Konzerviranjekukuruza s UBEOM 70,dopunski način iskorištavanjakukuruza zahvaćenog sušom
Kukuruz jenajvažnijažitarica za hranidbu stoke. Kao stočna hrana koristi se cijelakukuruzna biljka(kukuruznasilaža), ali najvišuhranidbenu i tržnu vrijednost ima zrnjekukuruza. Kukuruz, kao hrana, može se koristiti svjež, ali jezbogprirodnogpostotkavlageiznad 14% izložen kvarenju, i mora se sušiti ili na neki druginačin konzervirati. To omogućavada se kukuruz kogućavaneke klasične, tradicionalne načine iskorištavanjakukuruza Prinosi klipa i zrnjakukuruza bit će zbogsuše mnogo umanjeni, kao i hranidbena vrijednostkukuruza, a zbognedostatkahrane bit će neophodnoda se koristi ljika se suši,postaje rano otvrdnuta,povećava se postotakceluloze, što dovodi u pitanjemogućnostspremanjakukuruzne silaže. Naime, rano osušena kukuruzna biljka ne može se dobro zgnječiti, ne može se dobro istisnuti zrak i stvoriti anaerobni uvjetipotrebni za razvojbakterijamlječnokiselogvrenja i stvaranjemlječnekiseline.
Za dobro siliranjepotrebnojeda kukuruzna biljkasadrži najmanje 65 70% vlage. Ako ima više od 30% suhe tvari, silaža se ne može dobro stisnuti i istisnuti zrak, a zbogslabijekiselosti pH vrijednostsilaže jeviša od 4,5 To može biti razlog da se dobiva loš kvalitet silaže, s većom koncentracijom octene i maslačne kiseline,jačirazvojplijesni,jačezagrijavanje i kvarenjesilaže.
getskudopunskuhranu ili sirovinu za pripravljanjehranidbenihsmjesa. Ako kukuruzna stabljika ima približnovlagukojaomogućavasiliranje, treba kukuruz silirati tako da se stabljikasječe na većojvisini i da se ostavlja veći dio, 30 50 cm stabljike iznad zemlje.Sjeckanjekukuruzne biljkekombajnom treba biti što sitnije, a posebnupažnjutreba posvetitidobrom gaženju, istiskivanju zraka i dobrom anaerobnom pokrivanju i zatvaranjusilaže. Nije za preporučiti da se suha silaža polijevavodom,već jebolje da se u silažu dodajuvlažnijaugljikohidratnahraniva, u slojevima s kukuruznom biljkom, kao npr sirovi repinirezanci,otpaci i lom iz preradešećerne repe, bundeve i sl ili da se silaža polijevasvježomsirutkom, melasom, vinasom i sl. U slučajevima da kukuruz nije za berbu zrna, ni pogodanza siliranje
ba za konzerviranje sitno sasjeckati, kao za silažu, a zatim se izmiješa ili se posipava po tanjimslojevimakukuruzne biljke 7% UBEE 70 (7kg UBEE 70 na 100 kg kukuruzne biljke).
Kukuruznu biljku,kojajetoliko suha da nakon sjeckanjauopćene ispuštavlagu,treba prijetretiranja s UBEOM 70 malo poprskativodom Slobodna vlagajepotrebna da omogućiotapanje i hidrolizu uree, kojase nalazi u sastavu UBEE 70.
se zaštiti od vlaženjaoborinama, kao i od gubitkavlageisparavanjem ili isušivanjem.Stogakukuruznubiljkutreba sprematizaštićenu podkrovom i po- krivenu plastičnomfolijom.Plastična fi:olijatreba sačuvati kukuruz od isušivanja, a također da se ne gubi u većojkoličini amonijak.
Amonijakse stvara spontanom hidrolizom uree (zbogčegajepotrebna slobodna vlaga),djelujebakteriostatski,baktericidno i mikocidno,ubijabakterije i plijesni i na tajnačin konzervira i čuva kukuruz od kvarenja.
Amonijakoslobođen iz UBEE 70 poboljšavahranidbenuvrijednost kukuruza,razdvajačvrste veze celuloze i lignina.Kukuruz i kukuruzovinapo- stajumekši, a probavnimsokovima jeomogućenalakša razgradnja i iskorištavanjeceluloze Postotak probavljivostikukuruznebiljkepovećava se za 15 20%
3 7 dana nakon konzerviranjaPočinje se stvarati amonijak, a nešto kasnije ako u sirovinama kojese konzerviraju ima malo slobodne vlage.Stoku treba hraniti konzerviranomhranom s UBEOM 70 tek nakon 2 mjeseca. Za to vrijemehrana poprimaintenzivan miris po amonijaku i značajno se pobolzerviranogkukuruza. Uz intenzivan miris po amonijakukukuruzpostaje smeđe,sive do tamno plaveboje(ovisno o vlažnosti kukuruza).
U nekim dijelovimakonzerviranehrane s UBEOM 70 može se javitijače godine.
