stočne hrane
Prvirezultatiunapređenjaproizvodnjestočne hrane u praksi postignuti su već ove godine.Zbog ograničenihmogućnosti na svim lokalitetimanijese započeloistovremeno.Ovdje se iznoserezultati postignuti u vrlosušnoj 1993.godini.
DragoNovosel G Desinec 59 u dogovoru s dr. Ž.Magdićem, a po preporuci prof.Štafeposijaoje1992 godine na 1 kj.smjesuozime pšenice»Sana« iozimoggraška(novikultivar u prizna- vanju) s namjeravanimnačinom korištenja za silažu Neposrednoprijekošnjeutvrđen jeprirodmase od 5,9 kg- /m? ili 50 t/ha. Pšenica jebila u počet- ku mliječnezriobe, a grašakjeveć formirao donjemahune,ali vršni dio jejošuvijekbujnorastao,formirajući no.vepupove Visok jebio oko 170 cm Usjevjepokošenrotacionom kosom,pokupljensamoutovarnom prikolicom i dobro nabijen u silosu Nastupomsušei nedostatkom zelene krme ljetijedan silos morao se otvoriti za hranidbu krava muzara Krave su silažu vrlo rado jele, a proizvodnjamlijekajeporasla Nakon pražnjenjasilosa (trebalo jeosloboditi prostor za novu silažu) prešlo se na hranidbu kukuruznom silažom Krave nisu htjelejestikukuruznu silažu (odbijalesu),što jeza poslje- dicu imalo smanjenjeproizvodnje mlijeka.
Odmah nakon skidanja ove smjese U proljeće na istu površinu 9 06 posijaojekukuruz s namjenomza silažu U tu svrhu korišteni su slijedeći Bc hibridi: Nadežda 26, Podravec 386,Samuraj 48, Bc 592. Svi hibridi sijani su u guš- ćem sklopu(zasilažu).Zbog visokih temperatura i suše bili su nižegrasta u odnosu na normalnusjetvu, ali su dali prirodemase od 30 45 t/ha u punojmliječnojzriobi kasnijihibridi, a na krajuvoštane zriobe Nadežda 26 kojajebila najranija.
Na istu parcelu 2 11 posijanaje smjesaozime pšenice i graška. Na dru178
gojparceli u jesenposijaojesmjesu ozimih žitarica (tritikale i pšenica) s ozimom grahoricomRatarka kojuje koristio za zelenu krmu sve do sredine svibnja.Nakon skidanjaozime smjese posijaojekukuruz za silažu i hibridni šećerni sirak sredinom svibnja.Kukuruz nakon smjese s grahoricombio je izvanredno bujan(najbujniji u cijelom polju), dao je50 60 t/ha mase za silažu ovisno o položajuparcele i vlagitla. Na usijevunisu se primjećivali znakovi neishranjenosti i posljedice suše kao na susjednimparcelamajerjegrahorica ostavila znatnu količinu dušika kojeg na susjednimparcelamanijebilo dovoljno. Dio parcelezasijanhibridnim sirkom košen jedva puta.Prvi porast visine 150 200 cm (početakmetličanja)dao jeoko 60 t/ha zelene mase Drugiporastbio jenešto niži (oko150 cm),ali gušći i dao jeisto oko 60 t/ha. Budući da jehibridni sirak dospio za korištenje u vrijemenajjačesuše, on je osiguraokrmu u vrijemekada nedostajezelene mase na travnjacima i djetelištima (osimlucerišta).Hibridni sirak može se koristiti do mraza Zbog otpornosti na sušu hibridni sirak osigurava krmu ljeti u najsušnije doba godine.
Kombinacijomozimog i naknadnog usjevadobiju se dviježetve godišnje s iste površine i proizvedeviše hrane po jedinicipovršine.
Hibridni sirak u nas jepremalozastupljen.Danas postojipuno dobrih hibrida koji se mogu na razne načine koristiti Ove godinedobili smo sjeme hibrida »Susu« kojijesijan na nekoliko lokacija.Ovdjese iznose samo neki rezultati jerod svih gospodarstvanismo
dobili rezultate
Hibridni sirak jesiliran na dvijelokacije. U Kotoribi 31 08. dao jeprirod mase 49 t/ha,što je u sušnim uvjetima i na pjeskovitom tlu vrlo dobro Na Višnjicikraj P Slatine dao je16 10 prirod od 117 t/ha Na objelokacije urod mase jeocijenjen vrlo povoljno i može se preporučiti.
Za zelenu krmu korišten je u Hercegovcu i u KapelicikrajGarešnice. Na oba gospodarstvaskidan je u dva otkosa U kapelici dao jeukupno117 t/ha zelene mase ili po otkosima 70 t u prvom i 47 t/ha u drugomotkosu, a u Hercegovcujedao 75 t u prvom i 50 t/ha u drugomotkosu ili ukupno125 t/hna zelene mase. Na oba gospodarstva ga hvale;dajekrmu kojustoka veoma rado jede, te odlično podnosisušu
JosipBurek Mostari krajDubrave sijaojehibridni sirak 18 05 i koristio krajemlipnjanapasivanjem u prvom turnusu kada jebio visok 80 cm Stoka jehibridni sirak ispaslagotovodo tla Ubrzo nakon napasivanjapotjeraoje drugiporastkojije10 08 bio visok oko 60 cm Zbogotpornosti na sušu i za vrijemenajjačesuše početkomkolovoza sirak jeimao dobar porast i dao dobre prinosepaše.Sredinom listopada napasivanjesirak treći put,kada jebio visok oko 40 50 cm U drugomporastu jejakonabusao, a u trećem jošjače.
Burek navodi da jeiznenađen ljetnim porastom u suši i brzinom porasta nakon napasivanjakojejebilo preduboko (dogola).Drugiporastjedospio za napasivanje za 40 dana Ako se ne bi napasivalo tako duboko (dogola)sirakbi dospiobrže za korištenje, trebao »ikraće vrijeme za oporavak i dao bi veću masu i u sušnim uvjetima.
Vrlo jezadovoljanpostignutim rezultatima i namjeravaslijedećegodine sijatihibridni sirak na 3 kj. i koristiti ga napasivanjemorganizirano po pregonima.
Burek smatra da se hibridni sirak može vrlo dobro uklopiti u pašnokošni sistem gdjenedostatak ljetnekrme može s uspjehompopuniti.
