Mljekarski list 8-1992

GODINA XXIX

ZAGREB

Z, 1992.

Izložba rasplodnih junica

Posljediceljetnesuše na kukuruznojsilaži

Siliranje je spontano vrenje hrane podutjecajembakterijamlječnokiselog vrenja. Pri tom se iz lako topivih i razgradivihugljikohidrata(šećera) stvara mlječna kiselina kojasprečavakvarenje i konzervira hranu. Dobra silaža treba da sadrži što više mlječnekiseline, manje octene (0,5— 1,0%), a malo ili ništa maslačne kiseline

Octena kiselina jemanjepoželina od mlječne,jerčini silažu kiselijom, silaža je manje ukusna, i životinjejuslabijejedu.Posebice jenepoželjnamaslačna kiselina zbogneugodnogmirisa i okusa Octeno vrenje prevladava u silažama s mnogo ugljikohidrata i vlage(ranokošeni kukuruz s mnogo vlage,vlažni repinirezanci, silaža od prekrupljenogvlažnog zrna kukuruza i sl.).Također se javlja više octene kiseline, ako je u silaži prisutan zrak

Maslačna kiselina se javlja pri siliranju vlažne i prljavehrane, također češće uz prisutnost zraka

Uvjeti za dobro siliranje su:

1 Dovoljnakoličina lako iskoristivih ugljikohidrata(šećera)koji se razgrađujui pretvaraju u mlječnukiselinu

2 Anaerobni uvjeti (bezprisutnostizraka), što omogućavaboljirazvojbakterijamlječnokiselog vrenja.

3 Optimalnakiselost (pH 3,5— 4,5) kojaodgovarabakterijamamlječnokise- logvrenja.

4 Odgovarajućavlažnost hrane koja se silira,kao npr : za kukuruznu silažu 65—70% vlage, za silažu mljevenogkukuruznogklipa i zrna kukuruza 30—35% vlageisl.

Zbogljetne suše dolazi do poremećaja u vegetaciji i dozrijevanjukukuruza

Promjenemogu biti vrlo teške, zavisno o karakteristikama i vrsti tla,vrsti kukuruza i vremenu sjetve,tehnologijiobrade, gnojidbi i dr Kukuruzna biljka se na mnogim mjestimasuši prije nego se razvio i dozorio klip. U blažim slučajevima dolazi do slabijegrazvoja zrna, kukuruz će biti manjeg uroda, slabijehranidbene vrijednosti, s manješkroba, a više celuloze Dakle, zbogsuše treba računati s manjim prinosima, lošijomkvalitetom i hranidbenom vrijednostikukuruza, ali možedoći u pitanje uopćespremanje i iskorištavanje kukuruza

Može doći i do većih neprilikaprilikomsiliranjakukuruza zahvaćenog sušom Šećerni minimum može biti dovoljan u kukuruzu, ali zbognedostatka vlage, suhe i otvrdnute stabljike, bit će teško gnječenje,istiskivanje zraka i stvaranje anaerobnih uvjeta, što znači da će doći do jačegzagrijavanjasilaže, većeggubitkahranjivihtvari i do stvaranjapovoljnihuvjeta za razvojplijesni.

Zbogvećegpostotka suhe tvari bit će manja kiselost silaže. Silaža će imati višu pH vrijednost i sadržavat će manje mlječnekiseline Na taj način može doći u pitanje higijenskavaljanostsilaže, a trajnostkonzerviranja silaže bit će skraćena Postoji i opasnostnaknadnogzagrijavanja i kvarenjasilaže prilikomotvaranja silosa i tijekomhranjenja.

S tim u vezi treba upozoriti da se zbogsuše treba dobro ocijenitiupotrebna vrijednost i namjena kukuruza Treba nastojati da se u najvećojmjeri, i na najbolji način, iskoristi pa makar i umanjena hranidbena vrijednostkukuruza i uz veće troškove pripreme silaže

Posebnu pažnjutreba posvetititehnologijisiliranja. Ako jestabljika suha, kukuruz treba sjeći na većojvisini, 30 50 cm od tla, skidajućigornjemekše dijelove stabljike i lišća s klipovimakukuruza Upozoriti treba na što sitnijesjeckanjesilaže, što znači i na oštrinu noževa kombajna, jer se sitnijidijelovi mogu boljestlačiti i tako se može boljeistisnuti zrak iz silaže Na dobrom gaženju i istiskivanju zraka iz silaže treba se posebno i duže zadržati

Polijevanje silaže vodom nije najboljeriješenje, jer se voda slijeva u niže dije- love ili se zadržava u pojedinimdijelovima(»džepovima«)silosa, gdjedolazi do gnjilenja i većegnakupljanjaplijesni.Boljeje,ako se vlagamože unositi drugimprirod- no vlažnijimhranjivima,koji se u slojevima mogu miješati s kukuruznom silažom, kao npr.: sirovim repinim rezancima, otpadom i lomom iz prerade šećerne repe, glavama i lišćem repe, bundevama,jabučnim i drugimvoćnim komom,pivskim tropom i sl.,u koliko se nalazi u blizini šećerana i prerađivačkaprehrambena industrija, i u koliko se poklapavrijemeprerade i siliranja.

