000 predviđaproizvodnju povrća(cikle, mrkve i celera, drugog). domaćinstvima velikim sa Proizvodnja koja jepredviđena seljačkim interesom Međutim u ovako programe Vindije. koncipiranu proizvodprate velika Ona nabavku ulaganja. podrazumijevaju njupotrebna stoke odnosno krava već i modernih i i koza, ulaganjaizgradnju stajskih mehanii drugih pratećih objekata.

Podrazumijevaju potrebnu investiranje dakle domauređenje zemljišnih seljačkih površina, sveukupni zaciju, razvoj Okosnica

svih

selo

ne

osnovu

i

no-

se

van

na

na

a

u

u

na

se

norma.

—

se

ne

mora

se

na

raz-

na

no

se

u

na

sa

u

u

se

u

na

za

sa

u

su

ne

so-

u

za

u

se

a

na

na

su

ne

ras-

samo

ne

u

u

ćinstava.

Takav

seljačkih gazdinstava razvoj je jemoguće svih to osim i ulaganje zainteresiranih, Vindijeseljaciproovakve i država naći interesa i a naravno programe izvođači, koja sredstava da ih podpomogne.

25% inVindija planira godišnje ulagatirazvoj govedarstva vrijednosti što iznosi odnosno kroz narednih 10 2,5 milijuna vesticijegodišnje DM, godiDM. Ovo 25 sredstva na a milijuna njihovo značajna osiguranje stabilnost podrazumijeva privređivanja Vindije. naravno

nužan

uz

a

za

94

veoma

su

To

—

mora

u

su

i neminovan.

Pored

i usko

poulaganjarazvoj govedarstva Vindija planira poslovno Neretve. agruma području vezivanjeproizvođačima Planovi ambiciozni, realizacija neizbježnapostizanje postavljeKada onda si takav stručni i rukovodni tim nog cilja. cilj Vindije postavi treba Interesi sumnjati realizaciju. proizvođača seljaka istovjetni nadamo da će što Vindijinim podršku, značajnu programima predstavlja sudionik odnosno i teret institucineizbježan država, svoj ponijeti mjesne je. im zaželimo i ovih Čestitajući postignutom »Vindiji«realizacijiprograma puno uspjeha. u

sa

na

su

a

za

ne

u

su

—

a

sa

se

—

na

u

Uredništvo

Hiperaktivnadjecai lijekovi State

New

Yorku

testirali

proUniversity uspješno ili dozu da i gram kojemujecilj ponašanjakoji jezamišljen smanji promjena da čak (preaktivnoj) djeci. lijekove koji dajuhiperkinetičkoj zamijeni običto vodi Prema Danielu lijekovi, O'Leary, koji istraživanje, koncentrirati tako da paždjeci psihostimulansi, djeluju pomažunemornoj često dr. poO'Lear, djeca, objašnjava lijekovi kojeprimaju Međutim, nju. i i gubitak efekte,nuspojava lijekova (uključujući kazuju dugotrajne apetita Budunavečer. naročito čine te nesanicu) lijekove neprikladnimupotrebu, normalan smatra i ometati ći da ti istovremeno rast, dr. O'Lear mogu lijekovi da i efikasnu alternativu. važno jednusigurnu pronaći je odabrali devetero i Tako prekomjerno stručnjaci njegovi školi. Uz punu aktivne od 8 do 11 suradnju djece (starost godina) osnovnoj oni program ponašanjem. roditelja, djecomsproveli specijalni terapije nislužila kao kontrolna. od dijete Nijedno Grupa preaktivne djece je lijekovevrijeme devetotjednog pokusa. jeprimalo Svako zapomodifikacija ponašanja, dijetegrupi,kojoj provodila nekoliko odškolski dan tako da bi da će dan činjalo suglasilo taj postići je matematičkih ređenih deset problema, pročitati ciljeva,primjer: riješiti učenikom ili iz stranice dvije nekogknjiževnog dijela zajedno jošjednim »Nastavnik kaže: raditi Dr. O'Lear razreda nekom naučnom projektu. je kako bi modificirati često morao preambiciozne ciljeve, povećao djetetove dana bi nastavnik pronapore pohvalio djeteta, mogućnost uspjeha«.