Ovdjejeiznešen samo dio rezultata i iskustava u proizvodnji i korištenju nekih krmnih kultura kojejeomogućilo Hrvatsko mljekarstvodruštvo
Također,zahvaljujemo se Institutu za oplemenjivanje i proizvodnjubilja za sjemeBc hibrida kukuruza i Agrariacoopu za sjemehibridnogsirka koje jesijano na navedenim gospodarstvima, sa svrhom veće i boljeproizvodnje kvalitetne krme na principudviježetve godišnje, s ciljemveće proizvodnje mlijeka po jedinicipovršine.
Prof.dr. Zvonimir Štafa
Telenje
Brigao telenjupočinjeveć nekolikodana prijenego ono nastupi. Kravu se mora smjestiti u posebnu prostoriju,koja mora bitičista, raskužena,suha,zračnaibez propuha,kao inešto toplija, te s dovoljnočisteisuhe stelje.Ako takveprostorijenema, onda se jedan dio stajepripremiza tu svrhu.Nijezgodno premiještatikravu neposredno prijetelenja,jerje potrebnoda se ona privikne na novu sredinu.
Po znakovimamožemo primjetiti da se krava priprema na telenja i da će ono brzo uslijediti:zdjelične sveze upadaju,stidnica jeotečena,povećana i produžena,vime se nalijeva, a jedan do dvadana prijetelenja iz stidnice se
cijedistaklasta sluz,kojapotječe iz grljkamaternice od sluznogčepakoji se otapa.
Pripremititreba sve ono što nam može zatrebati kod telenja:jodnutinkturu,dovoljnekoličine vode i sapuna,
neku dezinfekcionu mast za ruke,užeta iskuhana u otopinikojegblažegraskužnogsredstva,čistu krpui sl
Kravu predtelenjemtreba držati u čistoći, da se kod samog telenjalakše opere, a ne da tek tada skidamo staro i skoreno blato, za što treba više vremena, kojegkod samog telenjanikad nema previše.
Pred telenjemkravu treba stalno nadzirati i noći i danju,da bi jojse moglona vrijemepomoćii prihvatiti tele.
Telenjepočinje s trudovima kojigurajuplodnimjehurprema izlazu maternice Na tajnačin polagano se otvara i širi grljakmaternice da bi moglo uslijeditiistiskivanjeploda. U tom stadijunestručnjaciznajučesto prouzrokovati teške posljedice,probijajući plodnimjehurprijereda,dok on još nijepotpunoizvršio svojufunkciju proširivanjagrljka. Na tajnačin mogu normalno pretvoriti u teško telenje.
No ne smije se ići ni u drugukrajnost i dugo čekati nakon što plodni mjehurpuknei nakon što voda iscuri, jerbi se tada plodneovojnice i porođajnikanal osušili i izgubiliskliskost, kojajeneophodnakod istiskivanja ili izvlačenjaploda. U slučaju da se to ipakdogodi,prijeizvlačenjaplodamoramo tu skliskost obnoviti sipajući u porođajnikanal sluzave tvari, kao npr. sluz lanenogsjemena,kojamora biti toplinetijela i biti sterilna prokuhana Kad telenjenormalno teče onda ga ne treba požurivati ni pomagati. No ako se vidi da jeplodnimjehurpukaoi voda iscurila, a plodne izlazi, onda najprijemoramo ustanoviti uzrok teškog telenja:nedostatak trudova,slabost krave,nepravilnipoložajiteleta, nedovoljnootvoren porođajnikanal, prevelikplodza porođajniKanal itd U početkutelenjaobično su prisutni nestručnjaci, a oni često i pomažukod telenja. Oni morajuocijenitisvojemogućnosti u pružanjupomoćii prihvatiti se poslasamo u onom slučaju kad su sigurni da će telenje do kraja sa uspjehom obaviti. Nestručna pomoć vrlo često može jošviše pogoršatistanje. Ako jekrava slaba ili nema trudova, tada se moramo obratiti za pomoć
veterinaru No ako ima trudova, a telenjene napreduje,onda ulazimo rukom u porođajnikanal trudeći se da pronađemouzrok Kod togposlamoramo paziti, da su nokti na rukama obrezani, kako ne bismo njimaozlijedili sluznicu. Ruke morajubiti oprane najprijesapunom, a poslijetoga u blagoj otopininekograskužnogsredstva. Da ne bi unijeliprljavštinu ili uzročnike kakve bolesti,namazati je kakvom masnoćom da bi bila skliska Rukom treba u porođajnikanal ulaziti polagano, nježno i oprezno
Kod pregledarukom ustanovimo da li jeplod u pravilnompoložaju, da skliskost zadovoljava, da plodnijeprevelik i da bi vučenjemmogao izaći bez oštečenjateleta i majke,pa tek onda možemo pristupitiizvlačenjuploda.
Samo su dva pravilnapoložajakoji dozvoljavaju da se tele smijevući: Kad tele izlaziprednjimnogama i glavom, kojajepoložena na njima, te kad tele izlazi najprijestražnjimnogama, a tabani su okrenuti prema gore
Tada već vani napravimopetlju na krajukonopcai kroz njuprovučemo prstedonekle skupljene u oblik klina, te potiskujemopetlju do nešto iznad putišnogzgloba,gdjejestežemo Nekad jepotrebnostaviti konopaci na glavu, a za to postojiposebankonopac, kojiima stalnu petlju,kojase ne može sasvim stegnuti da se tele ne bi zagušilo.
Kod povlačenjateleta treba paziti kojomsilom vučemo;misli se da jedopuštenovući snagom dvojice ili najviše trojiceljudi. Ako primjetimo da se vučenjemteleta vuče i krava,odmah moramo prestati, jerto ukazujeda je već prekoračenadozvoljenagranica. Pravac vučenjaplodatreba biti u skladu sa osovinom porođajnogkanala,tj.najprije u vodoravnom smjeru, a kad jetele već na izlazu, onda ga vučemo malo prema repu Vući treba samo za vrijemetrudova, a čim prestane trud treba stati i nastaviti kad dođe drugitrud Kad glavaprolazikroz stidnicu,treba paziti naročito kod prvotelkida se stidnica ne ozlijedi i ne napukne.Nju štitimo na tajnačin da dobro nauljimogornjedijelovestidnih usana, kao i čelo i lubanjuteleta,
Plod u normalnompoložajuulazi u porođajnikanal
te da stidnicu polaganopotiskujemo sa nosa i lubanje sve do zatiljka. Kad prođeglavaprošlajei prva, često najteža zapreka.Poteškoće mogu nastupiti i kod prolazagrudnogkoša kroz zdjelicumajke.Tu pomažemotako da najprijejednunogu vučemo jače, a onda drugu.Zadnjapreprekamože nastati kad ulazi stražnji dio u zdjelicu, no ako malo zakrenemo stražnji dio teleta i dovedemo ga u bočnu poziciju lako ćemo tada izvući tele Kad tele ulazi u zdjelicustražnjim nogama, tada obično najvećapoteškoća nastupa u samom početku. Tu pomažemo najvišetako da stražnje noge vučemo naizmjenice, ili pak plodpostavljamo u slabo bočni položaj. No čim stražnji dio teleta uđe u zdjelicu, to odmah ispravljamo. Kod prolaza kroz stidnicu moramo također paziti da ne napuknestidnica
U stražnjempoložaju, kad stražnji dio teleta prođezdjelicu, treba brzo raditi,jerpupkovinamože biti pritisnuta ili prekinuta, a ako jeglavateletadulje u maternici može doći do ugušenja.