U konzerviranojkukuruznojbiljcipovećava se postotaksirovih proteina zahvaljujućineproteinskomdušiku iz uree i amonijaku.Ovajproteinjevrlo dobro iskoristiv prekoburagovihmikroorganizama u hranidbi preživača. Kukuruznabiljkakonzervirana s UBEOM 70 sadrži većipostotak uree i
kukuruza s UBEOM 70 ne isključujespremanje i drugihvrsta hrane na klasičan način,ovisnoo raspoloživimsirovinama i mogućnostimaproizvodnje.
Kravama se može davati oko 6 9 kg kukuruzne biljkekonzervirane s UBEOM 70, a iunadima oko 3 7 kg,ovisno o težini i dobi junadi.
u obzir da konzerviranakukuruzna biljka s UBEOM 70 sadrži veći postotak sirovih proteina(oko 7 8% ili oko 14 18% u suhojtvari) i za toliko se može smanjitidavanjeproteina.
Također treba naglasiti da se u dopunskojhranidbenojsmjesitreba izostaviti dodavanjeuree, BENURALA S ili drugihvrsta neproteinskog duši“ka,a veće potrebe za proteinimatreba zadovoljavatisunccokretovom,soji- nom, repičinom i dr sačmama Veći postotaksirovih proteina,boljaprobavljivost i iskoristivost kukuruza konzerviranog s UBEOM 70, kao i ušteda gorivazbogizostanka gaženja, dajutehnologijikonzerviranjakukuruza s UBEOM 70 posebnugospodarsku vrijednost, što u velikojmjeripokrivacijenu i troškove uložene za kupnju UBEE 70
Ozimi krmni usjevi
Razvijenostočarstvo a naročito proizvodnja mesa i mlijeka,zahtjeva organiziranuproizvodnjudovoljnihkoličina kvalitetne i jeftine krme Raž,kaoi smjeselepirnjača sa žitaricama dajuveć od proljećakrmu za kontinuirano i raznoliko korištenje: zelena masa, sijeno,silaža i zrno.
Raž
Značajraži kao krmne kulture proizlazi iz njenesposobnosti da daje znatne količine kvalitetne krme i to rano u proljeće, kada drugekulture nisu jošdovoljnorazvijene.
Zelena masa raži može se iskoristiti za zelenu krmu, si-
Raž spada u jednogodišnje ozime kulture U proljećepočinjerasti vrlo rano, čim se otopisnijeg.Bujnose razvija,naročito u stadijuvlatanja, kada zemljišnimuvjetima, ne zahtjevaviše topline i osobito kvalitetno tlo. U plodoredu uspjevaiza svake kulture kojana vrijemeostavlja tlo. Tako ostajedovoljnovremena za pripremutla i sjetvu.
Dobar jepredusjev za mnoge kulture jer,ostavlja puno korijena u tlu i dobro gušikorove bujnimrastom u proljeće.
Dubina oranja za raž u pravilujedo 30 cm
Reakcijaraži na gnojidbujedobra. Ako se iza njesijekojijariglavni usjev(kukuruz,suncokret)treba jesvakako gnojiti sa 20 30 t/ha stajskoggnoja. Od mineralnihgnojivatreba dati 50 60 kg/haP,O; i 80 100 kg/haK, —.
Kao kod svih kultura kojedajumnogo zelene mase dušik, ima presudanutjecaj na sjetve se dajestartna doza od 30 40 kg/haN,a ostala količina dajese ovisno o potrebi i vremenskimprilikamatokom zime ili rano u proljeće.
se, potrebnojeposijati 180 200 kg/hasjemenana međuredni razmak od 12 15 cm i dubinu 2 4 cm
Koriste se diploidne i tetraploidne sorte kojese mogu nabaviti na tržištu (Petkus, Okta i dr.).
Ako jetokom zime i proljećaizvučeno iz tla korjenjemladih biljaka obavlja se valjanje, a kada biljkedobro zakorjeneizvrši se drljanje i to koso na smjerredova.
Raž se koristi kao zelena krma od faze vlatanja do početkaklasanja, nje.Tada jenešto širi omjerproteina i škrobnih jedinica pa se radi togasigurnije i lakše silira Ako se želi dio posušiti za sijenotreba jukoristiti najkasnije u vrijemevlatanja.