S obzirom da su općenitoteški,često puta nepovoljniuvjeti za dobro siliranje, zbogstanjasirovine, kukuruza,silose treba tehnički popraviti i izolirati da budu nepropusni za zrak i oborine Silažu treba napuniti u što kraćem vremenu i silose dobro anaerobno (bezprisutnosti zraka)zatvoriti

Prilikom hranjenjakukuruznom silažom, načinjenom u ovako izvanrednim uvjetima, treba računati s umanjenom ili u nekim dijelovimaizmijenjenomhranidbenom vrijednosti. Prema tome hranidbene obroke treba nadopunjavati s odgova- rajućomhranidbenom smjesom.

U koliko nije mogućeispuniti i minimalne uvjete za dobro siliranje, kukuruz treba konzervirati s UBEOM 70 (INAPETROKEMIJA Kutina).Prijekonzerviranja treba kukuruz sasjeckati kao i za siliranje, a zatim se 7% UBEE 70 izmiješa iliposipa po tanjim slojevimaraširenogkukuruza Anaerobni uvjeti nisu potrebni, već konzerviranu hranu treba samo dobro pokritiplastičnom ili katranastom f.olijom(ter-Papir), da se ne gubivlaga i amonijakstvoren spontanom hidrolizom uree Konzervirani kukuruz treba također sačuvati od vlaženjaoborina.

Dr StjepanFeldhofer

Odnos između korištenjaproizvodnogpotencijalastada i izgradnjegenetske osnovice krava

Govedo kao jednaod najznačajnijih vrsta domaćih životinja drži se danas zbogkoristi od njegovadva osnovna proizvoda,mlijeko i meso Za govedo se kaže da je»drugamajkaljudskogroda« jernjegoveproizvodečovjekkoristi gotovood rođenja.

U svim stočarski razvijenimzemljamagovedarskaproizvodnjazauzima najznačajnijemjesto u stočarstvu i spada u najvažnijedjelatnostipoljoprivre- de općenito.

Ovakav se značajgovedarskeproizvodnje može dijelomtumačiti vrijed- nošću proizvodakojedajeova životinjska vrsta Međutim valjaistaći i njegov posebniznačaj za sveukupnupoljoprivrednuproizvodnjujersu govedakao biljojedi sa specifičnimprobavnimtraktom jedini u stanjuefikasno iskoristiti ogromne količine voluminozne krme u kojojprevladavaceluloza kao osnovna građevnajedinicabilja. Po tome su biljojediopćenito u životinjskomsvije- tu od posebnogznačenjajerosiguravajubiološki lanac životinjskih vrsta koristeći jediniefikasno ogromne količine hranjivabiljnogporijeklakojebi bez njihostala gotovoneiskorištena

Uzme li se u obzir da jegovedoproizvodnjomstajskoggnojadanas naj- važnijiizvor organsketvari u tlu i da značajnodoprinosipovećanjuprinosa biljavidi se sveukupnavažnost govedarstva u poljoprivrednomsustavu jedne zemlje.

Svrha jesvake organiziraneproizvodnje pa i govedarske da u konačnici dajepozitivneekonomske rezultate osiguravajućiproizvođačuprofit.Uspješnost govedarskeproizvodnjezavisi o više čimbenika. Pri tome na jednojstrani treba promatratizadane ekonomske uvjeteproizvodnjekoji su primarno određeni cijenom i paritetomcijenapojedinihproizvoda.

Na njihmeđutim sam proizvođač ne može direktno utjecatijersu oni u područjugospodarskepolitikedržave Za naše prilikedanas vrijedikonstatacija da ti odnosi nisu postavljenioptimalno i da tajnesklad cijenapostoji već duže razdobljedjelujućiizuzetno nepovoljno u govedarskijproizvodnji.

Uz ekonomske odnose vezane primarno na odnose cijena na govedarsku proizvodnjuutječu i drugičimbenici koji se u većojili manjojmjerimogu mijenjativoljom i znanjemproizvođača. Pri tome se primarnomisli na utvrđivanjeoptimalnihodnosa korištenjaizgrađenogproizvodnogpotencijala stada kao i na izgradnjugenetskogpotencijalagrla.

Odnos troškova prirazličitim razinama proizvodnje

Da bi se do krajarazumjelemogućnostikojestojeuzgajivaču na izboru u svezi sa korištenjemproizvodnogpotencijala i izgradnjomgenetskeosnovice stada valjarazmotriti neke specifičnosti ove proizvodnje.

Troškovi organizacijegovedarskeproizvodnje mogu se u osnovi promatrati kao fiksni i varijabilni. Fiksni su troškovi oni kojiopterećujuproizvodnjubez obzira na njezinuvisinu U te troškovespadanajveći dio rada,ulaganja u zgrade i opremu te amortizacija,režijskitroškovi i veći dio ostalih materijalnihtroškova kao i troškovi uzdržne hrane. U varjabilnetroškove spadajuoni koji se mijenjaju sa promjenomrazine proizvodnje kao što su proizvodna hrana i dio rada koji se mijenjapromjenomrazine proizvodnje. Ukoliko se fiksni troškovi raspoređuju na vrijednostjediniceproizvoda, npr kg mlijeka,jasnojeda će oni biti niži ako se realizira viša proizvodnja.