-
S'.prekidom: pupkovinedolazi i do «prvihudisajateleta.
Postupak s teletom.Pupkovinase najčešće sama pretrgne u porođajnom kanalu, no ako nije,onda jumoramo
sami prekinuti. Kad prestanepulzacija u pupčanimkrvnim žilama,pupkovinu malo nategnemo,prstimaobih ruku pritisnemo i pretrgnemorastežući svakom rukom u suprotnomsmjeru. Nijedobro prijetogapodvezivati pupkovinu,nego jedinoako poslijetrganja jakokrvari. Također nijedobro pupkovinu oštro prerezati.
Odmah poslijetelenja ili pretrgavanjapupkovinemoramo okrajakdobro namazati,politi ili umočiti u kojidezinficijens. Kod nas se najčešćeupot-: rebljavajodnatinktura. To jeneobično važno,jerjepupakvrlo često izvor infekcije,kojamože dovesti do oboljenja, a i uginućateleta
Teletu se mora što priječistom krpom očistiti sluz iz gubice i nosa, a onda ga prinijeti kravi da ga obliže,jer na tajnačin tele življe diše i poboljšava mu se cirkulacijakrvi.Ponekad se koža teleta pospe mekinjamaili soljuda ga majkaradijeliže, što zapravo i nije potrebno, iliga paksami istrljamo čistom krpom.Tele treba smjestiti na su-
hom i čistomležištu.
Hranidba koza
Voluminozna hrana,osnovna hrana u hranidbikoza
Osnovna hrana u hranidbikoza mora bitivoluminoznahrana.To je prirodnahrana kojase dajeiu intenzivnojhranidbipreživača, jerje potrebnaza rad irazvojburaga.
Voluminozna hrana sadrži u većem postotkuvodu (repa,svježirepinirezanci,repinlist i glavešećerne repe, krumpir,bundeva,svježazelena trava, razne vrste voćnogkoma, povrćai drugo)ili sadrži teško probavljiva sirova vlakna,celulozu i lignin(slama, kukuruzovina,sijeno,listinac i slično).
Preživači,posebicekoze,morajudobivati veću količinu grubehrane. Probavni organipreživačagrađeni su pretežno za iskorištavanjegrubevoluminozne hrane,što jerazlog da se krepka krmiva (koncentrate),sastavljene od žitarica,proteinskihsirovina i drugihhranidbenih tvari,treba davati u manjojkoličini kao dopunskuhranu : Pažnjutreba posvetitivlastitoj proizvodnjikvalitetne voluminozne hrane kojamora zadovoljavatinajvećidio hranidbenih potrebakoza Važnost preživača, a posebicekoza jeda mogu koristiti za hranu krmiva kojanisu za hranu drugimživotinjama, a najmanje čovjeku.
U hranidbi treba imati na umu da slaba i nedovoljnahrana u količini i hranidbenim sastojcimaočituje se mršavošću životinja,slabijomproizvodnjommlijeka,slabijomplodnosti, pobačajima,rađanjemslabe i neotporne jaradikojajeizložena čestim oboljenjima i uginućima.
Općenito,ako hranidbeni obrok sadrži voluminoznu hranu s mnogo proteina(sijenolucerne)energetski se treba dopunitidodavanjemžitarica ili nekogdrugogenergetskog(ugljikohidratnog)krmiva Sijenolucerne sadrži suvišak kalcija tako da jepotrebnadopuna hranidbenogobrokafosforom
(fosfornomineralni dodatak FOSFONAL, dikalcijevfosfat ili neki drugi spojfosfata,pšeničneposije,stočno brašno i drugo).
Kukuruzna silaža jeenergetski vrijednohranjivo, ali siromašno proteinima, kalcijem i fosforom. Proteini se mogu nadopunitisijenomlucerne ili djetelinskotravnim smjesama,ulja- nim sačmama (suncokretova,repičina ili sojinasačma)ureom ili BENURALOM S. Kalcij i fosfor mogu se također dopunitimineralnim smjesamas dikalcijevimfosfatom,KAFONALOM, FOSFONALOM, vapnencem (kredom) i dr Silaža se dajenajviše do 2 kg dnevno uz druguhranu.
U svim hranidbenim obrocima jeod posebnevažnosti davanjedobrogi zdravogsijena,posebicevod dojnih i gravidnihkoza,sijenadje.“line ili lucerne.
Ako se dajesijenološijekvalitete, više slame ili kukuruzovine i slično, manjesu mogućnostipostizanjavisoke proizvodnjemlijeka.Hranjivaslabijehranidbene vrijednosti mogu se koristiti prislabijojproizvodnjimlijeka, poodmaklojlaktaciji i niskojgravidnosti, jersadrže svega 0,4 0,5 Hranidbene jedinice u kg suhe tvari i oko 6 8% sirovih proteina.
Treba jošupozoriti na higijensku valjanost svih hranjivakojane smiju biti pljesniva,bakterijamazagađena, gnjila i pokvarena.
Hranidbena vrijednostloše i teško probavljivevoluminozne hrane, s mnogo celuloze i lignina, kao i s manjim“mikrobiološkim zagađenjima, mogu se djelomicepoboljšatiobradom krmiva s alkalijama(lužinama),treti-
ranjem amonijakom,ureom, UBEOM 70, propionskomkiselinom i sl
Repu krumpiri drugegomoljače treba prijehranjenjasitnijesasjeckati, jerse boljeprobavljaju, a postoji i opasnostda veći komadi zastanu u grlu(jednjaku).
Brst u hranidbikoza
Koze su poznateda imajudobar apetit i da gotovonema zelene hrane kojukoze ne jedu.Koze konzumiraju više hrane (suhetvari) i efikasnije probavljajuhranu nego ovce tako da je držanjekoza mogućei u uvjetimakoji su neprikladni za ovce i drugeživotinje.