Prinos zelene mase raži košen od vlatanja do početkaklasanjajeizmeđu 30 50 t/ha
Smjeselepirnjača sa žitaricama
Za zelenu krmu u našim uvjetimatreba sijatismjeseozimih žitarica (raž,ječam,pšenica i zob) s ozimim lepirnjačama(grahorica i grašak).Žitarica u smjesisluži kao potpora za lepirnjaču čime se otklanjajuveliki gubici u pri- nosima i kvaliteti Proizvodnjomsmjesapostiže se znatno veći prinosstočne hrane,hraniljivavrijednostjeboljeizbalansirana i hrana nijejednolična. Udio žitarice zavisi o ciljuproizvodnje i vremenu korištenja. Za zelenu krmu, (ranijekorištenje)siju se smjeseozimih običnih grahorica s ozimom raži,koja ima povećanudio u smjesi. Ako se smjesaduže koristi za zelenu krmu ili sijeno, siju se smjese s dlakavom grahoricom i graškom, sa smanjenimudjelom žitarica
Grahorice i grašakprema tlu nemajuvelike zahtjeve, mada najboljeprinose dajuna dubokim i plodnimtlima. Dobro uspijevaju na ilovastopjeskovi- tim tlima dovoljnoopskrbljenimvlagom. Ne podnoseteška,alkalna i jakokisela tla U plodoredumogu doći iza svakogusjeva, ali jenajbolje da im prethode okopavine.Inače su dobri predusjevi za ostale usjeve, a naročito za strna žita.
Zemljištetreba obraditi pravovremeno i dobro,najboljeljeti.Dubina oranjaje25 30 cm Predsjetvenopripremutla treba obaviti u trenutku kadje vlažnost pogodna.
Gnojidbaovisi o osobinama tla,posebnoplodnosti te načinu proizvodnje.Gnojenje se vrši mineralnim gnojivimabogatimfosforom i kalijem.Prilikom osnovne obrade potrebnojeprimjeniti 80 kg/haPO, i 120 kg/haK20.Iako su lepirnjačefiksatori dušika iz zraka potrebnojepredsjetvenododati 40 50 kg/hadušika
Optimalni rok sjetvesmjesalepirnjača sa žitaricama jekrajrujna i početak listopada.Siju se na razmak 15 20 cm i dubinu 4 6 cm
Količine sjemena u smjesamaza 1 ha su slijedeće:
obična grahorica(Viciasativa)
dlakava grahorica(Viciavillosa)
kg
kg panonskagrahorica(Viciapannonica)
kg stočni grašak(Pisumsativum ssp arvense)
kg
kg
kg
Navedene količine sjemenasamo su okvirne One se mogu mijenjati ovisno o uvjetimauzgoja,vremenu sjetve,tipuili sorti lepirnjače i žitarice
Od lepirnjača mogu se koristiti slijedećesorte: obične grahorice Ratarka,Sirmium;dlakave grahoriceIgman,Violeta;panonskegrahorice Panonika;ozimogstočnoggraška Maksimirski bijeli,Dunav,Pionir Kod smjeselepirnjače sa raži bitno jeda raži ne bude puno jerona brzo ostari i otvrdne kada lepirnjačastigne u najboljufazu za korištenje. To možemo izbjeći tako da se raž sije 3 tjednakasnije iz sjetvelepirnjače. Nešto bolji ritam razvojadavala bi smjesalepirnjače s ječmom,ali kod ove kombinacije treba biti nešto manjeječma,jeron jakonabusava pa može potisnutilepirnjaču. Najpovoljnijajekombinacijalepirnjača + pšenica i lepirnjača + zob Redoslijedtrošenjasmjesajeslijedeći:najranije s raži,zatim s ječmom, pšenicom i najkasnije sa zobi
Poslijesjetveobavezno treba povaljati tlo kako bi sjemebrže isklijalo i niknulo Od njegeusjevatreba spomenutieventualno prihranu u proljeće kojojjeciljforsiranje rasta smjese.
Grahorica i stočni grašakiskorištavaju se na isti način Služe za ishranu stoke u zelenom obliku, te kao sijeno,silaža i zrno Najčešćinačin korištenja jeza zeleno i to od faze početkacvatnje pa do formiranjamahuna,što traje oko 15 20 dana. Korištenjelepirnjača za sijeno, je u fazi pune cvatnje i formiranjadonjihmahuna kada potporniusjevpočinjeklasati, ali prijecvatnjecvijeta.Kod spremanjasijenatreba paziti na dužinu sušenja da bi se smanjili gubicilista,mladih vršnih dijelovabiljkekoji su najkvalitetniji dio hrane Zato spremanjesijenatreba izbjegavati.Korištenjelepirnjača za silažu je u fazi punog formiranjamahuna kada ima najvišebjelančevina i hranivih jedinica/ha Potporniusjevjetada nešto grublji, ali zato ima više suhe tvari, što jebolje za spremanjesilaže
Prinosi zelene mase lepirnjače u smjesi sa žitaricama u prosjeku se kreću od 30 70 t/ha.
