Suvremena nastamba za krave muzare
Procjenamoguće stočarskeproizvodnje u ratom opustošenoj RepubliciHrvatskojza tržišnidio proizvodnjeu gospodarskoj 1992.godini
Prema popisustanovništva, imovine i drugihdobara u RepubliciHrvatskoj sa 01 01 1991 godineutvrdili smo stanjesvih vrsta i kategorijastoke. U ovom elaboratu obuhvaćamo i obrađujemomogućugovedarskuproizvodnju (procjenjujemo) za tržišni dio proizvodnje.
Na osnovi izvornih dokumenata Zavoda za statistiku RepublikeHrvatske utvrđeno jeproizvodnostado (ubrojukomada ili grla) u govedarstvu po općinama, u društvenom i privatnomvlasništvu, te ukupno.Ukupnibrojgrla matičnogodnosno proizvodnogstada krava i steonih junicanalazi se u tabelama To jepopisnostanje 01 01 1991 godine. No situacija se znatno izmijenila pojavombezočnograta u RepubliciHrvatskoj. Nisu stradali samo ljudi u ratu (jošuvijekstradavaju i ginu),stradale su i životinje, uništen jei opljačkan veliki brojstoke,naročito u Slavoniji i Baranji,Lici,Baniji iKordunu, pa i ono malo što jebilo u Dalmaciji(Drniš).Naravno da jeosnovni zadatak bio, da se procjenikoliko jestočnogfonda uništeno u RepubliciHrvatskoj,posebnokoliko jeuništeno i otuđeno matičnog,odnosno proizvodnogstada krava i steonih junica po općinamaukupno(Tabela1).
Vidljivo jeda su ratom pogođene44 općine u RepubliciHrvatskoj.
Krava i steonih junicabilo je01 01 1991 godine u RepubliciHrvatskoj 473.141 komad u oba sektora. U 44 općineratom zahvaćenih bilo je260 640 grlaili 55,10% od ukupnogbroja.Uništeno i otuđeno je120.431 grloili 25,45% od ukupnogbrojastada u govedarstvu. U 44 općineod početnogbrojastanja (prijerata)uništeno jei otuđeno 46,20%matičnogstada goveda(Tabela2).
Dakle, u 44 općine u RepubliciHrvatskojuništeno je120 431 grlokrava i steonih junicaili 25,45% na nivou Republike, a 46,20% u spomenute 44 općine.
Tabela 1 Pregled stanja krava i steonih junica 01 01 1991 godine sa pregledom uništenog dijela i onoga što je ostalo kao baza za proizvodnju u 1992 godini u naredne 44 općine:
Beli Manastir, Benkovac, DonjiLapac, Biogradn/m, Daruvar, Drniš, Dubrovnik, DugaResa, Dvor, Đakovo, Garešnica, Glina, Gospić, Gračac, Grubišno Polje,Jastrebarsko, Karlovac, Knin, Kostajnica, Kutina, Nova Gradiška, Novska, Obrovac, Ogulin,Orahovica, Osijek,Otočac, Ozalj, Pakrac, Petrinja, Podravska Slatina, Požega, Sinj,Sisak, Slunj,Šibenik,Titova Korenica, Valpovo, Vinkovci, Virovitica, Vrginmost, Vukovar, Zadar, Zagreb
Krave i steone junice
Broj
Stanje 01 01 1991. godine Uništeno Ostaje za .“stanovnika
Zbirni rezultati analize pokazujuslijedećepokazatelje:
Krave i steone junice stanje 01 01 1991
Uništeno otuđeno ukupnodo 25. 01 1992 godine ukupnouništeno 120 431 komada postotak 46,25 % ostaje za proizvodnju 140 209 komada
Na području 44 navedene općine1. 01 1991 godineživjelo je1,823 063 stanovnika RepublikeHrvatske.
Nakon kompleksneanalize osnovnog i proizvodnogstada krava i steonih junica,razmišljanje nas vodi u pravcu utvrđivanjastanjaosnovnih proiz- vodnih stada u govedarstvuprijerata u RepubliciHrvatskoj, a posebnoutvrđivanjebrojakrava i steonih junicanakon razornog rata (tabela2).
Proizlazi,dakle, da jeosnova za obnovu i razvojkao i tekuću proizvod- nju u govedarstvu RH preostalo 352 710 komada krava i stevnih junica,odnosno 74,55% od ukupnogbrojagrlaprijerata Relativno solidna osnova nakon tako razornog rata u RepubliciHrvatskoj, ali izvanredni naporinisu isključe- ni
Tabela 2 Krave i steone
Procjenaočekivane proizvodnje tovne teladi i junadi u 1992 godinipredstavljadonjukritičnu granicuproizvodnje.
Jedinstveni zaključak u procjeniproizvodnjejunadi u 1992 godinineminovno navodi na manjakjunećegmesa na našem tržištu
Treba brzo tražiti nova rješenja u krizi!
Dokaz ovojtvrdnji: U Poslovnojzajednici za stočarstvo registrirano jeda jeprosječno iz deset godina(1981— 1990) isporučeno 312 000 komada tovne junadi Ovogodišnjaprocjena od 191 000 junadipredstavlja61,22% od desetgodišnjegprosjeka,38,78%manje.
Prema analizi podataka(Tabela3)procjenjenajeproizvodnjateladi ijunadi u 1992 godini u oba sektora,tj.privatnom i tzv. društvenom sektoru, i to na osnovu brojakrava i steonih junica u oba sektora To ješto se tiče same proizvodnjeprijesvega teladi,othrane teladi i prve faze tova, pa proizlazi na osnovu brojakrava i steonih junica, da društveni sektor tovi neznatan broj junadi. U praksinijetako. Iskustvo, a i podacigovore, da se prva faza tova odvijaprvenstveno u privatnimtovilištima (90%), a u društvenom sektoru manje (10%).Međutim,druga,završna faza tova do sada odvijala se uglavnomu društvenom sektoru (74%), a manjidio u privatnomsektoru (26%). Ovo potvrđujupodaci u organizaciji tova govedapriPoslovnojzajednici za stočarstvo u Zagrebukroz posljednjih deset godina,otkako ona to sustavo prati.