“Koze posebnovole brst tj.lišće i mlade izdanke grmlja i drveća,ali treba računati s nedostatkom proteina, natrija,fosfora i mnogihmikroelemenata.
U lišću ima mnogo vitamina C kao u: topole,hrasta,jasena,breze, lipe i bukve (od338 137 mg/kg).Karotina ima mnogo u lišću: bukve,lipe,johe, jasena, a iznosi 186 134 mg/kg.Sušenjem se šmanjujekarotin u lišću za 3 4 puta.
Hranidbena vrijednost lišća ovisi o vegetaciji(godišnjemdobu). U proljeće jelišće najboljehranidbene vrijednosti, a prema jesenihranidbena vrijednost opada,jerse povećavapostotak teško probavljiveceluloze i lignina.
Sadržajškroba u lišću posebnose intenzivno stvara za sunčanih dana, a najbogatije je škrobom pred večer. Mnogo šećera sadrži lišće javora, a rado koze uzimajubrst bagrema,graba, lipe,jasena,breze,vrbe i bazge.
Po boljojprobavljivosti ističu se: breza (63%),topola(62%),jasen(67%) i brijest(70%).Lošu probavljivost organske tvari ima lišće bukve (32%).
Za hranu koza može se koristiti ubrano i osušeno lišće
12%
Grane sadrže manjipostotaksirovih proteina i imajunižu probavljivost i hranidbenu vrijednostzbogvisokog postotkasirovih vlakana i lignina. Probavljivostgrančicaovisi o debljini. Tako se drži da tanke grančiceimaju dj 30— 35%, a debljesvega
Iglicecrnogoriceimajuviše dijetetsku vrijednost, a manje hranidbenu Češćese dajuu slučajevimagrizenja vune, međutim,veće količine iglica mogu biti štetne i mogu izazvati krvavo mokrenje,probavneporemetnje i smanjenjemliječnosti.Iglice se mogu davati samo u manjim količinama, svega 100 250 g dnevno ili samljevene do 3% u suhojtvari hrane
Crnogoričneiglicesadrže veći postotak masti (ueteru topivetvari) i eterična ulja.Imajudosta Bkarotina, askorbinske kiseline,vitamina E i kalcija, a malo fosfora.
U ovom razmatranjutreba napomenuti da se ne smijekoze puštati u mlade šume i u nekontrolirani brst,jer mogu nanijetivelike štete mladom drveću i niskom raslinstvu kojejenaročito značaino za održavanjegolijeti i kraških tala Brst u hranidbi koza može biti samo alternativna hranidba i strogopodkontrolom,jersve hranjive tvari iz brsta mogu se kozama davati i na drugenačine koji ne oštećujuprirodu.
Postotak sirovih proteinatakođer ovisi o vrsti drveća Tako npr bagrem ima visoki sadržajsirovih proteina u suhoj tvari (24%)i probavljivost (47,55%).Mnogo sirovih proteina ima i lišće bazge(32,4% u suhojtvari), kao i dobru probavljivost(oko80%).Međutim lišće bukve ima svega oko 19% sirovih proteina u suhojtvari i probavljivost svega (38,5%).
Na krajutreba naglasiti da jepašai zelena trava najboljavoluminozna hrana kojapo šastavuuglavnomzadovoljava i veće fiziološke potrebekoza, što treba iskorištavati u najvećojmjeri tijekomvegetacije.
drStjepanFeldhofer
Mlado lišće ima obično povoljniji sadržaj i probavljivostsirovih proteina, i ako ječesto visoki postotakamidnog oblika
Hranidbene potrebe koza
Uzdržne hranidbenepotrebe koza Koze su živahneživotinjeitrošemnogo energijeza kretanje.Na paši se mnogo kreću,višenego ovce,što,posebice na teškimistrmim brdskimterenimapovećava potrošnjuenergijeido 75%.
Za uzdržne potrebemliječnihkoza, tjelesnetežine oko 50 kg,preporuča se davati hranu kojaima hranidbenuvrijednost0,6— 0,8 Hranidbenih jedinica (Hjj.) ili 4.500 5.100 kilo džula (kJ)neto energije(N.E.)dnevno.Svako poveća- njetjelesnetežine za 10 kg povećava uzdržne potrebeenergije za 0,08 Hj.ili oko 600 700 KJ NE (Tablica1).
Potrebe za proteinima se iskazuju količinom sirovih ili probavljivih proteina (g/danili % u suhojtvari hrane). Prosječnaprobavljivost sirovih proteina računa se da jekod koza oko 70%
U uzdržnom obroku koza potrebno jeoko 60 80 g sirovih proteina. Na svakih 10 kgtjelesnetežine koze trebajudobivati jošoko 10 12 g sirovih proteina dnevno To znači da uzdržna hrana koza mora sadržavati oko 5 7% sirovih proteina u suhojtvari
U ljetnomrazdoblju,dakle, uz hranidbu zelenom hranom bit će dovoljno
energije i proteina za uzdržne potrebe, pa i za višu proizvodnjumlijeka. Veća jeopasnost da će nedostajatihranjiva zimi uz hranidbu lošim sijenom, a naročito slamom i kukuruzovinom
Uzdržne potrebekalcijaiznose kod koza oko 0,2%, a fosfora oko 0,1% u suhojtvari hrane Koza tjelesnetežine oko 50 kg treba dobivati dnevno 3,0 3,5 g kalcija i 2,0 2,5 g fosfora za uzdržne potrebe(Tablica1).
Odnos kalcija i fosfora u hrani koza mora iznositi 2:1 4:1 Manjakkalcija, a naročito fosfora i nekih drugihminerala, uz to i vitamina,može se kod koza javljati uz lošu voluminoznu hranu ili ako se ne miješajurazličite vrste hranjiva.
Sol natrijevaklorida (NaCi,stočna, ili kuhinjskasol)mora se redovito davati kozama u hrani ili za lizanje, dnevno oko 7,5 g.
