Vime središnji organ krave, mjesto stvaranja
mlijeka
Anatomske itizlološkeosobine
Sinteza mlijeka ne vrši se u čitavom organizmunego u za to specijaliziranom organu vimenu Svi ostali organikrave služe u proizvodnjimlijeka kao regulatori ili nosioci aktivnosti kojetom organu morajuosigurati energiju za funkcioniranje, sirovinu za preradu i transportprodukatametabolizma
Kako jevime centralno mjestosinteze mlijekaodnosno organ u kojemse u neku ruku ostvarujeosobina mliječnosti to se njemuposvećujeizuzetna pozornostgledetehnološkog i uzgojnog aspekta. S togjerazloga za svakog proizvođača i uzgajivača od značajadobro poznavatikako anatomsku građui fiziološke osobine vimena tako isto i uzgojnekriterije dobro i kvalitetno razvijenogvimena.
Anatomska građa vimena
Vime krave sastavljeno jeod četiri grozdastežlijezdekojesu vezivnim tkivom povezane u jednucjelinu.Svaka četvrt vimena predstavljazasebnu funkcionalnu cjelinu.
Vime jeuz tijelovezano u sredini sa elastičnim suspenzornimligamentom koji na tajnačin dijeli vime nalijevui desnu polovicu(sl.2).Drugiligament kojiveže vime na tijelojepostraniligament kojijepo sastavu uglavnomfibrozan i neelastičan, a oblaže vime sa vanjskestrane U normalnom stanju ti su ligamentičvrsti i drže dobro povezano vime na tijelukrave Ponekad se dešava da oni oslabe,uslijedčegadolazi do spuštanjavimena što ima za posljedicumogućnostlakše ozljede vimena i njegovečešće upale mastitis
Dok jesredišnjimligamentomvime podijeljeno na dvijepolovice,između prednjih i stražnjihčetvrti vimena nema nikakvih vidljivihpregrada.Mli-
ječno sekretorno tkivo svake četvrti ima grozdastioblik. Mlijeko se sintetizira u velikom brojumliječnihalveola, šupljinicaokruglastogoblika promjera 0,1 0,3 mm Alveole su daljepovezane u režnjiće i režnjevekoji su dalje spojenimeđusobno sistemom mliječ- nih kanalića i kanala (sl. 1i 2).
Unutarnjupovršinualveola tvori je- dan slojepitelnihstanica naslonjenih na bazalnu membranu oko kojeje spletfinih krvnih žila kojeimajuzadatak dostavljatiepitelnimstanicama hranjivetvari za sintezu mlijeka.Alveole su okružene mioepitelnimstanicama kojese tijekomsinteze mlijekastežu i na tajnačin istiskujumlijeko iz alveola u sistem kanalića i kanala Na tajnačin mlijekodolazi u cisternu vimena na kojuse daljenadovezujesisna cisterna kojazavršava sisom Na krajusise nalazi se sisni kanal kojije dugačakod 5 do 15 mm, prstenasto zatvoren i podkontrolom ježivčanogsistema (simpaticus) krave U nekih je krava on izrazito jakpa je u tom slučajuotežana mužnjate treba više vremena da se krava pomuze. Kaže se, da je krava »tvrda« na mužnji.
Fiziološkiprocesiu vimenu
Ne ulazeći ovdje u biokemijske procese sinteze mlijeka od interesa jepoznavati sistem neurohormonalne regulacijeotpuštanjamlijeka.Naime za uspješnu=organizacijuproizvodnje mlijeka od posebnogjeznačajauvažavati ovajsistem regulacijejerjeto osnovica za kvalitetnu i potpunumužnju.
Kako jeveć prijeistaknuto mlijeko se sintetizira u alveolama,kojetreba daljeistisnuti sistemom kanalića i kanala do cisterni, te mužnjomkroz sisu van Čitavovajproces nalazi se podtz. neurohormonalnom kontrolom (sl.3) u kojemuz vime sudjelujemozak krave i
žlijezde sa unutarnjimlučenjemhormona Dolaskom teleta kojetreba sisati kravu,ili čovjekakojiće jemusti, tefizičkim kontaktom teleta, ili čovjeka sa vimenom, uspostavlja se u mozgu podražajkoji se prenosi na hormonalni sustav Na tajnačin jednaod žlijezda hormonalnogsustava tz. hipofiza počinjelučiti hormon oksitocin,kojije direktno odgovoran za puštanjemlijeka Oksitocin naimepodražujestezanjemišićne stanice mioepitelakojeok-ružuju alveole, te na tajnačin istiskuje mlijekou kanalni sistem i dalje do sisnih cisterni iz kojihkroz sisnikanal može sada izlaziti
Oksitocin međutim može biti bloki-
ran drugimhormonom zvanim adrenalin,koji se luči u većim količinama u neugodnimtz stresnim situacijama prijesvega kod fizičkogmaltretiranja ili straha životinje. U tom slučajudolazi do smanjenjalučenjamlijekaili ono može u potpunostiprestati.Zbogtoga se kod mužnjekravi treba uvijekpristupitiblagone izazivajući pritome kod njestrah niti jojnanositi bol. Krava će to znati »cijeniti« jerće omogućiti potpunumužnju odnosno pražnjenje vimena Na tajnačin stvara se opet prostor za novu sintezu Zaostalo mlijekone samo da nije na raspolaganju već ono destimulira novu sintezu. Dokazano jenadalje da jekod nepotpune mužnje veća vjerojatnost za pojavu upalevimena.
Osim neurohormonalneregulacije primužnjiveoma jeinteresantan način opskrbevimena hranjivimtvarima potrebnim za sintezu mlijeka.Hranjive se tvari dovode u vime krvlju.Budući da se ovdjeradi o velikojsintezi neophodnosu potrebnevelike količine hranjivihtvari, pa jevime krave opskrbljeno sa bogatimkrvožilnim sustavom Da bi se sintetizirala 1 litra mlijeka treba kroz vime proteći400—500 litara krvi Uzme li se da se dnevno u vimenu proizvede 20 30 litara mlijeka proizlazi da jepotrebnoprotećikroz vime 8.000 15.000 litara krvi,odnosno ako se to svede na količinu krvi u jedinici vremena proizlazi da u tom slučaju svake minute kroz vime proteče 5,5— 10,5 litara krvi Kod više proizvodnjeova količina proporcionalnoraste.
Temeljemovdjeiznijetog može se zaključiti da jevime u govedaod izuzetnogznačaja, da jesinteza mlijeka u krava složeni proces, kojeguzgajivači trebajupoznavati da bi mu mogliosiguratipovoljneuvjetesinteze.