Lj.Vreš,dipl.ing.
Ishodištaza određivanjei prosuđivanjezoohigijenskihuvjeta kod gradnjestaja
Osjećajugodnosti,zdravlje i krepkostčovjeka i životinje u velikoj su mjerizavisni o okolini u kojojborave
Higijenskanačela,etološke i ekološke spoznajestavljaju u prviplanzoohigijenskeuvjeteprismještaju,uzgoju i iskorištavanjuživotinja.
Nejednakomjernaraspoređenoststočarskih farmi obzirom na geografsko-klimatska područja,poljoprivrednošumska zemljišta i gustoćunaselja, stavila jestočare,planerestaja, u zasebni,društveno ovisni i odgovornipoložaj.
Erozija i opustošenjeokoline,kojeprouzrokuječovjek, te poremećena biološka ravnoteža,zahtijevajurješenjakojamorajubiti u skladu sa zoohigijenskimnormama i zakonodavstvom
Prirodnu okolinu domaćih životinjazamijenile su nastambe u kojima prebivaju veći dio svog života. Gradnjanastambi za produktivneživotinje većinom jekoncipirana sa stanovišta radnih i proizvodnihefekata,kojinajčešće ne vode računa s potrebamaživotinja,uglavnom o ekonomici i profitu.
Kod gradnjenastambi premalovodimo računa o potrebamapojedinih životinjskih vrsta obzirom na njihovoporijeklo i prirodnebiotope.
Preci domaćih svinjaživjeli su u šumi,goveda u savani i stepi,konji i ovce u stepi, pa i u pustinji.Šestdo deset tisućna prilagodbajesrazmjernokratko razdobljeprema milijunimagodinapostojanja vrsta Stogamoramo još uvijekvoditi računa o izvornim potrebamadomaćih životinja da žive u prirodnojokolini
Već sam izbor lokacijeutječe na osobine nastambe,značajne za zdravlje i ugodnoosjećanježivotinja.Tijesanprostor u udubljenju ili među objektima u dvorištu i u naselju ima takove mikroklimatske odnose kojiisključuju bilo kakovu ispravnoplaniranufunkcijustaje.
Lokacijuodređujemovodeći računa o stranama svijeta,osunčenosti, vjetrovima, o nagibuterena, o opskrbivodom i energijom,pristupnimputovima te mogućnostimanastanka i sprečavanjazagađivanjaokoline
Svrsishodnost stajejeslijedećičimbenik o kojemmoramo voditi računa priplaniranju,budući da nijesvejedno da li planiramostaje za rasplodnustoku ili mlade životinje, ili za muzne, tovne ili radne životinje.
Osnova planiranjastajamora biti i jasnopostavljenaorganizacijapogona iz kojeproizlazi način i veličina i tehnološko-tehničko rješenjestajske opreme
Tehnička opremljenost i međusobni rasporedstaja,skladišta i pomoć- nih prostora u znatnojmjeriutječu na funkcionalnost objekta i produktivnost rada.
Nagibterena možemo koristiti za lakši transportkrme,stelje i gnoja odozgoprema dolje.
Transportniputevikrme,stelje,gnoja i stajskemehanizacije ne smiju se križati u istojrazini, a pregonske i prohodnepovršine za stoku ne smijuzavršavati u »slijepimulicama«.
Zaštitna funkcijastajepredvremenskim utjecajima mora se odraziti u pravilnoodređenom prostoru(površina i kubatura) za životinje, i točnim dimenzioniranjemčinilaca kojiutječu na stajskuklimu Tu spadaju i osvjetljenje(prirodno ili umjetno)toplinskabilanca i regulacijatemperature,volumen, relativna vlaga i kontrola svih odstranjenja u okolinu Životinjama u stajimoramo dati dovoljnoprostora za kretanje,stajanje, ležanje i uzimanjehrane.
Pravilan izbor građevinskog i izolacijskogmaterijala,količina i kvaliteta nastira, i gustoćanaseljenosti stoke osiguravajudobru toplinskuizolaciju staje, a funkcionalna i prostornodimenzionirana ventilacijaomogućujezdravu klimu u staji.
Pojedinosti i tehničke podlogemogu se naći u literaturi Za ilustraciju dajemosamo nekoliko osnovnih podataka.
Pri planiranju i gradnjistajamoramo voditi računa o zakonodavstvu i propisima s područjagrađevinarstva,protupožarnezaštite,sigurnosti priradu i zaštiti okoline
Posljednjihgodinasve više dolazi do izražaja i zakonodavstvo o zaštiti životinja.Mnoge su zemlje s naprednimstočarstvom već prihvatile ili pripre- maju zakone o uzgojudomaćih životinja u za životinjepovoljnijimuvjetima Spoznaje da su životinje,kojese boljeosjećaju,zdravije i produktivnije nego životinjekojesu izložene socijalnim i fizičkim stresovima,dovela su do promjeneodnosa uzgajivača i planera, te do novih kriterija i normi za smješ- tajživotinja. Javno mijenje u razvijenijimzemljama, pa i kod nas, podutjecajem raznih »akcija za zaštitu životinja«,postaje sve osjetljivije prema načinu uzgoja i smještajaživotinja.Propisiprijesvega zabranjujuokrutnost prema životinjama, a neki od njihdatirajujošiz prethodnihstoljeća.Novijipropisi i odredbe dajuuglavnomuputeuzgajivačima kako da stvore što boljeuvjete za dobar smještajživotinja.
Preporuke i propisi o osjećajuugodnosti kod životinjagotovo u svim zemljamazahtijevaju da se svakodnevno nadziru životinjezbogotkrivanja bolesti i ozljeda,životinje ne smijutrpjeti žeđ ni glad,morajuimati potreban konfor i sklonište, ne smije ih se plašiti imorajuimati sve mogućnosti za ispu- njavanjesvojihpotreba.(Zakon o zaštiti životinja, Sav Rep.Njemačka,1972 , Švedska1982, Francuska 1983.).