Hranidbenepotrebe koza u
Gravidnost (bređost) koza traje 5 mjeseci ili22 sedmice. Pri krajugravid-
nosti, 6 8 sedmicaprijejarenja, ako jošdoje,koze treba presušiti(prestati s mužnjom). Na tajnačin se omogućava boljirast ploda, a nakon jarenjapoboljšavamliječnost. *
Visokobređim kozama dajese hrana u manjojkoličini, ali lakše probavljivostiiboljehranidbene vrijednosti, stim da koze prikuperezerve hrane za razdobljevisoke mliječnosti nakon jarenja.Pred jarenjekoze morajubiti srednjeugojenosti, a zbogveličine i pritiskaplodanema prostora u trbušnojšupljini za veliku količinu voluminozne hrane
U visokojgravidnostipovećavaju se potrebe za hranom i iznose kod koza tjelesnetežine oko 50 kg 1,1 Hr.ili7 868 kJ NE dnevno. Davanjeproteinagravidnim kozama treba također povećati za potreberasta ploda(fetusa).Gravidnim kozama treba uz uzdržne količine proteina(60— 80 g probavljivihsirovih proteina),davati jošoko 9,6 g probavljivihsirovih proteina za svaki kg težine fetusa Kod togatreba računati da leglojarića u prosjekuiznosi 6,5 8,5 kg.
Tijekomzadnjih 8 tjedanagravidnosti na svakih 10 kg povećanetjelesne težine treba dodavati jošoko 17 18 g probavljivihsirovih proteina.Prema tome gravidnekoze morajudobivati hranu kojasadrži oko 7 10% sirovih proteina u suhojtvari ili ukupnooko 157 g sirovih proteinadnevno (Tablica 1).
U hranidbi gravidnihkoza posebnu pažnjutreba posvetiti da hrana sadrži dovoljnokalcija i fosfora, kao i drugih minerala vrlo važnih za rast i okoštavanjeploda.Također, u hrani mora biti dovoljnovitamina,posebicevitamina A,Di E. Nedostatak minerala,vitamina i sličnih hranjivamože se očitovati slabijim ilinastranim apetitom(životinjegrizu i jeduneuobičajenetvari), ispadanjemdlake,slabim gojnimsta-
njem,pobačajima,rađanjemslabe jaradi,slabom mliječnosti nakon jarenja,reproduktivnimporemetnjama (slabijomplodnosti),slabosti u nogama, papcima i sl
U zadnjojtrećini gravidnosti morajukoze tjelesnetežine oko 50 kg dobivati 5,0 g kalcija, 3,5 g fosfora i 10 g soli natrijevaklorida (NaCl,kuhinjskasol). (Tablica1).
Prema tome, ako se želi postići dobra težina i vitalnost jaradi,dobra mliječnost i reprodukcijatreba pod kraj gravidnostidavati kozama kvalitetnu voluminoznu krmu i oko 0;5 0,6 kg odgovarajućihkrepkihkrmiva (koncentrata).Ljetitreba davati dobru zelenu hranu,a zimi kvalitetno sijeno. Hrana mora biti zdrava, ne smijebiti uprljana,smrznuta, pljesniva ili pokvarena Silaža se može davati samo u manjimkoličinama ako jedobre kvalitete
Potrebe koza u visokojgravidnosti “mogu se računati i tako da hranidbena vrijednosthrane odgovarauzdržnim potrebamakoza i proizvodnji 1,5 kg mlijeka.
Koze se pripremaju za jarenjetako da se 7 dana ranijehranidbeni obroci postupnosmanjujupo količini, ali po sastavu i kvaliteti morajuodgovarati hrani kojuće koze dobivati nakon poroda. U tom razdobljutreba smanjiti, a nekad i obustaviti davanjesočne hrane da se spriječi rano nalijevanje vimena Silažu treba već ranijeizostaviti iz hranidbenogobroka
Hranidba dojnihkoza opisat će se u posebnomizlaganju,jeriziskuje više prostora.
dr StjepanFeldhofer
Vime središnji organ krave, mjesto stvaranja | mlijeka
Uzgojnikriterijidobrog vimena
Vime kao organ gdjese obavljasinteza mlijekaima izuzetan značaj.Zbog togase u genetskojizgradnji kod gove-
da njemu posvećujeposebnapozornost pa se ono ocijenjuje ne samo kao cjelina već se promatra i po dijelovima
Željajeuzgajivača da vime krava bude što jemogućebolje.Odlično građeno vime jevelikogvolumena,žljez- dane građe,jednakeveličine pojedinih četvrti i čvrsto vezano uz tijelo. Takvo se vime pružadaleko naprijed i nazad Sise su mu normalno građene,normalne duljine i pravilnoraspoređene. Koža mu jenježna i pokrivenanježnim dlačicama, a krvne su mu žile jasno izražene Vime mora biti izrazito žljezdano sa onoliko vezivnogtkiva koliko jeminimalno potrebno za održavanjenjegovefizičke strukture.
Kvalitet jevimena dijelomvezan uz pripadnostpasmini.Smatra se da je Holstein pasminanajbližaidealno zamišljenomvimenu; smeđa pasminasa većim udjelommliječnogBrown-Swiss genoma također ima dobro razvijeno vime
Simentalska pasminakojaspadau grupu kombiniranih pasminagoveda ne zadovoljavauvijekkvalitetom vimnena Smatra se da jeupravo kvalitet vimena (oblikvimena, odnos četvrti, brzina mužnjei dr)jednaod glavnih mana ove pasmine.Ovo jeposebno značajnokod strojnemužnjegdjeuspješnostmužnjezavisi dobrim dijelom o kvaliteti vimena Nepravilanodnos četvrti, dužina trajanjamužnje,veličina, oblik i rasporedsisa neki su od čimbenika kojiznatno utječu na mogućnostorganizacijekvalitetne strojne mužnje.Zbogsvega togase simentalsko vime nastojiuzgojnoselekcijskim radom posebnounaprijediti, pričemu se ponekadkoristi i genom drugepasmine (crveniHolstein).
Ocjenavimena kao i ostalih osobina vanjštineprovodi se zadnjihgodina u mnogim zemljamatz. linear scoring metodom Njezinjesmisao da se kod svake životinjeprocijenedijelovitijela ocjenamaod 1 do 9, pričemu su ove dvijeocjenebiološke krajnosti, unutar kojih se nalaze svi ostali oblici. U većini osobina ocjena 1 predstavljanajslabijubiološku vrijednost, a ocjena 9 najbolju.Sumiranjemovih ocjena za ženske životinjesvrstane po očevima dobi186
je se mogućnostizračuna progenog testa ovih osobina kod bikova. Na taj način postajejasnovidljivokojeosobine vanjštine neki bik nasljednounapređuje i obrnuto.
Ocjena vanjštinevimena
Prema pravilimalinear scoringa vime se promatrakroz više osobina:
1 Pruženost i povezanostprednjegdijelavimena,
2. Pruženost i povezanoststražnjeg dijelavimena,
3. Dubina vimena,
4 Oblik i položajsisa,
5 Čistoćavimena.