S tograzlogapostoji i objektivno opravdanje da se vimenu posvećuje velika pozornost,pričemu uzgajivač treba uz anatomsku i fiziološku funkcijuvimena dobro poznavati i uzgojne kriterije vimena Krava sa lijepim vimenom uvijek će vrijediti više i uvijekće imati boljuuzgojnuklasu Velika jevjerojatnost da će dobro razvijeno vime dati i veće količine mlijeka. Dr. Ivan Jakopović
Slika 3 Neurohormonalna regulacija puštanja mlijeka
Steonost
Bredostiligravidnostženke je stanje,kada se u njezinojmaternici razvijaplod,odnosno to je razdobljeod oplodnjedo poroda.
Neobično jevažno da li jekrava bređa ilinije, a to ima veliko stočarsko i ekonomsko značenje,jerse stočaru ne isplatidržati jaloveživotinje, a ako se prijesazna rezultat može se i prije početi sa liječenjemjalovosti, što jeveoma važno za sam uspjehliječenja.
Za određivanjebređosti služe nam kliničke i laboratorijske metode Kliničke metode možemo podijeliti na vanjske i unutrašnje.Vanjskemetode sastoje se u vanjskimznacima,koji su kod krava uočljiviji tek u visokojbređosti (trbuhjespušten i veoma povećan,povremeno ritanjeplodamože se vidjeti s desne strane ispredkoljena zadnjenoge i sl.). U unutrašnjemetode ubraja se vaginalnapretraga pretragakroz stidnicu i rektalna pretraga (opipavanjematernice i jajnikapreko debelogcrijeva),kojajesada najčešća pretragakod krava. Njom se bređost može utvrditi već sa 35 do 40 dana nakon oplodnje, a sa dva mjeseca sa velikom sigurnošću.
U zadnjevrijeme se za otkrivanje bređosti upotrebljavaultrazvuk, te se bređost s velikom sigurnošćudijag- nosticira 6— 20 tjedananakon oplodnje.
Laboratorijskimmetodama može se bređost dijagnosticirati i ranije, ali su one dosta skupei u nas se jošne primjenjuju u širokojstočarskojpraksi.
Za vrijemesteonosti događajuse razne promjene na organizmukrave. Nakon oplodnjenestajespolnogciklusa, nema znakova gonjenja. Na jajniku se stvara žuto tijelokoještiti bređost Kad oplođenojajašcedođe u maternicu započinjenjegovrazvoj.Povećanjemplodapovećava se i maternica, kojase spušta u trbušnu šupljinu i potiskujecrijevaprema naprijed. Na
grljkumaternice stvara se čep od čvrste sluzi,kojisprečavaulazak mikroorganizma iz rodnice u maternicu. Izmjenatvari u bređih životinja jepovećana u usporedbi s negravidnim. U početkubređosti poboljšava se apetit i krava postajepunija,jerjeplodjoš malen te majka gotovosve hranjive tvari upotrebljava za sebe Međutim u drugojpolovicibređosti, kada plodnagloraste, krava svu hranu troši za plodšto će se očitovati njenimmršavljenjem.
U drugojpolovicibređosti dolazi do štednjeenergijeradi potrebaploda, što se očitujepolaganimkretanjima krave,njenimbrzim umaranjem, a kao posljedicanedovoljneprehrane stvaraju se prstenovi na rogovima i papcima. I disanjejenešto ubrzanije i pliće, a povećanjemmaternice i stješnjavanjemprobavnihorgana može doći do laganihprobavnihsmetnji.
Radi svega toga u početkubređosti ne treba kravama davati jesti po volji radi njihovogapetita, nego ograničiti obrok,dok u drugojpolovicibređosti ona zahtijevamnogo više hranjivih tvari, a s drugestrane ne smije se opte- rećivati probavnitrakt,kojijei onako stješnjen, pa se radi togadajuviše koncentrati, a malo kabastih krmiva i poredtogakrave se hrane više puta dnevno s manjimobrocima
I plodu maternici poprimastalan položajtako da zauzima najmanjeprostora noge su stisnute uz tijelo, a glavaokrenuta prema porođajnimputevima (rjeđestražnjidio).Ovajpoložaj se u potpunostirazlikuje od položaja plodau tijekuporoda.
Mliječnažlijezda se pripremaza laktacijunekoliko tjedanaprijeporo-
da,dokkod krava kojesu prviputzabređale već od četvrtogmjesecabredosti
U toku bolesti životinjamaprijete razne poremetnjezdravstvenogstanja. Najčešće su to poremećajimijenetvari,deficitarne bolesti,infekcijeposteljice i razni vanjskinepovoljničimbenici. Pravilnom prehranom,njegomi smještajemmože se izbjećinajveći brojporemećaja.
Smještajbređih životinja mora biti pravilan i životinjemorajuimati dovoljnoprostora za stajanje i ležanje da ih drugeživotinje ne bi povrijedile. Pod u staji ne smijebiti suviše nagnut prema natragda ne bi došlo do izvale miaternice Stelja na podu mora biti čista i obilna Bređim kravama treba redovno čistiti kožu i čuvati ih od npr. udaraca,padova,napajanjaprehladnom vodom,prehlade,propuha,vlažnog i hladnogležaja i drugihštetnih čimbenika.
“Za bređe krave jakojedobro da su na paši,odnosno da se slobodno kreću na zraku i suncu Potkrajbređosti tre-' ba ih odijeliti od drugihkrava i odvojeno ih puštati na pašu.Kod krava koje su se dosta slobodno kretale porod obično teče bez problema i komplikacija, i puerperijkraće traje.
k Visoko bređim kravama treba smanjiti u obroku količinu voluminozne hrane,silaže,džibre, i sličnogili tu hranu izbaciti iz obroka Osnovu obroka čini kvalitetno sijeno,kojegtreba nadopunjavatitvorničkim koncentratom za govedo.Bređe krave treba opskrbiti dovoljnimkoličinama vitamina i minerala,naročito kalcija i fosfora, kojimorajubiti u povoljnimodnosima Kod hranidbe treba paziti da se krave ne udebljaju, jerse lojmože gomilati u zdjeličnojšupljini i oko porođajnih puteva i tako jošviše sužavati najuže mjestoporođajnihputeva.
U posljednjimmjesecimabređosti popuštamliječnost i krava napokon sasvim presuši.Međutim,ima krava kojedajumlijekoskroz do telenja, što nijedobro ni za kravu, ni za tele, a ni za njezinumliječnostposlijetelenja. Te krave treba zasušiti i prestati musti Krave kojese muzu do samog telenjamanjesu otporne na sve bolesti, te jekod njihčešće omekšanjekostiju, ležanjeprije i posteljice,poslijetelenja,zaostajanje nezgodeprilikomtelenja, a telad jeslabija i manjeotporna.
Vrijemepredkrajbređosti jeperiod kada ne možemo hranom nadoknaditi sve ono štojepotrebnoživotinji da održi sebe,da razvijeplodi poredtoga da dajemlijeko.Stoga u tom razdoblju
oslobađamo kravu proizvodnjemlijeka,tj.zasušujemoju,tako da se ona odmori,da poboljšasvojukondiciju, kako bi mogladati dobro tele i poslije telenjadavati maksimalne količine mlijeka.
