Hranidbena vrijednostsilaže
Dobra silaža za hranidbu preživača mora imati sačuvanizgledbiljaili hraniva od kojihjenačinjena.Kukuruzna silaža jesvjetlo žute do žuto-zelene boje,svježeg,ugodnokiselogmirisa Travna silaža (sienaža)obično jelagano smeđe boje,blagog,neutralnogmirisa, sličnogmirisu sijena.
Bjelančevinamabogatahraniva dajutamniju,maslinasto-zelene bojesilažu.
Dobru silažu može se u praviludavati do sitosti životinja, sa izuzetkom visoko gravidnihživotinja i u razdobljuvisoke proizvodnjemlijeka i mesa
U silaži se često nalaze pokvareni i pljesnividijelovi,kojetreba prilikom hranjenjaodbaciti, jermogu biti vrlo štetni po zdravlježivotinja. Ako jesilaža oštrog,bockajućekiselogmirisa upozorava na jakokiselu silažu, a takvu silažu,kao i silažu kojaima miris po užeglojmasti i alkoholu,treba davati u manjimili ograričenimkoličinama.
Hranidbena vrijednost ovisi o hranivima od kojihjenačinjenasilaža, o sadržajuvlage i celuloze Kukuruzna silaža ima oko 2,2— 2,5% sirovih proteina i hranidbenu vrijednost 0,25 0,27 Hranid jed.ilioko 1 Hranid. jed. u kg suhe tvari
Silaža kukuruznogklipasadrži oko 4,7— 5,0% sirovih proteina i oko 0,87 Hranid jed.ili 1,2 Hranid. jed. u kg suhe tvari
Silaža kukuruznogzrna ima oko 6,1%sirovihproteina i 1,0 Hranid jed. ili 1,35 Hranid. jed. u kg suhe tvari
Travna silaža (sjenaža)prvog otkosa u cvatnjisadrži oko 4,9%sirovih proteina i oko 0,25 0,27 Hranid jed.ili oko 0,7 Hranid jed. u kg suhe tvari.
Silaža lišća i glavašećerne repe sadrži oko 2,1— 2,6% sirovih proteina i 0,16 Hranid. jed.ili oko 0,8 1,0 Hranid jed. u kg suhe tvari
Prema tome za potrebepreživačakukuruznasilaža sadrži višak energi- jeu odnosu na bjelančevine, a travna silaža višak sirovih proteina u odnosu na energiju. To treba uzeti u obzir prihranidbi silažom i odabiranjudopun- ske hrane,kojomse želi postićiodgovarajućaproizvodnja.
Tako npr. ako se daje30 kg kukuruzne silaže,krave dobijudovoljno energije da zadovoljeuzdržne potrebe i proizvodnju 4 6 1 mlijekadnevno. Hranidbeni obrok sadrži oko 7,5 Hranid. jed., ali samo 7—8% sirovih proteina u suhojtvari, što nijedovoljno za proizvodnju.
Junadi u tovu treba davati u hranidbenom obroku oko 12 13% sirovih proteina, a kravama oko 12 16% sirovih proteina u suhojtvari hrane. Stoga, zbognedostatka sirovih proteina u kukuruznojsilaži treba, uz kukuruznu silažu,dodavati u hranidbeni obrok sijenolucerne i odgovarajućudopunsku hranidbenu smjesu, s većim postotkomproteina iz suncokretove,repičine i sojinesačme,uree, BENURALA S i dr
Travna silaža (sjenaža) može biti gotovopotpunahrana za krave, te zadovoljavaproizvodnju 10 15 1 mlijekadnevno. Međutim,često se uz travnu silažu iskazujevišak proteina.Stogauz travnu silažu treba također dodavati dopunskahraniva,pretežnožitaricama Uz travnu silažu, ne smije se zanemariti ni davanjedobrogsijena u ciljudopunehranidbenogobroka sa suhom tvari i celulozom, a također i dodavanjestočne ili kuhinjskesoli U kukuruznojsilaži nedostajumnogiminerali, a posebice:kalcij,natrij i fosfor, kao i neki mikrominerali: cink,mangan, jod,bakar i željezo. Treba još
dodati da kukuruzna silaža nema vitamina D i ima manjukoličinu karotina (provitaminaA).Sve to može biti uzrok poremetnjama u plodnosti,nepravilnim spolnimciklusima,katarima sluznica, pobačajima i sl., a uzroci se često teško otkrivaju.