Pravilnici kao podzakonskiakti podrobnijeodređujuzaštitu životinja u intenzivnim uzgojima,stajskimuzgojimaitd.
Klimatski faktori u staji
Prirodno osvjetljenje:Ukupnasvjetlapovršinaprozora najmanje1/20 do 1/15 površinepoda.
Umjetnoosvjetljenje: 40 100 Lux-a
Izdvajanjetopline,
pare i CO,
Najvišekoncentracijeplinova u stajskomzraku
Maksimalna koncentracija CO, 3,5 vol %
Maksimalna koncentracijaNH,; 0,1 vol %
Maksimalna koncentracija H,S 0,02 vol %
Maks. brojprašnihčestica: 1500/cm?* u zoni disanjaživotinja
Maks. brojmikroorganizama:5000/m? (30cm iznad poda)
Maks broj u zoni disanja, 30 cm ispodstropa
Relativna vlagazraka: 60 80%
Maks brzina kretanjazraka: 0,5 0,8 m/s
govedarazličitihkategorija
E. Valinger,dipl. inž
Monodijeta sa kukuruznom silažomkod krava
Siliranjejepostupakkojimse stočna zelena hrana konzervira kiseljenjempomoćubakterijamliječnokiselog vrenja,koješećerne tvari u biljkama razgrađuju na mliječnukiselinu,kojaštiti hranu od kvarenja.Kvalitetna silaža ima kiselost pH 3,9 do 4,2 (pHjebroj za mjerenjekiselosti i lužnatosti). Silaža može biti prekisela, (usilaži nastajemnogo mliječnekiseline, pa jetada pH manjiod 3,5; (npr.pH 2, čitaj:peHA 2) i slabo kisela (tadima više od pH 5; takova jesilaža sumnjiva). Kad je u silaži pH 6, tad jepokvarena i tu se u silaži nije razvilo dovoljnomliječnekiseline pa bjelančevine iz silaže gnjiju.Hranjenje takvom silažom izaziva probavnesmetnje.
Prekisela silaža zakiseli sadržajbubrega, a kiseline draže sluznice buraga isirišta i nastajekisela indigestija. To jeprobavnaporemetnjakojase iskazujeslabim apetitom,proljevom,slabijommliječnosti i mlijekomkojepostaje manjemasno; redovite su i poremetnje u plodnosti.Mliječnakiselina jeotrovna za zametak,krave se preganjaju i nastajejalovost.
Ako jesilaža pripremljena od grubekukuruzovine (kojaima u sebi mnogo lignina,drvenaste tvari), tada jesilaža slabo hranjiva i oskudijevabjelan- čevinama i ugljikohidratima(škrobnatim i šećernim travama). Kod hranjenja takvom grubom silažom mikropopulacija(sitnaživa bića bakterije,gljivice, praživi), se u buragusmanji i usporiprobavu(mikropopulacijaprobavlja i razgrađujehranjivetvari u buragu), te nastajeantonija(omlohavljenje) buraga, a uslijedtogapretrpavanjeburagazaostalom hranom sa povremenim nadimima, a često i začepomknjižavaca.Liječanje se sastoji u ukrućivanju .svakehrane (24sata)nakon čegatreba dati malo dobrogsijena i sluzi lanenog sjemena.Mikropopulaciju treba obnoviti svježimkvascem i buragovim sokom od zdravoggovečeta.
Kukuruzna silaža jeenergetskokrmivo (bogatoenergijom).Energija se mjerihranidbenim jedinicama(hj.).Jedna hranidbena jedinicaodgovarahranidbenojenergetskojvrijednostijednogkilogramazobi, a to jeistovrijedno kao 2 kg srednjegsijena ili 3 kg kukuruzne silaže. Hranidbena vrijednost kukuruzne silaže ovisi o stadijurazvojakukuruzne biljke kad jeobavljenosilira-
nje.Ako jekukuruzna silaža pripremljena za vrijemecvatnje, tad 1 kilogram ima 0,15 hj., za vrijememliječnezriobe 0,22 hj., za vrijemepočetkavoštane St kad se obično kukuruzna biljkasilira, 0,3 h.j. a za vrijemekasne zriobe 0,35 hjj.
Kad se kukuruznojsilaži oduzme voda (sušenjem na 105%C),ostane suha tvar (s.t). Mlada kukuruzna biljka ima manje, a zrela biljka za voštane zriobe više suhe tvari Dobra kukuruzna silaža ima do 35% suhe tvari; preko35% su suhe silaže,ispod30% vlažne, a ispod25% vodenaste silaže. Vodenaste silaže ne odgovaraju u dijetetskompogledu. Iz tijelaživotinja s vodom izilazi i natrij (oznaka:Na)kojijesastavni dio stočne ili kuhinjskesoli Uslijedtoganastaju proljevikojiisušujutijelo(dehidracijaorganizma), koža postajesuha i neelastična,životinjeomršave nakon nekoliko mjeseci i opadamliječnost. Takve su životinjeneplodne.Vlažna silaža obično ima i veću količinu maslačne kiseline, kojajeodvratnogužeglog
i izaziva bolest ketozu. Takve krave daju manjemlijeka,kojejei manje
Tabela 1 Koncentracija/gustoćahranidbenih tvari u kukuruznojsilaži
sadržaj
st dnevno dobiveno
Prema Tablici 1. vidimo da konzumacijasilaže ovisi o njenojvlažnosti: što jesilaža vodenija(samo20% s.t.), krava može pojesti veću količinu silaže (52kg),ali primimalo suhe tvari (samo10,5 kg s.t.,odnosno 1,75 kg st. na 100 kg tjelesnetežine). Kad jesilaža suhlja(sa35% s.t.), krava pojedemanjesilaže (sam42 kg),ali s tom količinom primiviše suhe tvari (14,7kg s.t.,odnosno 2,45 kg st na 100 kg težine).Prednjekoličine odnose se na kravu tešku 600 kg.