Smatra se da jenajpovoljnija dužina suhostajnogperioda40 80 dana, odnosno 60 dana Prema nekim istraživanjimakod povećanjasuhostajnog periodaod 35 na 75 dana,mliječnost poraste za oko 16%
Kod krava kojesu bile prviputpripuštenekao vrlo mlade junice, pa su
laktacija, a i porodizazvali ozbiljniji zastoj u rastu, potrebanjesuhostajni periodduži od 80 dana,pa i tri mjeseca i više,ovisno o tome koliko jemlada krava zaostala u razvoju. Za to vrijeme mlade krave imajuvremena da dosta nadoknade od izgubljenog rasta Suhostajniperiodima zadatak da osiguradobru kondicijuživotinje, da stvori rezerve, omogućiobnovu vimena i osugura povoljneuvjete za razvoj ploda.
Dr. StjepanBanožić
BIKOVI NJ BVAOJ
Hranidba koza razvoj Kozarstva unapređivanjem hranidbe
Koze su preživači iza hranidbukoriste u prvom redu iu najvećoj količinivoluminoznugrubu isočnu hranu.Manje su potrebeza krepkimkrmivima(koncentratima),posebice,jerje najvećibrojnaših koza niskoproduktivne,domaće pasmine,s proizvodnjomuglavnom jedvada zadovoljavapotrebesitnihisiromašnihporodica.
Tradicionalno su se koze držale u porodicamaslabijegekonomskogstanjai staračkim domaćinstvima, što je bilo povezano i s primitivnom,siromašnom prehranom.Pri tom se jeu velikojmjeri, a od koza i dobro hranidbeno iskorištavao brst,lišće i mladi izdanci grmlja i niskogdrveća,kao i drugagrubahrana. To jenaravno nanosilo veliku štetu šumama,što jebio razlogda su se uzgojikoza u našoj zemljigodinamana nekim područjima zabranjivali i da se brojkoza jakosmanjio.
Mlijekokoza i meso jaradivrlo jecijenjeno, ali zbog niske proizvodnje i malogbrojakoza proizvodi su se trošili uglavnomna vlastitom gospodarstvu. To upućujeda se mora veća paž-
njaposvetitiuzgojimakoza,posebice hranidbi, da se povećabrojkoza i proizvodi iz kozarstva, ne samo za potrošnjuu vlastitom gospodarstvu već i za potrebetržišta
Nastojanja za većom proizvodnjom trebajupovećatiinteres za držanjeplemenitih koza kojesu u svijetucijenjene, jerdajurazmjernomalom tijelu veću količinu mlijeka i više jaradi. Tako neke pasminekoza mogu davati i deseterostruko više mlijekanego što im iznosi tjelesnatežina,odnosno tijekom
270 300 dana laktacije mogu dati oko
600 900 1 i više mlijeka, a rađajučesto 2 i više jaradi. Za takvu proizvodnju potrebnojenaravno uvoditi i nove tehnologijehranidbe
Uzimanje ipotrošnjahrane
Tablica 1 Konzumiranje hrane u koza različite težine
Hranidba koza je slična hranidbi ovaca, samo koze imajuširi izbor hranjiva i u nedostatku boljehrane manje su izbirljive. U nedostatku boljehrane koze dobro koriste travnjakelošijeg botaničkogsastava, pa i neke korove, brste grmlje,jedulišće i mlade izdanke drveća (lignocelulozne tvari).
Koze općenitonajvišeaktivnosti usmjeravaju na traženjehrane i vode i treba računati da koze mnogo biraju i razbacujuhranu,naročito voluminoznu, ako im se omogući. To se događa najviše na paši,gdjekoze ostavljaju mnogo raspoloživekrme.Stogase koze morajuorganiziranohraniti i ograničeno u kretanjunapasivati, što je važno i zbogsprečavanjašteta koječine koze na pupovima i mladim izdancima drveća
Brojuzimanjaobroka tijekomdana je u koza veći nego u ovaca, ali jetrajanjehranjenjakraće U usporedbi s ovcama koze jeduviše hrane (suhetvari hrane) i efikasnijeiskorištavajugrubu hranu U kritičnim razdobljima mogu izdržati neko vrijeme i na vrlo lošoj hrani, s manjkom proteina,nekih osnovnih mikro- i makrominerala, vitamina i drugihhranjivakoristeći tjelesne rezerve iz razdobljaboljehranidbe.
Ipak i u hranidbi koza se mora držati osnovnih principahranidbe, a to jeda hranidbeni obroci morajusadržavati u dovoljnojkoličini i kvaliteti sve hranidbene tvari potrebne.organizmu za zdravlje,rast, reprodukciju i proizvodnjumlijeka. To se odnosi naročito na plemenite, te križane domaće pasminekoza s plemenitim.
Potrebe i potrošnja(konzumiranje) hrane iskazuje se u kg suhe tvari hrane na 100 kg tjelesnetežine, ili u postotku suhe tvari hrane u odnosu na tjelesnutežinu
Općenitokoze troše oko 1,3 5,0 kg suhe tvari hrane na 100 kg tjelesne težine, a najčešće 2 4 kg suhe tvari hrane na 100 kg tjelesnetežine (Tablica1).
Potrošnjahrane ovisi o:
1. Potrebama za energijom i drugim hranidbenimsastojcima
Na ove potrebeutječu:veličina
Tjelesna Suhe tvari hrane
tijela,visina proizvodnje,zdravlje i reprodukcija. Kod koza jeod velikog utjecaja na potrošnjuhrane kretanježivotinja.Kretanjemna teškim i strmim brdskim terenima povećava se potrošnjaenergije i do 75%.
Zdraveživotinje, veće tjelesne težine,mlada grlai životinje s visokom proizvodnjommlijekaimaju veće potrebe za hranom Poticaj za veće uzimanjehrane jeintenzivan rast mladih životinja, neka stanja reprodukcije(gravidnost) i veća proizvodnjamlijeka.
Zadnjih 6 tjedanagravidnosti, zbogveličine i pritiskaploda(fetusa)na probavneorgane, smanjuje se uzimanjehrane,dok za vrijeme laktacije(dojnograzdoblja)koze mogu pojesti i do 7 kg suhe tvari hrane na 100 kgtjelesnetežine. Najveća potrošnjahrane javlja se između 6 i 10 tjednalaktacije.
2 Kapacitetuburaga i probavnog trakta životinja
Kapacitetburagaovisi o veličini životinje. Ako ježivotinjaveća,ima veću zapreminu(kapacitet)buragai uzima više hrane.