Posebno jeod interesa promatratitroškove uzdržne i proizvodnehrane U svezi sa razinom proizvodnje.Uzdržna hrana predstavljakoličinu kojuživotinjatreba dobiti da bi moglanormalno živjeti(disanje,kretanje i ostale osnovne životne aktivnosti). Ove potrebe u direktnoj su svezi sa veličinom životinje;veća životinja treba veću količinu uzdržne hrane.

Proizvodna hrana vezana jena visinu proizvodnje jer se za svaku jedinicu proizvoda npr kg mlijekatreba životinjiosigurati određenakoličina hrane

Odnos proizvodne i uzdržne hrane prirazličitim razinama proizvodnje prikazanjena primjerukrave teške 650 kg.U ovom slučajuuzdržne potrebe životinje za energijom su 5,4 HJ (hranidbenihjedinica), a za proizvodnju 1 kg mlijekatreba općenitoista količina energijeizražena u vrijednosti od 0,48 HJ.

Iz tablice jevidljivo da utrošak hrane (energije)promatrano po jedinici proizvodaznačajnoopadakako raste razina proizvodnje. Pri tome treba imati u vidu činjenicu da se niže razine proizvodnje mogu ostvariti korištenjem manjekvalitetnih krmiva,što uglavnomznači ijeftinijih. To dijelomumanjuje ovako velik značajodnosa proizvodne i uzdržne hrane ali u ovom dijelutreba i daljetražiti glavnimotiv težnje za višom proizvodnjomrnlijekaposebnouvažavajućiodnos ostalih fiksnih i varjabilnihtroškova

Uvažavajućidakle činjenicu da je u ekonomskom smislu prinormalnim uvjetimaviša proizvodnjarentabilnija to se nameće pitanjekako se ona može najefikasanijeostvariti

Principiizgradnjegenetskogpotencijalaživotinja

Visina jeproizvodnjeodređena uvjetima u kojima se odvija i genetskom osnovicom Dok se uvjetiproizvodnje mogu kroz određeno kraće razdoblje bitno promjenitipromjenomnačina hranidbe,držanja i njegeopćenito, genetska jeosnovica određena kod životinjatrenutkom oplodnje i kao takova određujekasnijegenetskipotencijalodrasloggrla.Ona se dakle može mije- njatitek u idućojgeneraciji što znači da se mijenjaveoma sporo To jejedan od osnovnih razloga da se genetskojizgradnjiposvećujeizuzetna pozornost u svim stočarski razvijenimzemljama. Da bi se izgradila nova generacijaživotinjapotrebnojeizabrati najboljeroditeljepostojeće. Pri tome se za muški dio roditelja bira manjibrojživotinjakojizbogtogamože biti izuzetno visokog genetskogpotencijala. Kod izbora ženskogdijelaroditeljapotrebnojeuključi- ti veliki brojgrlajerjegovedo u praviluuniparnotj.dajepo jejednogpotom- ka kod svakogtelenja.

Izbor roditelja treba se temeljiti na objektivnimprocjenamanjihovih genetskih vrijednosti. Ove se procjenemogu obaviti korištenjempodataka o ostvarenim proizvodnimrezultatima Naime na temeljupodataka o proizvodnji mlijekaživotinje, može se procjenitinjezinauzgojnavrijednosti,kojadajeobjektivnuocijenugrla za ovu osobinu Tek na temeljutogauzgajivač može pravilno odlučiti o korištenjugrlaza roditelje nove generacije. Muški dio roditeljaprocjenjuje se temeljempodataka o proizvodnimvrijednostimapromatrane osobine U slučajuosobine mlijeka to jeusporedbaproizvodnjekćeri promatranogbika oca i proizvodnjekćeri ostalih bikova, a kod osobina tova i kvalitete mesa to jeusporedbarezultata ovih osobina sinova promatranogbika oca sa rezultatima sinova drugihbikova.

U realizacijiuzgojnoselekcijskog rada osnovno jedakle poznavanje proizvodnihosobina postojećegeneracije. Ova spoznajapredstavljameđutim svuda najteži i najskuplji dio posla. Ovo posebnovrijedi za osobinu mliječnos- ti gdjese treba obavljatiregistracijakoličine mlijeka za svaku matičnu kravu tijekomsvake laktacije. Pri tome se koristi metoda procjenekoličine mlijeka na način da se svakih 30 dana obavi kontrola mliječnosti svake krave i temeljemtogaprocijeniukupnakoličina mlijeka u laktaciji. Iz ovoga onda proizla- zi da jeneophodnopotrebnoobilaziti sve uzgajivačejednommjesečno i regis- trirati količine mlijeka za svaku kravu Zbogširine terena i malih stada ovaj jeposao u nas objektivnoizuzetno neefikasan, ali se bez obzira na to treba obavljatiželimo li slično drugimstočarski razvijenimzemljamaprovoditi organiziranogenetskounapređivanjenaših populacijagoveda. Registracija tovnih osobina i kvalitete mesa obavlja se isključitopreko progenihtestova na muškom dijelupopulacije.Stograzlogaovajposao iako skupne stvara toliko problemakao što jeto slučaj sa osobinom mliječnosti.