Pruženost i povezanost prednjeg dijelavimena
Prednjemdijeluvimena posvećuje se velika pozornost,budućida jeono povezano sa trbušnim dijelom i zajedno sa središnjimsuspenzornimligamentom određujepriljubljenost vimena uz tijelo.
Po obliku prednjevime treba biti dobrogkapaciteta. Baza prednjegvimena treba biti u razini sa bazom stražnjegvimena Idealno prednjevime pružase daleko prema naprijed a pritome završava blagimlukom prema trbušnojvezi
Čvrstaveza prednjegvimena drži i visoko proizvodnovime na mjestu kroz veći brojgodina i na tajnačin osigurava kroz dugo razdobljenjegovo uspješnokorištenje.
Prednjidio vimena odstupačesto od ovog idealnogoblika pričemu je drugakrajnostkratko i naglozavršeno prednjevime Iz slike 1. vidljivi su krajnioblici pružanjaprednjegdijela vimena.
Pružanjeipovezanost stražnjeg dijelavimena
Stražnjevime treba biti pruženo prema natragizmeđu zadnjihnogu, visoko i široko,čvrsto u vezi, srednje * dubine i velikogkapaciteta.Stražnje vime treba biti tako postavljeno da je
dobro povezano u cjelinu sa prednjim vimenom
Pri ocjenistražnjegdijelavimena posebnase pozornostpridaje,promatrajući ga odostraga,izraženosti središnjepodjele, što pokazujekvalitet suspenzornog ligamenta,kojivime drži
Poželjno
priljubljeno uz tijelo.Izražena vidljiva podjelavimena kojase pružavisoko pokazujejaksuspenzorniligamentšto jeu uzgojnomsmislu poželjnojerjeto garancijačvrste veze sa tijelomkrave. Krajnosti u izraženosti stražnjegdijela vimena dane su u slici 2
Prosječno
Slika 2.Pružanje i veza stražnjegdijelavimena
Dubina vimena
Dubina vimena promatra se kao zasebna osobina, a odnosi se na njegovu spuštenost.Kvalitetno vime treba završiti u visini skočnogzgloba.,Dubina vimena zavisi prijesvega o čvrstoći središnje veze vimena sa tijelom(suspenzorniligament). Ako jeligament slab vime se spuštaniže,širi se Taz- -
VA
Poželjno
mještajsisa, a samo vime postajemlohavo i stogalakše podložnoozljedama. Uz to u takovom se vimenu nakupljasuvišno tkivo pa se na tajnačin smanjujeprostor za sintezu mlijeka. Spuštenovime ocjenjuje se kao velika“ mana, a takva životinja nema više mogućnostdugogtrajanja u proizvodnji. Oblici dubine vimena dani su u slici 3
Opušteno Prosječno Poželjno
Slika 3 Dubinavimena
Oblikipoložajsisa
Normalno razvijene sise velike su od 6 9 cm zavisno o dobi i pasmini, a promjera2,5 3 cm Veličine sisa prikazane su na slici 4.
Šiljate
Slika 4 Veličina sisa
Smještajsisa na vimenu također ima veliki značaj,jero njemu zavisi mogućnostkvalitetne strojnemužnje. Sise trebajubiti smještene na krajnim točkama pojedinihčetvrti, tako da su zategnute i blagoukošene prema sredini. Ispravnompoložajusisa značaj-
Kratke
Normalne
no doprinosirazvijenostsuspenzornog ligamenta.
Ponekad se uz razliku u veličini sisa javljaju i različiti nepravilnioblici sisa kojivrlo često nastajutijekomkorištenjaživotinja. U slici 5 prikazani su neki od čestih nepravilnih oblika sisa
Proširenacisterna
Čistoćavimena
Normalno razvijeno vime ima 4 razvijenesise. Ponekad se uz njihjavlja određeni brojdodatnih sisnih izraslina kojese mogu nalaziti na stražnjem dijeluvimena (pasise) ili se nalaze između sisa (međusise). U rijetkimslučajevimamože sisa i međusisa srasti zajedno.
Veličine pasisa i međusisa su različite Posebno su nepovoljne veće sisne izrasline koje su povezane sa sekretornim tkivom vimena pa jemogućepreko njihostvariti i lučenjemlijeka. U takvom se slučaju ova mana posebno strogoocijenjuje.
Pasise, a posebnomeđusise u uzgojnom su smislu nepovoljnapojava i nastoje se što jemogućeviše eliminirati Posebna se pozornostovome pridaje priizboru bikovskih majkigdjejeje- dan od kriterijaizbora čisto vime Uz to kod izbora bikovskih očeva vodi se također briga o učestalosti pojavesisnih izraslina na njihovimkćerima pa se na tajnačin i prekomuške strane utječe da pojavapasisa i međusisa na našojpopulaciji bude što manja.
Ocjena brzineprotoka mlijeka vimena
U uzgojnomsmislu vime se promatra i temeljemtrajanjamužnjeodnosom brzine protokamlijeka.Poželjno jeda se tijekommužnjeu jedinici vremena izluči što jemogućeveća količina mlijekakako bi na tajnačin traja- njemužnjebilo što jemoguće kraće
Za utvrđivanjetrajanjamužnjekoriste se odgovarajućitestovi kojise mogu obavljati samo u uvjetimastrojne mužnje.
U tom smislu koristi se vremensko mjerenjetrajanjamužnjepojedineživotinjekorigirano na standardnu količinu mlijeka.Ovako dobiveni podaci stoje na raspolaganju za svako testirano žensko grlo,ali se isto tako koriste za izračun progenog testa za ocjenu; brzine mužnjekod bikova,grupira- njempodataka o brzini mužnjekćeri bika
Posebna još detaljnijapozornost pridaje se ispitivanjuprotokamlijeka i odnosu količine mlijekapojedinih četvrti kod kategorijekrava bikovskih majki. Za ovo ispitivanjepostojiaparat koji se sastoji od 4 menzure (zasebne
staklene posude) u kojese muze mlije- ali i najsloženiji način utvrđivanja ko iz raznih četvrti i pritome se regis- muznih osobina krava trira i trajanjemužnje. To jenajtočniji Dr Ivan Jakopović
Proizvodnja i i otkup mlijeka od 1. 01.—30. 09. 1993. godine
Proizvodnja i otkupmlijeka u devet mjeseci ove godineopada.