Razvoj i veličina buragaposebice su važni u preživača i stogatreba pažnjuposvetitirazdobljurasta preživača da se osposobe za uzimanje veće količine,posebicegrubehrane
3 Fizikalnom obliku i kemijskomsastavu hrane Za veću proizvodnjutreba davati
veću količinuhrane,alipritom treba imati u vidu da hrana mora biti lakše probavljiva. Lakše probavljiva hrana brže se razgrađuje,skraćuje : se vrijemepreživanja,hrana brže napuštaburagi bolje se iskorištava. Ako hrana ima veći postotaksirovih vlakana (celuloze i lignina)otežano jerazgrađivanjehrane,produžava se vrijemepreživanja i smanjuje uzimanjehrane
Poznato jenadalje da preživači uzimajumanjehrane ako jekisela (silaža s mnogo kiseline,napose octene i maslačne kiseline, niske pH vrijednosti) s mnogo amonijaka, uree i slično
Na apetit i uzimanjehrane mogu utjecati i razne drugeorganoleptič- ke promjene,promjenemirisa i okusa hrane,prljavština,plijesan, užeglost,kiselost,gnjilenje, smrzavanjei različite primjese u hrani ' (korovi,šaš,mirisave i otrovne trave idr.)
4 Toplinskiutjecaji
Hladnoća može biti u izvjesnoj mjeripoticaj ža uzimanjehrane,jer
sagorijevanjem hrane kojajeboga- ta ugljikohidratima stvara se topli- na potrebna za zagrijavanje organizma,stvarajusenaslagemasti ponajviše u potkožnomtkivu kojesluže kao energetskarezerva i toplin- ski izolator od hladnoće. To govori da se u zimskojhranidbi treba davati hrana boljeprobavljivosti i više energetskevrijednosti,napose, jer kod ekstremnoniskih temperatura koze smanjujuuzimanjehrane. Uzimanjehrane smanjujese i kod visokih temperaturaokoliša (iz- nad 20 40* C).Najpovoljnijatempe-“ ratura okoliša jeoko20% C.Iznad 40% Ckaoiprivrloniskim temperaturama okoliša koze prestajujesti.
Nakon upoznavanjauvjetapod kojimakoze uzimajuviše ili manje hrane potrebnojeu ciljupovećanja proizvodnje u kozarstvupoznavati kvalitetu hrane i hranidbenepotre| be koza pojedinimrazdobljima proizvodnje,rasta i reprodukcije što ćese posebnorazmotriti u slijedećimnastavcima. sok
Dr StjepanFeldhoferZašto treba kravama davati stočnu sol?
Ekonomičnost u govedarstvuovisio dobrom zdravlju,mliječnostii: redovitojplodnosti, a sve to najvišeovisi o pravilnojhranidbi i načinu držanjaživotinja.
Životinjska hrana sastoji se od bjelančevina,ugljikohidrata(škrobnih i šećernih tvari),masti,vitamina,minerala i mikroelemenata Minerali (kalcij,fosfor,natrij,magnezij)nalaze se u krmivima u postotcima, dok mikroelementi (željezo,jod,mangan i drugi) nalaze se u hranivima u malim količinama u promilima.
Od minerala za govedavažan je element natrij.Natrij se nalazi u stočnoji kuhinjskojsoli, kao natrijev klorid (NaCl) i u 100 grama soli nalazi se oko 40 grama natrija.Natrij se nalazi u svim tjelesnimtekućinama (krv,limfa) i u svim izlučevinama goveda(mlijeko, slina,znoj,mokraća).
Krave bi ostale zdrave, da luče dovoljnomlijeka i da su plodnepotrebno jeda dnevno dobivaju:
na svakih 100 kg tjelesnetežine 5 grama soli (natrijevaklorida NaCi) u kojoj se nalazi 2 grama natrija (Na);
Kiš:
za svaku izdojenulitru mlijeka 2 grama soli, u kojoj se nalazi 0,8 grama natrija, ako krave malo doje. Ako dojepreko20 litara mlijeka dnevno trebaju na svaku litru mlijekadobiti 1 gram soli u kojojima 0,4 g Na.
Ako jekrava teška 500 kg treba dobiti 25 grama soli (sa10 g Na)iakodoji 10 litara mlijekatreba dobiti još20 g soli (sa 8 g Na).
Valjaznati da biljnavoluminozna krma (zelenatrava,sijeno,silaža)sad- rže malo natrija(Na):
ul kg livadnih trava ima 0,5 grama natrija(Na), u 25 kg ima 12,5 Na;
t
u1 kg zelenekukuruznebiljke ima 01gNa,au25kgsamo25g Na; ulkgdobrogsijena ima 1,5 g Na,a ulokgima1l5gNa;
u kg lošegsijenaima 0,6 g Na,a u lokgima16&gNa;
uil kg kukuruzincaima0,5 g Na,a ulokgima5g Na;
u 1 kg kukuruznazrna ima 0,1g. Na,kaoiu1kgklipakukuruza;
ul kg silaže kukuruzne biljke ima OIgNaau25kgima25gNa;
ui Eg slameima0,1 £ Ne,aulokg IgNa;
u13do 15litara bunarskevodeima lg Na;.
Prematome kodhranjenjazelenom krmom i dobrim sijenomima dovoljno . natrija za malu mliječnost, a kod većine mliječnosti uz kvalitetnuvoluminoznu krmu treba obavezno dodavati svakodnevnostočnu sol Kod prehrane krava sa lošimsijenom,kukuruzincem, slamom i kod napasivanjamladom bujnomtravom,životinjeoskudjevaju na natriju i mora se dodavati stočnasol i inače krave oblijevaju, sla“bijedoje i slabije su plodne.
Deficit (manjak)natrijamože se ustanoviti pregledomsline,mokraće ili krvi u veterinarskim laboratorijima, a stočari postavljajusumnju,ako jekoža krava suha,tvrda,neelastična i teško se skuplja u nabor, a dlaka nakostrešena. Normalna vrijednost u 100 mililitara (dcl)sline ima 150 do 400 mg Na,u mokraći50do 500mg Na,a u krvnoj plazmi340 mg/% Na.
Kod deficita natrijanakon 2 do 3 tjednajavlja se kod krava nenormalni apetit u obliku lizavosti, te krave ližu zidove,hvatajumuzače za odjeću,jedu steljuonečišćenu mokraćom i balegom Nakon nekoliko mjesecismanji se mliječnost i plodnost i krave jako omršave i postajurazdražljive. Krave uz manjak natrijaloše iskorišćuju energiju i bjelančevine iz biljnehrane. Enrgijaje potrebnada se kemijska energijahrane pretvori u pokretačku energijumišićja,srca, crijeva i da se
održi tjelesnatoplina, a bjelančevine za izgradnjustanica jerse tijelo neprestanotroši, kao i za razmnožavanjemikroorganizama(sitnihživih bića) u predželucima, bez kojihnema dobre probavebiljnehrane Kod nestašica natrijasmanjenaje resorpcija(upijanje) masnih kiselina iz buraga, iz kojih se stvarajuugljikohid- rati i masti (10j).Rožina na papcima ima nepravilanrast, te može nastati kod krava ukočeni hod.
Krave kod deficita natraijatrpeneugasivužeđ i pijumnogo yode.Time se stanjejošpogoršava,jerse pojača- nim mokrenjemjošviše izlučujusoli iz tijela.