“Posloveuzgojnoselekcijskog rada provodi u HrvatskojtemeljemPrograma gnojidbenogstvaranjagovedaprimarnoSelekcijskaslužba zajedno sa drugimstručnim organizacijama i aktivnim uzgajivačimadržaocima matičnog dijelanaše populacijegoveda.

Dr. Ivan Jakopović

Pretvorbadruštvenihpoduzeća (Privatizacijamljekarskihpoduzeća)

Hrvatski Sabor jeneposredno po izborima '91 krenuo u proceduru traženjeizlaza za pretvorbu»društvenogvlasništva« u privatizacijutj.pretvorbu

Nakon skoro jednogodišnjerasprave, donesen jeZAKON o pretvorbi društvenih poduzeća i objelodanjen u Narodnih novinama 19/91 godine.

Ovim ZAKONOM omogućenojeradnicima poduzećada nakon procjene vrijednostipoduzećamogu kupovatidionice po sniženojcijeni, do visine od 20 000 DM (njemačkihmaraka) i to uz popust, po kriteriju:

radni odnos svi jednako 20% popusta

za svaku godinuradnogstaža 1% popusta

iznad vrijednosti 20 000 DM dionice se mogu kupovatiali bez popusta.

Rok za pretvorbujeodređen za 30. 6. 1992 godine, no on jeiz objektivnih razlogaprodužen,jerse do navedenogroka nijemogao obaviti posao kod svih poduzeća u RepubliciHrvatskoj.

Predstavnici mljekara u R. Hrvatskoj su odmah po izlaženju

ZAKONA razmotrili isti i na sastanku sa »Agencijom za restruktuiranjegospodarstva« obrazloženo predložili da bi dopunom Zakona trebalo omogučiti i seljacima kooperantimakupnjudionica (onimakojito žele) po sniženojcijeni, kao radnicima u mljekarama. To iz razlogašto proizvodnjumlijeka i preradu smatramo cjelinom,jerpoljoprivredniproizvođačiseljaciomogućujusvojomproizvodnjom rad mljekara.

»Agencija« jenačelno prihvatilasugestijumljekara, a predstavnicimljekara su formirali radnu skupinu za izradu prijedlogadopunu

ZAKONA

Nakon mjesecdana dat jeprijedlog,kojim se predlažuslijedećikriteriji: suradnja kooperacija20% popusta svaka godinasuradnje(do10 godina) 1% popusta predajamlijekaprema količinama od 3 000 litara godišnje do 27.000 litara od 3 27% popusta.

Kriterij jetako postavljen da bi proizvođačmogao koristiti do 50% popusta.

Nakon duljegvremena (prošlimjesecove godine)Vlada R. H donijela je odluku o DOPUNI ZAKONA o pretvorbidruštvenih poduzeća,međutim nije prihvatilaprijedlogmljekara, već jemogućnostkupnjedionica za seljake poistovjetila sa načinom kupnjedionica po radnicima u mljekarama,tj.omogučila popustod za suradnju(bezobzira kako dugotraje)jednokratnih 20% popusta za svaku godinusuradnje 1% popusta

Dakle,isto kao radnicima i to do vrijednosti od 20 000 DM (njemačkih maraka).

Omogućenajei kupnjadionica iznad vrijednosti od 20 000 DM po punoj cijeni, i bez ograničenja.

Tokom prethodnogmjeseca, čak prijedonošenjaspomenute odluke Vlada R Hrvatske,»Agencija« jedala zeleno svjetlomljekari»Sirela« iz Bjelovara da uđu u prodajudionica svojimkooperantima, i prednekoliko dana zaklju- čena jekupovinadionica na bjelovarskompodručju.

Prvi rezultati kupnjedionica u »Sireli« su: oko 1.000 kooperanatakupilojedionice u visini od oko 5,500.000 DM, od kojihjeoko 100 proizvođačakupilodionice u vrijednostiispod5000 DM, a oko 900 proizvođača u vrijednosti od 5.000 do 20 000 DM

Svi navedeni koristili su popustod 20% plusgodinesuradnje,kojusu dokazali IZJAVOM o vremenu suradnje, uz potpissvjedokakojipotvrđujugodi- ne predajemlijekaodređenogproizvođačamlijeka.

To pokazujeinteres seljaka za suvlasništvo mljekarašto im omogućuje da postanu i članovi SKUPŠTINEvlasnika, a i šansu da postanučlanovi Up- ravnog odbora

Preporučamoseljacimaproizvođačimamlijekakoji su zainteresirani za kupnjudionica da se obrate mljekarikojojpredajumlijeko po potrebne podatke o kupnjidionica,jer i ostale mljekareupravo kreću u akcijuprodaje dionica.