U kukuruznojsilaži ima razmjernomalo surove vlaknine (5,5 do 8,5%,ili u suhojtvari 16 do 24%).Surova vlaknina sastoji se od oko 80% celuloze, 10% lignina(drvenastetvari kojajeneprobavljiva) i 10% probavljivogpektina. Kod hranjenjakukuruznom silažom bez sijena, a pogotovoako se dajejoš i kukuruz kojitakođer nema dosta surove vlaknine, može u obroku nastati manjak surove vlaknine U svakom obroku treba biti najmanje18% surove vlaknine (tj.teško probavljivogugljenoghidrata), da bi buragbio podražen na rad. Surova vlaknina podražujeburagna kontrakcije(stezanje), a ako nema dosta surove vlaknine,nastajeslabijepreživanje i buragomlohavi Tad u buragu propadnecelulolitička mikropopulacija(onakojarazgrađujecelulozu) i razvije se amilolitička i saharolitička mikropopulacija(kojarazgrađuješkrob i šećere),pričemu se u buragustvara previšemliječnekiseline i nastajekisela indigestija(poremetnja u probavi),popraćenaslabim apetitom,lizavošću, proljevom i padom masnoće mlijeka.Mliječnakiselina ne samo da draži sluz-
Kako stanice u tijeluzivotinjaneprestanoizumiru, to jepotrebno da životinjesvakodnevno primeodređenu količinu bjelančevina za izgradnju stanica i lučenjemlijeka.Bjelančevine ne stvarajuspremišta u tijelu kao mast, zato se moraju u obroku dati svakodnevno Nadalje, u buraguživi mikropo- pulacija,kojaza rast i razmnožavanjepotrebujenajmanje 5% bjelančevina u hrani u suhojtvari (bezvode u hrani),inače bakterije,gljivice i praživipropadaju, a onda nema ni probavesurove vlaknine Nažalost,kukuruzna silaža je vrlo siromašna bjelančevinama s obzirom na svojuvisoku energetskuvrijed- nost (tj.h.j.).Kukuruzna silaža ima 2,24%bjelančevina. Iz jednogkilograma kukuruzne silaže krava može po energetskojvrijednostiproizvesti 0,68 lit mlijeka, a po bjelančevinastojvrijednosti samo 0,28 litara ilidva i polputamanje. Prema tome,monodijeta sa kukuruznom silažom nijeopravdanazbogmanjkabjelančevine.Kukuruzna silaža mora se kombinirati s prirodnimhranjivima bogatimbjelančevinama kao što jenpr. boljelivadno sijeno,sijenolucerne, djeteline iliuljenesačme ili se paku hranu mora dodati urea ili»benural«. Kod manjkabjelančevina u obroku mikropopulacijabubregapropada,životinje mršave,mliječnost se smanjuje, kao i plodnost.Smanjuje se i otpornost životinjaprema zaraznim i nametničkim bolestima (osobitometiljavosti), nastajuupalematernice,vimena,zglobova i oboljenjepapaka.
Uz silažu se dajesijeno(najmanje 2 do 4 kg) i bjelančevinastikoncentrati za povećavanjemliječnosti; na primjer:
1 kukuruz,prekrupa88%;sunc sačma 10%;sol 0,5%,vapnenac 0,5%;koštano bračno 1%;VaM 0,5%(vitaminskomineralna smjesa);
2 Kukuruz prekrupa57%;pšenič.posije10%;sunč sačma 30%;sol košt brašno, vapnenac i VaM
Umjestoprirodnihbjelančevinakravama se može davati ureja(po20 do 30 grama na 100 kg tjelesnetežine) ili »benural« (200— 600 grama po kravi dnevno). Na te preparatekrave se trebaju 2 tjednaprivikavati, jerbi kod naglogdavanjamoglodoći do otrovanjaamonijakom.
PREOBILJE kukuruzne silaže (30 i više kg),naročito ako jekisela, bez davanjasijena, može izazvati kod krava kiselu indigestiju i to klinički vidno ili skriveno (subklinički).Uslijedtoganastajuveliki gospodarskigubici smanjenjemliječnosti,poremetnje u plodnosti i porođajnekomplikacije kao ketoza, porođajnepareze, upalezglobova,mastitis i drugo.
Sadržajvitamina u kukuruznojsilaži nijezadovoljavajući:nedostaje karotina, iz čegaživotinje u crijevima i jetristvarajuvitamin A,a vitamina D u silaži uopćenema Od karotina maslac i mlijekoimajužutu boju.Jedan dio karotina pretvara se u vitamin A,a drugi se uskladišti u masnom tkivu Kukuruzna silaža ima od 0 do 15 miligramakarotina u jednomkilogramu.Krave trebaju na dan 75 do 175 mg karotina, a za dobru plodnost i 200 do 300 mg. Da to postignu,trebale bi dnevno pojesti 33 do 44 kilogramasilaže Ljeti se krave opskrbljujukarotinom već sa nekoliko kilogramazelene krme,ali zimi jeopskrba nepovoljnija. Izvor karotina jesjenaža kvalitetno sijeno,osobito od leguminoza,mrkve i repe, a ima ga i u brašnu od jelovihiglica.Postoji i preparatkarotina »rovimix« (kodnas ga nema).Manjakkarotina kod krava izaziva avitaminozu A;takve krave mršave,slabijedoje,slabo su plodne i rađaju kržljavutelad, a kako im jesmanjenaotpornostprema zaraznim i nametničkim bolestima,češćepobolijevaju.