Mr Ivan DanjekSpremanje sijenaod lucerne
Lucerna spada u grupu biljakaznačajnih za ishranu stoke iz razloga, što sadrži sve one sastojkekoji su potrebnikvalitetnojstočnojhrani Od hranjivihsastojakavažni su vitamini B,C,Di K Osim vitamina sadrži jošmineralne tvari, masti,bjelančevine i drugo.Lucerna sadrži znatno veće količine bjelančevina nego crvena djetelina, pa se za njumože reći da u punojmjeri može zamjenitikoncentriranu hranu Najvišebjelančevina
lucerna sadrži u lišću U suhom lišću količina bjelančevina se kreće do 20%, a to jeviše nego u zrnu zobi. Kod spremanjasjenaod lucerne treba voditi računa da se lišće što boljesačuva, zbogvisokogsadržajabjelančevina i ostalih sastojaka. Od cjelokupnebiljne mase na lišće otpadaoko 30% U lišću se nalazidva putaviše bjelančevina i dva do tri putaviše masti nego u stabljici. U lišću se nalazi i najveći dio vitamina. Radi togatreba obratiti veliku pažnjukod sušenjasijenakako bi se lišće što boljesačuvalo To se postiže, ako se ne dozvoli da se pokošena lucerna presuši i ako se ne prevrće.Zato jepotrebno da se pokošenalucerna ostavi u otkosima najviše 10 sati, da bi dobro uvenula, a zatim jestaviti na naprave za sušenje.Zavisno od vremenskih prilika to može trajati 5 6 dana, a zatim se sprema na čuvanje.Osim prirodnognačina sušenja,lucerna se može sušiti i na umjetninačin,pomoćuraznih tehničkih naprava Tjekomuzgoja, lucerna može dati poslijedrugegodine i u daljnjimgodinamadva do tri otkosa No,ako se uzgojvrši pravilno i u uvjetimanavodnjavanja, može dati i više otkosa Posljednji otkos treba obaviti ranije u jesenbar 15 20 dana prije prvog mraza To jepotrebnoradi togada bi se biljkaojačala i na tajnačin dobro prezimila. Tom prilikombiljkasakupljadovoljnukoličinu zaštitnih tvari i rezervnu hranu za razvojnovih izdanaka u slijedećojgodini.Košnjalucerne se vrši strojevima oko 4 5 cm iznad tla. Posljednji otkos kosi se tako da se ostavi stabljika na visini od 6 7 -m iznad tla, da bi se kao što jenaprijedspomenuto, biljkamoglapripremiti za uspješnoprezimljavanje.
ŽeljkoLukaček,dipl.ing.
Zelena gnojidba sideracija
Značaj,uloga i korist
Poznato jeda u većini naših tala nedostajeorganiskihtvari,posebno trajnoghumusa Da bi uzgojkultura bio uspješanorganskatvar dodaje se oranicama u vidu stajskoggnoja i većini slučajeva, zatim dodavanjemgnojov- ke i gnojnice, no tu jemanjeorgansketvari
Organskatvar se tlu može dodavati i putemkompostaod biljnihostataka, u čemu najvećiudio ima slama,kukuruzovina,lišće i glavašećerne repe, te ostaci raznih drugihkultura.
Kompostiranjetakovih ostataka uz dodavanjemineralnih gnojivaposeban jeproces i obično traje do godinudana
Ovdjenas zanima obogaćenje tla organskommaterijomputem zelene gnojidbe.
Zelena gnojidbaobavlja se zaoravanjemsviježebiljne mase u kojojima biljnihhraniva naročito dušika.
Biljke za zelenu gnojidbumorajuse odlikovati slijedećimsvojstvima:
a)da koriste (vežu)dušik iz zraka tla a to mogu samo leguminoze(soja, grašak,grahorica,lupina,grah,djeteline,lucerna i mnoge druge)
b)da imajudobro razvijenkorjenovsustav kojimože usvajati teže topiveforme potrebnihhraniva kao što jefosfor i mikroelementi.
c)da brzo rastu, jermoraju u kratkom vremenu razviti veliku nadzemnu masu i dubok razgranatkorijen.
Sva ova svojstvaimajuleguminoze te se one i koriste i uzgajaju za zelenu gnojidbu.Smatra se da se od biljaka za zelenu gnojidbukojedaju20 30 t/ha zelene mase, poslijezaoravanjastvara toliko humusa koliko daje 8 12 t stajskoggnoja.
Količina dušika kojaod zaorane zelene mase ostaje u tlu najčešće se kreće od 50 do 60 kg/ha.Humus poredfizikalnog ima i biološki utjecaj na tlo i život u tlu. Biljke(usjevi) za zelenu gnojidbumogu se uzgajatitokom cijelego- dine,kao glavni,naknadni,međuusjevi i postrniusjevi. Za glavneusjevetlo mora biti slobodno i namijenjeno samo za tu namjenu.Mnogo povoljnije i korisnije, a najčešće se i provodijepostrnasjetva za zelenu gnojidbu.
Štojepotrebnoosigurati da uzgojkultura za zelenu gnojidbuuspije?
Sjetva se mora obaviti iza kultura kojeranijedolaze za skidanje, a to su: krmno bilje,ozimi ječam,uljanarepica te drugežitarice Sjetva, a prethodno obrada mora biti brza radi čuvanjavlage i brzognicanja.
Gnojidbamora biti prilagođenauvjetimasušnograzdoblja, što znači da se poredfosfora i kalija(kojegosiguravamokompleksnimmineralnim gnoji- vima)mora dodati dosta dušika Gnojivase, radi kratke vegetacije,dodaju prilikomsjetve.