Radi mršavosti,slabe mliječnosti i neplodnostikrave se vrlo često privo- de klanju iz nužde, a da sami stočari ne znajuza uzrok bolesti
Liječenjedeficita natrijaobavlja se uspješno sa stočnom soli u pojačanim dozama. Davanjesoli u obliku cigle za lizanjedovoljnojeza krave niske mliječnosti, ali kod visoke mliječnosti treba se posebnodavati stočna sol. Ljeti kod jakihvrućina i u sparnimstajama krave se pojačanoznoje i trebajudobivati više vode i soli
Do deficita natrija u organizmu krava može doći i uslijedsuficita (viška) u hrani kalija.Biljnahrana uopće ne obilujekalijem. ako se livade (ioranice)gnojemineralnim kalijevim gnojivimaili obilno polijevajugnojnicom, tad u tlu ima mnogo kalija,biljebujno raste, te u biljumože i do 25 putaviše biti kalijanego normalno.Krave hranjenetakvom zelenom krmom, sijenom ili sjenažom,imajusuficit kalija u tijelu. Do viška kalijadolazi i kod paše sa mladom bujnomtravom, ili djetelinom Normalni odnos u organizmuje 6 do 15 dijelovakalijaprema jednom dijelunatrija(6— 15 K:1 Na).kod suficita kalijaodnos može biti čak 360 K:1 Na. Višak kalijaizlučuje se iz tijela putem izlučevina i tada on sa sobom odvlači natrijkojegajei onako malo Kad se kalijizlučuje kroz sluznice draži ju, a u maternici izaziva endometritis (katarmaternice),uslijedčegatakove krave teško koncipiraju(zabređe) ili pak dolazi do ranog uginućaembrija (zametka), a krave ostajujalove.
Važan jei odnos kalijaprema mineralu kalciju(Ca) i magneziju(Mg).Višak kalija u zemljištuuamnjujekalcij i magnezij u biljuosobito kod mlade bujnepaše.Višak kalija u organizmu istiskujekalcij i magnezij i dovodi do hipokalcemija i hipomagnezijemija, nastajenadražljivostživčanogsustava, krave postajunemirne, s trzajem mišićja i čak uzetosti
U praktičnomhranjenjuteško jeispunitipravilanodnosKiNa,Ki Ca + Mg, posebno,ako se hrani sa jednom vrstom voluminozne hrane,zato se preporučujehranjenje sa više vrsta voluminozne krme.
Uslijedviška kalija u tlu dolazi do smanjenjaresorpcije(upijanja)mikroelemenata mangana i joda u biljke, tei to može smanjitiplodnostkrava.
Pri suvišku kalijasmanjuje se u biljubeta-karotin kojijepretečavitamina A, pa može nastati avitaminoza A sa oboljenjemsluznica,živčane poremetnje i jalovost.
Kod liječenjaoboljenjazbogviška kalija,treba promjenitihranu,nadoknaditi nestašicu kalcija i magnezija kao i stočne soli.
DragutinPremzl,dipl. vet
Hrvatsko mljekarsko društvo unapređuje proizvodnju stočne hrane
Sciljemboljegkorištenjatla, a time i veće proizvodnjekvalitetne hrane za stoku, na principudviježetve godišnje, Hrvatsko mljekarskodruštvo prihvatilo jetajprijedlog da na osnovi rezultata istraživanjaprof.Z. Štafeosigura sjeme u tu svrhu već ovog proljeća.Cilj je bio ostvaren. Osiguranoje sjeme raznih hibrida kukuruza različite dužine vegetacije za sjetvu u raznim područjima:Istra,Lika,Pokuplje,Gornja Posavina, područjeVrbovca Svrha je bila da se na svakojlokaciji na površini od 1 kj.utvrdi prikladnost i produktivnost više Bc hibrida kukuruza za zrno, odnosno za silažu Također jeosiguranosjemenovog hibrida sirka i sudanske trave, sa svrhom širenja ove vrijednekulture, kojase ove godinemoglakoristiti preko 100 dana, a kojajevrlo otporna na sušu,tako da u godini, kao što jebila ova, osiguravatijekomljetadosta krme za dnevno korištenjekošnjomi napasivanje,odnosno za silažu. Hib-
ridni sirak ne tjerapodanke(rizome) i ne zakorovljuje tlo kao divljisirak, zbogčegajevećina gospodaranepovjerljivaprema ovojvrlo vrijednojkulturi Osim togahibridni sirak ne može prezimitijerstrada od prvog jačeg mrazaTakođerjeosiguranosjemeozimog stočnoggraška(novavrlo produktivna selekcija u priznavanju) za jesensku sjetvužitaricama, s namjenomkorištenjaza zelenu krmu ili silažu u proljeće Svrha jeda se proširibrojozimih kultura za proizvodnjukrme,jerozime kulture u nas dajusigurneprirode kvalitetne krme;ali na žalost ozime kulture u nas nisu dovoljnozastupljene Prva iskustva u praksiohrabruju, dala su odlične rezultate u praksi, pa jeu Hrvatskom mljekarskomdruštvu odlučeno nastaviti s proizvodnimpokusima i narednegodine.
Prof. Dr Zvonimir Štafa
Prvi Međužupanijski izložbeno prodajni stočarski sajam Bjelovar 93.
U Gudovcu krajBjelovara29.,30.i31.listopadaodržan je 1. Međužupanijskiizložbenoprodajni stočarskiigospodarskisajam, pod pokroviteljstvomMinistarstva za poljoprivreduišumarstvo RH.Organizator:ŽupanijaBjelovarsko-Bilogorska,suorganizatori: Gospodarska komora Hrvatske,ZagrebačkivelesajamiPCH StočarskiselekcijskicentarZagreb.
Na područjuŽupanijeima preko 38 000 rasplodnihkrava, od čega u Bje- lovaru 18.607, Čazmi 5.255, Daruvaru 5.533, Garešnici 5.373 i Gr Polju 4 220 krava Umjetnomoplodnjomobuhvaćeno jeu Bjelovaru80%,Čazmi 72%, Daruvaru 71%,Garešnici 78% i Grubišnom Polju92% plotkinja.(Podaci za 1992 godinu).
Pod tretmanom selekcijenalazi se u bivšojopćiniBjelovar30,33%,Čazmi 32,37%,Daruvaru 21,84%,Garešnici 25,24% i Grub Polju32,62% od ukupnog brojakrava,što pripadagotovovrhu Hrvatske,čijijeprosjek13,22%krava od ukupnogbroja.
Prosječnaproizvodnjamlijekakrava obuhvaćenih selekcijom na područ- juŽupanijeBjelovar po uzgojnimorganizacijama u 1992 iznosila je:Bedenik 3 524 kg,Gudovac 3 289 kg.Kapela
3 838 kg,Nevinac 3 250 kg,N Rača 3 512 kg.Predavac 3 608, Prespa3.711, Severin 3 178, Rovišće 3 301, V. Pisanica 3.277, V. Trojstvo 3 655, Čazma 3 167, Ivanska 3 269, Štefanje3.556, Daruvar 3.889, V Bastaji 3 405, Garešnica 3.500, Hercegovac 3 625, Berek 3 374, Grub Polje 4 130, Ivanovo Selo 4 129, Vel Grđevac 3.994 kg mlijeka u 305 dana standardne laktacije.