Vitamina D nema u zelenim krmivima ni u silažama Krave se snabdije- vajuvitaminom D kretanjem na suncu ili zimi u ispustu.Steroli u koži sunče-
vim zrakama pretvaraju se u vitamin D. Potrebe za vitaminom D ovise o prometu minerala kalcija i fosfora Vitamin D omogućujemaksimalno korištenje kalcija i fosfora iz hranjiva, iako jetu odnos Ca i P nepovoljan(preširok). Vitamin D održava ravnotežu između Ca i P u tijelu.Nedostatak vitamina D remeti okoštavanjekostiju.Ljeti se vitamin D uskladišti u jetrima i zalihe su katkad dostatne za zimski periodkod niske mliječnosti. Za visoku mliječnostvalja osiguratidodatne količine vitamina D,bilo davanjemlijekaputemhrane ili injekcijom.Naročito ga se mora davati kravama koje se hrane u stajizelenom krmom ili silažom
Sadržajminerala u kukuruznojsilaži jemanjkav, te nema dovoljno natrija(Na),kalcija(Ca),fosfora (P),zatim mikroelemenata bakra,cinka,mangana i joda.Još manjeće biti tih minerala ako jetlo degradirano(osiromašeno) erozijom(razornimdjelovanjem) vode i vjetra, kao i antropogenom(počovjeku uništeno)erozijom.Nedostatak natrija(sastojakasoli)dovodi do slabijeg iskorištavanjabjelančevina i energetskihtvari; uslijedtogado smanjenjaapetita, promijenjenogapetita krave ližu zidove i mokraću. Nakon nekoliko mjesecimanjkanatrijaživotinjeomršave,koža im postajegrupa, neelastična, mliječnost se smanji i nastajeizrazita neplodnost.Takvim kravama treba davati stočnu sol (dnevno 5 grama na svakih 100 kgtjelesnetežine i jošpo 2 grama za svaku izdojenulitru mlijeka).
Kalcija(Ca) i fosfora (P)nema dovoljno u nekim zemljištima, pa i biljke oskudijevaju tim elementima Minerali Ca i P dajučvrstinu kostima, a sastavni su dio tkiva i sokova Za vrijemesuša vrlo jemalo P u biljkama. Ako jetlo kiselo, tad fosfor s mikroelementima stvara teško topiveili netopivespojeve i biljke ga ne mogu upotrijebiti; zato se svake četvrte godinezemljištavapne Kosti su i skladište P i Ca i prema potrebipodmirujukrv, a potrebni su i za mliječnost. Za uzdržavne potrebe(Upo)potrebnojena svakih 100 kg tjelesne težine 5 grama Ca i 2,5 grama P Nadalje, za proizvodnjusvake litre mlijeka
4% masnoće treba još3,2 grama kalcija i 1,7 grama fosfora Ukoliko minerala nema u obroku,uzima se iz kostiju.Računa se da mineralni sastav kukuruzne silaže zadovoljavanisku mliječnost, dok za visoku mliječnosttreba dodavati mineralnovitaminske dodatke Kod manjkaminerala Ca i Pu hrani nastajuzdravstvene poremetnje, slab apetit,lizavost ili omekšanjekosti,slabija mliječnost i loša plodnost.Krmiva bogataCa i P su: bogatapaša,zelena i suha lucerna i odlično sijeno. U 1 kg kukuruzne silaže ima 1,49 grama kalcija i 0,65 grama fosfora.
Obrok za krave za 10 litara mlijeka:
1 kukuruz, silaža 20 kg;livadno sijeno 7 kg;180 grama ureje,stočna sol; Obrok za 20 litara mlijeka:
2. kukuruz,silaža 20 kg;sijenolucerne 7 kg;kukuruz 2,6 kg;pšeničneposije 1 kg i stočna sol 50 grama.
Stručnjaci za prehranukrava (Trimberger i sur 1972)ustanovili su da jednogodišnjamonodijetakukuruznom silažom nema većih posljedica, a duljehranjenjeizaziva oboljenja i uginućazbogmanjkabjelančevina,minerala i vitamina.
Monodijetakukuruznom silažom sa maksimalnim obrocima (6do 8 kg na 100 kg tjelesnetežine)nijeopravdanaradi manjkabjelančevina,Ca,P,Na i mikroelemenata, karotina i vitamina D,te ne može biti osnovni obrok za krave sa većom mliječnošću, jerkrave mogu oboljeti od kisele indigestije.
Kako kukuruzna silaža nijeizbalansirana u bjelančevinama,mineralima i vitaminima, potrebnojedavati kravama samo umjereneobroke sa silažom od 15 do 20 kg(6do 8 kg suhe tvari), jerkod hranjenjavećim obrocima silaže postojiopasnost od kisele indigestije i poremetnji u razmnožavanju.
U zimsko vrijemenastaje za krave stresna situacija ako žive u stajama sa velikom vlažnošću (više od 85% vlage), sa mnogo ugljičnogdioksida i amonijaka, te tada mogu nastati poremetnje u mijenitvari kao ketoza,osteodistrofija(oboljenjekostiju),indigestije,avitaminoze i jalovost.
DragutimPremzl,veterinar
Razvoj stočarstvaHrvatskeod 1826— 1992. godine
Povijesnirazvitak našegstočarstva nijeišao neovisno o razvitku cijele poljoprivrede.Poljoprivreda je u 19 stoljeću i prvojpolovici 20 stoljećajedna od glavnihprivrednihdjelatnosti.Postizanjemsamostalnosti u područjutzv unutrašnjihposlova(1826.— 1928.) hrvatska vlada poduzimaniz mjeranužnih za ostvarenjeprograma unaPBređenja i razvojastočarstva kojejeoblikovalo na različite načine Hrvatsko-slavonsko gospodarskodruštvo.
Stvara se suvremeno hrvatsko stočarsko zakonodavstvo kojimne ostaje neobuhvaćeno gotovoni jednopitanjeznačajno za promicanjestočarstva.
Različite su ocjene o stočarstvu togavremena, međutim ostaječinjenica da se ono razvijaloupravo onako kakvi su bili uvjeti i kako se djelovalo na uvjeteunutar zemlje i u okruženju. Ovim napisompokušatću dati kratak pregledrazvojastočarstva tijekomproteklograzdoblja i stvarnogstanja na osnovama istraživanja i pisanjaniza autora
Osvrt na povijesnirazvitak stočarstva u nas
Stočarstvo jeodavno značajnagrana poljoprivrede u Hrvatskoj. U 19 stoljećupočele su se događatidinamične promjene na svim područjimakoje su prouzročilepromjene i u stočarskojproizvodnji.Razvojtržišta utjecaoje na povećanjeratarske proizvodnje, što jedovelo do mijenjanjadotadašnjeg načina stočarenja. To se osobito odrazilo na povećanjebroja i poboljšanje kakvoće životinje.