Dušik kao faktor rasta djelovati će na brzi porastkorjena i nadzemne mase Biljka će moći bez stresova i šokova uzimati dovoljnohrane i vode te dati zadovoljavajućiprirodčijuzriobu ne treba čekati nego jutreba zaorati Za leguminozetrebamo znatno manjehranjiva, npr. stočni grašak(koji ostavlja u tlu znatne količine dušika) od npr. kukuruza,uljanerepice,uljane rotkvice i dr.).
Ipakleguminozedajunešto manjezelene mase pa se uljanarotkvica (rauola)danas najčešćekoristi za zelenu gnojidbu. Radi brzograsta i razvoja ona dajenajvećuzelenu masu čak ako jesijanaposlijeredovnogskidanjanajraširenijekulture pšenice.
Dr. Ante Lončar
Dušik najvažnijibiogenielement
Dušikje sastavnidiozraka,biljaka,ljudiiživotinja. U zrakudušikaima gotovo 807.
Dušik u biljkama
Dušik jeu biljcisastavni dio bjelančevina bez kojihnema života. Dušik ulazi u sastav i drugihorganskihspojevakao što su: klorofil, većina vitamina i fermenti Dušik u odnosu na ostale biogeneelemente dajenajvećepovećanjepriroda.Tako jedankilogramdušika (N)uz pripadajućekoličine ostalih biogenihelemenata u prosječnimuvjetimadaje:
16 20 kg pšenice
15 20 kg kukuruza do 90kg šećerne repe ? oko 30 kg sijena.
Dušik,općenitomožemo reći,utječe na brzi razvojzelenih,lisnatih mladih dijelovabiljaka, i biljkekojese uzgejejuradi toga(povrće,cvijeće,zeljanice, trave)troše veće količine dušika Žitarice također za svojrast i razvojtrebaju u početkudušik za razvojzelenih dijelovabiljke,kasnije kao sastavni dio bjelančevina ulazi i u građuzrna Tako jedušik bitan i za razvojzrnatih kultura posebnosoje.Biljkečiji su plodovi: zrno, korijen,gomolj i sl. kao što su žitarice, krumpir,šećerna repa, grožđe,plodovivoćaka i sl koriste nešto manje dušika Općenito se može reći da sve biljnevrste i hibridi traže usklađeni odnos biogenihelemenata, a posebnojevažan skladan odnos sušika naspram fosfora i kalija.
Predmet industrijskeproizvodnjestoga su najčešće NPK gnojiva sa različitim međusobnim odnosima hraniva za različite vrste hibrida, te za različito opskrbljeno tlo Odnos biogenihelemenata posebnotri osnovna: dušik,fosfor i kalij u organskimgnojivimajeodređen i teško se može mijenjati, što stvara probleme u proizvodnji.Biljkedušik obično uzimajuiz otopinetla u formi amonijskogiona (NHL*) i u obliku nitrata (NO;7-).Biljkedušik mogu u manjojkoličini uzimati iz hranjiveotopineprekolista i ostalih zelenih dijelova Ukoliko uzimajudušik prekolista koncentracije dušika morajubiti prilagođeneposebnostimapojedinihbiljnihvrsta, a nekada i sorata i hibrida Općenito se može reći da uskolisne biljke, trave i žitarice podnoseveće koncentracije, a širokolisne biljke,povrće,vinova loza i sl vrlo niske koncentracijedušičnih otopina.Obično se koristi urea kao izvor dušika u gnojidbipreko lista.
Dozvoljenekoncentracije uree u gnojidbiprekolista različitih kultura: pšenica do 30% travnjaci do 30%
masline do 10%
mandarine do 5%
kukuruz do 6%
krumpir do 2,5%
vinova loza
0,5—
1% voćke
0,5—
2,5% povrće 0,3—
1,5% Osnovna pravila u gnojidbibiljakadušikom jeda se dušik daje u počet- ku rasta biljaka, te u toku vegetacije u više navrata, kako bi biljkebile opskrbljene, a zrak i voda pošteđenipovećanihkoncentracijadušika.
Dušik u tlu:
Ishrana biljazavisi od sadržajahraniva, a naopse dušika u tlu i količina kojese dodajugnojidbom.
Ukupnisadržajdušika kao i drugihhraniva u tlu jevelik, ali dio kojije biljkamapristupačan 1 3% jemali i zavisi od više činioca.
Ukupnekoličine hraniva u tlu:
Godišnjabilanca dušika se treba pratiti na osnovu više parametara, a sastoji se od:
godišnjeaktivacijedušika iz tla unošenjedušika gnojidbom unošenjedušika oborinama iz zraka
djelovanjemikroorganizamamineralizacijaorganskogdušika iz zraka
odnošenjeprirodimauzgajanihkultura ispiranje u dubljeslojeve ili vodotoke volatizacijaodlaženje u atmosferu u obliku plina
Općenito se može reći da Hrvatska posjeduje tla sa niskomm opskrblje- nošću i ukoliko želimo visoku i profitabilnuproizvodnjupotrebnojebitno povećati gnojidbudušikom na privatnomposjedu od sadašnjih 50 60 kg/haobradivih površina na nivo od oko 150 kg/ha.