StjepanaDeneš,dipl.ing.

Nova cijenamlijeka

Komparirajućicijenumlijeka,prema inflacijikojaiznosi iznad 15% mje- sečno i odobrenojcijenipšenice,mljekarskeorganizacijesmatrajunužnim korigirati osnovnu cijenumlijeka.

Korigiranacijenaiznosi će od 10 8 92 godine12,8 HRD za masnu jedinicu ili 46,10 HRD/litra sa 3,6%mlječnemasti mlijeka, a to jepovećanje za 34,8% na cijenu od 20 06 92 godine.

Premija za mlijeko,donesena 5 02 92 godineod 3,00 HRD po 1 litri za ravničarsko područje i 4,00 HRD za brdskoplaninsko, povećava se sa 4 08 92 na 6,00 HRD za ravničarsko i 8,00 HRD za brdskoplaninsko područje, što iznosi 100% na dosadašnjeiznose (NN 49/1992 od 4 08 92 godine).

Prema tome za 1 litru mlijeka sa 3,6%mlječnemasti od 10. 08. 92 proiz- vođač će dobiti:

u ravničarskom području52,83 HRD/I litru ili 40,58%više a, u brdskoplaninskom 55,08 HRD/I litru ili 42,33%više

Radi različitog datuma primjeneosnovne cijene i premije u kolovozu ćemo imati tri cijene: od 1 3. 08. 92, od 4 10 08 92. i od 11 31 08 92 odnosno od 1 3 08 (kolovoza) 92 0,5 HRD m jedinica i premiia 3 odnosno 4 HRD za 3,2% m m Od 4 10. 08 9 5 HRD/masna jedinica ili34,2 HRD/litra3,6% m m mlijeka i premija 6 i 8 HRD/I

Kako jevidljivo iz tabele 2 od 4 10 08 proizvođač će za 3,6% m m mlijeka dobivati samo povećanupremiju.

Prema tome da ne bude zabune mlijeko se u kolovozu 1992 plaća od 1 08 03 08 92 kao u cjeniku od 20. 06. 1992 od 4 08 10.08 92 kao u tablici 2i od 10. 08. do daljnjeg kao u tablici 1

StjepanDeneš, dipl. inž.

ODLUKA o visini premije za određene proizvode u poljoprivredi

Dana 4 08 1992. godineVlada RepublikeHrvatske donijelaje:»Odluku o visini premije za određene proizvode u poljoprivredi« iz kojevam dajemoizvod dijelakoji se odnosi na stočarstvo.

Prijesvega u premiji za mlijekoutvrđene su općinebrdskoplanin- skogpodručja i to su općine:Benkovac,Biograd,Brač,Buzet,Cres— Lošinj, Crikvenica,Cabar,Delnice,DonjiLapac,Drniš,Duga Resa,Dubrovnik,Dvor, Glina,Gospić,Gračac,Hvar,Imotski,Jastrebarsko,Kostajnica,Knin,Korčula,Labin,Lastovo,Obrovac,Ogulin,Omiš,Otočac,Ozalj,Pag,Pazin,Petrinja, Samobor,Senj,Sinj,Slunj,Titova Korenica,Vis,Vojnić,Vrbovsko,Vrginmost, Vrgoracte otoci na općiniZadar.

U ovim općinamapremijaje8 HRD/I za 3,2% m m mlijeko, a u svim drugimopćinama 6 HRD/I za 3,2% m m mlijeko.

U istojodluci utvrđeni su i iznosi za rasplodnipodmladak,bikove iz testova,proizvodnjasjemena,pastuha i troškove umjetnogosjemenjivanja.

za rasplodnipodmladakpo grluselekcioniranog:

za troškove umjetnogosjemenjivanja

po grluosjemenjeneplotkinje i to

za goveda

180 HRD komad svinje

ovce i koze

120 HRD komad

120 HRD komad konje

220 HRD komad

Napominjemoda vam ovim dajemoprikazsamo dijelaodluke koji se odnosi na za vas interesantne životinje,proizvode i radnjekojese premiraju odnosno regresiraju.

StjepanDeneš,dipl. inž

Razvoj stočarstvaHrvatske od pokretanjaGospodarskog lista do danas (nastavak iz prethodnogbroja)

Kako vidimo, od 1857 do 1895 godineprimijećena je stagnacija u rastu brojagoveda.Uzroci su različiti Puškaš navodi dva razloga. Prvi jepojavagovedarske kugeu Slavoniji i zatvaranjegranicaradi sprečavanjazaraze, a time i izvoza, a drugirazlogjeproces segregacije šuma i pašnjakatijekomkojegjeseljačkiposjedostao bez pašnjačkihšumskih površina.Najvećibrojgoveda dosegnutje.1911.godine i nije ni do danas dosegnut i valjalo bi posebno istražiti čimbenike da bi se otkrili uzroci smanjenjabrojagoveda.