Prikaz trendova rasta cijenamlijeka u 1993. godinikao i premije za isto razdoblje:
siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan
rast kolona 1,2,i3
Osnovna cijenajeporasla560,62% ili 6,60 puta,premija257,15% ili 3,57 puta, a ukupnacijena518,44% ili 6,18 puta.
Osnovna cijena od 12 lipnja na ovamo određena je0,35 DM/It, na dan obračuna mlijeka.
Premijaje1993 rasla sporije i to jerazlogdajei ukupnacijenarasla sporije od osnovne cijene.
Slično su rasle i cijeneproizvoda od mlijeka uz padpotrošnje i rast zaliha. Zabrinjavajuće no nadajmose da će se stanjepopraviti. Dinamika otkupa 1 01 30 09 1993 godine
Ukupanotkupuključivo i kupovinumlijeka iz uvoza kretao se po mjesecima:
siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan
ukupno od toga iz R Hrvatske uvoz i rekonstitucija
Iz podatkajevidljivo da jepadu ukupnosti14,48%,odnosno od 18,55% u travnjudo 7,4%, u rtijnu1993. godine. Možemo konstatirati da jeprelaskom na cijenu od 0,35 DM stanjenešto bolje nego do lipnja ove godine.
Izvori otkupamlijeka i proizvoda od 01. 01 30 09 1993 godine
Ovajpregleddajenam cijelovitiju sliku stanjalj.pokazujeodakle potječemlijeko i promet s mlijekom
i uvoz
ukupan ulaz mlijeka prodanomlijeka dato na uslužnu preradu
izlaz mlijekaukupno prerađeno u mljekarama prerađeno u proizvodevlastitog asortimana
Iz pregledavidimo da jeotkupiz R Hrvatske manjiza 10,07%,ukupanulaz za 13,1%manje, a prerađenojemanjeza 13,03%.
U odnosu na ukupnoststanja u Hrvatskojovakova situacija jedaleko bolja u mljekarskoj nego u drugimgranama gospodarstva.
Proizvodnjaproizvoda od mlijeka 01 01. 30. 09 1993. godine
Shodno paduotkupamlijeka i smanjenojkupovnojmoći potrošačaproizvedene su slijedećekoličine proizvoda
grupa proizvoda
1 Pasterizirano mlijeko
2 Sterilizirana mlijeka
3 Fermentirani proizvodi
4 Vrhnje
S Svježisirevi
6 Topljeni sir
7 Polutvrdi
8. Tvrdi sir
9 Obrani prah
10 Punomasni prah
11 Sirutkin prah
12 Maslac
13 Ostali proizvodi
Iz podatakajevidljivo da smo manjeproizvodili:pasteriziranogmlijeka, fermentiranih proizvoda,vrhnja,svježegsira,polutvrdihsireva,punomasnog prahai sirutkinogpraha.Ostalih proizvoda, dok su svi ostali proizvedeno jeviše od 1992 godine.Nažalost veća proizvodnjaobranogprahaza 30,46% i maslaca za 22,71% rezultat su smanjenekupovnemoći potrošača.
Možemo konstatirati da naročito zabrinjavajedinopadpasteriziranogmlije- ka za 27,17%.
U listopadu i studenom raste proizvodnja i otkupmlijekakao i potrošnja po- sebno nakon sniženjacijena 1. 11 1993 i nemijenjanjacijena za pasteriziranomlije- ko
StjepanDeneš,dipl.ing.
Izdavački savjet:
A Dakić, dipl ing ,mr M Devčić, dr M Hadžiosmanović, dr I Jakopović , T Kolak, ing , T Mesarić, dipl ing.,S Pehal, dipl ing , B Sunajko, dipl ing , mr L Šegota
Uređivački odbor:
S Brlek, dipl inž , F Lončarić, dipl inž , Ž. Ljubić, dipl vet
Glavni i odgovorni urednik:
S Deneš, dipl ing
“Tehnička urednica:
V Volarić, dipl ing
Uređivački kolegij:
Dr S Banožić, M Božičević, ing.,S Brlek, dipl ing ,
S Deneš, dipl ing , dr S Feldhofer, dr I Jakopović, prof. dr Z Štafa
Vlasnik i izdavač: Hrvatsko mljekarsko društvo
Uprava i uredništvo:
Zagreb Ilica 31/III,tel 424-420
Cijena 1 primjerka 11 mlijeka u otkupu
Tisak:
Crafička škola u Zagrebu
Hrvati su narod kojijekroz stoljećaspjevaobrojnebožićne pjesme Narod ih pjevau crkvenim obredima,ali i u obiteljskomkrugu u vrijemebožićnih blagdana.Narodna melodika,kao i pojedinimotivi u sadržaju prepoznatljivi su
VA(e
Pjesmesu poletne, a u isto vrijeme i nježne. U njima se kazujeizvorni smisao Božićakao blagdana mira,ljubavi, a ponajprijemira u srcu svakogpojedinca i svihnaroda zajedno.
Uskoro će ponoć!
Novogodišnjidoček može biti veoma lijep i kod kuće u društvu prijate- lja i
Ponoć se obično dočeka uz igru, pjesmu,plesili jednostavno uz jelo.
Na Silvestrovo Stara Godina, za stol se nesjedaprijedeset sati, jertako se oko ponoćistiže do slatkiša,pićai zdravice.
Budući da se ta večer produžidugo u noć izaberite jelakojamožete dovršiti neposrednoprijeposluživanja, ali s razmacima između svakogjela.
Ipakmnogo togamožete pripremiti unaprijed.
Dočekujete li Novu Godinu u većem društvu,.pripremitešvedski stol,kojega možete smjestiti ili u sredinu prostorije ili uza zid. Poslažite tanjure, čaše,pribor za jelo,ubruse i dakako poslužavnike s jelom,zdjele sa salatama, kolače. U tako većem društvu ponešto formalnosti manje prednost su večere s nogu
Kada otkuca ponoć zdravica!
Pjenušavovino ili šampanjacpažljivo odaberite i poslužite na točno odredenojtemperaturi: 6 do 8 stupnjeva.
Savjet
Protivmamurluka
Dobru kapljicu ne podnosimosvi jednako, ali bez njeslavlja ne mogu pa barem zbogdruštva. Ali jaosutra!
Pa zato prijepolaska na blagdan- sko slavljepojeditekomadić sira ili nekoliko fileta od sardina.
Poslijeprolumpanenoći,natašte popijtečašu soka od rajčicezačinjenog
Budući da novogodišnjazdravica obično ide uz slatki desert,izaberite suha pjenušavavina,poluslatka i slatka.