Stanjeopskrbljenosti naših tala dušikom
Dušik jeznači neophodan za sve biljke, a zahtjevipojedinihvrsta su vrlo različiti i kreću se u rasponu od 50 300 kg N/ha.
Treba puno teoretskog i praktičnogznanja uz dosta istraživanja određenih kultura na određenom lokalitetu uz dobar izbor dušičnih gnojiva i tek tada možemo odgovoritikako,kada i koliko gnojitpojedino tlo dušikom za točno određenu kulturu,sortu, hibrid i planiraniprirod.
Ivan Gašpar,dipl. inž
U Vrbovcu održana stočarskaizložba Vrbovec '92.
U povoduobilježavanja 80-te obljetniceosnivanjastočarske udrugeza uzgojpincgavskepasmine u Vrbovcu (1912.),održana je12. 09. 1992 god.stočarska izložba.
Izložba jeodržana u okviru vrbovačke tradicionalne manifestacije»Kaj su jelinaši stari«, a u organizaciji PCH Stočarski selekcijski centar i Udruge proizvođačačistokrvne stoke Vrbovec
Na izložbi su sudjelovalistočari općineVrbovec s 30 simentalskih grla, svrstanih u 4 kolekcije.
Prva kolekcijasastojala se od 10 steonih junicakojebi se obzirom na eksterijer i proizvodnerezultate mogleizložiti na svakojizložbi europskoguzgojasimentalske pasmine.
Dodijeljene su dvijedrugenagrade u vidu diplome i novčanogiznosa od 20 000 HRD, te poklonpaketaPIK-a Vrbovec Nagradesu primili:
Fiškuš Stjepan Zabrđe za junicuJodu pb 6548 te
HunjedBranko Marenić za junicuBonu pb 9312
Prvu nagraduod 30 000 HRD, uz diplomu i poklonpaketkomisijaje dodijelila:
Kostiha Mirku Haganjza junicuJagodapb 7699
Ova junicapotječe od bikovske majkeJadranke 859 kojaje u III laktaciji proizvela 6104 kgmlijeka, te oca Prama HB 6686 čijejesjemeuvezeno iz Austrije za osjemenjivanjebikovskih majki.
Da ostane zabilježenonavesti ćemo i drugevlasnike izloženih junicabudući su svi oni dugogodišnjiuzorni uzgajačirasplodnestoke
To su:
Petrinović Stjepan,MikulajStjepan,Cimaš Drago,Bukal Tomo, Gotić Mato i Loborčec Tomica.
U kolekcijimladih krava oteljenih 1989 i 1990 kojesu završile prvu laktaciju ili imajukontrolu u prvih100 dana,drugenagradepripale su vlasnicima:
ZgoncTomi Brezovac za kravu Dina mb 1783 i
Sokač Nikoli Brezine za kravu Jagodamb 1894
Prvu nagradudobio je:
Car Đuro Vrbovec za kravu Dunjamb 4308 kojajeu prvih100 dana proizvela 1703 kg mlijeka.Potječe od bikovske majkeDare mb 3001 i bikovskogoca Reck HB 6685 uvezenog iz Austrije.
Ostali izlagači ove kolekcije bili su:
HunjedBranko Marenić,Fiškuš Stjepan Zabrđe i Marković Vinko Praščevac.
U kolekcijibikovskih majkidrugenagradeprimili su vlasnici za krave:
Basrek Ivan,Gostović za kravu Gretu mb 3837 i
Kazanec Josip,Lubena za kravu Jorka mb 1490
Prva nagradapripalaje:
Petrinović Stjepanu,Cugovecza kravu Jagodumb 1671
Ova krava u II laktacijiproizvela je4485 kg mlijeka.
Ostali izlagačibikovskih majkibili su:
Medverec Stjepan,ZgoncTomo,Marković Vinko,ŠuličekIvan,Latinović Milan i Mikec Mato
Na izložbi su bile zastupljene i dvijekrave sa životnom proizvodnjom. To su dugovječnekrave sa visokom proizvodnjom i izvanredne plodnosti.
Krava Sara mb 723 iz stajeMarković Vinka bikovska majka,oteljena je1977 god.,dala je14 potomakaod kojih su dvijejuniceprodane za rasplod,dvije su matične krave, a petmuške teladi uzgajanojeu testnojstanici Varaždin za rasplod. Tri bika su pozitivnotestirana i to:
Mark HB 6647, Granada HB 6784 i Moris HB 7015
U 12 laktacijaproizvela je60804 kg mlijeka.
Drugakrava Poldina mb 852 čijivlasnik jeMikulajStjepan.Stara je13 godina, otelila je11 teladi od čegasu dva bika magelanHB 6253 i PampasHB 7014 kupljeni za umjetnoosjemenjivanje. U 10 završnih laktacijaproizvela je50 600 kg mlijeka.