U novostvorenojJugoslavijiHrvatsku zahvaćajuobrnuti procesi,moglo bi se reći suprotniinteresima hrvatskoggovedarstva.Najtežejepogađazabrana uvoza plemenitihpasminagoveda u razdoblju od 1918. do 1924. godine. Osim togaizgubila jetržište na kojejegovedarstvoHrvatske bilo upućeno. No,unatoč svemu, prema navodima Jurića unutar novih granicaveliko jezanimanjeza intenzifikacijugovedarstva, pa već postignutiuzgojnirezultati mogu tržištu dati kvalitetni materijal te omogućujudaljniselekcijski rad Godine 1916 ponovno se osniva Savez marvogojskihudruga,uvodi se kontrola mliječnosti, a iako govedarstvobrojčano ne raste, ipakse u znatnoj mjerirazvijakakvoća i proizvodnost.Napredakhrvatskoggovedarstva postignut je u svom najvećemdijeluunošenjemkvalitetnijeg genoma, poglavito simentalskoggoveda,što trajejoš i danas,ali u manjojmjeri.Industrijalizacijate znanstvena dostignućadajuosnovu promjenama u stočarskojproizvodnji. U stočarstvu se počinjuiskorištavati učinci heterozisa,počinjehibridizacija.Prema Juriću tajproces dovodi do razdvajanjauzgojnih,proizvodnih i mliječnihdomaćih životinja, pa se odvija i specijalizacijaproizvodnjeunutar pojednihvrsta domaćih životinja. Kod nas u posljednjemrazdoblju nema većih promjena u kretanjubrojagoveda,ali dolazi do promjenepasminskestrukture te do poboljšanjaproizvodnihosobina u kvantitativnom i kvalitativnom pogledu,zahvaljujućiorganiziranomselekcijskom radu te umjetnomosjemenjivanju.Simentalac postajemlječnijisnaglašenomkakvoćom mesa U društveni sektor se uvodi holstein pasminaameričkog i kanadskogporijekla,gdjesu postignutezavidne visine u proizvodnjimlijeka.

Pregled i kretanjeproizvodnjemlijeka u društvenom sektoru 1990. godine po pasminamaprikazanjeu tablici 3.

Najvećuproizvodnju za holstein pasminuostvario jeVUPIK Vukovar, kojijena 632 grlaprosječnoproizvedeno7.647 litara sa 3,4%mliječnemasti, preračunato na 3,2%mliječnemasti 8 125 litara, dok jenajnižaproizvodnja kod holstein pasmineostvarena u Agrolabinu i iznosi 4 736 litara sa 3,3%mliječnemasti Prosječna,pak,proizvodnjasimentalske pasmine na društvenim farmama iznosi 4 886 litara sa 3,61%mliječnemasti, dok jeona u privatnom sektoru znatno niža

Prof dr Nikola Stipić

IN MEMORIAM Zoran Jukić (1960 1992)

Zauvijek nas jenapustio naš dragikolega i prijatelj Zoran Jukić Pala je jošjednažrtva na oltar domovine Pitamo se, zar jebaš morao biti on?! Dalmatinskogporijekla, sin ravne Slavonije,bio jeiznad svega čovjek i rodoljub.Kao što pjesnikkaže: »vavik živi ki zginepošteno,imao se rašta i roditi!« Izbijanjemkrvavograta, nijemogao podnositipasivnost,javivši se dobrovoljno u redove hrvatske vojske. Ostavio jeobitelj,kojujeiznad svega volio,kolege i prijatelje. Zov domovine bio jejači.Svaki,makar i kratki povratakumornog ratnika, sve nas jeradovao, kao i odlazak rastuživao. Hrabrili smo ga, ali u dubini duše zatomljivali smo strah. Okrutna sudbina istrgla ga jeiz naše sredine u najboljimgodinama i naponu stvaralaštva Hrvatsko mljekarstvoostalo jebez vrijednogčlana Uvijekćemo se s pijetetomsjećatiZorana,nasmijane i vedre osobe,kojajezračila čistoćom duha i vedrinom pogleda.

Neka mu jelaka rodna gruda!

Rezultatinagradne igreMljekarskog listaiPodravke:

Vjerničitatelji»Mljekarskoglista« i daljesurađuju s nama I ovog puta su naši vrijednidomaćini i domaćice poslalivelik brojrecepatra za II kolo nagradneigre,prema propisanimpropozicijama.

Vjerujte, teško jebilo izdvojitijedanreceptkao najbolji, kao i rangirati po vrijednosti devet ostalih recepatakojesmo željelinagraditi. Zato i ovog puta navodimo nagrađenerecepteabecednim redom, a prvonagrađenirecept: »Paprikapunjenaprosom« objavljujemo u cjelosti, a poslaonam ga jeAnton Lukec iz Bereka,krajBjelovara.