Konjse do tada upotrebljavao za teglenje i prevoz tereta U govedarstvu se sve do sredine 19 stoljeća malo što promijenilo.Značajka mu jegospodar- ski intenzivna nerobna proizvodnja bez kvalitetnijegstajskogdržanja uz sparivanjanasumice
Veterinar Thalmeiner navodi »Uzgojjei postupak s podmlatkomzapušten:zato mlade životinje,uslijednedostatne hranidbe,brige i njegepostepeno zakržljave...Smještajdomaćih životinja jesamo iznimno dobar opće- nito su životinjezatvorene ili u male niske i mračne štale, bez prozora i prozračivanja, ili pakžive u slabo građenimstajama u kojimanisu zaštićene od hladnoće Budući da su prenatrpane i jednim i drugim, to se u njimastoka ne može odmoriti. Životinje kao i stajevrlo rijetko se čiste, a potpunonikada Hranidba se sastojinajčešće od ispaše, dok se stoka sijenom i slamom hrani kratko vrijeme, no i to se zboglošeggospodarenja brzo utroši Životinje i stare i mlade prisiljene su stoga i zimi da idu na pašui da traže krmu bilo ispod snijegabilo pakna grančicamadrveća i grmlja.
Iz ovog se može zaključiti da su značajkegovedarstvatogvremena ekstenzivnost i niska proizvodnasvojstva.Poljoprivrednozemljištekoristilo se tropoljnimplodoredom, kod kojegjejedandio poljapod kukuruzom, drugi pakpodžitima, a treći ostaje na ugaru.
Međutim,općimnapretkompoljoprivredeodnosno ratarstva počinju elementi intenzifikacije u stočarstvu Naime,livade i pašnjacipostupno se preoravaju,poklanja se više pažnjehranidbi stoke i zdravlju,smanjuje se upotrebabikova za rad, a raste brojkonja.Obrada zemlje se poboljšava, uvode se oranične krmne kulture,osuvremenjuju se veleposjedi te se agrarna proizvodnjapostupnospecijalizira.Javlja se potreba za većim govedom,jerje govedarstvoforsirano prema starim ekonomskim uzorima,pod utjecajem akademije u Magyrovaru i kasnijebečke visoke škole za kulturu tla,kojesu se razvijale prema potrebamamonarhijedaleko od interesa za naše ekonomske potrebe. Pa i unatoč tim političkimnegativnimutjecajimagovedarstvo i cjelokupnostočarstvo razvijalo se prema europskimuzorima (Šmalcelj). S prvimpočecimamanufakture prema Bičaniću javljaju se i prva nastojanja oko podizanjastočne proizvodnje. S jednestrane pojačava se zanimanje za obilno tovljenjesvinja, a s drugestrane u znatno jačemopsegu zahvaćeno jei govedarstvo u ovim područjimakojasu se prometnooslanjala na krajeve gdjese počelarazvijatiindustrija(sjeverozapadnaHrvatska). U južnimkrajevima i daljejeostalo ekstenzivno stočarstvo.
Zatim Hrvatsku
zahvaćajupočeciindustrijske i prometnerevolucije. U isto vrijemedolazi do procvataznanosti, što ima izuzetno značenje za razvoj stočarstva Tržište počinjeigrativažnu ulogu.Ono djeluje na intenzifikaciju poljoprivrede i najprije se odrazilo na govedarstvu. Nekad zapuštenogovedo ekstenzivno pašnjačkogagospodarstvadobiva novo značenje kao proizvođač mesa i mlijeka,kojese troši svježe ili u raznovrsnim prerađevinama. Tu nalazimo osnovicu suvremenom prilazu u stočarstvu gledevrste i tipova, a ti se tipovirazličitim pasminamausavršavaju kako bi se povećala i proizvodnja mesa i mlijeka i drugihproizvoda.
Govedarstvo
Razvojgovedarstva ide usporedo s promjenamana političkom,društvenom i gospodarskomtijeku u Hrvatskoj.Naime polovicomprošlogstoljeća naše govedarstvo bilo jepotpunoekstenzivno, a proizvodnja jebila nerobna, temeljenauglavnomna dvijepasmine:buši i podolcu,koji su upotrebljavani za rad,bili otporni i čvrsti, a po uvjetimadržanjaskromni HrvatskoUgar- skom nagodbom(1868)ostvarena jeautonomija i u područjupoljoprivrede, kojajeomogućilaHrvatskojzemaljskojvladi da krajem19 stoljećapodvodstvom dr Ive Mallina načini program razvojastočarstva,kojese intenzivno provodi do 1911 Navedeni program imao jeutjecaja od 1985. do 1911 Napravljeni su prvikoraci u oplemenjivanjudomaćih primitivnihpasminagoveda uvozom plemenitih, time su trasirana pasminskakretanjakojaće djelovati niz godina i usmjeravatirazvojhrvatskoggovedarstva.Razvojtržnih odnosa, industrijalizacije,pojavaproduktivnihpasmina,intenziviranjeratarstva povećavajuzanimanje za unapređenjegovedarstva. Prvi uvoz rasplodnihgoveda datira iz 1826 godinekad jevlastelinstvo u Konjšćiniuvezlo tukscilertarsko govedo, iz kojegjekrižanjemnastala zagorskapasminagoveda. U drugoj polovici 19 stoljeća uvoze se mnoge pasmine,kao npr marijadvorska, istočnotrizijskogovedo,pincgavskogovedo,simentalsko,oberintalac,algajsko i drugo.AkcijomGospodarskogdruštva te istraživanjima kojasu provedena u