Objekrave nagrađene su sa po 30 000 HRD
Stručna komisija za ocjenu rasplodnihgoveda
Posebnu nagraduPCH Stočarskogselekcijskog centra u iznosu od 50 000 HRD primiojeMarković Vinko kao rekorder Hrvatske po brojuisporučene teladi testnojstanici Varaždin i za 14 bikova prodanih za umjetnoosjemenjivanje.
Nakon održane izložbe kojajebila izvanredno posjećena i kojusu posjetioci pratili sa velikim zanimanjem,održana jeaukcijskaprodajasteonih junica Od 30 ponuđenihgrla29 jeprodanokupcimaiz D Miholjca, S Ivana Zeline i Dugog Sela
Od 29 grla 4 su bile krave prvotelke sa teladi i 25 junica.
Komisijskaprocjenakrava sa teladi bila je u prosjeku 497 500 HRD a izlicitirana cijenabila je551 500 HRD
Utvrđena cijena za junicekretala se u rasponu od 400.000. 520.000. ili prosječno 442 500 HRD,a izlicitirana cijena za proizvođače u prosjekgi jeiznosila 452 000 HRD
Na temeljuiznijetihpokazateljavidljivo jeda jeza prvotelkama sa teladi interes za kupnjubio veliki i da jerazlika u početnoj i izlicitiranojcijeni bila 55.000. a ta razlika za juniceiznosila jesvega 9 500 HRD.
Na krajupoželimo da se u Hrvatskoj i u budućnosti redovito održavaju ovakove stočarske manifestacije a vrbovačkim stočarima daljnjeuspjehe u selekcijigovedauz dobre uzgojne i financijskerezultate. Uz govedana izložbi jebilo prezentiranakolekcija od 4 koze i jednogjarca,kojejeizložio gostizložbe Vitez Gabrijel iz D. KnegincaopćinaVaraždin Koze su izvanrednog kvaliteta,odličnogeksterijera i realizirane laktacijskeproizvodnjemlijeka.
Auslender
Drago,dipl.ing.
Nova cijenamlijeka
Stalni porasttroškova proizvodnjemlijeka,uzrokom jepromjenecijene 003 mlijeka u otkupu. Od 1. 9 1992 godinemijenja se cijenamlijeka u otkupusa 12,8 HRD za masnu jedinicu na 17,00 HRD, što iznosi za mlijeko sa 3,6% m m 61,20 HRD
Uz nepromijenjenupremiju(6i 8 HRD za 1 litru 3,2%m.m.),cijena za 3,6% m m biti će:
U ravničarskom području61,20 + 6,75 HRD premije 67,95 HRD/I povećanje 28,6% U brdsko planinskompodručju61,20 + 9,00 HRD premije 70,20 HRD/I povećanje 27,4%
Prema tome mlijeko će se od 1 9 isplaćivatiproizvođačima prema prilozenoj tablici 1 opet promjena
Upravokada smo trebali objavitipromjenucijenemlijeka sa 1 9 92., obaviješteni smo o novojodluci mljekara.Naime,na sastanku predstavnika mljekara,održanom 25. rujnadonesena jeodluka o povećanjumasne jedinice sa 17 na 25 HRD, kojaće se primjenjivati od 1. listopada. Iznos premije se ne mijenja.
A)RAVNIČARSKO PODRUČJE
skupno ira CEXEINECINE CEKIN %
Kako smršaviti?
Oni među nama »ugodnopopunjeni«često su bombardirani najrazličitijimdijetama »čudotvornim« dijetama.Autori tih dijetagarantiraju brz i siguran uspijeh.Glupost! Ne samo da većina ljudi ne može dugobiti na takovim dijetama, nego su one i izričito opasne
Nema nikakove potrebe da na tajnačin mučite svojorganizam.Slobodno jedite sve ono u čemu sada uživate, ali od svega togapojedite malo manje nego obično (jedankotlet manje,jednupivumanje,jedanšećer u kavi umjesto tri,umjestodva jedankolač). U isto vrijemevaljaorganizmuosigurati dobro uravnoteženu ishranu to jestmorajubiti zastupljeni svi najvažnijihranjivi sastojci(ugljikohidrati, masti, bjelančevine,vitamini, minerali).Nemojte preskakatičitave obroke,naročito ne doručak. Nemojteuzimati ništa između obroka (bombone,keksi,čokolada,kikiriki). Ako već uzimate, neka to bude nešto niskokalorično (jabuka,čaj).Nemojtese izlagatidrastičnim kurama (mršavljenja)gladovanja.Većina ljudi ne može duljevrijemeizdržati na njima Jedite polagano i izbjegavajte»repete«.Obavezno smanjitepijenjealkoholnih pića.