Ovajreceptizdvajamo od ostalih ne zato što nam ga jeposlao,ovog puta, jedinimuški natjecatelj, već iz slijedećihrazloga:

recept za ovo jelo po svemu zadovoljava naše propozicije, kao sastojci za pripremukoriste se mlječni i Podravkin proizvod spada u grupu jela na zadanu temu

No osim navedenih razloga ovo jelointeresantno jei preporučljivozbog prehrambenihvrijednosti prosa

Obzirom jeproso gotovopotpunoizostavljeno u prehraniljudi, reći ćemo nešto o prosu, a ujednoVas podsjetiti na visoku hranjivu i energetsku vrijednost ove pomalonepravednozapostavljenežitarice.

Proso spada u grupu najstarijih, a nekada davno i vrlo rasprostranjenih žitarica. U siromašnim regijamasvijetaproso se jošuvijekuzgaja u većim količinama (dobropodnosisušu), dok jeu razvijenimzemljamauzgojprosa potpunonapušten i zamijenjendrugimžitaricama. Istraživanja su pokazala da jeproso izvor vrlo hranjivihtvari visoke energetskevrijednosti. Zrno prosa se za ljudskuhranu koristi oljušteno,kojesadrži oko 70% ugljikohidrata, oko 10% bjelančevina, do 5% masti te oko 1,5%celuloze Vrlo jebogatomineralnim tvarima ukupno2,5%, od čeganajvišefosfora,kalija,magnezija i željeza. Sadrži vitamine A,E,B,,B., a energetskavrijednost 100 grama prosa iznosi

327 Kcal

Nagrađenirecepti 2 kola nagradneigre:“

PRVO NAGRAĐENI RECEPT:

LUKEC ANTON, DonjaPetrička 71 43232 BEREK PAPRIKA PUNJENA PROSOM

DEVET IZABRANIH RECEPATA (Zanagradubez rangiranja,navedenih abecednim redom pošiljaoca)

1 ANTOLKOVIĆ JAGICA, Lonjica 100

I MESA

3 BUKOVČAN MARICA, Livadska 13

SARMA OD KELJA BUDANČEVICA,43362 KLOŠTAR PODRAVSKI

4 CESAREC MILKA, Novaki 116

ZAPEČENI MAKARONI 43255 DUBRAVA SA ŠUNKOM

5 LUKIĆLJILJANA, Novo Virje SLOŽENAC OD Pavljanci 36, 43356 FERDINANDOVAC POVRĆA

6 MARTINČEVIĆNADA, Paruževac 40

JUHA OD PERŠINA I 43255 DUBRAVA KRUMPIRA S VRHNJEM

7 NAVRIN SLAVICA,Babinac 28

RIBLJI PAPRIKAŠ 43230 BEREK

8 PETRAŠ VERA, Radulec 40

DOMAĆA BUČINA 43255 DUBRAVA KOD VRBOVCA JUHA

9 RUMENJAK NADA, Večeslavec 56 GRATINIRANI 43264 VOJAKOVAČKI

KLOŠTAR,

KRIŽEVCI

PAPRIKA PUNJENA PROSOM

Pripremite

6 dagprosa

ODRESCI

1 žlicu nasjeckanogperšinovog lista

1 povrtna kocka »Podravka« papar

6 dagkikirikija

1/2 svežnjića mladogluka

10 dagšampinjona

40 dagpaprike

30 dagrajčice

2 režnjačešnjaka

2 dagmargarina naribani sir

2 žlice kiselogvrhnja sol

1 žlica listića majčine dušice

Postupak: Proso skuhajte u 1/41 vode sa polovicomPovrtne kocke. Popržitekikiriki pa ga nasjeckajte na štapiće. Mladi lik nasjeckajte, popržite na margarinu, dodajtenasjeckanešampinjone i ispirjajte Umiješajte proso, kikiriki,vrhnje, sol, papar, majčinudušicu i peršin Paprikeočistite,prepolovite i napunite nadjevom.Rajčiceogulite,nasjeckajte,zalijte sa 1/4 1 vode, dodajtepreostalu Povrtnu kocku, usitnjeni češnjak, sol i papar U to stavite papriku,poklopite i pirjajte 15 min. Pospite sirom i zapecite na 200%C.

Sačuvajte dio ljeta u Vašojsmočnici Brzo,jednos- tavno i sigurnosa Želinompripremitedem, drhtalicu ili žele od svježegvoća, a zimi s njima obogatite i ukrasite Vaše blagdanskekolače.

Želinjemješavinaprirodnogjabučnogpektina 1 voćnih kiselina Pektin veže veće količine voća i pretvara ga brzo u želatinoznu masu, a pritom se +: očuvajusvi prirodnisastojcivoća. Đemovi i želei # sx“ | pripremljeni sa Želinomsu lijepi i ukusni sa ko$ aa o | madima cijelogvoća u sadržajubočice. Kuhanje vl trajesvega 1 3 minute a gotovđem ili žele imaju sigurnu i dugoročnutrajnost.