Na izložbi i sajmubilo je106 kravais junicasimentalske pasmine, te 1 biksi-, mentalske i 1 Holstein-Friesian pasmine, a izložili su ih proizvođačistočari iz bjelovarskobilogorske regije,virovitičkopodravske, međimurske,koprivničko-križevačke i osječkobaranjske.
Kolekcijaizloženih krava od 28 grla iz bjelovarskobilogorske regijeimala jeprosječnumliječnost u 305 dana laktacije 4 458 kg, a kolekcijamladih krava u 100 dana laktacije 1 509 kg mlijeka,što jeznatno više nego li jeprosjek grlapojedinihpodručjapod selekcijom.
Kolekcija 36 junicabjelovarskobilo- gorskeregijeimala jeprosječnuproiz- vodnjumajki 4 025 kgmlijeka u 305 dana standardne laktacije, a kolekcija 6 junicameđimurske regijemajčineproizvodnjeiznosila je4 062 kg u 305 dana laktacije i kolekcijavirovitičkopodrav- ske regije od 8 junica,majčinaproizvodnjaiznosila je3 842 kg u 305 dana laktacije.
Kolekcija 4 junicekoprivničkokri- ževačke županijeproizvodnjemajki 3 906 kg.
Pored govedana izložbi su bile zastupljene i ostale vrste stoke,kao što su: ovce, koze,svinje i konji.
Među izlagačimaprehrambeneindustrije bili su i Mljekara»Antun Bohnec« iz Ludbrega,»Vindija« iz Varaždina i »Sirela« iz Bjelovara.
Veći brojproizvođača i prometnih organizacijaizložio jepoljoprivrednu opremu i mehanizaciju,namijenjenu poljoprivrednicima.
U okviru ove manifestacijeorganiziran jeokruglistol na temu: Prirodna mineralnagnojiva i EKO program, Analizastanja i značajrazvojastočnog fonda u Hrvatskoj i Aktualnosti u proizvodnji i prometugoveđegmesa, a
uvodničari su bili: T Filipan, M Mesić, S Deneš, P Caput, I Karađole i A Petričević.
Nakon ocjene i predvođenjagrla, za najbolje,podijeljene su nagrade: Krave: Županijabjelovarskobilogor- ska
I nagradudobio jeSabolek Dragan StarčevljaniKapelaza kravu Binu
oteljenu 15 3 1989 3 teleta, u II
laktaciji 5.441 kg sa 3,75%masti
II nagradaGrizeljMarija Plavnice
Bjelovar za kravu Mrvica oteljenu
17 1 1989 3 teleta, u II laktaciji 4.288 kg sa 3,82%masti
III nagradaTaritaš Nikola Paljevine Ivanska za kravu Srna oteljenu
lenka oteljenu 19 02 1991 1 tele, u 100 dana laktacije 1.680 kg sa 3,57% masti
II nagradaGrgkčevićZdravko Ladislav Hercegovac za kravu Pisava oteljenu 6 9 1988 3 teleta, u II laktaciji 4 002 kg sa 3,54%masti Županijameđimurska
Steone junice
I nagradaIvan Najman Cirkovljani
Prelog za junicuLisa oteljena 13 11 1991., prip.10. 5. 1993. Proizvodnjamaj- ke I laktacija 5.154 kg 3,93%masti
Županijakoprivničkokriževačka
30 10 1988 3 teleta, u II laktaciji 3 715 kg sa 3,4%masti
Mlade krave
I nagradaVeličan Franjo Babotok
Kapelaza kravu Cica oteljenu 2 6 1991 1 tele, u 100 dana laktacije 1.533 kg sa 3,88%masti
lI. nagradaJasenko Stjepan M Trnovitica Hercegovac za kravu Je-
JI nagradaBaštek Drago Kuštani Sv Ivan Žabno za junicuPlemenka oteljenu 10. 2. 1992 , prip. 7 4 1993 Proizvodnjamajke4 510 kg sa 3,4%masti
Rasplodnisajam
Na sajmujeprodano14 bređih junica
Izložbu i sajam posjetioje veliki broj zainteresiranih = proizvođača, stručnjaka,predstavnikaopćina,županijaHrvatske
StjepanBrlek,dipl.ing.
80. obljetnica Stočarskog selekcijskog
centra Hrvatske
PCH Stočarski selekcijski centar u povodu80 obljetnice rada i djelovanja, pripremaizdavanjepublikacije o stanjui razvojustočarstva, i selekcije na područjuHrvatske, sa kratkim osvrtom i kronologijomkrajemprošlog i početkomovoga stoljeća.
od do tada formiranih udruga u Hrvatskoj,formiran Savez marvogojskih udrugaHrvatske. Nakon manjeg prekida u I svjetskomratu,nastavlja rad i seli u Zagreb. Uz razne reorganizacije,sljednik mu jedanašnji PCH Stočarski selekcijski centar Hrvatske.
Obradit će se brojnostanje,pasminski sastav, počeciuvoza plemenitijih pasminai pretapanje, tada domaće autohtone buše, s tim rasplodnjacima.
Početak formiranjaprvihmarvogojskihudruga, a time i početakuzgojno selekcijskog rada.
Tako je među prvima osnovana 1906 godineHrvatska marvogojska udrugaSv Ivan Žabno,gdjeje1913 , 172
U publikaciji će se, porednavedenog, obraditi organizacijastočarskih smotri i izložbi,rasplodnihsajmova, selekcijaprogram gojidbeneizgradnje u stočarstvu,oplodnja,otkupmlije-ka,efektima kreditiranja.
Publikacija će biti namijenjena stručnjacima i učenicima fakulteta i škola za stočarsko zvanje, pa i za vas dragičitatelji, koji to želite. StjepanBrlek,dipl.inž.;
Obljetnice u Goli
U Goli krajKoprivnice 24. listopada održana jezapaženaStočarska izložba posvećena85. obljetniciHrvatske marvogojskeudrugeGola i Hrvatske marvogojskeudrugeSv. Ivan Žabno i 80 obljetniceSaveza hrvatskih marvogojskihudruga,čijijesljedbenik
Stočarski selekcijski centar (PCH).Tim povodom organizirana je izložba i aukcijskaprodajarasplodnihjunica.
Organizatorizložbe bila jeKopriv- ničko-Križevačka županija,PCH Stočarski selekcijski centar Zagrebi »Podravka« prehrambenaindustrija d d Koprivnica,pod pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede i šumarstva Hrvatske.