U travnojsilažu povoljni su odnosi minerala prema potrebamaorganizma goveda.Ima dosta kalcija, a ponekadnedostajefosfora,posebice, ako silaža sadrži više djeteline i ako trava dolazi sa slabo gnojenihpovršina.Treba naglasiti, da u travnojsilaži manjkanatrij i stogatreba u hranidbi krava dnevno dodavati oko 20 30 g stočne ili kuhinjskesoli Mikrominerali u travnojsilaži ovise o vrsti trava i o tlu s kojegdolaze, te i o tome treba voditi računa
Prirodnom fermentacijomsilaža gubidio lako probavljivihugljikohidrata i šećera,koji se pretvaraju u mliječnukiselinu Na tajnačin smanjuje se postotaklako probavljivihugljikohidrata u silaži Međutim, siliranjem se povećava probavljivost i iskoristivost celuloze, tako da se u dobrojsilaži u osnovi ne mijenjapuna hranidbena vrijednosthraniva.
U lošojsilaži,kojanijedobro stješnjena i anaerobno (bezzraka)zatvorena, dolazi do razgradnje i raspadanjaorgansketvari, gubitkaenergetske hranidbene vrijednosti i bjelančevina.Opasnostprijeti i od toksičnih produkata nastalih raspadanjemorgansketvari.
Silaža općenitomože sačinjavati do 60% hranidbenog obroka krava
Tabela
Kravama visoke mliječnosti, iznad 15 20 1 mlijekadnevno,treba smanjiti
npr. davanjekukuruzne silaže na 15 20 kg dnevrio,odnosno silaže može biti najviše do 50% ukupnogkranidbenogobroka.Uz kukuruznu silažu treba davati dopunskuproteinskomineralno-vita- minsku smjesu.Hranidbeni obrok krava s kukuruznom silažom i dopunskom hranidbenom smjesomprikazani su u tabeli 1 12.,a za tovnu junad u tabeli 3 i4.
Tabela 3 Hranidbeni obrok tovnejunadi uz hranidbu kukuruznom silažom i gotovom
smjesom Ka
*
mjeseca
Obnova govedarske proizvodnjetemeljnajezadaća agrarne politike u 1993.godini
Tijekomratnihrazaranja, u RepubliciHrvatskoj od strane četničkihhordi otuđeno jeiliuništeno oko 120 000 krava i steonih junica, ili 25,45%osnovnog stada goveda,što rezultira da jebrojkrava i steonihjunica od 1981 do 1991 godinesmanjen s 598 000 grla na 473 000 grla. Na početku1992 godinebilo jesvega 383 000 plotkinja.Ocjenjuje se da jebrojplotkinja i u 1992 godini u blagompadu,.pa to jošviše pogoršavaionako: lošena govedarskeproizvodnje u našojdržavi.
O ovom kratkom zapisuzadržat ćemo pažnjusamo na problematicigovedarske odnosno mljekarskeproizvodnjetijekomproteklih10-tak godina.
Pregledkretanja broja goveda i steonih junica za razdoblje
1991— 1992. godine u 000 grla
Republički zavod za statistiku
2 Poljoprivredni centar Hrvatske
Napomena: Podaci Republičkog zavoda za statistiku i Poljoprivrednog centra Hrvatske razlikuju se po prikazanom broju plotkinja od 27 do čak 56.000grla,ali to ovogaputa nećemoanalizirati
Analizirajućistatističke podatkeRepubličkogzavoda za statistiku, broj krava i steonih junica od 1981 godinedo 1992 godinesmanjio se za 215 tisuća grla.Brojkravapadaojedo 1990 godinepo negativnojstopi od 2,18%godišnje, a do 1992 godinečak 3,98%godišnje.
Istodobno ukupanbrojgovedapao je s 969 na 590 tisućagrlaili za 379 tisuća grla.Brojgovedado 1990 godinepadaojepo negativnojstopi od 1 5%, a do 1992 godinepo negativnojstopi od 4,40%godišnje.
Zabrinjavavelik padkrava i steonih junica u 1991 godini.Prema podacima RZZS tijekom1991 godinebrojplotkinjasmanjenjeza 90.000grla, a prema podacimaSSC za 103 000 grla.
Prema podacimaPoslovne zajjednicezastočarstvotijekomratauništeno jeili opljačkano 120 431 krava i steona junica.
Obnova govedarskeproizvodnje
Obnova govedarskeproizvodnje,predviđase, trajati će 5 6 godina. Obnova jemogućapo dva temelja:
1 Vlastitim sredstvima i iz vlastitoguzgoja
2 Uvozom junica
Obnova govedarstvavlastitim sredstvima i iz vlastitoguzgojamogućaje na temelju:
1)Temeljempropisa(Uredbe) o davanjukredita individualnim poljoprivrednim proizvođačima za obnovu i povećanjestočarske proizvodnje (3krave junice, 5 krmača nazimica, 15 ovaca šilježadi ili ovnova za rasplod).
2)Fond za razvojagrara koji se formira iz poreza na promet kreditira nabavu i uzgojkrava i junica i do 70% (N.N. 11/92).Ocjenjuje se, da će se u ovojgodinipovećatiosnovno stado govedaza 10 000 grla(uzredoviti godišnjiremont).
3)Uvoz 1 000 grlasteonih junicasimentalske pasmineiz Austrije,predviđa se da bi trebao biti realiziran tijekomprvog polugodišta ove godine. Vlada RepublikeAustrijeodobrila jenašojdržavi pomoć za obnovu u ratu dijelauništene naše govedarskeproizvodnje. Pomoć se očituje u donaciji od 16 000 ATS po svakojvisokosteonoj i kvalitetnojjunici.Međutim, troškovi nabave biti će veći od iznosa donacije, pa će ih snositi krajnji korisnik kupac.
Pregledprozvodnje, otkupa i
od
Na temeljudesetogodišnjihstatističkih podataka u Hrvatskojjeprosječna godišnjaproizvodnja bila 974 444 tisuća litara mlijeka.Proizvodnja se kretala u rasponu od 749 000 tisuća litara (1991.godine) do 1.015.000 tisuća litara mlijeka(1982.godine).
U devetogodišnjempericdu(1982— 1990. g.)prosječnaukupnapotrošnja mlijeka(svježemlijeko,sir, maslac)bila je969 633 tisuće litara mlijeka.Dakle, devetogodišnjiprosjekproizvodnjemlijekaveći jeod devetogodišnjeprosječne potrošnjemlijeka za 4 811 tisuća litara mlijeka.
Potrošnjamlijeka i mliječnihproizvoda po jednomstanovniku kretala se od 174,8 (1983.g.)do 266,8 litara mlijeka(1984.g.).
Međutim, u proteklomrazdobljuHrvatska jegodišnjeuvozila od 50 80 min. litara mlijeka. Ove godine, po predviđenojbilanci proizvodnje i potrošnjemlijeka i mliječnihproizvoda,potrebanjeuvoz od oko 133 mlin. litara mlijeka i mliječnihproizvoda.
Ako se uzme 1992 godina(u1991 godiniuništeno jeili otuđeno 120 431 krava isteona junica) može se sa sigurnočureći da jetržnost mlijekaovisila o visini otkupnecijenemlijeka. Kada jeotkupnacijenamlijekabila veća,bila je i veća otkupnakoličina mlijeka i obrnuto.
Ocjenjuje se da priniskojotkupnojcijenimlijeka,mlijekoproizvedeno u privatnomsektoru troši se za ishranu teladi i prasadiili se vrši preradamlijeka u kućnojradinosti. To ukazujeda jepotrebnoblagovremenoutvrdivati i mijenjatiotkupnucijenumlijeka. U pravilutrebalo bi bar poštivatiranije utvrđeni paritetzaštitne cijenepšenice i mlijeka1:1,5.
Na temeljuprikazanihpodatakavidljiv jeodnos društava države prema govedarstvu,posebnoproizvodnji i tržnosti mlijeka od 1981 do 1991. godine Takav odnos prema govedarstvudoveo jedo stanjakojedanas imamo.
U novim uvjetimaVlada RepublikeHrvatske i Hrvatska gospodarska komora čine napore da se s obnovom govedarskeproizvodnjeznačajnije krene 1 ovojgodini.Obnova govedarskeproizvodnjedjelomičnojepočela i u prošloj1992 godini iz vlastitoguzgoja, iz uvoza i putemdonacijekojunam je dala Vlada pokrajineBavarske
Ocjenjuje se da jeobnova govedarskeproizvodnjejednaod prioritetnih zadaća obnove,ratom porušenezemlje i da jeu idućem periodupotrenopovećati brojkrava i steonih junica na nivo predratnogbrojnogstanja,jergovedarska proizvodnja čini temeljsveukupnestočarske,odnosno poljodjelske proizvodnje.
U ciljubrže obnove i revitalizacijegovedarskeproizvodnje radi se na utvrđivanju, u ovom trenutku,najpovoljnijihuvjetakreditiranja za nabavu junica, bilo iz vlastitoguzgojaili iz uvoza Nadamao se da će uvjetikreditiranja biti povoljni za proizvođačestoke
Stevo Đukić,dipl.inž.
Pregled kretanjacijenamlijekaiproizvodaod mlijekau 1992. godini
Za nama jevrlo teška godina u kojoj su se pokazalesveposljedice rata iz 1991 godine.Moramo ustvrditi da je1991 godina,iako ratna, bila bolja.
Da se podsjetimo:počelojesa Plitvicama, kada se jošmlijekootkupljivalo u Slunju,Vojniću i Vrginmostu; u svibnju 91 Borovo naselje; 1. srpnjaBaranja; 1 kolovoza okolica Vukovara i Vinkovaca; 1 rujnazapadnaSlavonija (»Zdenka«); 1 listopadaprestanakrada Karlovačke mljekare, a koncem godine cijelajeistočna Slavonijazahvaćena ratom Dakle, u 1992 godinisvih 366 dana rat se odrazio na otkup i proizvodnju, a posljediceuništavanja 25% matičnogstada krava i steonih junica uz ostala razorna uništavanjahrvatskog gospodarstvadovela su do stanja u kome smo bili 1992 godine. Sve jeto uvjetovalo visoku inflacijukojaprijetirazarajućomhiperinflacijom, kojuVlada Hrvatske svojimprogramom za 1993 pokušavazaustaviti na razumnom nivou, 80% prema 1992 godini.
Službeno jeinflacija u ukupnom gospodarstvuHrvatskeiznosila u 1992. 600— 700%, a u našojproizvodnji i preradimlijekasituacijajebilaslijedeća: a)Kretanje cijena u otkupu mlijeka očna
Iz prikazajevidiljivo da početkomgodinecijenelaganorastu,trendom od 100 213 indeksnih poena za period od 7 mjeseci, dok ostalih 5 mjeseci od kolovoza do konca siječnja,cijenerastu sa 213,75 na 1219,50 indeksnih poena Kao što jerečeno od kolovoza jekrenula galopirajućainflacija.
No ipak,moramo konstatirati da jeotkupnacijenamlijekarasla skoro 2 putabrže od cijena na malo i troškova života, i da jeipakova proizvodnja, u teškim uvjetima, bila (ekonomski)gospodarskipovoljnija od niza drugihproizvodnji.
b)Kretanjeproizvođačkoprodajnihcijenamljekara u RepubliciHrvatskoj
Kako bi podacibili usporedivi uzet ćemo u promatranjeisti periodtj. cijene u siječnju 1992 i cijene u siječnju 1993 godine. -
Kako 14 mljekara,proizvodipreko150 proizvoda u svom asortimanu, ne možemo uzeti sve u razmatranje, već samo izrazitereprezentantne u grupi određenogproizvoda.
Moramo napomenuti da ove cijenenisu maloprodajne za potrošača, i da su te maloprodajneuvećane za 15% poreza na promet i usluge, te 20 35% iviše trgovačkemarže (osimkod pasteriziranogmlijeka,kojejebez poreza i sa 10% marže).
Dakle cijenemljekara/fcoskladištemljekare su bile:
tako da i uz 25 30% manjuproizvodnjudobivamo dojamda jetržište dobro snabdjeveno,jersu trgovinepune robe, na policamaima uvijeksvih vrsta pakovanjamlijeka i proizvoda od mlijeka.(Nezaboravimo da su cijene u maloprodaji za 10 45% više nego jeovdje prikazano). is
Uzimajući u obzir oba činbenika,količinu otkupljenogmlijeka i količinu proizvodakoji se mogu prodati,moramo biti vrlo opreznikod utvrđivanja cijena,jerće bitinajvećezlo ako mlijeka u otkupubude, a neće ga imatitko koristiti,odnosno kupiti. To bi bilo vrlo destimulativno za buduću proizvodnju.
Računamo da jeovo privremenostanje i ne bi nastrebalo plašiti, već suprotno.Mlijeka i mliječnihproizvoda kao vrlo važne živežne namirnice treba našim potrošačimamnogo više nego oni danas troše pa svjesnitogaorgani Ministarstva iVlade Hrvatske rade na tome da se nađu stimulativne mjere u proizvodnji, što bi utjecalo i na potrošnju ove izuzetno važne namirnice (o tome više u prikazuotkupamlijekatokom83 92 godine). StjepanDeneš,dipl. inž
Nova cijenamlijeka
“Krajem 1992 zasjedaojeSabor RepublikeHrvatske, no kako nijeuspio riješiti vrlo obimni dnevni red nastavio jei poslijeNovegodine,rješavajući za nas proizvođaće i prerađivačevažna pitanjatj.naznake gospodarskihkretanjau 1993. : 44:
Na sjedniciSabora donesen jevladin Programprivređivanja i zaustavljanjevisokogtoka inflacijekojanas jeznatnijezahvatila od IX 1992 , i pratila do konca. 1992. godine.
Obiljemzahvata Vlade Hrvatske na planugospodarskihmjera i novčarske politike, uz utvrđivanjeprioriteta i poljoprivreda se našla u grupikojabi: se trebala .1993. znatnijerazvijati, kako bi što prijezacijelili rane zadane hrvatskom gospodarstvudomovinskim ratom u 1991 i 1992. godini.
Prihvaćen jeprijedlogVlade da u toku 1993. godine(nebude li rata)cijene rastu (XIImjesec1992: XII 1993.) za 80% ili 1,8 puta, za razliku od 1992 kada
jeto bilo 6 putau gospodarstvuHrvatske, a u cijenimlijekačak 12,19 puta.
Zaključeno jeda se masna jedinica od 1 12 1992. kada jeiznosila 91,7
HRD povećasa: 11 1 1993 godineza 29,98%ili na 54,2 HRD što iznosi 150,12
HRD za 1 litru mlijeka sa 3,6% m m
Premije za mlijeko, iz razlogašto na temeljuprograma Vlade Republike Hrvatske,nijejošdonesen i usvojendržavni proračun, pa time ni premije za 1993 godinu.Međutim prijedlogMinistarstva poljoprivrede,šumarstva i vodoprivredejeposlanVladi i svakogčasa očekujemoda se premijedonesu i objave u Narodnim novinama
Do daljnjeg(jer ne znamo s kojimdatumom će Vlada izmijeniti »Zakon o premiji za kravlje,ovčje i kozjemlijeko«)premijajeza ravničarsko područje 6,00 HRD/I za 3,2% m m mlijeka, a za brdsko planinskopodručje 8 HRD/I za 3,2% m m mlijeko.
Prema rečenom, od 11 01 1993. godinecijena 1 litre mlijeka sa 3,6%mliječnemasti iznosit će:
a) u ravničarskom područjuRepublikeHrvatske 201,87 HRD/I
b)au brdskoplaninskom području
204,12 HRD/I
Prema masnoći, uz premiju(akose ne promijeni i premija za siječanj) mlijeko će se proizvođačimaplaćatikako slijedi:
A)Ravničarsko područje Republike Hrvatske Masnoća
»Uvijeksam davala,a prviputa dobila«
Riječi su gospođe
Milke Cesarec dobitnice SUPER NAGRADE »Stari recepti na nov način«
Kao što smo najavili u Mljekarskom listu 12/92.,stručna komisija(predstavnici »Podravke« i Uredništva Mljekarskoglista), odabrala jerecept»Međimurska bidra« Milke Cesarec,kojipo mišljenjukomisijeodgovara svim kriterijimaigrepostavljenim objavomI kola, u ožujkuprošlegodine.
Recept»Međimurska bidra«,odabran za SUPER NAGRADU; ujednojebio i prvonagrađenirecept 1 kola nagradneigre.Stoga jestručna komisijaodlučila prvonagrađene recepteII,III i IV kola nagraditiutješnim nagradama(poklonpaketimaiz programa »Podravke« iz Koprivnice).
Radosni,posjetili smo gđu Cesarec iz sela Novaki Dubrava i uručili jojnagradu MIKROVALNA PEĆNICA.
Putujućiprema Novakima, uz glavnucestu, primijetili smo Ena stva sa gospodarskimzgradama i velikim dvorištima. Skoro svako gospodarstvo u neposrednojblizini ima voćnjake i oranice Uočljivo jeda su tu nekada živjelinaprednistočari, no u tom smislu nijeuočljivnapredak.Naprotiv u selu jesve manjestoke. Malo jedomaćinstava,kojase bave isključivopoljoprivredom i od nježive
Isti jeslučaj i sa domaćinstvom gđe.Cesarec,kojusmo našli raspoloženu u njezinomdvočlanom domaćinstvu Živi s kćerkom Božicom kojajezaposlena u Dubravi
Inače,gđa.Cesarec i njezinpokojnisuprug bavili su se poljoprivredom i uzgajalistoku. Tako jegđa.Cesarec od 1950. godinekooperantmljekare»Sirela« Bjelovar.
Uz pomoćzaposlenekćerke,gđa.Cesarec obrađujenešto zemlje s koje i koristi hranu za svojustoku i mnogobrojnuperad.Ima jednukravu,bređu junicu i tele Mlijekojojjeipakglavniizvor prihoda. Sa suradnjom»Sirele« veoma jezadovoljna, a o tome i govoriduginiz godinakao kooperantice. I veli da dok bude imala snage bavit će se ovim poslom.
Za veliku jepohvalu! Jer sve se manjeseoskih domaćinstava bavi uzgojemstoke.
Veseli nas veliki odaziv naših čitateljatijekomproteklegodinekoji su nam nesebično i redovito slali svojeomiljenerecepte, a mi smo ih za uzvrat nagrađivali u okviru svojihmogućnosti.
Stogase nadamo da će nam se, naši čitateljijavljati i u buduće,ami ćemo se potruditi da uskoro najavimonovu nagradnuigru.
Očekujemovaše prijedloge vezano za naziv nagradneigre.Pišite nam na adresu:
Uredništvo»Mljekarskoglista« Hrvatsko mljekarskodruštvo III,Zagreb Ilica 31/ gr
Sunja živiusprkos ratu!
Krenuli smo iz Zagreba u maglovitojutro,znatiželjni, s bezbrojpitanja, kojasu tražilaodgovor. O stradanjutogdijelaPosavine i njenihžitelja u domovinskomratu, slušali smo i znali iz sredstava informiranja.Vrijemejebrzo
prolazilo,magla, se diglaigranulojesunce Nini je Brzo smo stigli u Sisak. Uslijedila jekontrola policije na jednomod punktova inastavak putado spasonosneskele na Savi,.koja jekroz sve vrijeme ratabila jedinaveza Sunje s drugomobalom,veza kojajeznačila život i slo«bodu Nismo se zadržavali i brzo smo prešli na druguobalu Sve se odvijalo ležerno i smireno,upravo tako kao što jebio i sam dan Obala Save djelovala. jetužno,uostalom zimsko jevrijemebez vegetacije,kojainače stvara potre- ban dekor. Tek poprijeko na tok rijekeusidreni riječnibrod,dajenaslutiti, da se tu u bliskojprošlosti nešto događalo. On jetrebao zadržati plutajućemine, kojebi plovilerijekom i ugrozileskelu
Prijeodlaska u samu Sunju,skrenuli smo nasipomdo sela GornjaLetina, dvorišta gospodarstvaZvonimira Sovića Dočekao nas jevedar i nasmijan domaćin, a u kući jebila ostala obitelj. Kuća Zvonimira Sovića nijedobila izravan pogodakgranate, ali jegospodarstvopretrpjelo štete i platilodanak ratu,kao uostalom i cijelikraj.Zvonko jebio jedanod prvih,kojijes puškomu ruci ustao u obranu vlastitogognjišta. Već u listopadu1990. godinezajedno s tada malobrojnimdomoljubima,nabavio jeautomatsku puškui organizirao se u obrani sela,devet mjeseciprijeizbijanjarata.
PD Pravde
Pričao nam je o borbi u bunkerima, ali i o drugojvrsti borbe,tj.stalnom i ustrajnomnastojanju da proizvede što više ibolje,kako bi prehranioobitelj. Prodavao jestoku u bezcijenje, jersu to diktirali ratni profiteri,koji su poput lešinara tražili žrtve, a njih su nalazili među gladnim, i ratom ugroženimljudima I dRO | S
Zvonkojeprvipoljoprivrednistočar, veliki proizvođačmlijeka,dugogodišnjikooperant»Dukat«a, te sabirač mlijeka. U njegovojstajizatekli smo 8 muznih krava, 3 junice i 2 teleta. Ratne 1991. i 1992. godine,predaoje»Dukat«-u 22 000 odnosno 20.500 litara mlijeka. To jeza cca 8 000 manjeod proizvodnje.mirnodopskihgodina. Tu proizvodnju uz ratarsku realizira na površini od 20 jutarapod ratarskim kulturama i 15 jutarapod kultiviranim livadama Realizacija te proizvodnjetraži brojanstrojnipark.Tu su 4 traktora sa svimpotrebnimpriključcima, 2 kombajna za kukuruz,kombajnza silažu, cisterna zarasipanjetekućeggnojiva, mlin čekićariraznidrugialati i priključci.
Od ranogproljeća,čimdozvolevremenskeprilike,kravenapasuje na pogonskimpašnjacima, a u stajikravehrani sijenom,silažnimkukuruzom, posijama i mješavinomsuperkoncentrata,kukuruznogšrota,ječmai zobi kojepriređuje sam domaćin , 1 Pata
Sabirno mjestoGornjaLetina1, momentalnona listiima upisanih 12 proizvođača,kojisvakodnevno predajumlijeko... < <<“ pekao
Da naši čitaocine steknu krivi dojam,kako smo posjetilinajboljeg ili među boljim,proizvođačima,krenuli smo u Sunjuk našem staromznancu, dugogodišnjemproizvođačumlijeka,kooperantu»Gavrilovića«,»Agroposavine« i sada »Dukat«-a Mankas Matiji.Njegovakućanalazi se na prvojliniji, tek stotinjakmetara udaljena od četničkihpoložaja. Ako sezna, da nijednogdana nijeprekinutaproizvodnja i predaj a mlijeka za sve vrijemerata, mislim danam može bitijasnoo kakvoj se hrabrosti i prkosuradi.Matijaima samo 4 *
MMJZTEI, KELE +e“. Sabiralištemlijeka u dvorištuMatijeMankas Sunjabu mlijeka u prehranipučanstva,pobrinula se selekcijska i veterinarska služgodišnjiselekcionar, dok jeVeterinarska ambulanta Sunjapružala i pruža djelotvorno sve uslugeproizvođačimacijelovrijemerata do današnjihdana Oprostili smo se od ovih gostoljubivih i hrabrih ljudi.Dobili smo odgo- vore na postavljenapitanja. Sada nam jejasnokako jebilo mogućečudo zvano Sunja.
:
Zoran Martić,dipl.ing.