Svakog ih i slao bi tada Roditelji nagradivaroditeljima napretku. izvještaj cjenjivao li gledadjecu uspjeh prethodno »nagradama« (produženo dogovorenim bio izili odlazak krevet kasniji itd).

Kažnjavanjeneuspjeh je njetelevizije ričito zabranjeno.

Nakon devet tjedana djeca grupi promjenuponašanja pokazala i odnosu nemire, značajno drugih besciljne pažnje smanjene ometanja kontrolnu bila testirana.

Osim i nastavgrupu kojanije olakšanja roditeljima i sebi samima: nicima, djeca postigla su, bolje mišljenje osjećaje mnogi i što razred što nečemu zadovoljstvojenjihov osjetili uspio prviput životu, oni sami tome pridonijeli. kad uđu zrelu Da li će tehnike i kroz čitavo djetinjstvo uspjeti dob ili da sada već sada to izgleda neće, Međutim, nije poznato. tode barem toliko kao i kontroverzni efikasne, koji djeluju psihu, lijekovi štetne. istovremeno neusporedivo manje Vaš liječnik Istraživači

sa

u

su

se

a

ovo

su

no

ne

a

za

su

nasumce

on

u

su

s

osmero

za

u

se

u

se

na

s

na

o

za

sa

u

za

u

su

za

u

na

o

su

u

u

:

su

ove

za

nove

u

su

na

ove

me-

a

su

95

NAGRADNA »Stari

IGRA recepti

način«

čitatelji »Mljekarskog lista«,

Poštovani

u

NAGRADNE

III. KOLO

otvaramo

na

nov IGRE

broju

ovom

RECEPTI

»STARI

NAČIN:«, StoII. KOLO otvoreno.

Vas da je jošuvijek Podsjećamo do 15.

II. KOLA Vaše temu ga očekujemo recepte i nakon će biti nagrada objava izvlačenje čega srpnja, NOV

NA

sve

na

II. KOLA.

rezultata

Za

III. KOLO

na

temu:

1.

»Stari

nagradneigre:

i kolači

jela

2, kolači

s

recepti na

način«

nov

šaljite recepte nam

sirom

sa

i

voćem

od

prerađevinama

voća

uvjete: slijedeće zadovoljavati Recepti od ili neki obavezan 1. da (sir, vrhnje, proizvoda mlječnih mlijeko sastojak je maslac) iz od programa: barem 2. da proizvodnog »Podravkinog« sastojaka jedan je bi trebali

UPUTE:

k

.

—

Šlag Šlagpjena kvasac instant DiDžem, go Marmelada, kreme

—

—

S

Vegetom

kalorični

Nisko

—

džem,

Pekmez.

bolje jede se

VEGETA

Izdavački Tomo

Kolak,

Uređivački

Dakić,

savjet:

Ankica

inž., Miro

Mesarić,

odbor:

Glavni

i odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

dipl. inž.

mr.

Milan

Devčić,

96

Hadžiosmanović,

dr. Ivan

Sunajko, dipl. inž., mr. Ivan Pehal, dipl.inž., Biserka dipl. inž., Slavko Stjepan Brlek, dipl. inž., Franjo Lončarić, dipl.inž., Željko Ljubić, dipl.vet. urednik: Stjepan Deneš, dipl. inž.

Vera

Volarić, dipl. inž.

Udruženje

mljekarskih

radnika

Republike

Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420 za privredne organizacije i ustanove pretplata Mjesečna 40.000 Tiraž: primjeraka mjesečno Grafička škola u Zagrebu Tisak:

Uprava

dr. Mirza

Hrvatske

i uredništvo:

kao

i za

proizvođače

iznosi

353 HRD

Jakopović,

Šegota