Na područjuŽupanijeima oko 40 000 rasplodnihgoveda,od čegaje umjetnomoplodnjomobuhvaćeno u Đurđevcu 98%,Koprivnici 84% i Križevcima 59%.Udio krava podselekcijom u Đurđevcu je20,6%,Koprivnici19,81% i Križevcima 13,81%.Prosječnaproiz-vodnjamlijeka,krava obuhvaćenih selekcijom u 1992 , iznosila je:
u Đurđevcu 4.005, Ferdinandovcu 3 513, Kalinovcu 3 826, Kloštru Podravskom 3411,Virju3.722, Koprivnici
3.751, DĐelekovcu
3.868,Hlebinama
3 903, Goli 4 362, Novigradu P 3 939, Križevcima
3 876, Sv Ivanu Žabno
3 674 kg u 305 dana laktacije.
Na izložbi jesudjelovalo 25 krava, od čegaiz Đurđevca 11 krava sa prosječnomproizvodnjom4.777 kg mlije- ka,Koprivnice 10 krava sa 4 601 kg mlijeka i Križevci Sv. Ivan Žabnosa 4 krave sa 4 438 kg mlijeka u 305 dana laktacije.
Izložena jei 61 junicaod čegaiz Hlebina 1, Ferdinandovca 1, Đelekovca 2, Kalinovca 3, Koprivnice 3, Virja 5, Đurđevca 7, Sv Ivana Žabno9, a iz Gole čak 30 junica.
Prodano je50 junica.
Na izložbi su sudjelovali:kolekcije 4 kobile i 1 pastuh, 2 nerasta, 2 krmače sa prasadi, par nazimica, 3 kolekcije ovaca, 2 ovna i dr Izložbi su prisustvovalipredstavnici republičkih,županijskih i općinskih institucija, naučnih i stručnih institucija,proizvodnih,prometnihorganizacijai veliki brojposjetitelja.
StjepanBrlek,dipl.ing.
Obiteljsko gospodarstvo Stjepana Košića iz Krkanca
=
Vidovec, jedno je od viđenijih u Županiji Varaždin
Skladna obiteljsupruga Terezija, sinovi Slavko i Edo (apsolventveterine)i snaha Nevenka radni su tim, a trojeunučadi (2— 8 god.)pomoćni.
Gospodarstvoposjeduje 10 ha zemljišta i u zakupu10 ha. U strukturi sjetve kukuruz sudjeluje sa 70% od čega zrno 30%, a ostalo jesilaža (klip— stab- ljika),krumpir 4 kj.,ječam1,5 kj.,neznatna površinapšenicesamo za vlastitu upotrebu.Postrno sijuperko,postrni kukuruz za silažu,kupusi dr. Livade su zastupljene sa 5 ha,od čega2 ha travnodjetelinske smjese.
Od mehanizacijeposjedujetraktor
Ferguson35 KS i Torpedo75 KS,priključnestrojeve,plugove,tanjurače, drljače,kultivator,sijačice za kukuruz i pšenicu,vadilicu za krumpir,prskalicu za pesticide,cisternu za gnojnicu, silokombajn, samoutovarnu prikolicu, puhalnik za sijeno,čekićar za klip i zrno
Posjedujustajskekapacitete za 24 .grlamuznih krava, sa sistemom mužnje,napajanja i tekućegizgnojavanja, što jepopunjeno sa 19 krava, 3 bređe junice i 5 grlaženskogpodmlatka.
U okviru gospodarstvasagrađenje objekt za tov od 40 grla,kojijetakođer popunjen.
Uz objekteizgrađenjeodgovarajući kapacitetsilosa kao i septičkajamaza tekuće izgnojavanje,čiji se kapaciteti racionalno koriste
U ishrani govedakoriste veći dio vlastite stočne hrane, a dio smjesakao dopunubjelančevinastihkomponenata nabavljaju na tržištu. Inače primjenjujusistem ishrane kod mliječnih krava,avansiranje uvod u mliječnost, u što jeuključen sin Edo.
Pri normalnojproizvodnji,kojaovisi i o cijenimlijeka,postižu i oko 100.000 litara godišnje, što jeprosječnaproizvodnjapo grlupreko5.000 litara u 305 dana standardne laktacije. Jedna od muzara nakon telenjapostižednevnu proizvodnju od 38 litara mlijeka.
U tijekuje formiranjematičnogstada Imali su znatnih teškoća,radi nabave nekvalitetnih grla,što jeuzrokovalo velikim remontom, a bilo jekompenziranodobivenim kreditima
Košići su nezadovoljni radom selekcijskeslužbe,kojajeu zadnjevrijeme skoro zakazala Kreditna politikanije adekvatna,posebno u odnosu na kreditiranježenskogpodmlatka iz vlastitoguzgoja,uslijedčegaznatni brojza rasplodsposobnogženskogpodmlatka završava u tovu ili klaonici.
Cijenamlijeka u ovom momentu predstavljanajvećiproblem,kojene dostiže 50% cijenešto jepotrošačiplaćaju u maloprodaji.Najavljenacijena kojaće sadržavati deviznu klauzulu, također nije za proizvođačestimulativna, pod pretpostavkom da će se primjenjivati kod obračuna, a ne kod isplate,kako to objašnjavapredstavnik »Vindije«
Varaždin
Da bi se unaprijedilogospodarstvo Hrvatske, a time i proizvodnjamlijeka, treba stimulirati proizvođačemlijeka, smatrajuKošićevi, a to jemogućekreditiranjemizmeđu ostalog i vlastiti uzgojženskogpodmlatka,višom cijenom mlijeka i paritetom, u odnosu na cijene za poljoprivrednikereprodukcijskogamaterijala.
StjepanBrlek,dipl. inž
Pripreme za stočarske izložbe 1994. i republičke izložbe 1995.
Tijekom1993. godineodržano jeu Hrvatskojnekoliko manifestacija stočarskih izložbi i aukcijskeprodaje stoke.
U Vrbovcu jeu okviru već tradicionalne manifestacije»Kajsu jelinaši stari« održana, 14 lipnja,uspješnaizložba, na kojojjeprijavljeno 62 rasplodnejunicedomaće simentalske pasmine i 7 junicaCharolais pasmine, 53 grlamuške teladi i 1 pastuhArdenske i 1 kobila lipicanskepasmine.
U Goli,Gudovcu i Zagrebuodržane su izložbe o kojimajepisano u našem Listu
Neke od izložbi,organizirane su u vrlo kratkom roku,ali veoma uspješno
Da bi izložbe bile jošuspješnije, već sada bi trebalo vršiti pripreme za organizaciju u 1994 godini.
Na područjima za kojase opredjele županijskeinstitucije, već sada bi trebalo za pojedinežupanijeformirati inicijativne odbore (ili za više županija), a u kojimabi moglisudjelovati predstavnici: proizvođačastoke govedara, svinjogojaca,ovčara,kozara,peradara, konjogojaca,pčelara i dr. ovisno o proizvodnji na dotičnom području stručne agronomske i veterinarske službe selekcije i reprodukcije organizatoriproizvodnje,otkupa i prerademlijeka,mesa, stočne hrane i dr.