UPUTE

IGRA SE NASTAVLJA

Za IV kolo nagradneigrešaljite nam recepte na temu:

BLAGDANSKA JELA I KOLAČI

Recepti bi trebali zadovoljitislijedećeuvjete:

1 da jeobavezan sastojakmlijekoili neki od mlječnihproizvoda

2 da jezastupljenjedanod proizvoda»Podravke«

Vaš zapis bi trebao imati slijedećioblik:

1 popissastojaka u točnim omjerima:težinskim (gram,dkg,kg)ili volumnim (dcl,litra,žlica,šalica,čaša)

2 točan opispripreme

3 poželjno jenavesti malu tajnukojaVaš receptčini uspješnim

4 ako jemoguće,navedite posebnostivezane uz Vaš recept(porijeklo, područje),prigodu za kojuse priprema i drugepojedinosti vezane uz to jelo.

Receptešaljite na adresu:

Hrvatsko mliekarskodruštvo. Ilica 31/III, Uredništvo Mljekarskoglista

Uzimat ćemo u obzir recepteprispjele za:

II kolo do 15. rujna92

IV kolo do 15 studenog 92

Podsjećamo Vas da jeIII kolo nagradneigreotvoreno Stogaočekujemo Vaše odgovoresve do 15 rujna, a zadana tema objavljena jeu Mljekarskom listu broj 6

O izvlačenju SUPER NAGRADE biti će riječi u narednom broju.

I daljeVam želimo puno sreće!

Uredništvo

Tvorničkapremija»Dukat«a U izostanku sporazuma mljekarskeindustrijeHrvatske oko formiranja nove otkupnecijenemlijeka, a nalazeći se u specifičnojsituaciji»Dukat« mljekara Zagrebjeodlučio od 1. VII 1992 godineuvesti TVORNIČKU PREMIJU za sve proizvođačemlijekakojipredaju: čisto i higijenskiispravnomlijeko; nepatvorenomlijeko; mlijekokojeprialkoholnojprobi ne pokazujekoagulacijubjelančevina; mlijeko kod kojegjeostvaren mjesečniprosjeknajmanje3,6% mm i 8,5%suhe tvari bez masti

TVORNIČKA PREMIJA od 1 VII do 1 VIII iznosi 4 HRD, a od 1 VIII na dalje 5 HRD po litri otkupljenogmlijeka,kojezadovoljava gore navedene uvjete.

U ciljudobivanjazdravog,kvalitetnogmlijeka, te stimuliranjaproizvođača mlijeka na povećanuproizvodnju,»Dukat« se odlučio na ovajkorak pod motom:

NAŠ JE ZAJEDNIČKIINTERES NEPATVORENO, ZDRAVO I KVALITETNO MLIJEKO!

»Dukat« očekujepravu reakcijusvojihkooperanata i zahvaljuje im se na suradnji.

Reizbornost glavnogurednika

Pravilima HRVATSKOG MLJEKARSKOG DRUŠTVA članak 60

utvrđena jereizbornost glavnihurednika časopisasvake četvrte godine nakon čegase u časopisimaDruštva raspisujenatječaj za obavljanje tih poslova

Do sada jetu dužnost za Mljekarskilist obavljaoStjepanDeneš,dipl. ing.kojijesvojimzalaganjemuveliko pridoniokvaliteti Mljekarskoglista i njegovomredovnom izlaženju.Zahvalnost za tajdoprinosizrazio jeUpravni odbor Društva na svojojposljednjojsjednici.Posebno su mu zahvalni članovi tajništvaHrvatskogmljekarskogdruštva Uvjerenismo, da će kolegaDeneš i u buduće biti naš vjernisuradnik, na čemu se unaprijedzahvaljujemo.

NATJEČAJ

za obavljanjeposlovaglavnogurednika časopisaMljekarski'list, sa mandatom od četiri godine.

Kandidat treba ispunjavatislijedećeuvjete: da ječlan Hrvatskogmljekarskogdruštva da ima visoku stručnu spremu da jebarem petgodinaproveo u struci posloviglavnogurednika obavljaju se na volonterskoj osnovi (nezasniva se radni odnos u HMD)

Svojemolbe kandidati šalju na adresu: Hrvatsko mljekarskodruštvo Zagreb,Ilica 31/III

Molbe se primaju do 1 listopada o g.

»NADA

ZAGREBAČKA

NOVO SIRILO »ZLATAR«

PROIZVOĐAČ BIOLOŠKOG SIRILAU PRAHU »ELCON« IZ

ZLATAR BISTRICENUDI PRERAĐIVAČIMA MLIJEKA

SIRILO U PRAHU RAZNIH JAČINA

TEKUĆE SIRILO

PAKOVANJA SU PRILAGOĐENA VELIČINIPOTROŠAČA

ZAMIJENITE DEVIZNA PLAĆANJA SA DINARSKIM

NARUČITE SA POVJERENJEM NAŠE »ZLATAR« SIRILO

NARUDŽBE ŠALJITE: »ELCON« ZLATAR BISTRICA

tel.049/61fax.124049 61357ILIKOMERCIJALNA POSLOVNICA U ZAGREBU, R. KONČARA 5

tel.041/317fax.935041 317-936

Tehnički

Vlasnik

Mjesečna

Tisak: