Rane jare smjese za zelenu krmu, sijeno i silažu
Za ishranustokezelenom krmom krajem svibnjaiu lipnjunakon ozimihusjevadospijevajurane jarekultureilismjese.Za tu se svrhu mogu koristitižitarice ječam,pšenicaizob ililepirnjače:grahorica obična jareformei jarigrašak.
Smjesežitarica i lepirnjačaimaju prednostpred čistim usjevima,daju boljeizbalansiranu krmu,lakše se kose i suše,odnosno siliraju. Stoka smjese rado jede.
Smjeselepirnjača s raznim žitaricama dospijevaju za korištenje u dužem vremenskom rasponu, pa je njihovo korištenje duže.
Prve za korištenjedospijevajusmjese graška i ječma.Ječam se može koristiti za zelenu krmu i u vlatanju do početkaklasanjazbog osja.Pšenicu stoka jededo mliječnezriobe, a zob još i u voštanojzriobi, ali jemanjepojede.
Da bi se produžilokorištenjejarih žitarica za ishranu zelenom krmom sijuse u smjesama s jaromgrahoricom i jarimgraškom.Za tu svrhu mogu se koristiti i sorte graškazrnaša, ako se rano siju.
Smjeseječma i lepirnjačakoriste se ranije za zelenu krmu Ako ima krme više od potrebamogu se smjesesušiti za sijeno u vlatanjuječma, a u mliječnojzriobi silirati
Smjesejarepšenice s lepirnjačama mogu se koristiti za zelenu krmu do mliječnezriobe pšenice. One se mogu sušiti i za sijenoodnosno silirati u mliječnojzriobi pšenice.
Najkasnije za korištenjedospijevaju smjesezobi s lepirnjačama. One se mogu i najdužekoristiti (dovoštane zriobe)za zelenu krmu Ako se proizvode više od potrebasmjesazobi i grahorice
se može sušiti i za sijeno.Grašak se teže suši, pa ako nisu dobri uvjeti za sušenjesmjesu s graškomboljejesilirati Smjesezobi s lepirnjačamanajkasnije se skidaju pa jesužen brojkultura koje se nakon njihmogu koristiti (raniji hibridi kukuruza,šećerni sirak,stočni kelj i koraba).
Za zelenu krmu i sijenokoriste se smjese s povećanimudjelomlepirnjača, dok u masi kojase silira trebaju prevladavatižitarice
Ako se smjesegrahorice s žitaricama suše za sijenotreba ih kositi u cvatnjigrahorice pa do formiranjamahuna Ako se zakasni s košnjompa su već mahune grahoriceispunjene,sušenjemone otvrdnu,imajuoštar rub,kojimože oštetiti gubicustoci (naročito konjima).
Količina sjemena za sjetvujaregrahorice iznosi od 70 120 kg/hasjemena, ovisno o krupnoćisjemena,roku sjetve i načinu korištenja te pripremi tla Ako jelošijapriprematla treba sijatigušće.
Grašak ima krupnijesjemeod grahorice pa jei količina sjemena za sjetvu često znatno veća Sije se ovisno o roku sjetve,namjeni i načinu korištenjate sastavu smjese od 80 150 kg/ha pa i više Po ritmu rasta i razvoja s ječmom i jarompšenicomdobro se uklapa sorta graškaTIMO ako se ranije sijeon dajedobre rezultate i u smjesama zobi, ali ako zakasni sjetva i zasuši
tlo sorta Timo dozrijeprije zo boru sorata treba. prednost dati visokim sortama graška/ZMAKSIMIRSKI
BIJELI/
Pšenice i ječma u smjesama potreb no jeod 80 120 kg/haovisno o načinu korištenja,krupnoćisjemena te o roku sjetve.
Zobi se sije 50 80 /100/kg/haovisno o namjeni i načinu korištenja.
Osnovna obrada za sjetvu ranih jarih kultura ili smjesa je zimska brazda grubopripremljena u jesen da se mo“ že ranijesijati u proljeće.
Tlo za ove smjesetreba gnojiti s 80 100 kg/ha PO: i 100 120 kz/ha K.O,dušika se daje30--50 kg/hakod sjetve.
Smjesena osnovi pšenice i zobi u vegetaciji se prihranjuju u busanju s 30 kg/hadušika ili 100 kg/haKAN-a, te s 30 45 kg/hadušika u vlatanju, 100 150 kg/haKAN-a.
Smjeseječmas lepirnjačamaprihranjuju se samo u busanju s 30- 45 kg/hadušika odnosno 100 150 kg/ha
Pripremomtla za sjetvu unosi se startno gnojivo sjetveni sloj,sije se Siačicama u redove, ili omaške Dubina sjetve na vlažnim i težim tlima je
3 4 cm, a na plitkim i suhijimtlima
4 6 cm
Jare smjese za korištenjedospijevajuza 50 70 dana nakon nicanja, a koriste se prema potrebama i predviđenom načinu korištenja za zelenu krmu, sijeno, silažu i zrno Za silažu krma se kosi kada je žitarica u mliječnoj ili u mliječnovoštanoj zriobi. Suhe tvari u tom stadijurazvojaima od 26 32%. Više suhe tvari imajuone smjese u kojima veći dio mase otpada
na žitarice
Silirati se mogu i one smjese u kojima veći dio mase čine lepirnjače ali njihtreba pokositi i provenuti da se povisisuha tvar Smjesežitarica i lepirnjačadajuprirode od 20 50 tona po hektaru zelene mase pa i više. Prirodi mase ovise o gustoćisklopa,roku sjetve,nabusavanju, a mogu se povećati i gnojidbom s dušikom Krmna vrijednost ovisi o vrsti, sorti te udjelu lepirnjača u masi i gnojidbi s dušikom,
U dnevnom obroku krava pojede 60 kg zelene mase smjesegrahorice s zobi Tom količinom podmiri se 11,3 kg
suhe tvari i 1,32 kgprobavljivihbjelančevina Bjelančevinama se namiri potreba na uzdržnojkrmi i proizvodnji
Jari krmni grašak na počeikucvatnje".Stadijrazvoja
Grahorica pred cvatnju
Grahorica u cvatnji
Grahorica u završetku cvatnje
Grahorica sa zobi pred cvatnju
Grahorica sa zobi u metličanju
Grahorica sa zobi u mliječn. zriobi
Grahorica sa zobi sijeno
Grašak u cvatnji
Grašak završetak cvatnje
Grašak u cvatnji sijeno
Grašak silaža
od 15 litara mlijeka. U tojmasi sadržano je5,70 kg škrobne vrijednosti što je premaloza podmirenjeuzdržne krme i proizvodnje od 15 litara mlijeka. Budući da u obroku nijezadovoljena po-
Probavljive bjelančevine
Škrobna vrijednost
treba na suhojtvari i škrobnojvrijednosti, to se treba namiriti dodatnom krmom sijeno kukuruzna prekrupa
Prof dr. Zvonimir Štafa
Izbor mineralnih gnojiva za gnojidbu travnjaka
Svitravnjaci u Hrvatskojgrubo se mogu podijeliti na: nizinskelivade kojese kose jednom ilivišeputa ili se mješovitokoristekošnjom i ispašom,ipašnjake na brdovitimiliplaninskimterenimakojise pretežnonapasajui nažalostvrlorijetkokose.
Nizinske livade se koriste na nižim, često plavljenimterenima, ali sa visokim sadržajemhumusa (4— 10%) i visokom potencijalnomrodnosti uz svjesno djelovanječovjeka.Osnovno,livadu treba koliko se to može osloboditi barem duljegplavljenjavodom,treba iskrčiti suvišno žbunje i grmlje,poravnati za lakšu košnju i ukoliko su izrazito kisele treba obaviti kalcizaciju. Ukoliko pH nijeniži od 4, kalcizacijanije potrebna.Trebaistaknuti da su livade višegodišnje te se redovno odnosi sa njih, a ništa se ne vraća osim malo dušika iz zraka pa jepotrebno i njihredovito gnojiti.
Livade treba gnojiti iz dva osnovna razloga:
1 da se povećaproizvodnjahrane po jedinicipovršine
2 da se bitno popravikvalitet proizve- dene hrane
Nijeispravnomišljenje da ukoliko imate dovoljnepovršine i dobijete dovoljnokrme ili sijena jerjebez gnojidbeloše kvalitete, a puno jeboljedio poorati za neku druguproizvodnju ili ostaviti za sadnjušume ili slično, a manjidio intenzivnijekoristiti. Visoko produktivneintenzivne nizinske livade trebalo bi gnojiti rano u proljeće prijeintenzivnijegporasta sa približno:
dušika 60 80kg/ha
fosfora 80— 100kg/ha kalija 120 140 kg/ha
Iza prvog otkosa treba dodati 40 60 kg/hadušika najbolje u formi uree, a isto treba ponoviti i nakon drugogot-
kosa bez obzira da li će se nastaviti sa ispašom.
Za gnojidbuprirodnihlivada i travnjakapostojiveliki izbor kombinacija obzirom na intenzitet proizvodnje, tip tla,opskrbljenostodnosno prirodnu plodnosttla,klimu i drugo.
Za osnovnu gnojidbu prijekretanjavegetacijepreporučamo:
NPK 7:20:30
NPK 8:26:26
NPK 10:20:20
Za prihranuposlijesvakogotkosa preporučamosamo dušično gnojivo
KAN 27%
UREA 46% primjergnojidbedvokosne livade:
rano u proljećeprimjeniti i zadrljati
NPK 8:26:26 700 800 kg/ha
I prihrana uree 100 kg/ha
II prihranauree 100 kg/ha.
Planinski pašnjaci u pravilu se gnojejedanputgodišnje, na početkuintenzivnogporastakrme,te sa relativno malim količinama može se bitno povećati urod
PreporučamoNPK gnojivo sa jednakim omjeromhraniva ako želimo potenciratikvalitetu ili omjer2:1:1 ako želimo bitno povećatikoličinu krme
To su NPK 15:15:15
NPK 20:10:10
Koriste se u količini 300 500 kg/ha.
Ivan GašparMlijeko u hranidbi teladi
Mlijekoje prirodnahrana mlade teladi.Odmah nakon poroda,čim se telemalo oporaviipokaže voljuza sisanje,mora dobitiprvo mlijeko, mljezivoilikolostrum,ito unutar3—4 sata, a najkasnije6—8 sati nakon poroda,što je od životnevažnosti.
Mljezivo(kolostrum)djelujelaksativno, što znači da omogućavačišćenje i ispražnjavanjefetalnogsadržaja, mekoniuma,iz crijevateleta.Mekonium jesadržajnakupljen u crijevuteleta tijekomživota i rasta ploda u maternici (intrauterinogživota).
Nadalje,telad se rađa bez većih zaliha energije i proteina,posebiceminerala i vitamina, a kolostrum jemlijeko s visokim sadržajemovih hranjiva, što jeveoma važno za životnu sposobnost tek rođene teladi. Treba reći da kolostrum krava sadrži oko 2 3 putaviše suhe tvari, 6 putaviše proteina i oko 1 2 putaviše masti, nego obično mlijeko.
Kolostrum ima i veliku biološku i imunološku važnost,jersadrži imunoglobuline(gamaglobuline)tj.antiti-
jelakojavrše pasivnuimunizaciju i podižuotpornostteladi protivuzročnika nespecifičnihzaraznih i drugihbolesti,kojese nalaze u okolišu U prva 2 3 tjednaživota obrambeni (imunogeni)sustav mlade teladi je slabo razvijen.Kolostrum pružazadovoljavajućuzaštitu i dajeteletu pasivan imunitet, ali da se to postignetele mora tijekomprvihsati nakon telenja dobiti oko 21 kolostruma, što jeoko 80 g globulina. U protivnom, ako telad ne dobijekolostrum na vrijeme i u dovoljnimkoličinama, u velikom brojuobolijeva i ugiba.
Kolostrum sadrži antitijela prema sojevimabakterija iz okoliša u kojem su krave obitavale posljednjihtjedana prijeporoda. To znači da kolostrum ne mora biti zaštita teladi od bakterija ko21
ano ranili je se naiaze u rToauistu WUCAaIITLKU ako krave nisu pred porod boravile u tojsredini S tim u vezi treba držati krave nekoliko tjedanaprije t poslije telenja u rodilištu, ili ako se u obiteljskimdomaćinstvima javljaju nespocifične uzgojne bolesti teladi, treba preporučiti da se telad ne odvija, već zadrži u blizini majke. Na tajnačin će telad biti u okolišu okruženo saprofit- skim bakterijama za kojeposjeduje otpornost(imunitet).
U slučajuodvojenogrodilišta i teličarnika, i ako nijemoguće održavati neposrednuvezu teladi s okolišem krava, to nalaže temeljitu dezinfekciju, održavanječistoće i drugihzoohigijen- skih uvjeta u rodilištu i teličarniku, jer davanjekolostruma može ostati bez većegučinka
Vrlo jevažna i resorpcijaimunoglo- bulina (antitijela) iz kolostruma u crijevu teladi. Treba znati da se resorpcija i iskorištavanjeimunoglobulina u crijevu teladi smanjuje u koliko telad ne dobijekolostrum unutar 3 6 sati nakon poroda, a već nakon 8 sati davanje kolostruma može imati slabi učinak
Resorpcijaimunoglobulina iz kolostruma može biti oslabljena i podutjecajemzime, što jetakođer jedanod uzroka učestalijegobolijevanja i uginuća teladi. Na zimu treba misliti i iz razloga što se telad rađa s nerazvijenim sustavom regulacijetjelesnetopline (termoregulacije). Uz to, s obzirom da se telad rađa bez energetskihzaliha hrane u tijelu, a hladnoća uz gladovanjebrzo iscrpimladunče,telad lako podliježeraznim infekcijama i drugim oboljenjima.
Novorođenu teladtreba stogaodmah nakon porodadobro osušiti trljanjemčistim,suhim krpama(nekad se to radilo gužvamačiste slame),teletu treba pomoćida ustane, da se nasiše (ilinapoji), a zatim se stavlja u čiste kaveze (ketrece)kojitreba da su smješte- ni u čistom i zračnom dijelustaje.
Ako su kavezi na otvorenom, pod nadstrešnicom, treba zimi stavljati u kaveze dosta suhe i čiste slame kojaće sačuvati toplinuteleta ŽE
Svježe mlijeko je nakon kolostruma ivažnija, često i jedinahrana mladunčadi, jerzbog nerazvijenog enzimkog sustava u probavnomtraktu, u prvimdanima i tjednimaživota, telad ne može iskorištavati ugljikohidrate i bjelančevinedrugevrste hrane I ako vodenasto,kravljemlijeko sadrži u suhojtvari oko 24 28% proteina, 24 32% mliječnemasti, 35 45% mliječnogšećera i 5 7% pepela.Organsketvari mlijekaimajuvisoki postotak probavljivosti (94 —-98%), i prema tome mlijekoima veliku hranidbenu vrijednost i iskoristivost biološki vrijednihhranjivih tvari S toga telad hranjena većom količinom mlijekaraste i razvija se vrlo intenzivno
Mlijeko ima dosta kalcija,fosfora i natrija. U suhojtvari mlijekaima oko
1% kalcija, 0,8% fosfora i 0,4%natrija. Ima malo magnezija(0,1% u suhojtvari),a naročito željeza(57 mg/kgsuhe tvari). Malo ima bakra, cinka i.mangana Treba računati da pripretežitoj hranidbi teladi, s većim količinama mlijeka, uz nedostatak ovih elemenata a posebiceželjeza, često se u kasnijem razvoju teladi javljajuoboljenjazbog malokrvnosti (anemije).
Od vitamina mlijekosadrži dosta karotina i vitamina A, manjevitamina D, E, riboflavina (laktoflavina), niacina, pantotenskekiseline i vitamina B,.. Dakle uz hranidbu većim količinama mlijekamogu se češće javljatiavitaminoze tako da jepotrebnodavati vitamine, posebnimdodavanjem u mlijeko ili parenteralnoinjekcijama.
Nedostatak željeza,magnezija, cinka,bakra i drugihmakro i mikrominerala, a zatim vitamina, upućuju na što ranijedavanjesijena i dopunskehrane za prehranuteladi S togaveć 7 dana nakon porodatreba teladi omogućiti da prema željiuzimajukvalitetno i meko livadno sijeno.Sijenotreba davati svakodnevno svježe.
Veći nedostatak hranjiva iz mlijeka očituje se kod teladi nakon 30 dana U tojdobi treba s togadavati suhu hranu za prihranjivanjeteladi, za čegasluži standardna starter smjesa s 18% siro-
vih proteina.Smjesase stavlja u hranilice tako da ju telad uzima po volji i prema potrebi. Na tajnačin telad se postupnoprivikava na uzimanje suhe hrane
U ovom razdoblju,davanjasuhe hrane, telad mora imati na raspolaganjuuvijek i dovoljnočiste pitkevode
Hranidbenu smjesuse ne smijedavati u tekućem stanju,razmućenu u vodi ili mlijekom,jermože izazvati proljevteladi.
Nedostatak nekih hranjivihtvari u mlijekumože se izbjećinapajanjem teladi i davanjemregeneriranogmlijeka (zamjene za mlijeko).Zamjenaza mlijekosadrži oko 22% sirovih proteina i 12% masti, s tim da mora imati mini-
malno 50%,pa i do 75% mlijeka u prahu, sve potrebnevitamine, minerale, antibiotike, antioksidante i emulgatore Regeneriranomlijekodaje se teladi izmiješano s vodom u omjeru1:9 10.
Tehnologijeprehraneteladi s regeneriranim mlijekom(zamjenomza mlijeko) ili s manjimkoličinama mlijeka uz dodatak dopunskihsmjesa(ranim dodavanjemsuhe hrane)temelje se na spoznajivelike hranjivevrijednosti mlijeka i fiziološke neophodnosti sastojakamlijeka, ali jošviše na spoznaji da u mlijekunedostajupojedini veoma važni sastojci,naročito potrebni u kasnijemrazvojuteladi Dakle, to jedio sustava hranidbe teladi koji se temelji na biološkim i gospodarskim razlozima
Dr StjepanFeldhofer
Vime za vrijeme telenja
Neposredno prijetelenjaorganizambređe kravese u cjelinisprema
za porođaj,dolazido promjena na spolnimorganima,kojeolakšavaju prolazplodakrozporodajneputeve,a njihprateipromjene na mliječnojžlijezdikojepripremajuvime za laktaciju.
Pred porodse kod krava i junica javljaedem, kojijedonekle sasvim fiziološki, no nekad zna priječifiziološke granice, te životinjipravitiodređene smetnje. I nekoliko dana prijetelenja zna se pojavitiedematozno otečenje, kojese može proširitiizmeđu stražnjih nogu na međici, a i ispredvimena na trbušnojstijenci, pa sve do prsiju. Ti edemi su hladni, nisu osjetljivi i tjestaste su konzistencije(utisciprstiju ostajuneko vrijeme na koži zahvaćenoj
edemom).Na sisama nema edema. Katkada jekoža vimena jakonapeta, sjajna,crvena i malo osjetljiva. Sekret vimena nijepromijenjen.Ovajfiziološki edem se redovno gubiza nekoliko dana poslijeporođaja.Potraje li dulje vremena koža može otvrdnuti Za razliku od ovog edema upalni edem vimena javlja se nezavisno od porođaja.Nekad jeto samostalno oboljenje, ali najčešćejesamo simptom kojiubrajamo u sindrom upalevime23
na Upalniedem jebolan i vruč. Kod upalnogedema kojiide u sindrom upalevimena mlijekojeuvijek u jačoj ili slabijojmjeripromijenjeno. Ako je upalniedem lokaliziran samo na koži i potkožjuvimena mlijekonijepromijenjeno.
U javljapočetkulaktacionograzdoblja se jakaarterijskahiperemija, naime tada arterijedovode u vime mnogo više krvi nego za vrijememirovanja,što ima za posljedicuoticanje i preosjetljivost vimena, te crvenilo kože Nekad ta hiperemijaprelazifiziološke granice i tada su znakovi mnogo jačeizraženi Može doći do propušta- nja i prskanjasitnih krvnih žilica, te se izašla krv miješa s mlijekom i dajemu crvenu boju.Oko tjedandana poslije porođajapritisak krvi se normalizira i znaci hiperemijepostupnonestaju.
Liječenje se kod ovih fizioloških pojavazapravo i ne poduzima, no ako prijeđufiziološke granicetreba životinjipomoći, a u težim slučajevima zatražiti i stručnu pomoć.
Kod fiziološkog edema češće muzemo ili pustimotele da siše,životinju hranimo oskudnije i ne dajemojojsuviše vodenaste hrane. Dobro jeda se životinja što više kreće, a i vime jojmasiramo,što je kontraindicirano kod upalnogedema, kao i kod hiperemije. Jako napetukožu mažemo indiferentnom mašću
Kod hiperemijetreba oprezno i nježnomusti i neka životinjamiruje u staji.Mogu se davati i sredstva za čišćenje(odvraćaju krv od vimena prema crijevima),daju se sredstva protiv krvarenja, a i insuflacija zraka u vime
Dr. StjepanBanožić
S YA Ž ublde e Ke - Za
Kao isvake godine,takoje iove izašlaNaredba o mjerama sprečavanjapojave,otkrivanjaisuzbijanjazaraznihinametničkih bolestiživotinjainjihovufinanciranju u 1993.godini.
Bedrenica i šuštavac
Vakcinacija goveda i ovaca protivbedrenice i šuštavca, provest će se u zaraženim mjes- tima (distriktima)najkasnije do 30 travnja.
Goveda i ovce mogu se tjerati na pašu,izvan područjaopćine,ako su vakcinirane protivbedrenice i ako je od vakcinacijeprošloviše od 30 dana
Bruceloza. Na brucelozu se mora serološki pretražiti:
jedanputgodišnje krv svih rasplod- nih krava i junicastarijih od 12 mjeseci u uzgojima od 5 do 100 grla; jedanputgodišnje krv svih rasplod- nih krmača u uzgojimaod 10 100 grla, i krv 20% rasplodnihkrmača u uzgojimavećim od 100 grla;jedanputgodišnje krv svih ovaca i koza u krugu10 km od mjesta u kojem je bruceloza utvrđena u 1991 i 1992 u
općinamaBjelovar,Ivanec,Ludbreg i Varaždin; krv nabavljenih ovaca i koza prije uvođenja u uzgoj; dva putagodišnje krv bikova,nerastova, ovnova i jarčevakojisluže za proizvodnjusjemena za umjetnoosjemenjivanje i prirodnipripust od kojih jedanpregledmora biti prijekorištenjaza rasplod,pričemu se krv ovnova mora pretražiti na Brucellu ovis Veterinari su dužni kod svakogpobačajakrava i junica,nazimica i krmača, ovaca i koza,dostaviti krv, a po mogućnosti i fetus, na laboratorijsku pretragu.Enzootska leukoza goveda. Na enzootsku leukozu govedapretražuje se krv rasplodnihgovedastarijih od 12 mjeseci u uzgojimavećim od 5 grla, i krv svih rasplodnihgovedastarijih od
6 mjeseci u uzgojima,mliječnihfarmi obuhvaćenim Programom mjera za suzbijanjeenzootske leukoze goveda.
