Mljekarski list 10-1993

Osnovna gnojidba travnjaka

Gnojidbom travnjakapozitivno se utječena botaničkisastav, Kvalitetuiproduktivnosttratina,što u intenzivnojproizvodnji i korištenjuje vrloznačajno.U nas se travnjacimaopćenitopremalo polažepažnje,stogaje iproduktivnost, a naročitokvaliteta proizvedenekrme niska.

U nas se koristi veliki dio travnjaka za sijenosamo u jednomotkosu, a poslijenapasuje.Vrlo malo nizinskih travnjaka, a dijelom i brdskih obzirom na potencijal i botanički sastav vrsta može se koristiti više putagodišnje. Ako se koriste za sijenotakvi travnjacinajboljebi bilo kositi 3 4 puta(otkosa) godišnje, a za zelenu krmu 4 6 puta. Na tajbi se način boljeiskoristio potencijal vrsta kojesu zastupljene u tratini i dobila kvalitetnija krma (zelena masa, sijeno,silaža). Da bi se osigurali uvjeti za rast i razvojtratine treba joj osigurati i dovoljnohranjiva,a'naročito onih vrsta kojeomogućujurast i razvojonojgrupibiljaka,kojeće biti pretežnozastupljene u masi i osigurati kvalitetu i produktivnosttratine Visoke trave sadrže puno celuloze (vlakana),naročito ako se kasno kose(nakon

klasanja pa do pune zriobe), dok lepirnjačesadrže gotovodvostruko veću količinu bjelančevina u odnosu na trave Budući da jena područjuHrvatske zastupljen vrlo veliki brojtravnjačkih biljnihzajednica, a u svakojzajednici jezastupljen vrlo različiti omjerglavnih biljnihgrupa prema botaničkom sastavu, to su rezultati velikogbroja autora, (Šoštarić— Pisačić, Kovačević, Čižek,Ivanek,Štafa i dr),kojisu taj problemutvrđivali, vrlo različiti U najvažnijimbiljnimzajednicama u Hrvatskoj,navedeni autori su utvrdili da je od 22 do preko60% udjelatrava.

Udio lepirnjača jeiznosio od 8 do preko35%, a zeljanica od 20 preko60% Leskošek jeu Slovenijiutvrdio u petogodišnjemprosjekubotanički sastav po grupama.

Kombinacijagnojidbe

Negnojeno

Gnojidbom se mijenjabotanički sastav Ovisno o cilju i intenzitetu proizvodnje, te načinu i vremenu korištenja,treba prilagoditi i gnojidbu. PK gnojidbanaročito povoljnoutječe na povećanjeudjelalepirnjača. Ako se tratina jošviše putakoristi tijekom vegetacije,povećava se udio lepirnjača, naročito u drugom otkosu,tako da u masi drugogotkosa lepirnjače mogu zauzeti i preko60%,što su postigli u istraživanjimanavedeni autori PK gnojidbasmanjilajeudio zeljanica i loših

146

trava i na tajnačin povećalakvalitetu tratine Travnjaci,gnojeni PK hranjivima, povećali su i produktivnost jersu lepirnjačevežući dušik osigurale povoljnijeuvjete za visoke trave, kojesu se proširile u tratini od drugegodine pa dalje,potisnuvši loše trave i zeljanice Gnojidbom se smanjujebrojvrsta u tratini, ali se povećavagustoća i pokrovnost tratine, te kvaliteta i produktivnost, jerse gnojidbapodešavaprema onim vrstama i grupama kojeće dominirati narednih godina u tratini, i

kojedajupuno kvalitetne krme, a kojima određeni stanišni uvjetinajbolje odgovaraju.

Gnojidbom fosforom (80 kg/ha P,O:) i kalijem(80kg/haK,0)u nizinskim i brdskim uvjetimaŠtafa i Magdić povećali su udio lepirnjača(djetelina) u tratini sa 20 na 56% u drugojgodini, a u trećoj sa 17 na 36% U drugom otkosu krajemlipnja i trećem u kolovozu bilo jeu tratini lepirnjačapreko 70% Slične jerezultate utvrdio i Ivanek na širem područjuKriževaca na livadama zajednicepahovke i krestaca.

Osim što opskrbitlo hranjivima, gnojidbadjeluje i na popravakbotaničkogsastava tratine, kvalitetu i produktivnost;gnojidbom se osigurava i povoljniji sastav minerala u krmi. Naša sijenaprema brojnimanalizama uglavnomsu siromašna na fosforu, kaliju i kalciju.Prema brojnimkemijskim analizama % fosfora (P2O;) u sijenu iz raznih krajevaHrvatske iznosio jeiz Posavine od 0,27 0,47, iz Like i GorskogKotara 0,17 0,40%, a u Primorjui na otocima čak0,08%.

Smatra se da bi donjagranicafosfora (P2O:) u sijenutrebala iznositi 0,50%.Prema njemačkimpodacima (Klapp)sijeno za pravilnuishranu stoke trebalo bi sadržavati 1,6%dušika (N),0,65%fosfora (P,O.),2,0%kalija (K2O),1,0%kalcija(CaO),0,4%magnezija(MgO), i 0,25%natrija(NaCI).Sijeno kojesadrži navedene elemente u navedenim % u suhojtvari povoljnoutječe na zdravlje i dužinu života stoke Iz navedenih podatakavidi se da naša sijena uglavnomsadrže navedene minerale u znatnonižimkoličinamaodpo-' trebnih,zbogčegase javljačitav niz poremećaja u životinja, a naročito u onih kojesu visoko produktivne. U životinjaniske proizvodnjetajproblem jemanjeizražen dok kod životinja visoke proizvodnje ječak naglašen. Da bi se sačuvale životinje na gospodarstvima kojaimajuvisoku proizvodnju, a hrane stoku zelenom krmom, sijenom, ili silažom s travnjaka,nužna je gnojidbatravnjaka.Ovisno o biljnoj zajednici i ekološkim uvjetimasve travnjake ne gnojimo na isti način i u isto vrijeme.Travnjakekojiimajuocijeđenotlo i na kojimatijekomzime ne

stojivoda,treba gnojiti u jesen(rujan, listopad), da bi se fosfor i kalijdublje unesli u tlo. Za gnojidbutakvih travnjakakoriste se uglavnomformulacije gnojiva s visokim udjelomfosfora (P2O:) i kalija(K2O),uglavnombez dušika, a ako nema formulacijagnojiva bez dušika,koriste se one formulacije kojeimajumalo dušika, ali tim gnojivima se gnojetravnjaciranije(rujan) da se dušik može jošiste godineiskoristiti Količina fosfora (P,O:) i kalija(K.O) kojutreba dati u osnovnojgnojidbi u jesen,ovisi o opskrbljenosti tla, te o visini i ciljuproizvodnjekojuse želi postići. Na tlima kojasu boljeopskrbljena fosforom i kalijem u jesentreba gnojiti s 60 90 kg/hafosfora i 90 120 kg/hakalija. Ta količina fosfora i kalijanamiri se s 300 450 kg/hakombinacije O : 20 : 30 Može se koristiti ikombinacijagnojiva 0 : 30 : 20 u količini od 200 300 kg/ha uz gnojidbugnojov- kom tijekomzime (30 50 m? po hektaru). Ako se gnojikombinacijama 7,5 : 26 :26 navedena količina fosfora i kalijanamiri se s 230 350 kg/ha.Budući da u tojilisličnim kombinacijama ima i dušika,tim kombinacijamatreba travnjakegnojiti u kasno ljeto(početkom rujna)ili u proljeće vrlo rano u početkukretanjavegetacije.Travnjake koji su tijekomzime često plavljeni treba gnojiti u proljeće NPK kombinacija s visokim udjelomfosfora i kalija, da bi se tlu osiguralo 60 90 kg fosfora. Na travnjacimakoji se gnoje u proljeće,gnojidbutreba izvršiti što jemoguće ranije(upočetkukretanjavegetacije)da proljetne kiše unesu hranjiva u tlo. Ako nakon gnojidbenastupisuho razdobljegnojiva se neće otopiti i unijeti u tlo,tako da će efekt gnojidbedoći do izražajatek naredne godine. Gdjejegodmogućei gdjeuvjetidozvoljavajutravnjaketijekomjeseni i zime treba gnojitignojovkom,ali uz nadopunu gnojidbe s kombinacijamagnojiva bogatihfosforom da ne dođe do forsiranjazeljanica u tratini što će se često negativnoodraziti na kvalitetu. Tratina s većim udjelomvisokih zeljanica teško se suši, a prisušenju su velikigubici.

Prof Dr- Zvonimir Štaf a 147

Kontrola mliječnosti krava

Uvod

Da bi se genetskounapređivanje osobine mliječnosti kod govedamoglo uspješnoprovoditipotrebnojeraspolagatipodacima o proizvodnim i genetskim potencijalimaživotinja. Pri tome jeznačajno da se ovi potencijali objektivnoprocijenekako kod ženskih tako i kod muških grla.

Procjena se može obaviti samo na temeljutočnih podataka o mliječnosti ženskih grla krava. Mliječnost se utvrđuje na temeljukontrola kojese vrše u određenim razmacima laktacije. Iz njih se obračunom dobijupodaci o količini mlijeka u laktacijikojipredstavljajudirektnu procjenuproizvodnog potencijala krave

Procjenagenetskogpotencijala za muška grladobije se na indirektan način progenimtestom, odndsno usporedbom proizvodnjekćeri jednogbika sa proizvodnjomkćeri drugihbikova

Kontrola mliječnosti čini osnovicu uzgojnoselekcijskog rada te se zbog toganjoj u svim stočarski razvijenim zemljamaposvećujeizuzetna pozornost

Kontrola mliječnosti sama po sebi nijesloženi posao jerse on u osnovi sastoji od registracijekoličine namuženogmlijekakrave u kontrolnom danu i uzimanjauzorka mlijekaiz te mužnje.Međutim zbog ograničenog vremena obavljanjamužnje (podne, veče,jutro),veličine farme i raspršenosti terena, ovajjeposao vrlo teško

organizirati na efikasan način. Ova činjenicaodnosi se ne samo na naše uvjeteveć jeto problemkoji se javlja u svim stočarski razvijenimzemljama. *Na njuse uvijektroši najviševremena i novaca ako se želi obaviti na kvalitetan način. Tako npr. na dijeluVel. Britanije(Engleska i Weles)kontrolu mliječnostiobavljaoko 2 300 ugovornih kontrolora, a ukupnigodišnjitrošak ovog poslaiznosi više od 9,8 miliona funti

U Njemačkojovajposao radi 9760 kontrolora sa dijelomradnogvremena, a godišnjitrošak kontrole jedne krave predstavljanovčanu vrijednost 84 litre mlijeka. U Austriji jeto 88 litara, a posao obavlja2050 kontrolora, u Švicarskoj 57 litara i oko 2500 kontrolora

Načini imogućnosti obavljanja kontrolemliječnosti

U stočarski naprednimzemljama kontrola mliječnostiobavlja se na temeljupropisaInternacionalnog komiteta za kontrolu proizvodnostiživotinja(ICAR).Hrvatska jedanas također članica togaKomiteta, te se stogaprldržava ovih propisa.

Uvažavajućisloženost i specifičnost organizacijekontrole mliječnosti u pojedinimzemljamakontrola se može obavljati na više načina pričemu se smatra da jetz. A-4 metoda standardna metoda.

Tablica 1 Pregledmogućihmetoda kontrole mliječnosti

Oznal Prosječni razmak Brojkontrola u Dužina kontrole metode

Kako jevidljivo iz prikaza, A metoda trajeuvijek 24 sata kontrolnogdana, a razlikuje se samo u dužini vremena između dvijukontrola Razmak između dvijeuzastopnekontrole može biti od 14 do 42 dana. Štojeovajrazmak veći, to jetočnost procjenemliječnosti manja.Najtočnija bi procjenamliječnosti krave bila kada bi se ona obavljala na način da se registrirasveukupnakoličina mlijekatijekomcijelelaktacije. Ovo jeorganizacijski za sada neprovodivo, pa se stogaprilaziregistraciji količine mlijeka u određenim vremenskim razmacima

Da bi kontrola mliječnosti bila što efikasnija, u nekim se slučajevima uz A metode koriste i AT,odnosno 'Bmetoda kontrole mliječnosti.

Kod AT metode,kontrola mliječnosti se obavljatakođer svakih 30 dana, ali se pritome registriranamužena količina mlijekasamo u jednojmužnji. Kod toga se kontrola naizmjenično obavljajedanmjesecujutro, a drugi uveče Količina mlijeka u propuštenoj mužnjiprocijeni se na temeljupodata- ka o obavljenojkontroli uzimajućipri tome u obzir vremenski razmak između kontrolne i ranijemužnje.Na ovaj način smanjuje se brojpotrebnihobilazaka farme.

'B metoda kontrole — mliječnosti obavlja sam vlasnik krava prema planu selekcijskeslužbe Provjerutočnosti obavljenihkontrola provodinadkontrolor svakih nekoliko mjeseci. Ako se pojaviveća razlika između količine mlijekautvrđene po nadkontroloru i one kojujeregistriraovlasnik grlapodaci o tojlaktaciji neće se uzeti u obzir, te krava ostaje bez obračunate laktacije.

Načiniorganizacijeobavljanja kontrolemliječnosti

Tijekomobavljanjakontrole mliječnosti (A— 4) kontrolor treba biti nazočan svaki mjesec u svakojstaji,pričemu je u kontrolnom danu prisutan kod svake mužnje.

Kontrola mliječnostiobavlja se na uobičajeninačin tako da osobe koje vrše kontrolu obilaze svaki dan po

programu rada pojedinefarme regis- trirajućipritome količine mlijeka za svaku kravu, te upisujući i ostale pod- atke o matičnim grlima(otelenje, zasušenje i dr.).Kako se mužnjaobavlja u određeni dio dana relativno kraće vrijeme,te kako kontrolor treba biti nazočan svakojmužnjito jebrojkrava, kod kojih se može obaviti kontrola, relativno mali To jeposebnoslučajako se radi o malim stadima što jekod nas najčešće. Da bi se obavio planirani brojkontrola,kontrolor treba prijeći veliki putšto čini veliki trošak

Zbog smanjenjatroškova kontrole mliječnosti u većini zemaljanaprednog stočarstva nekadašnjinačin kontrole, kod kojegjedankontrolni asistent putujesvaki dan od mjestastanovanjado udaljenihfarmi,zamijenjen jekorištenjemugovornihkontrolora kojiovajposao obavljaju u dijeluradnog vremena U ovom slučajukontrolor jeugovorom vezan sa organizaci- jomkojajezadužena za provedbukontrole, te on obavljakontrolu mliječnos- ti u bližem područjusvojegstanovanja. Na tajnačin troškovi putapostaju zanemarivi Dodatni prihod,kojikontrolor osiguravaradeći ovajposao, stimulira ga da posao obavi savjesno,jer se nesavjestan rad može prekinuti, budući se radi o ugovornom odnosu.

izračunkoličinemlijekau laktaciji

Zasušenjemkrave tj.prestankom laktacijeobavlja se izračun količine mlijeka u laktacijitemeljemraspoloži- vih podataka o količini mlijekakod pojedinihkontrolora

Izračun se obavlja na način da se podatak o količini mlijeka u kontroli množi sa brojempripadajućihdana,te se tako dobijekoličina mlijeka u poje- dinom kontrolnom razdoblju.Sumiranjem količine mlijeka u pojedinim kontrolnim razdobljimadobijese ukupnakoličina mlijeka u cijeloj laktaciji. Ako jedužina laktacije veća od 305 dana tada se uz podatak o količini mlijeka u cijelojlaktacijiobračunava i količina mlijeka u prvih305 dana, a takva se laktacija zove standardna

laktacija.

Osim količine mlijeka u laktaciji u obračunu se dobije i količina drugih sastojakamlijeka(mast,bjelančevine i dr.)Obračun jeu principuisti kao i kod mlijeka, a obavlja se na način da se izračunata količina mlijekajednog kontrolnograzdobljamnoži sa postot- kom sastojakakoji se računa, te da se na krajuizračuna ukupna količina sastojka u laktaciji.

Dijeljenjemkoličine sastojaka sa količinom mlijeka u laktacijidobije se postotniudio pojedinogsastojka u mlijeku.

Izračun laktacija iz podatakakontrola mliječnostiobavlja se kompjutorski na jednommjestu.

Korištenjeraspoloživih podataka mliječnostikrava

Laktacijskizaključcinakon obrade koriste se na više načina Ovi se podaci dostavljajupodručnim selekcijskim službama i primarnokoriste službi da zajedno sa uzgajivačimaplanirastvaranjenovih generacijaživotinjaizborom roditeljavisokoggenetskogpotencijala.

Na farmama gdjese genetskipotencijalmliječnostikoristi na visokoj razini podaci o zaključenimlaktacijama, te mjesečnimkontrolama mliječnosti, mogu uspješnoslužiti za organizacijukvalitetnogtehnološkogprocesa proizvodnje. Pri tome jeposebno značajnomjesečnopraćenjekoličina mliječnosti svake krave temeljemčega se sačini procjenaočekivane proizvodnješto dajeosnovicu za ispravaktehnoloških pogrešaka, ako se očekivana i realizirana proizvodnjaznačajnorazlikuju.Ovakav način korištenjapoda- taka kontrole mliječnostiposebnoje razvijen u stočarski naprednimzemljamakao što su Nizozemska,Njemačka,USA i dr U nas on ima smisla kod većih proizvođačamlijekakojiimaju namjerupovećatiproizvodnju u stadu, što će u idućem razdobljubiti od značajnijeginteresa

Podaci o proizvodnimrezultatima krava posebnosu interesantni onim uzgajivačimakojidio svojegpodmlatka namjenjujuprpdajijerjejedanod 150

glavnihkriterijaklasiranjarasplodnih grlarazina ostvarene proizvodnjegrla ili njegovihroditelja.

Podaci o laktacijskojproizvodnji koriste se za izračun progenog testa mliječnostibikova Na tajnačin doprinosi se direktno povećanjugenetskogpotencijalačitave populacijekrava,jer progenitest mliječnostipredstavlja najvažnijuocjenuuzgojnevrijednosti rasplodnjaka iz čegaonda proizlazi i intenzitet njihovogkorištenja na popu laciji.Rasplodnjacikojiimajunegativnu uzgojnuvrijednost ne koriste se u uzgojuveć se izlučuju iz korištenja.

Sadašnjinačin organizacije I obavljanjakontrolemliječnosti u nas

Kontrola mliječnosti ima u nas dugogodišnjutradiciju.Obavlja se najve- ćim dijelomkorištenjemkontrolnih asistenata u uvjetimamalih stada i raspršenogterena. Stogjerazloga ona posebnoneefikasna i skupa, pa se kao posljedicatogajavljaju,prijesvega u ovom poslu,materijalniproblemi. Kontrola mliječnostiorganizirana je do sada uglavnom na način da je obavljajukontrolni asistenti,kojise nalaze u područnimselekcijskim službama, kojesu najvećimdijelomdio radnih organizacija tih područja.Zbog otežanih materijalnihuvjetaradne organizacijeprovodeniz restrikcija kako bi troškovi poslovanja bili što jemoguće manji.One ponekadreduciraju i poslove uzgojnoselekcijskograda,posebnokontrola mliječnosti.

Uvažavajući sve ovo nameće se potreba reorganizacijecijeleselekcijske službe pričemu posebnomjestotreba imati kontrola mliječnosti,kojatreba biti slična onojiz stočarski razvijenih zemalja.

Za organizacijukontrole mliječnos- ti treba od ponuđenihmetoda izabrati one kojeće uvažavajućipotrebnovrijeme i kvalitet rada na pojedinompodručjudati najpovoljnijerezultate To znači da se uz A 4 metodu,koja i daljetreba biti osnovica kontrole mliječnosti, većdanas u nas široko koristi i

AT metodana malim farmama. Uz to u onim slučajevimagdjejeto moguće (visokstupanjstočarske kulture)treba koristiti i B metodu kontrole mliječnosti.

Bez obzira kojemetode i načine obavljanjakontrola mliječnostiizabrali zbogovdjenavedenih specifičnosti ona traži velika materijalnasredstva da bi se uspješnoobavljala.Stogse

razlogapostavljanužnost osiguranja materijalneosnovice rada koristeći pri tome više izvora financiranja. Samo tako raspolagatćemo sa kvalitetnim podacimao proizvodnimpotencijalima matičnogdijelapopulacije što direktno doprinosiuspješnojgenetskoj izgradnjicjelokupnepopulacijegoveda u Hrvatskoj.

Dr Ivan Jakopović

Smetnje u prohodnosti sise

Kod mliječnihkravasisnikanalječesto sužen ilisasvim zatvoreni zbog toga je mužnja otežanailisasvim onemogućena. Prema mjestu tihsmetnjiiprema jačinipromjena razlikujemovišeoblika.

Sisni kanal može biti prirođeno nasljednosuviše uzak, i to obično kod duguljastih i šiljastih sisa, te takvo stanje često nalazimo na sve četiri sise

Sisni kanal može biti prirođeno uzak zbog veoma razvijenogmišića kojizatvara izlaz sise Ponekad se mo-. že naći sisa sa sraštenim sisnim kanalom,pa otvor sisnogkanala uopćene vidimo.

Sva ta prirođenasuženja i smetnje kod mužnjemnogo su rjeđa u usporedbi sa stečenim suženjimasisnog kanala,kojasu redovno posljedica infekcioznih i neinfekcioznih upalnih procesa u područjuvrška sise,koji prelazi i na unutrašnjostsisnogkanala Takve se promjeneobično javljaju na pojedinimsisama, a vrlo rijetko na svima Sisni kanal jesužen i kod akutnih i kod kroničnih upalasisnogkanala koje se odigravaju u područjučitave sise. Nekada uskoću sisnogkanala mogu prouzrokovati i manjitumori

Ako se sisni kanal sasvim zatvori, onda jestanjemnogo teže, a to se može dogoditikod vanjskihozljeda, zgnječenja,infekcioznih upala,raznih osipa i sl

U svim tim slučajevima muzač pri- mjećujelakše ili teže smetnje u prohodnosti sise, npr tanak mlaz,naporna mužnja,ili se pak,mlijekouopćene može izmusti

Kod akutnih oblika može sisa biti otečena u područjuvrška,ili pak ako proces duljevremena traje možemo opipatidebeo sisni kanal kao zrno graška,ili kao tanjaolovka. Mlijeko se

skuplja u cisterni sise, kojase katkad zbogtogaproširi, a posebno u početku laktacije.

Stečene neprohodnostinajčešće se javljaju u početkulaktacije,tj.poslije telenja, iako su promjeneobično nastale mnogo prije i to jošza vrijeme prethodnelaktacije.Prije se nisu poka- Zivale smetnje,jerjekonstantna mužnjapriječila da se stjenkesisnogkanala slijepe ili zarastu,pase tek u vrijeme fiziološkogpresušenjavimena,kada jemužnjaprestala, te nijebilo nikakvih prepreka da proces na sluznici sisnog kanala nesmetano napreduje, sisni u jačojili manjojmjerizatvara, ili pak sasvim zaraste Uzroci neprohodnosti mogu često ležati i u područjusisnogdijelacisterne, a temelje se na promjenamakoje su nastale u vezi s kroničnim upalama cisterne, i to najčešćeozljeđivanjem. Takve su upaleredovnoposljedica 1ošegnačina mužnje:mužnjasavijenim palcem,natezanjesise s dva prsta i sl Zbog takve mužnjedolazi do kidanja epitelneprevlakesisne cisterne, a na ozljeđenimmjestima,pogotovoako jeozljeđivanjetrajaloduljevrijeme, raste granulacionotkivo prekopotrebne mjere i nastajuodebljanja,kojastrše u cisternu i smanjujujojlumen Ako to tkivo raste u obliku prstena,tada se poslijesljepljenja i srastanjasuprotnih dijelovalako razvijunabori,koji u obliku vodoravne membrane dijelesisni dio cisterne na dva dijela. Ako proces započne za vrijemelaktacije, on će nesmetano napredovati i za vrijemepre-

sušenja, a smetnje će se ispoljiti obično nastupom nove laktacije

Takve pojavemogu bitii posljedica kroničnogupalnogprocesa na bazi infaa (npr.zarazno presušenjevimena)

Nekada se događada muzemo sisu kojadajetanak mlaz i muze se s većim ili manjimpoteškoćama, i onda se odjednomprekinemlaz mlijeka. U takvim slučajevimaobično jeriječ o nepotpunojmembrani,te se onda u jednom momentu neki nabor nezgodno smjesti i zatvori lumen cisterne poput ventila

Ako jeu cisterni potpunovodoravna membrana,mlijeko se više ne može izmuzivati i tada već izvana vidimo kako jesisa podijeljena u dva dijela: gornji,kojijeveoma raširen i napet, i donji,ispodmembrane,kojijemalen i smežuran

Budući da veliki brojneprohodnosti sisa ustanovljujemo tek u početkunove laktacije, to su takve neprohodnosti i češći predmetparničenja na sudovima Naime vlasnici najradijeprodaju krave s takvim manama za vrijeme presušenja, kada se to ne opaža.

Uspjehliječenjazavisi o samom mjestugdjese promjenenalaze kao i o jačinitih promjena.Štosu promjene

liže vršku sise, to će se lakše izliječiti i prognoza jepovoljnija.Međutim,što su promjenebliže bazi sise, ili se nalaze u žljezdanomdijelucisterne, tada je prognoza lošija.Debele membrane i jakečvoraste odebljineznatno umanjujuizglede u uspješnostlifečenja, a kod tankih jemembrana to mnogo povoljnije.

Nepovoljnajeprognoza i onda ako su nastupilekomplikacije, a one često mogu biti posljedicanestručnih pokušajaliječenja, npr kada vlasnik hoće PE om ili šibicom proširiti sisni kanal

Kakvo će liječenje biti ovisi o stanju promjena. Kod suženjasisnogkanala i cisterne, kojase osnivaju na akutnom toku,stijenketreba liječitipomoćulijekova,tj.treba liječitiozljede,upalesisa isl raznim mastima,kupkama,oblozima i u prvom redu antibioticima Čestoje kod takvih stanjateško musti jerjetanak mlaz, a gdjekada se sisni kanal i zatvori, te jepotrebnomlijekopuštatipomoćumliječnogkatetera

Puštanjemlijekapomoću katetera svakodnevna jepotreba, i to prema

1 vezivnotkivna odebljanja u vrijeme laktacije;

2 slijepljenaodebljanja u vrijemepresušenja;

3 razvijenamembrana kod iduće laktacije

mliječnosti krave i po više puta.Budu- ći da veterinar ne može svaki putadolaziti to silom prilika u mnogim slučajevimamorajusami muzači puštati mlijekopomoću mliječnogkatetera Zbog togajepotrebnoda muzači to znajupravilnoobaviti. Prijeupotrebe kateter treba prokuhati u destiliranoj vodi Može se kuhati u običnojvodi,ali se onda hvata kamenac na kateteru, te će se instrument prijevremena upropastiti. Kada se voda ocijedi i kateter ohladi,treba ga primatirukom samo na onom mjestukojeneće doći u dodir sa sisama Prijestavljanjakatetera morajuse ruke dobro oprati i dezinficirati, a isto tako i sise

Poslijeispuštanjamlijekakateterom, treba staviti u sisni kanal štapić za vime Štapići za vime se prave od krute osovine i vunene prevlake.Tvornice ih stavljaju u kutije s masnom ogom. Ta se mast drži vunene prevlake na štapiću i djelujeljekovito na ozljeđenustijenkukanalića. Štapići su mekani,te pritiskom ne oštećujustijenku.Takav štapić se poslijeupotrebetreba baciti

Kod akutnogoblika često se nalaze i upalnepromjene na sluznici cisterne, kojeako ih zapustimo,mogu dovesti do raznih komplikacija, te ihjestoga najboljeliječitiantibioticima i sulfonamidima

Prilikom smetnji u mužnjikod kojih nema akutnih promjena,glavnajemetodaodstranjivanja,operacija.Obično se vrši u vrijemelaktacije.Poslijeoperacijeopettreba staviti štapiće za vime, da prilikomzaraštavanja rane poslijeoperacije ne dođe do začepljenja sisinogkanala.

Dr. StjepanBanožić

Utjecaj silaže na zdravlje i proizvodnju preživača

Stočarskaproizvodnjamora se razvijati u prvom redu iskorištavajući vlastituosnovnu ivoluminoznuhranu,iskorištavanjempašnjaka, livada,sekundarnihiotpadnihsirovinaizpoljoprivredeinekih proizvodaizprehrambene industrije,što uostalom omogućava i “specifičnostprobave preživača.

Vlastitom proizvodnjomhrane stočari mogu značajnijeutjecati na cijenu i kvalitet hrane,napose, ako se proiz- vedena hrana koristi što više u prirodnom obliku,tj.bez posebneprerade, sušenja,konzerviranja i sl U prirodnom obliku hrana ima često i najveću hranidbenu vrijednost i najmanjeje opterećenadodatnim troškovima To znači da stoci treba što više davati zelenu,svježu i sočnu hranu. Međutim, da se produžiupotrebasvježehrane, da se hrana sačuva od kvarenja za duže vremensko razdoblje, pa i zimi,hraniva treba silirati ili na neki druginačin konzervirati

Piaš

U suvremenim uvjetimagovedar- ske proizvodnjegotovojenemogućezamisliti proizvodnju bez korištenja silaže. Siliranjejekonzerviranjehraniva spontanimvrenjempričemu se iz šećera,podutjecajembakterijamliječno kiselogvrenja,stvarajuorganskekiseline,najvišemliječnakiselina,koje sprečavajukvarenjehrane

Zdravstvene poremetnjeprihranidbi silažom mogu nastati prvenstveno ako silaža nijedobre kvalitete,načinje- na od dobrih sirovina, na tehnološki ispravannačin,pod dobrim anaerobnim uvjetima(bezprisutnostizraka).

Vrlo važni pokazatelji dobre silaže su postociorganiskihkiselina (mliječne, octene i maslačne kiseline) i kiselost silaže (PHvrijednost). Dobra silaža mora sadržavati u najvećempostotku mliječnukiselinu (oko2%),manjeoctene, a vrlo malo ili ništa maslačne kiseline

Ove organskekiseline nalaze se normalno u buragovusadržaju, kao

produktirazgradnjeugljikohidrata, a nastajumikrobskom fermentacijom u buragu.Međutim,veće količine kiselina koježivotinja uzima hranom mogu utjecati na mikrobiološkeprocese u buragu,što znači da i uzimanjeveće količine silaže,naročito jakokisele silaže,može uzrokovati promjenumikrobskogsastava u buragu,poremetnje U preživanju i uzimanjuhrane,metabolizmu i održavanjuacidobazične ravnoteže u organizmupreživača. Stoga se uz hranidbu silažom uvijekupozorava na kvalitet i kiselostsilaže, kao ina dodavanjealkalnih elemenata (al- kalični spojevinatrija,kalija,kalcija, magnezija i dr.) s dopunskomhranom

Uz hranidbu s mnogo, posebnojako kisele silaže, u buragunestajuprvo infuzoriji, a zatim neke drugevrste buragovih mikroorganizama,naročito celulolitičkebakterije. To može imati za posljedicupojaveatonijeburagai indigestije s prestankompreživanja i uzimanjahrane,praćenosa smanje- njemmliječnosti.

U ciljusprečavanja ovih pojavatreba silažu postupnouvoditi u hranidbu UZ privikavanježivotinja na ovu vrstu hrane, a u dopunskojhrani treba do-. davati alkalične spojeve s BENURALOM S i FOSFONALOM.

Veće količine kiselina u hrani mogu uzrokovati i neke promjene u krvi kao acidemije i glikemije, a mogu imati'i ketogenodjelovanje(ketoze). Za neutralizacijukiselina u krvi također mora postojatialkalna rezerva u organizmu, što znači i dovoljnoalkalnih spojeva u hrani U protivnomkiseline se izlučuju

putembubregaili izdisanjemživotinja prekopluća,što može biti uzrok oboljenja i ovih organa (degeneracije i upalebubrega,bronhitisi i bronhopneumonije,degeneracijejetre i dr.).

Zdravstvene poremetnjemogu nastati uz hranidbu silažom i zbog nedostatka nekih hranidbenihtvari u silaži (suhetvari,celuloze,makro i mikrominerala,vitamina i sl.). Tako npr u kukuruznojsilaži nedostajumnogiminerali, a posebice:kalcij,natrij i fosfor,kao i neki mikrominerali: cink, mangan, jod,bakar i željezo, a nema ni vitamina D,malo karotina (provita- mina A) i dr Nedostatak pojedinih hranivih tvari u silaži ovisi u prvom redu o hranivima kojase siliraju i njiho-vojhranidbenojvrijednosti.

Nedostaci hranivih tvari iz silaže, u koliko se ne popunjavajudopunskom hranom,mogu se očitovati nekim oblicima indigestija,poremetnjama u radu buraga,poremetnjama u razvoju mladih životinja,teškoćama u kretanju,pojavamajalovosti,slabijeplodnosti i smetnjama u reprodukciji.

Silaža može sadržavati i neke toksične tvari različitogporijekla. To mogu biti razna kemijskasredstva s kojima su tretirane biljnekulture (herbicidi,pesticidi, razni toksični ostaci iz gnojiva i sl.),sekundarna kemijska zagađenjanakon industrijske obrade nekih sirovina,sredstva upotrebljena kao dodaci za siliranje ili konzerviranje.Posebice treba naglasitiopasnost od zagađenjabakterijama i plijesnima i njihovimtoksinima

Sve te teksične tvari mogu izazvati razne zdravstvene poremetnje,otrovanja(intoksikacije),poremetnje u radu buraga(indigestije), želučano crijevne poremetnje(gastroenteritisi),oboljenja nekih parenhimatoznihorgana (jetre, bubrega i dr.),poremetnje u plodnosti (pobačaje,zaostajanjeposteljice, poremetnje u funkcijijajnika i reproduktiv- nih organa),malignaoboljenja i dr Zdravstvene poremetnjemogu nastati i zbogdjelovanjaprodukatakoji nastajuraspadanjemorgansketvari u silaži,napose bjelančevina, kao poslje- dica djelovanjaplijesni i trulenjahrane

Dakle,brojnamogu biti oboljenja kojase javljaju uz hranidbu sa silažom,a ispoljavaju se većinom simpto- mima nespecifičnihoboljenja.

Sirovinski sastav,hranidbena vrijednost i kvalitet silaže mogu utjecati na prirasttjelesnetežine goveda,količinu mlijeka i postotakmasti u mlije- ku,miris,okus i drugeosobine mlije- ka

Mliječnamast se stvara iz masnih kiselina, a od utjecajajeposebiceoctena kiselina (acetati).Djelovanjesilaže prekooctene kiseline i acetata može se očekivati u sintezi mliječnemasti samo ako sastav ostalih hraniva nijepovoljan za sintezu masti (hranidba s mnogo lako probavljivihugljikohidrata)ili u vezi s poboljšanomprobavlji- vosti i iskoristivosti celuloze iz siliranih hraniva

Nijeustanovljeno da silaža ima veći utjecaj.nasadržajbjelančevina u mlijeku,ali treba reći da loša silaža može nepovoljnodjelovati i smanjitisadržaj bjelančevina i masti u mlijeku, kao i količine mlijeka.

Uz hranidbu silažom,posebicetravnom silažom,povećavase karotin (provitamin A)u mlijeku,ovisno o količini karotina u silaži, od čegamlijeko i maslac dobivajužutu boju.

Kiselost silaže ne utječeznačajno na kiselost mlijeka, ali nijeisključeno da se neke metaboličke tvari,posebno nakon hranjenja s lošom i jakokiselom silažom,nađu u mlijeku.

Na miris i okus mlijekamogu utje- cati neke vrste hrane, a tako i silaže. Miris i okus silaže prenosi se na mlije- ko najčešćeprekozraka,neposrednododirom s ostacima i nečistoćom silaže, a manjeprekoprobavnogtrakta i krvotoka životinjakoji se hrane silažom

U ciljusprečavanjaprenošenja mirisa silaže na miris i okus mlijekatraba:

1 Davati kravama samo silažu dobre kvalitete,

2 Silaža ne smijesadržavati mnogo octene i maslačne kiseline,

3. Silažu davati žitotinjamaneposredno nakon uzimanja iz silosa,

Silažu ne spremati i čuvati u staji, Ne smije se silaža davati kravama 1 2 sata prijemužnje,nego samo nakon mužnje,

6 Ostatke silaže ne ostavljati u valovu, već nakon hranjenjatreba ih odmah očistiti,

7 Mlijekoodmah nakon mužnjeiznositi iz staje,

8 Stajunakon hranjenjasilažom dobro prozračiti,

9 Održavati čistoću staje i čistoću vimena (higijenamužnje);

10 Češćepratiruke prirukovanju s mlijekom i priborom za mužnju,

11. Održavati čistoću pribora,strojeva i posudaza mlijeko.

Veza između kvalitete silaže i mlijeka jevišestruka, a loš miris i okus mlijeka,kao i bakterijskazagađenost, mogu biti velika smetnja u prometu i preradi mlijeka.

Pokazalo se da brojbakterija u mlijekuznačajnoovisi o kvaliteti i zaga-

On đenosti silaže,higijenidržanja i hra-. nidbe krava i higijenipostupka s mlije-

kom. Brojbakterija u mlijeku se povećava uz hranidbu s lošom silažom, uz lošu higijenudržanjaživotinja, nečistoću staje i pribora za mužnjui ima veliki utjecaj na kvalitet i trajnostmliječ- nih proizvoda.

U preradimlijekasilaža može utje- cati na konzistencijumaslaca (tvrdoću) ovisno o vrsti i sastavu siliranoghraniva i odnosu zasićenih i nezasičenih masnih kiselina Svi utjecaji na kvalitet mlijeka su od važnosti i za kvalitet maslaca.

U proizvodnjisireva pokazalo se da hranidba silažom ne utječenepovoljno na mekane sireve, što se ne može uvijekreći i za tvrde sireve Uzrok jeuglavnom zagađenjemlijekabakterijama maslačnogvrenja,klostridijima i dr Stogaproizvodnjamlijeka za sirarstvo treba uvijek.pratitikvalitetna prehrana krava i higijenadobivanjamlijeka.

Dr StjepanFeldhofer

Stočarska izložba u okviru Zagrebačkog

velesajma 1993.

Stočarske manifestacijeubrajaju se u značajnijemjereunapređivanja stočarske proizvodnje poljodjeljstva, pa i ukupnogagospodarstva.Izložbe su se u proteklomrazdobljuodržavale uglavnom u naprednijimzemljama Europe, a održavaju se i danas Upravo jekrajemkolovoza ove godinejednu takvu izložbu u Riedu Austrija posjetilo više desetaka (4— 5 autobusa) poljoprivrednikastočara,agronoma i veterinara Hrvatske

U Hrvatskojpočetkomovog stoljeća, u vrijemepretapanjadomaćih autohtonih pasminagovedai uvezenih bikova iz Švicarske i Njemačke(Baden),osnivaju se Marvogojskeudruge te se održavajutakve manifestacije.

Tako je1912 godine u Hrvatskoj održano 26 izložbi na kojimasu izlagala 943 izlagača sa 3 331 kravom; 1 418 junica i 431 rasplodnimbikom, a vlasnicima izloženih grlapodjeljeno jena-

gradau vrijednosti od 28 495 kruna. Na izložbi u Sv Ivanu Žabnoizloženo je484 grla.Izlagalo je17 uzgajivača i nagrađeni su sa 2.800 kruna

Tijekomizložbe i svečanosti održana jei SkupštinaSaveza marvogojskih udrugaHrvatske,kada jeSavez i osnovan, a počinje s radom 1913. godine. Sljedniktogarada (podraznim nazivima) jedanašnjiPCH STOČARSKI

SELEKCIJSKI CENTAR HRVATSKE, kojemčestitamo 80-tu godišnjicu rada i djelovanja.

Savez marvogojskihudruga prvi putizlaže rasplodnustoku svojihčlanica 1929. godine na Zagrebačkomzboru, a 1931 godinetakođer na Zagrebačkom zboru priređujekolektivnu izložbu od 100 rasplodnihgrla, te 1933 godine sa 510 rasplodnihgoveda.

U Milanu Savez izlaže kolekciju kravaijunica1931 godine. Za krave dobiva zlatnu, a za junicesrebrnu kolajnu.

Lokalne smotre i izložbe održavane su i kasnije, a posebnood 1939 godine, nakon formiranjaHrvatske banovine

Poslijezavršetka II Svjetskograta održavane su stočarske smotre i izložbe ovisno o odnosu vlasti prema poljoprivrediposebnostočarstvu (cijene mlijeka,paritetcijena,regresi, premije,krediti i dr.).

Na republičkojpoljoprivrednoj izložbi 21. 31. 10 1955 godine u Zagrebu izlagalo je25 uzgajivača, a izloženo je67 grlasimentalske i 17 grlapincgavskepasminegoveda, a 25 izlagača nagrađenojesa 2 080 000 — dinara

U Sv. Ivanu Žabno,13 listopada, 1968 godinepovodom60 godinarada na uzgoju i selekcijigovedasimentalske pasmineodržana jeuspješnaizložba rasplodnihgoveda 64 grla sa područjaBjelovara,Đurđevca i Sv. Ivana Žabno.

U Koprivnici je5 10 1969 godine održana stočarska izložba u čast jubileja: 250 godinaosnutka Sveučilišta u Zagrebu,50 godinaPoljoprivrednog fakulteta u Zagrebu, 50 godinaVeterinarskogfakulteta u Zagrebu i 15 godina Centra za primjenunauke u poljoprivredi Hrvatske (PCH). Na izložbi su bila izložena 152 grla.

U Sv. Ivanu Žabnoponovno je9. 9. 1973 godineodržana stočarska izložba "povodom 65 godišnjiceneprekidnog rada i 60 godišnjiceosnivanja S M U STOČARSKI SELEKCIJSKI CENTAR HRVATSKE Izloženo je 108 krava, 93 junice i 11 bikova

U Koprivnici je24 i 25 rujna1974 godineodržana stočarska izložba, posvećena sudionicima XI Generalne skupštineEuropskogudruženjauzgajivačagovedasimentalske pasmine, kojajeodržana u Zagrebu,kada jeodržana i Osnivačka skupštinaSvjetskog udruženja.

Skupštinama u Zagrebu i izložbi u Koprivnici.prisustvovalo je207 predstavnika iz 18 zemaljaEurope,Amerike,Argentine,Australije,Kanade,Novog Zelanda i Irske. Iz 11 općinabjelo- varske regijeizloženo je:110 krava,127 junica i 13 bikova.

U Križevcima je24 09 1988 godine održana izložba rasplodnihjunica, a povodom 80 godišnjiceformiranja Marvogojskihudruga u Goli Koprivnica i Sv. Ivanu Žabnojte 75 godišnjiceosnivanja S M U STOČARSKI

SELEKCIJSKI CENTAR Izloženo je6 kolekcija po 5 grlasa područjaMeđimurja,Koprivnice, P Slatine i Vrbovca Manifestaciji jebio nazočan i dr Otto Foger u svojstvupredsjednika Svjetskogudruženjazemaljauzgajača simentalskoggoveda.

Od početkarada na uzgoju i selekciji 1906 do danas održano jena područjuHrvatske nekoliko desetaka izložbi,stotine smotri, sajmovarasplodnestoke i drugihmanifestacija.

Ovogodišnjuizložbu otvorio jeAntun Šeda,dipl.inž.,zamjenikministra za poljoprivredu i šumarstvo Hrvatske. Izlagače i gostepozdraviojegeneralni direktor velesajmaJurica Pavelić. O značaju i historijatuizložbi na Zagrebačkom zboru govoriojemr Zlatko Dominiković

Izložbi su prisustvovalimnogiproizvođači,stočari,agronom,veterinari, predstavniciSabora i Vlade Republike Hrvatske i drugi.

Savez uzgajivačagovedaDonjaAustrijaizložio je15 bređih junicasimentalske pasmine,kao dio donacijeHrvatskoj.

Junice su oteljene u razdoblju od 06

01 1991 do 31 08 1991 godine,pripuštene u razdoblju od 24 12 1992 do 04

03 1993 godine,proizvodnjamajki u 305 dana standardne laktacijeiznosila jeod 3 807 7 150 kg mlijeka sa 3,58 4,90%mliječnemasti.

5 bredih junicasmeđe pasmine.

Junice su oteljene u razdoblju od 22

11 1990 20 04 1991 godine,pripuštene od 07 01 1993 22 03 1993 godine. Proizvodnjamajki u 305 dana standardne laktacijeiznosila je5 365 7 617 kg mlijeka sa 3,61— 4,54% mliječnemasti.

Izložene junice iz Austrijepredstavljale su dio od 1 000 grladodijeljen donacijomAustrijske vlade

156

Goveda

Bikovske majke

Prebivalište

1 Hanževački Ivo NevinacBjelovarLela

brojProizvod = % oteljena jadi mlijeka masti

2 Sabolek Dragan = Starčevljani —Bjelovar Beba

Veličan Franjo BabotokBjelovarMica

Veličan Franjo BabotokBjelovarCiga

Čorba Ante Mičitinac —ĐurđevacBeba

Šostarec Luka Grgura Jadranka

Karlovčana Đurđevac

Matijaković Luka Gornja Jablanka

VelikaKoprivnica

Prevec Stjepan GolaKoprivnicaBimba

Latinović Milan Habijanovec— Vrbovec Briga

Petrinović StjepanCugovec— Vrbovec Jagoda

Krava Jelenka (3222) sa svojim potomcima

Uzgajivač Luka Šoštarec,Đurđevac

Jelenka BM Jagodakćer Zora kćer

Cifraunuka \ Ruža

1 Čorba Ante

Mičetinec Koprivnica

2 Marković Vinko

Praščevac Vrbovec

3. Kovač Drago Pitomača

4 RunjevacJosip

Markovac Vrbovec

5 MikulajStjepan Žabnica Vrbovec

Rasplodne koze: Uzgoj u organizaciji»Vindije«

x Š rs

S

8

8882534: BBaal BB po

a BHB

BBB; 838

oteljen proiz. dnevni visina majke u prirast grebena=

Kolekcija 1 UzgajivačMirjanaŠambarek-Kelemen izložila je5 koza pasmine ALPINA (domaćiuzgoj),ojarenih od 4 01 9 09 1991

Proizvodnja u I. laktacijiiznosila je235 514 do 285 514 kg mlijekasa 2,72— 3,61% mliječne masti

Kolekcija 2 UzgajivačJosipLevanić izložio je5 koza,također pasmineALPINA (uvoziz Francuske),ojarenih od

14 01. 30. 12 1990 godine.ProizvodnjajeulI laktacijiiznosila od 275 707 do 289 793 kg mlijeka sa 3,07 do 3,47% masti.

Kolekcija 3. 5 koza Njemačkesrnaste pasmineiz domaćeguzgojaizložio jeuzgajivačGabrijelVitez. Koze su ojarene od 5 02 13 02 1991. Proizvodnja u I laktacijiiznosila je253 553 do 287 449 kg sa 3,00— 3,73% masti StjepanBrlek, dip.ing.

29. 8. 1912. godine

U Vrbovcu je1904 godine(iduće godineproslavit će 90-tu obljetnicu) formirana prva Marvogojskaudruga za uzgojgovedapincgavskepasmine.

UZ jošneka područja, u Vrbovcu je bila najuspješnijaUdruga.

Na izložbi 29. kolovoza 1912 godine izložena su bila 54 bika uvezena u to vrijeme iz Švicarske, te 8 bikova, 19 krava, 11 junica i 7 grlaženske teladi uzgojenih u okolici Vrbovca

Izložbi jeprisustvovao veći brojuzgajivača i predstavnikatadašnjihvlasti i gospodarskihstručnjaka.

Najboljimuzgajivačimadodijeljene su diplome:FranjiBerkoviću, JulijuReinigeru,JosipuŠtanpel i Andriji Srečec

I nagrada u iznosu od 100 kruna

Ferko Bogati,Pavlu Mikulić i Ivanu Vuljanković

II nagrada u iznosu od 50 kruna

Vidu Car,Mati Smolčec,DjuriCar, MijiSrednjiPetrak, ŠtefuBakal,Vidu Bakal,Mati Prevarić,Blažu Husain,Lovri Kereš,JosipuGornjec i Ivanu Kravovčanec

II nagradaod 30 kruna

Vidu Gotal,Tomi Bežan,ŠtefuCapan, Ivanu Ružić,Ivanu Bačan,Ivanu Andrijac,Đuri Crnković,Vidu Hajak,Vidu Poldrugač,MijiGibec, Mati Kolić,Pavlu Mlinarić,Valentu Jakšić,ČiriluJakšić i Luki Kukavec Za uzorno držanje i gajenjeopćin- skih bikova nagrađeni su sa 50 kruna: Blaž Crnković, sa 30 kruna MijoBaslašić,Imbro Jakšić,Andro Gašparić, Đuro Đurišec i Đuro Ivanović

StjepanBrlek,dipl.ing.

a S KNEES

Kolekcija izloženih junica

štvo MarvogojskeudrugeSveti Izvan Žabno

Izložbaprerađevinana Zagrebačkom zboru 1913.

Hrvatsko gospodarskodruštvo u okviru Zagrebačkog»Zbora« organizi- ralo je 5 rujna1913 godine(pred 80 godina)izložbu voća,grožđa,povrća, meda i mliječnihproizvoda.

Sireve su izlagali:Gospodarsko

društvo iz Ravne Gore,proizvođači iz Križevaca i Virovitice. Posebno povje- renstvo, u sastavu JosipPredavec, dr Keinenhuta i prof. G Kaitner,vršilo je ocjenusireva

Izložba i Sejam rasplodnih bikova čistokrvne simentalske pasmine, Koprivnica, 1941 godine

StjepanBrlek,dipl.ing.

Ispravak!

U broju9/93 Mljekarskoglista,na str 140, podnaslovom »Nova cijena mlijeka u otkupu« pogrešno je tiskan tekst:

Primjer:

Za ravničarsko područje 1 7 /93 premija je iznosila 0,541 DM a 1 9 /93 0,349.

Za brdskoplaninsko područje 1 7 /93 0,649 DM, a 1 9/93 0,419 DM

Ispravno:

Za ravničarskopodručje 1 7/93 premija je iznosila 0,0541 DM a 1 9/93 0,0349

Zabrdskoplaninsko

područje 1 7/93 0,0649 DM, a 1 9/93 0,0419.

Uredništvo

Izdavački savjet: Uređivački kolegij:

A Dakić, dipL ing , mr M Devčić, Dr S. Banožić, M. Božičević, ing., S Brlek, dipl ing , dr M. Hadžiosmanović, dr L Jakopović , T Kolak, ing , S Deneš, dipl ing , dr S Feldhofer, dr I Jakopović, T Mesarić, dipl ing , S Pehal, dipl:ing, prof dr Z Štafa

B Sunajko, dipl. ing., mr ] Šegota Vlasnik | izdavač:

Uređivački odbor:

Hrvatsko mljekarsko društvo

S Brlek, dipl inž , F. Lončarić, dipl. inž, Uprava | uredništvo: Ž Ljubić,dipl vet Glavni | odgovorni urednik

Zagreb, Ilica 31/III,tel. 424-420

Cijena 1 primjerka otkupna

S Deneš, dipl ing cijena 11 mlijeka

Tehnička urednica:

V Volarić, dipl ing

Tisak:

Grafička škola u Zagrebu

ZLATKO MAŠEK (1928 1993)

Umro jeZLATKO MAŠEK,veterinar, dugogodišnjimljekarskidjelatnik,dvostruki olimpijac,publicist,fotoreporter,ljubitelj umjetnosti,esteta, a nadasve dobar čovjek i kolega. Znali smo da jeteško bolestan, ali nas je ipaknjegovaprerana smrt zatekla,šokirala i duboko potresla.

Po završetku studija na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu,posvetio se svom pozivu, s osobitim angažmanomna područjurazvoja gospodarstva. Svojradni vijek,proveo jeuglavnom u »Dukat-»Zagrebačkojmljekari«,današnjem u«, gdjejeostavio vidljivetragove, radeći na unapređenjuproizvodnjemlijeka,ispitivanjukvalitete,primjenomnovih metoda i pomagala, te higijeni i zdravljugoveda.Nijemogao proći ni jedanznanstveni skup,savjetovanje, stručno putovanje bez Zlatkovogprisustva. I sam aktivno sudjelujući nizom referata i stručnih rasprava, doprineojerazvoju mljekarstva. Bio jepoznat i obljubljendiljemEurope, a u Hrvatskojgotovo da nema generacijemljekara,kojanijepoznavalaZLATKA MAŠEKA.Njegova neposrednost i širina zainteresiranosti, stvorila mu jeniz iskrenih prijatelja i kolegameđu ljudimasvih slojeva od poljoprivrednihdjelatnikastočara, do sveučilišnih profesora.

ZLATKO MAŠEK bio jejedan od najaktivnijih članova Hrvatskogmlje- karskogdruštva, s najdužimčlanskim stažom Njegovdoprinosredovitom izlaženjučasopisa»Mljekarskilist«, te doprinoskvaliteti tog lista velik je, naročito u vrijemekada jebio glavniurednik od 1980 1987 godine.Redovnim objavljivanjemreportaža o proizvođačimamlijekastekao jesimpatije među njima.Doprinos u organizaciji stručnih putovanjajenezamjenjiv. Krasila ga jeradna upornost Angažirajući se potpuno na svakom poslubiojeprovjeren suradnik

Vrhunski strijelac,svjetskiprvak i dvostruki olimpijac, to jedio Zlatkove mladosti Na svim tim bezbrojnimsportskim i stručnim putovanjima,koja su bila njegovaposebnaljubav,neminovni pratilac bio jefotoaparat. Tako su nastale brojnereportaže i izložbe. Tako jeto bilo do posljednjeg časa PosljednjiZlatkov javniistupbio jena otvaranjučuvene stočarske izložbe u Riedu (Austrija),potkrajmjesecakolovoza.

Tolika unutarnjasnaga i volja za životom i radom rijetko se susreće kod ljudi,usprkosdugogodišnjebolesti kojaga jepratila sve dok srce nije klonulo.

ZLATKO JE BIO SAMO JEDAN, PA TIM VIŠENJEGOV ĆEMO GUBITAK DUGO OSJEĆATI I OSTAT ĆE NAM U TRAJNOJ USPOMENI, Zoran Martić,dipl.ing.

JO

Vaš je vrt još uvijek pun ptičica. No uskoro im prijeti opasnost zime manjak hrane. Možete im vrlo lako pomoĆI.

Poigrajte se maštom i izradite kućicu. Tokom zime u kućicu im stavljajte sjemenke, ostatke lisnatog povrća, namočeni kruh i posudicu s vodom.

Pomoći ćete tako ptičicama, a one će čistitivaš vrt od sitnih štetnika tijekom proljeća i ljeta.

A vjerujte i zima u vašem vrtu bit će puna cvrkuta i pjeva!

ON ga bu krstil, Ja ga bum pil

Jedan jeod stihova svima nam poznatevinske pjesmekojase uvijek pjeva 11 studenog na blagdanSv Martina,zaštitnika mladogvina, tzv »pokrštenogmošta«

Lijepistari i veseli običajiostali su uglavnomu vinorodnim brežuljcima Panonske nizine, no proširili su se i drugdje.

Zašto baš Sv. Martin i Panonska nizina?

Sv Martin rođen jeoko 316 g u voj- ničkojobitelji, u današnjemSzombathelyu na sjeveruMađarske.

lja njegova oca bila jeda sa 16 godina stupi u vojničkuslužbu, pa tako odlazi u Galiju današnjaFrancuska.

No,tamo se Martin pokrštava i postajeredovnikom,uzorom svih vrlina. Legendagovorida jegolomprosjaku pokloniosvojjediniplašt.

Protiv svojevoljepostajebiskupom pa ga se i danas prikazuje u plaštu s mitrom na glavi, s knjigom i palicom u ruci

Valjdazboguživanjapoznatogpo kvaliteti francuskogvina seli se na drugisvijet u 84 godiniživota.

Iz vječnostipojavljuje se u goricama, klijetima,gostionicarmia, raskošnim restoranima.

Sve u težnji za životnim radostima nastalo jeMartinje, na stolu s guskom, kostanjima i moštom

Naime,kršćanstvo jena Martin-dan prenijelostarogermanskujesenskužrtvu zahvalnosti

ObičajiMartinjaslave se obično u vinorodnom Zagorju, na kajkavskom dijalektu.

Otada simpatičniobred krštenja mošta,kojipočinjepitanjem»biskupa«: »Ti dohajašmošte,prednaše lice da se buš krstil?«, a kum koji u »ajmpi- deklu« drži malogkrštenika boca s moštom,odgovara:»Dohajam«.Tada biskupspominjemnoge grijehemalog poganina, a najveći od grijehajepotajno druženje sa Zdenčevim kćerima, te jetako larmaš,razbijač,koji se po cesti kobiče i ljude v grabuhiće Kum se u

ime mošta svih grijehaodriče i daje obećanje:»Samo bum razigraval srca, zbijalšale,krijepil buri tela,veselil društva,hrabril junake,tješilžalosne, a pustil na miru bedastoće.«

Nakon togobećanjaizgovara se zahvala: »Hvalimo Ti,dakle, o svemogući Bože,što si naplatiodugotrajnitrud našegvrijednogdomaćina i blagoslo- vio djelomarljivihtežaka,rezača i kopača,vezača i berača,spravlača, prešača,što si ovoga nečistoga i neumnoga nevjernikanapraviočista i krepka, mirna i poslušnasina «

Vrhunac čitave svečanosti jekada biskupgovori:»Mošte,jate krstim vu vino, vu ime Bakusa oca vina, vu ime Martina njegovogsina i duha,od terega mošt kuha Na ti malo soli da od tebe nigdarglava ne boli i mir navek bude s Tobom! Amen.«

Nakon samog rituala krštenjabiskup čita litanije:»Dragipeharčekokrepinas Dragigrozdjekpomozinam Dobro zelje s rebricama dojdi ti k nam Zmožna vinska jakostiohrabri ti nas«

Okviri su to vesele ceremonije, u koje»Sv Martin« unosi razne interesantne i aktualne šale,izrugivanja,podba- danja,koje u kajkavskomdijalektu zvuči jošveselije.

A da bi sve to bilo bez ikakvih loših primislidruštvo se mora poznavati, biti opušteno,poznavatikatoličke obrede,zaboraviti svakodnevne brige.Takva veselica zaista nas može malo isključiti od svagdašnjihvijesti s radija i televizije.

A to nam i treba! Trebamo udahnuti malo zdravogaživota i duha!

Pa zato,zapjevajmo:»Došel bu došel Sv Martin, on ga bu krstil, jaga bum pil.

Uz dobru kaplicu

<>

J

Mljevenigrincajg

Zima jegodišnjedoba kada nam povrća nedostaje. Hrana jejednoličnija, s puno manjezačina

A i sve veća skupoćaonemogućava nam kupovatidodatke. Stoga,evo receptakojimćete,upotrijebite li samo jednumalu žličicu,obogatiti vaš ručak

4 kg mrkve

2 kg peršinaskupas lišćem

1 kg celera

1 kg crvene svježepaprike

1 mali poriluk

1 mali kelj

Sve zajednosmeljite na stroj za mljevenje mesa i dobro izmiješajte s 1 kg soli. Punite čiste staklenke i zatvorite celofanom Kada počnetetrošiti, bočicu držite u hladnjaku.

Otvorenaje sezona lova,a uz dobru divljačprija: Kiselikupus

Ove ste godineodustali od kiseljenjakupusa čemu tajneugodnimiris?!

A jeste li razmišljalikoliko jevita min C važanzimi? A znatelida se u kupusunalazi u velikojkoličini i da kiseljenjemkupusavitamin C ostaje sačuvan?!

Evo rješenja da i ove godinejedete kiseli kupus,uživate u Božićnojsarmi, a vašim domom neće seširiti neugodni mirisi

Pripremitečvrstu plastičnuvreću (možei dvije, pa stavite jednu u drugu da udvostručite čvrstoću).Kupusnaribajte na sitne rezance, a po željiostavite čitave glavicekojimaodozdo izdubi-

te tvrdu sredinu, pa u njustavite soli i papra u zrnu Potom slažite u vreću red ribanogkupusa,pa red glavica. Svaki red dobro zasolite. Nalijtevodu tako da prekrijekupus. U vreći nijepotrebno nabijatikupus.Među redove kupusastavite komade dunjeili zrnja kukuruza da dobijelijepužutu boju.

Vreću dobro svežite i ne otvarajte. Tek za tri do četiri tjednaotvorite i vidite da li se ukiselio. Nakon svake upotrebevreću opetčvrsto svežite.

Omjersoli i kupusaje: na 10 kg kupusa 1 kg soli

Na isti način možete ukiseliti i repu

Predrasude o krumpiru

Krumpir nitipoznajemo niticijenimodovoljno, a to je jedan od najzdravijihprirodnihartikalaprehrane.Krumpir potječes planina Južne Amerike, gdje je mnogo prijenaše ere bio glavnahrana u carstvuInka.Danas se on kultiviraikonzumira u višeod 130 zemalja svijeta.Po potrošnjikrumpiranegdje smo u sredinieuropske ljestvice.

Hranjivavrijednost te namirnice je velika Krumpirsadrži uglavnomugljikohidrate, i to u obliku škroba, a škrob se priličnodobro probavlja i ne opterećujemnogo probavneorgane. Bjelančevine u krumpirusu kvalitetne i ljudski ih organizammože odmah koristiti Sadržajmasnoća jevrlo mali

(samo0,1 posto) i zato jepogrešnomišljenje da krumpirdeblja.Krumpirprosječneveličine dajesamo oko 110 kalorija. Ne krumpir,nego ono što ide uz njih=deblja(mast,margarin,maslac, majoneza,kiselo vrhnjeitd). I kriška lubenice ćevas debljati ako jepojedete sa sladoledom

Za, ilustraciju navest ćemo podatkekoji se odnose na 100 grama krumpira:

Masti

BjelančevineUgljikohidratiKalorije

Pečen s ljuskom

Kuhan s ljuskom

Pomrfrit

(sve navedene brojke predstavljaju miligrame)

Krumpirinam dajuvelike količine vitamina i minerala Naročito mnogo ima vitamina C kojise zadržava u krumpiruu priličnimkoncentracijama gotovocijelegodine.Međutim,vitamin C jakojeosjetljiv, pa jepreporučljivokrumpirkuhati ili peći s ljus- kom narezan Boljejeako se to radi u »ekspres«loncima,jertada krumpir zadrži više od 70 postohranjivetvari

Zdrava hrana ine deblja

Krumpirjejedanod izdašnijih izvora kalija,izdašniji nego jetra,banane ili špinat. A kalijjevažan za održava-

Sačuvajtedžem ilipekmez od plijesni

Pune staklenke okrenite na poklopac, tako ćete sadržajsačuvati od plijesni.

njenormalne funkcijesrca i drugih mišićnih tkiva Zato jevažan specijalno za sportaše od kojih se zahtijeva velika izdržljivost(trkači na duge staze, na primjer).

S obzirom na to da sadrži vrlo malo soli,pogodanjeza dijetalce, ali i kod raznih srčanih bolesti,hipertenzije, bubrežnih oboljenja itd * Krumpirpružaobiljehranjivihtvari,zanemarujućikoličinu masti, a nije ni skup.Oslobodimo se, stoga,krivih predodžba o krumpirui počnimoga više cijeniti i konzumirati

Vaš liječnik

Sačuvajtesalamu i šunku bez hladnjaka

Uvaljajte ih u ovlaženu sol i pustite da se osuši Urednik PRILOGA I IV: Ing.Mirna Božičević