Božjakoviniustanovilo se da za hrvatske prilikenajvišeodgovarajusimentalska,pincgavska i smeđa alpskapasmina, pa jeplanompredviđeno da se u sjevernimdijelovimaudomaći simentalac, a u Lici i Dalmaciji da se buša pretapasa oberintalcem
Pretapanjem u Dalmacijipostignuti su dobri rezultati pa tajproces traje još i danas Naime,pokušanojei s drugimpasminamaiz Engleske,Švicarske i Nizozemske, ali se uvidjelo da krupnija i produktivnijagovedane mogu pod- nijetidržanja na slabim pašnjacima. Radi unapređenjagovedarstvapočinju se osnivati marvogojskezadruge u Križevcima 1894 godine, a nešto kasnije i u Vrbovcu,VelikojGorici,NovojGradiški i Žabnu.Oko udruge u Žabnom okupile su se i druge, pa je1912 godineosnovan Savez hrvatskih marvogojskih udruga.Glavna svrha udruga,prema Ogrizeku,određena jepravilima: prigojitijednoličantipgovedakoji će postojanoprenositidobra svojstva (otpornost,ranozrelost,muznost, proizvodnju mesa i dobro iskorištavanje hrane) na potomstvo i na tajnačin promicatigovedarstvoudruženih članova, i okolišnogpodručja. Veći brojudrugapostojaojeu sjevernimpodručjima, međutim, u usporedbi sa sjevernimzemljamavidjetćemo da jestočarsko udrugarstvoslabo razvijeno pa Ogrizeknavodi da jeSavez stočarskih udruga 1940 godineimao 94 udruge, 21 stočarsku stanicu s ukupno2145 članova i 7479 rasplodnihgoveda, a od toga3656 krava ili 0,8%od ukupnogbrojagoveda, a samo 0,4%od ukupnogbrojamuzara okupljenih u stočarskim udrugama Usporedo s izmjenompasminskogsastava započetogposlije1860. povećava se ne samo ukupanbrojnego i brojproduktivnijihgoveda.Preorjentacija na krupnije i produktivnijegovedo,prema Juriću,prikazanajeu tablici broj 1 Tablica 1. Prikaz brojagoveda po pasminama 1895 i 1911 godine
God. Brojgoveda Postotak i o A a Pasmina 1895. 1911 1895. 1911.
sa
Navedeni podaciukazujuda se govedarstvonaglorazvijalo i preobrazi- lo iz ekstenzivnog u krupnije i produktivnije,prijesvega radi promjenedruštvenih ipolitičkih odnosa i veće proizvodnje s jednestrane te otvaranjetržišta austrijskogdijeladvojnemonarhije, s drugestrane Kretanjeukupnogbrojagoveda u promatranomrazdobljuprikazanoje u tablici 2
Ambicioznifarmeri*
»Željelabih,ohrabriti mlade ljude i potaknuti ih na bavljenjepoljoprivredom. Dokazala sam da jeto moguće,čak i kad su u pitanjudjevojkekojese ranijenisu bavile tim poslovima«, kaže jednamlada britanska farmerka, dobitnik nagrade za bavljenjepoljoprivredom.
BridgetHone i njensuprug Bob obrađuju 43 hektara na farmi Oxenford Farm, jugozapadnaEngleska. Oni su počeli sa stadom od 30 krava a danas raspolažu sa nekoliko zgrada staja i pomoćnihzgrada tako da već predstavljajujednudobro razvijenufarmu za proizvodnjumlijeka sa 95 krava muzara kojaostvarujeprofit.
Uspjehkoji su postigliBridget i Bob jošjeznačajniji po tome što se ni jednood njihranijenijebavilo poljoprivredom.Obojesu nazvani zajedničkim imenom »mladi farmer godine« od strane izdavačke kuće »Reed Farmers« kojaizdajenedjeljnik»Farmers Weekly«kao i drugihpoznatihnedjeljnih i mjesečnih publikacijakojese bave problemimafarmera i poljoprivrede.
Bridgetčvrsto vjeruje u to da mladi ljudikojižele da se posveteovom posluimajuvelike perspektive. Od svoječetvrte godine,kada se počelainteresirati za poslove na farmi,Bridgetjemuzla krave,čuvala svinje i radila druge posloveoko farme i konačno postalazakupacjednogmalogposjeda. Bob i Bridget su se vjenčali1988. godine, i odmah su zakupilifarmu Napornimradom i bez velikih zaduživanjazapočeli su ostvarivati svojuživotnu ambiciju.
Supružnici rade zajednički s tim što se Bridgetstara o stadu i planiranju poslova, a Bob vodi računa o mašinama i poljskimradovima Bridgetjezavršila poljoprivrednifakultet, a tokom raspustajedosta putovala.Posjetila je Australiju, Novi Zeland i neke evropskezemlje.Zatim jezavršila jednogodišnji kurs rukovođenjafarmom,gdjejebila odličan student
Preneseno iz Poljoprivrednogpregledaengleske ambasade lio
Slijedećinjenkorak bio jezaposlenje na muži krava na jednojfarmi u južnojEngleskoj, no ubrzo odlučujebiti »sama svojgazda«pa jekupilakuću i 2,4 hektara zemlje,gdjejedržala svinje i nekoliko ovaca Sa svinjamajenapraviladobar posao, mada jei nadaljezadržala posao mužnje140 krava.