Isto tako na sastanku Odbora koncenzusom dogovoriti:
mjesto i vrijemeodržavanjaizložbi
vrstu, kategoriju i brojgrlašto će se izlagati,ovisno o broju i kvaliteti grla i veličini dotičnogpodručja.
Na izložbama mogu: sudjelovatigrlakojasu pod tretmanom selekcije,poznatoporijeklo, proizvodnirezultati i dr imenovati organizacijskiodbor, adekvatan brojkomisijaili odbora i članova u njima.
Komisije su:
za izbor stoke za svaku vrstu posebnakomisija;dovoz i smještaj stoke
dukcijskogmaterijala i dr (izlagali bi proizvođači,prometnici i zastupnici pojedinihfirmi)
uokviru izložbe organizirati prema nahođenjuorganizatoratematska predavanja savjetovanja iz oblasti stočarske problematike; u stočarstvu dotičnih područja;oplodnja,reprodukcija,selekcija,proizvodnja i spremanje stočne hrane,ishrana,zdravlje,cijene, odnos cijenamlijeka i stoke, kao i reprodukcijskogmaterijala,premijski sistem, krediti i drugo.
Za predavačeodređene teme angažirati poznatestručnjake sa fakulteta, instituta, zavoda,predstavnikebanaka,organa vlasti kao i prerađivače mlijeka,mesa, stočne hrane i dr
propagandnakomisija,plakati, katalog,RTV,tisak komisija za financijskasredstva animacija,donatori,sponzori dio komisije za ocjenustoke (koordinacija ovisno o prikupljenimsredstvima)
za uređenjeizložbenogprostora i drugekomisijeprema nahođenjuodbora
za vrijemeizložbe ili nakon organizirati aukcijskuprodajustoke
na izložbi omogućitiizlaganje poljodjelskihstrojeva,opreme, repro-
O problematicikojaće se raspravljatiodlučuje i predlažeorganizacijski odbor
Organizacijažupanijskihizložbi u 1994 godini,uvod jepripremanja i organizacijeRepubličkeizložbe u 1995. godini.
Ako se odlučimo za takve manifestacijepočnimosutra! Budite i vi,dragi čitatelji,jedanod inicijatora i pokretača takvih manifestacija.
StjepanBrlek,dipl.ing.
Da li je seks i za penzionere?
Jeste,sasvim sigurnojeste, ali nažalost, svi ne misle tako Postojimeđu ljudimapogrešnomišljenje,ustvari zabluda, u pogleduseksa Jednostavno, smatra se da spolnaaktivnost nijeviše potrebna, ni moguća,kako za muškarce tako i za žene Smatra se da te stvari ne dolikujustarijojosobi, da nisu pristojne i normalne za tu dob. Štoviše misli se da treba prekinutisvaku seksualnu aktivnost u interesu dobrog zdravlja i dugogživota Ako ste i vi jedan od tih kojitako misle,budite sigurnida ste na krivom putu.Ustvari,
zašto biti prikraćen za lijepe i ugodne trenutke u kojima,sasvim sigurno, možete jošuvijekuživati. Američko vijeće za seksualni odgoj i nacionalni institut za proučavanjestarenjasmatraju da većina.ljudi uživa u seksu čitav život. Izuzeci su, jasno,oni kojiimajuneku fizičku invalidnost, zatim oni kojimisle da ne smiju(ili ne mogu)i oni koji nemajus kim
Suvremeni seksolozi i gerontolozi dokazujuda jeseksualni život u »trećem dobu« PRIRODNA,NORMALNA i MOGUĆA stvar Liječnici i socijalni radnici izjavljuju da im starijipacijen-
ti,skoro stideći se otkrivaju da osjećajuseksualne potrebe, ali da ih smatraju neprirodnim i izopačenim.Zaista, zašto bi muškarac od recimo 68 godina, pa i više,pod predpostavkom da voli, bio smatran »otpisanimfosilom«.
Zajedničkiživotimeđusobna
ljubavmogu
održatiifizičku želju
Jedna grupa urologa iz Kalifornije ustanovila jeda među ljudimastarijim od 70 godinasvaki treći jesposoban za potpuniseksualni život. Unutar jedne grupe žena između 55 i 65 godinastarosti više od 20 postojeizjavilo da su u tojdobi više zainteresirane za seks nego ranije.Poznati američki znanstvenici doktori Kinsi,Masters i Johnson svojim su istraživanjimapokazali da su muškarci i žene dobre zdravstvene kondicijefiziološki u stanjuimati zadovoljavajućispolniživot do 80 godine, pa i kasnije.Međutim,ako seksualna sposobnost, kao što vidimo,traje dugo vrijeme,neke se funkcionalne promjeneipakdogađaju u starijoj dobi
ito treba znati. Na primjer,stariji muškarci i žene sporijereagiraju i može im biti potrebnoviše stimulacije nego prije, ali to im nimalo ne umanjujezadovoljstvo.kojeosjećajupriodnosu Masters i Johnson tvrde da stariji parovi »mogu i trebajuprodužiti sa normalnim odnosima do neodređene granice« Čak ako se potpuniseksualni odnos i ne može obaviti,jošuvijek ostajubezbrojnemogućnostidodira, različitih dodirivanja i seksualne ugode.
Potreba za seksualnošću,tjelesnim kontaktom,toplinom,ljubavi i privrženosti traječitav život
Potpunogašenjeseksualnih aktivnosti u starijoj dobi može dovesti do fizičke i psihičketromosti, bezvoljnosti, potištenosti i potpuneusamljenosti, a upravo takva stanjamogu izazvati razna oboljenja i skratiti život Prema tome, nema nikakvograzloga da seksualni život prestane u 60 godiniživota
Ako vi idete u penziju, ne šaljite u penziju i vašu tjelesnuljubav,jerna njuimate pravo
Vaš liječnik
Izdavački savjet:
A Dakić, dipl ing , mr M Devčić, dr M Hadžiosmanović, dr L Jakopović , T Kolak, ing , T Mesarić, dipl ing , S Pehal, dipl ing , B Sunajko, dipl ing ,mr. 1 Šegota
Uređivački odbor:
S Brlek, dipl inž , F Lončarić, dipl inž
Ž Ljubić, dipl vet
Glavni i odgovorni urednik:
S Deneš, dipl ing
Tehnička urednica:
V Volarić, dipl ing
Uređivačkikolegij:
Dr S Banožić,M.Božičević,ing , S Brlek, dipl.ing., S Deneš, dipl. ing , dr S Feldhofer, dr I Jakopović, prof dr Z Štafa
Vlasnik i izdavač:
Hrvatsko mljekarsko društvo
Uprava i uredništvo:
Zagreb, Ilica 31/III, tel 424-420
Cijena 1 primjerka 11 mlijeka u otkupu
Tisak:
Grafička škola uZagrebu