Male, alikorisnemanipulacijena vlastitomtijelu
Iako mnogiod nas jačajusvojorganizampomoćunekih napornihsportskorekreativnih aktivnosti (jogging,biciklizam), svrha ovog napisajeskrenuti pažnjučitaoca i podsjetiti ga na jošneke mogućnostipoboljšanjaopćegtjelesnogstanja i zdravlja. Važni su to načini poboljšavanjastanjaorganizma pomoćumalih,ali korisnih manipulacija na vlastitom tijelu.Cilj im jepomoć radu unutarnjihorgana i poboljšanjuunutarnjihprocesa, kao što su krvna cirkulacija,probava i hormonska aktivnost. Ove manipulacije na vlastitom tijelunajvišepomažuako se obavljajuredovno, no međutim najvažnijipreduvjetježelja i spremnostpreuzetiveću odgovornost za svojorganizam i za ono što se u njemudogađa.Postojinekoliko takvih vježbi.
Masaža jeodličan način kojimmožete započetisvaki dan. Za vrijeme ove manipulacijezatvorite oči,koncentrirajte se na osjete u prstima,koži i tijelu.Opustite se, dišite duboko i polako.
1. jagodicamaprstijupočnitelaganomasirati čitavo vlasište
2. prijeđite na uši
3 nježnotrljajte vratne mišiće, od baze lubanjeprema dolje
4 povlačite kožu čela, od sredine na objestrane
5 masirajtepodručječeljusnihsinusa i područjeočne dublje(nemojte masirati očne jabučice)
6. laganoistrljajte objestrane nosa
7 kružnim pokretimaprstijuprijeđiteprekočeljusnihzglobova, i polako nastavite sve do brade
8. lijevomrukom snažno izmasirajtemišiće desnogramena, nakon toga desnom rukom lijevo rame
Odmorite se, osvježite oči i misli,pokrivajući oči nježnoskupljenim prstima, dok se dlanovi odmaraju na kostima lica. Ovo jepovremeno korisno učiniti za vrijemedugotrajnogčitanja.
Polako spojitebradu i grdnukost (dotle su ramena opuštenadolje), a zatim glavuzabacite prema natrag(istovremenopodižite oba ramena).Sve ove pokretečinite polako,udišući kada glavuspuštate na grudi.Ova vježbaće vas nagraditiizrazitim popuštanjemnapetosti i umora na vratu i leđima (obavljati jumožete u bilo kojedoba dana).
Zagrijte ruke trljajućijednu o drugu.Položite dlanove na donjidio trbu.ha, s lijeve i desne strane pupka.Tada polako i postupnoizdišite zrak, te istovremeno laganopritišćite rukama trbuh Potom izdahnite koliko više možete, zamišljajući da istiskujeteposljednjimjehurićzraka i postupnodopuštajući trbuhu da se napuhnepoputbalona. Pokušajte, ako jeikako moguće,upotrijebiti samo mišiće donjegdijelatrbuha,koncentrirajući se više na disanje pomoću grudnogkoša Vremenom ćete postićiobavljaticikluse udisaja i izdisaja,preporučljivih 12 puta,bez teškoća. Ova vježba ne preporučuje se trudnicama
Stavljajući podkontrolu uma, sve ove manipulacije mogu poboljšati fiziološke funkcijenašegaorganizma. Vaš lječnik
KONČAR
KONČAR:
*“ ELEKTROTEHNIKU d o o
INSTITUT ZA - Zagreb,Baštijanova b.b.
ELEKTOTEHNIKU
tel 041 315-209 a fax 041 334-170
ELEKTOAGREGATI
KONSTRUKCIJA 1 PRIKLJUČAKNA TRAKTORPOGONJENI
Nosećakcnstrukcijaodčelica pie na je za priključaknatraktor utritočke kojese TRAKTOROM krećuhidrauličkim putem. Traktor i poisd lom i multiplikatorom kojijeprilagođen brzisnage od 7,5 do 27,5KVA pivrtnjeosovine traktora od 500 o/min U radza traktore od 11 44 kW - nom Podi aa enje du njen na ogu. portnom položaju : priključak za 400/231V_.. elektroagregat jehidrauličkom polugom podmikav: ignut,a kardansko vratilo odvojenood generatora
ZA DOMAĆINSTVO
POLJOPRIVREDU AV LES