Zatim jeBridgetprodalasvojufarmu svinjakada jojjenjenposlodavac, kod kojegjemuzla krave ponudiopartnerstvo na svojojfarmi za proizvodnju mlijeka.Kasnijejenapustilatajposao u partnerstvu i prešla na farmu kojuje kupila i uložila u nju165 000 funti Bob jetakođer bio u mogućnosti da investira sličnu sumu, tako da su imali dovoljnosredstava za brz razvojproizvodnje mlijeka na efikasan način
Prve dvijegodinebilo im jeteško, ali jestado ipakdavalo očekivani prinos mlijeka,usprkossuši i teškoćama u snabdijevanjukabastom stočnom hranom tokom zime Tada započinju sa proizvodnjomsijenaporedveć posto- jećeproizvodnjekukuruza Na svojojfarmi uzgajali su na 6,5 ha kukuruz, a na 4,45 ha stočnu repu i keljkao dopunskukabastu hranu
Radi ispunjenjaugovorene kvote prošle su godinekupili 180 000 litara mlijeka, tako da jefarma isporučila600.000 litara mlijeka.Početno stado proizvodilo jeu prosjeku 6 000 litara mlijeka po jednomgrlugodišnje, a unatoč svim problemima,stado jepovećano na 110 mliječnihkrava Granica isplativosti, kada se odbijehrana,iznosila jesamo 14 penija po litri, ali uz poduzete mjerepovećala se na 16 penija po litri
Bridget i Bob sada traže mlađegfarmera koji bi im se priključio, no prijetogatreba završiti tečaj za farmere kojeorganiziravlada
Možda će primjerovih mladih ljudi iz Engleskepotaknuti i neke naše mlade poljoprivrednike na razmišljanje. No ništa se ne može postići bez volje, upornosti i odlučnosti
* Uzgojniprogram govedarstvau RepubliciHrvatskoj
U okviru Zagrebačkogvelesajmaodržanog u travnju ove godineorgani- zirano jeniz aktualnih manifestacija, među ostalima u organizaciji PCH Stočarski selekcijski centar Hrvatske predstavljenjepraksi i struci Programgojidbenogstvaranjagoveda u Hrvatskoj.
Sustavniji rad na unapređivanjugovedarstva u Hrvatskojdatira iz prošlogstoljeća, a prviuvoz kvalitetnih govedapočeojepočetkomovoga stoljeća.
Tada se formiraju i prve marvogojskeudruge:Oborovo,Gola,Sveti Ivan Žabno,Nova Rača i druge, a počinje i rad na provođenjuselekcionogprograma Tako je1913 godinepočeosa radom i Savez marvogojskihudrugaHrvatske, čijijeslijednikdanašnjiStočarski selekcijski centar Hrvatske.
UZ veliki entuzijazamstočara i stručnjakatajrad uz velike poteškoće dva svjetska rata vječitonerazumijevanjepoljoprivrednika,posebnostočara, ipakjeunapređivan.
Nekim parcijalnimzahvatima 1965. godine i daljekao što jepremiranje mlijeka i ženskogpodmlatka,kreditiranjeuzgoja i nabave rasplodnihgrla, izgradnje,adaptacije i opremanjestajskihobjekata,izgradnjesilosa,nabave mehanizacije i drugo;stvorena jeosnova za organiziraniji rad. Organiziraju
se rasplodnisajmovi aukcijskaprodajarasplodnihgoveda u mnogim stočarskim područjima(Bjelovar,Vrbovec,Čakovec,Velika Gorica idrugo)organiziraju se stočarske izložbe, a u pojedinimgodinamabilo jei po 12 takovih izložbi Uvedena jemehanička a zatim kompjutorskaobrada uzgojnihpodataka Počeo jerad na uzgojuvlastitih bikova iz domaćeguzgoja. U Varaždinu je proradilatestna stanica za kompletnotestiranjebikova: vlastiti test, junica i krava U jednomrazdobljuuvodile su se tkz. »vikend subote i nedjelje« kad se nijemlijekootkupljivaloprividnahiperprodukcija.
Zajedničkimradom i naporimapoljoprivrednika,agronomskih i veterinarskih stručnjaka, 1974 godinepočeose provoditivlastiti uzgojniprogram u govedarstvuHrvatske.
Sada paknakon 18 godina na osnovu vlastitih pa i svjetskihdostignuća, grupa od 6 autora i 11 suradnika na čelu sa prof.dr. Pavom Caputom,predočila jeauditorijuzainteresiranih stručnjaka i stočara novi program
Programpolazi od ukupnepopulacijegovedasa preko460 000 krava i junicakojijesmanjenagresijom na našu domovinu,prema grubimprocjenama za preko120 000 plodkinja.
Osnovnu uzgojnubazu predstavljapojedinapasmina.
Simentalska pasminajenajzastupljenija,posebnona privatnomposjedu sa preko285 tisuća krava što čini 77% svih plodkinja.
Holstein-Friesiam pasminazastupljena jena dosadašnjimdruštvenim farmama i kod dijelaznačajnihseljačkihdomaćinstava sa preko14 000 grla.
Smeđa pasminazastupljena jesa cca 21 500 grla.Rad će se odvijati i na nekim autohtonim pasminama kao što su: podolsko,buša,ličko govedo, panonskipodolac,posavskagulja i domaće sivo govedo.
Prezentirani program predviđa u dvijetisućitojgodini350.000 krava odnosno 415 000 plotkinja,normalno sa znatnim genetskimpotencijalom.
Neki pakpredviđaju1,000 000 plodkinja u Hrvatskojobzirom na jošuvijekznatan brojpoljoprivrednogastanovništva (38%).
Tko će biti u pravu?Dajrnoipakovajputaprednoststručnojprocjeni.
StjepanBrlek,dipl.inž.
rr ča a<A< ) <$" “= x <A \ EE====== =
Izdavački savjet: Ankica Dakić, dipl inž mr Milan Devčić, dr Mirza Hadžiosmanović, dr Ivan Jakopović, Tomo Kolak, inž , Miro Mesarić, dipl inž , Slavko Pehal, dipl inž , Biserka Sunajko, dipl inž , mr Ivan Šegota
Uređivački odbor: Stjepan Brlek, dipl inž , Franjo Lončarić, dipl inž ,Željko Ljubić, dipl vet
Glavni i odgovorni urednik: Stjepan Deneš, dipl inž
Tehnički urednik: Vera Volarić,dipl inž
Vlasnik i izdavač: Udruženje mljekarskih radnika Republike Hrvatske
Uprava i uredništvo: Zagreb, Ilica 31/III, tel 424-420
Mjesečna pretplata za privredne organizacije i ustanove kao i za proizvođače iznosi 35 HRD
Tiraž: 40 000 primjeraka mjesečno
Tisak: Grafička škola u Zagrebu