Cc c-
DIE 2 3
1 - pjenušac (šampanjac);
2 bijelovino;
3 crno vino
Ali osim jela i pićane zaboravite na prigodnukućnu zabavu
Za plesodaberite glazbu.Ostavite dovoljnoprostora za kretanje.
Sjetite se pokojedruštvene igre.
Za one koji se ne igraju i ne plešu, a ne žele gledatiteleviziju,nabavite videokasetuneke stare komedijekojaće ih nasmijati.
BUDITE VESELI I NEKA VAM JE SRETNO!
paprom, soljuili nekim drugimjakim začinom.
Volite li više sok od grejpa pomi- ješajte ga sa žličicom meda i mineralnom vodom Sok će zamijeniti i čaša slane vode
Ii pojeditekiseli krastavac, malo kiselogkupusa.
Ako vam jebaš jakozlo prošetajte po naseljuili duboko dišite krajotvorenog prozora
Stare
Pri stolu ni lepo s perstibubnjati, zubmi škripati ili
zehajućkakti vuk zavijati, a niti kak prostak sa celim se telom rastezati
Ak se hoće kašljati ili kehnuti,počtenojegubecna
stran obrnuti i z ropcom ga pokriti.
Pri stolu ruke i zubi trebajubiti čisti, a ak jekajod jelamed zubmi ostalo gerdojevideti će se to z nožom,vilicom, a jošmenše ze persti vun trebi
Ak pristolu nešći spelavanorije na lucki račun,
vsaku šalu treba prijeti na svojračun
Pri stolu takajni lepopovedatiodurni vic, a još rr menše jespametnodelati komedije na domaću poli- oboda ;i tičku temu,kajti se lehko radi togamore dojti vu stavite u krilo. KOdKnm rešt
Pri stolu se ne lovijubuhe,vuši ili kajtakvogadrugogapuzećegagadai smrada Će se na drugomkajtakvogavidi ne početikričati, nego kak se najtiše more z ancuga ili las se zeme, med prstizdrobi i da nišči drugito ne čuti po stol hiti
Ak se na jelodugočeka ni lepozubmi škripati i pridihavati.
Će jejuhakipuća ni lepovleči vu se i srkati kak da se čujestruganjekravskoga vagiraili kotača na zdencu.
AK se vu posudinajdekakav smrad ili bilo kajodurnogato se sperstizvadi po skrivečki Će se na jezikuhvazne pljune se van, a gubecse pokrije i na stran obrne
Će jenegdjetak lakoten da vu ćube meće kipućejelo, ni lepo v ruku ili susedu vuancug,neg treba podstol plunuti.
Ak se na stol donese kakvo jelo s košćicama,treba se košćica desti vu levu ruku, a ne zruk streljati i rashitavati
Pri stolu jegerdovideti ak se kosti po pesjemoglabaju ilihrustaju.
Isto tak jegerdovideti i čuti ako negdoprijelukak prasica ze ćubami cmokće
Masno i slasno je opasno!
Posljednjihgodina,masti, kaoživežna namirnica, privlačeposebnupažnju. Za njih su se zainteresirali i kliničari i dijetetičarizbogtogašto utječu na krvni tlak. Nedavna istraživanja, tako,pokazujuda se povišenikrvni tlak može sniziti ako se osiguraprehrana u kojoj će biti uravnotežen omjerzasićenih i višestruko nezasićenih masnih kiselina
U tri odvojenestudije,proučavanje učinak režima na 70 muškaraca i žena u dobi od 40 do 60 godina.Svi su bili zdravi osim što su imali umjerenopovišen krvni tlak Utvrđeno jeda se ta umjerenahipertenzijavratila na normalne granicekad jekoličina primljenih masnoća bila brižljivouravnotežena.
Budući da jedemou prosjekudva putaviše nezasićenih masnih kiselina (životinjskemasti)nego višestruko nezasićene (maslinovoulje,specijalne vrste margarina,uljeod soje,kikirikija,suncokretaitd),uravnoteženje prehrane zahtijevalo jeznatne dijetetske
promjene. To se pgstiglojednostavno pažljivimizborom živežnih namirnica u prodavaonicama.
Da bi bili sigurni da je sniženje krvnogtlaka isključivoposljedica preraspodjelemasnoća u hrani, ispitivači su vodili brigu o tome da njihoviispitanici ne dobijuali i ne izgube na tjelesnojtežini i da količina soli kojuuzmu u toku dana ne premaši10 grama. Na krajueksperimenta, da bi provjerili rezultate,istraživači su povećaliudio zasićenih masnoća u hrani Uočili su da se krvni tlak njihovihpacijenataponovo povisio.
Ova grupa znanstvenika jošnije spremnada iznese idealan dijetalni recept za sniženjepovišenogkrvnog tlaka. Međutim, oni su uvjereni da se rješenjetogproblemanalazi u pravilnojishrani. A to će svakako biti bolje od uzimanjalijekova,koji,istina, olakšavajusimptome,ali ne zaustavljaju samu bolest (i.b.)
Presoljeno zdravlje
U Japanu je u toku nacionalnakampanja protivsoli u hrani
Ako mislite da vam liječnikpreviše dosađujepreporukamakako jepotrebno smanjitikoličinu soli u hrani, budite sretni što ne živite u Japanu,gdjeje upravo u toku nacionalna kampanja protivsoli u hrani Kod togotočnog naroda,moždana kapjenajsmrtonosnijiubojica.Moždane kapi(apopleksije)tako su česte da se bolnice blizu sportskihstadiona rutinski pripremajuprimitideset ili više pacijenata u toku neke uzbudljiveprvoligaškebejzbol utakmice.
Uzrok jepovišenitlak,kojijeposljedica iznimno velike količine soli koju Japancikonzumiraju. Na nekim područjima to su količine od 20 do 30 grama na dan Ujutro,umjestokave mno-
gipopijusojinejuhezasoljene s oko dva grama soli. Obroke često pratipovrće kojejekonzervirano u soli, a koje se jedebez prethodnogispiranja. Rezultat jeda mnoštvo Japanacapatiod visokogkrvnogtlaka. U Japanuje u toku kampanjakojaće pokušatipromijeniti tajobičaj. U svim ambulantama i bolnicama bit će izloženi posterikoji će slikovito prikazati sve nacionalne specijalitete kao i količinu soli koju sadrže takvi obroci Japanskoće društvo za borbu protivhipertenzije i u sredstvima javnoginformiranjadono-' siti vijesti o lošem utjecajusoli na zdravlje. U bolnicama se osnivaju posebni odjeliisključivo za moždane kapii oni imajupunu vladinu podršku.