Pitanjumršavljenjaprićićete mnogo ozbiljnije, ako držite na umu da debeli ljudiimajuveće šanse da obole od nekih kroničnih oboljenja, nego drugeosobe (povišenkrvni tlak,povišenarazina masnoća u krvi,kolesterola, šećerna bolest). Sve su to bolesti usko povezane sa povećanimrizikom od srčanoginfarkta i moždanogudara
Kod skidanjaprekomjernetjelesnetežine nema puno filozofiranja: ili ćete uzimati manjekalorija, nego što ih izgarate, ili ćete povećatisvojutjeles-
nu težinu ispodprihvatljivih normi.
Štose tiče lijekova za mršavljenje oni igrajurelativno malu ulogu, a osim toganisu bezazleni
Ako jevaša tjelesnatežina ozbiljanproblem,morate potražitisavjetli-, ječnikaprijenego nešto poduzmete na svojuruku Vaš liječnik A
Izdavački savjet: Ankica Dakić, dipl.inž mr Milan Devčić, dr Mirza Hadžiosmanović, dr Ivan Jakopović, Tomo Kolak, inž , Miro Mesarić, dipl inž , Slavko Pehal, dipl inž , Biserka Sunajko, dipl inž , Ivan Šegota
Uređivački odbor: Stjepan Brlek, dipl inž , Franjo Lončarić, dipl. inž , ŽeljkoLjubić, dipl vet
Glavni i odgovorni urednik: Stjepan Deneš, dipl inž
Tehnički urednik: Vera Volarić, dipl inž
Vlasnik i izdavač: Hrvatsko mljekarsko društvo
Uprava i uredništvo: Zagreb, Ilica 31/III, tel 424-420
Mjesečna pretplata za privredne organizacije i ustanove kao i za proizvođače iznosi 65 HRD
Tisak: Grafička škola u Zagrebu
S Vegetom se bolje jede
8
9
Sastojci:
1/2 kgkruha (osušeni kruh, tj ostaci od
Postupak:
Kruh ne smije biti svjež već od prethodnog ili nekoliko dana star i osušen tj ostaci koji ne treba baciti
Ispržiteslaninu i šunku pa dodajte kruh izrezan na kockice, te njega joškratko popržite. Skinite s vatre zalijte s vrućim mlijekom i ostavite da se sve zajednoohladi U hladno dodajte 3 žumanca, brašno, sol, prašak za pecivo i peršinovo lišće,te 1 žlicu Vegete. Na krajuumiješajte snijeg od 3 bjelanjaka. Ostavite stajati 1 sat, pokrivenokuhinjskomkrpom. U to vrijeme izmiješajtekravlji sir s jednimjajetom i malo soli Na kuhinjskukrpuistresite smjesu, malo razvaljajte i u sredinu stavite smjesu sira, a zatim sve dobro zatvorite u »veliku okruglicu« pa je stavite u dubljuposudu u kojuste prethodno razvukli salvetu Zavežite koncem, ali nemojte stezati, jer će se smjesa nakuhati i naras-, ti dvostruko. Priređenu okrugljicu stavite u vrelu slanu vodu i kuhajte 1 sat Izvadite iz vode i ostavite da se ocijedi.Servirajte na pladanj ili veći plitkitanjur. Na tavi rastopite maslac i na njemu malo popržite mrvice da porumene, pa prelijte po okrugljici
Poslužite uz pečenu guskuili patku.
Nagradna igra se nastavlja
Blagdanska jela i kolači za IV. kolo nagradne igre
Ovogodišnjanagradnaigradošla jedo zadnjeg IV kola U zajedničkoj igriprethodnatri kola,redakcijajepropisivalapropozicije, a naši vjerničitatelji, s voljom su se uključili u nagradnuigru, i potrudili se da nam pošalju recepte.
Ocjenjivačkakomisijaimala je u svakom kolu ne mali zadatak,odabrati i izdvojiti od mnogobrojnihpristiglihrecepata,jedan za 1 nagradu, i jošdevet recepata za nagradubez rangiranja, a naš sponzor »PODRAVKA« odabrane jenagradilapaketimakoji su sadržavali prehrambeneproizvode i kuhinjskepotrepštine.
Tako ćemo učiniti i u ovom IV. kolu,kojeje u toku. Čitatelji nam već šaljusvojerecepte na temu »BLAGDANSKA JELA I KOLAČI«.Vaše recepteprimamo sve do 15. studenog.
S nagrađivanjemrecepata IV kola naša igranijezavršena,jerće svi sudionici ovogodišnjačetiri kola biti uključeni u izbor SUPER NAGRADE O tome ćemo detaljnijeizvjestiti u narednom broju.
U mnogobrojnim se domaćinstvima jošod prastarihvremena i za blagdanska jela i kolače koristilo crno brašno,med,svinjskamast, voće i mlječni proizvodi, a kasnijedopunjeniindustrijskimdodacima: šećer,Digo kvasac, prašak za pecivo,vanilijšećer i dr
Uz raspoloženje, dobru volju i maštu domaćice, na blagdanskomstolu naći će se mirisna i slasna jela, te tradicionalni kolači.
Uredništvo »Mljekarskoglista« s nestrpljenjemočekujeVaše recepte na zadanu temu