Krv bikova za proizvodnjusjemena za umjetnoosjemenjivanje i bikova za prirodnipripustpretražuje se dva puta godišnje na enzootsku leukozu goveda.
Goveda kojase dovode na izložbe i smotre i govedakoja se stavljaju u promet za rasplod,morajubiti pregledane na enzootsku leukozu Nalaz dijagnostičkoglaboratorija ne smijebiti stariji od 30 dana.
Genitalna kampilobakterioza. Bris ili ispirakprepucijabikova za prirodni pripust i proizvodnjusjemenaza umjetnoosjemenjivanjepretražuje se na kampilobakteriozu dva puta godišnje.
Prva pretragamora se obaviti prije korištenja za pripust,odnosno korištenjasjemenaza umjetnoosjemenjivanje
Kod pobačajagoveda,ovaca i koza veterinari su dužni dostaviti na pretragu uzorak krvi, a po mogućnosti i pobačeni fetus
Dr. StjepanBanožić
Rezultati izračuna progenog testa mliječnosti
Progenim se testom mliječnosti procjenjujegenetskipotencijalrasplodnjakaza ovu osobinu Test se temelji na podacima o laktacijskojproizvodnji kćeri bika koji se testira na način da se ona uspoređuje sa razinom proizvodnjemlijekakćeri drugihbikova. Ukoliko jeproizvodnjakćeri bika koji se testira viša od proizvodnjekćeri drugih bikova vršnjakinjautvrđujemo da je tajbik pozitivan za osobine mliječnos- ti
Prilikom prikazarezultata progenog testa iznose se podaci o broju i razini proizvodnjekćeri testiranog bika, te relativna uzgojnavrijednost (RUV)za osobinekoličine mlijeka i količine masti u mlijeku. Ako RUV ima vrijednost 100 znači da jetestirani bik na razini prosijekapopulacijekrava kojojpripada. Što RUV više raste od ove vrijednostiuzgojnajevrijednost togarasplodnjakabolja i obrnuto, što jeRUV manjiod 100 to jeuzgojnavrijednostbiljaslabija.
U tablici 1 i 2 dati su rezultati izračuna progenog testa za osobinu mliječnostikoji su izračunati temeljem zadnjeobrade laktacija u siječnju1993. godine.
U iznijetimrezultatima nalaze se i podaci za bikove kojiviše nisu živi niti raspolažemonjihovimsjemenom.Međutim,njihovojesjemeranijekorišteno pa nam jeta informacija od koristi prilikomocjeneuzgojnevrijednosti krava njihovihkćeri kojese koriste kao majkebuduće generacije.
Izračun progenog testa mliječnosti obavlja se u nas 4 putagodišnje. Nakon svakogtesta bit će ovdjeprikazani rezultati testa tako da će uzgajivači i sami moći doći do podataka o genet- skim vrijednostimabikova koji se koriste na našojpopulaciji.
Proizvodnja kćeri
mlijeko% masti kgmasti mlijeko kg masti
Ovih je dana izašlo iz tiska novo izdanjeKatalogabikova simentalske, smeđe i Holstein pasmine, za 1993 godinu,kojegsu zajedničkiizdali
Stočarski selekcijski centar Zagreb, Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske Zagreb,Centar za unapredenjestočarstva Osijek,Centar za stočarstvo Sl Brod, te Veterinarska stanica Varaždin
U katalogu su iznijetipodaci o bikovima čije se sjeme može koristiti putem umjetnogosjemenjivanja.
jabikova temeljemkojegjemoguće vidjetinjihoverodbinske veze
Da bi se Katalogmogao u potpunosti koristiti dan jeu prvom dijelu tumač kratica koje se koriste u prikazu bikova.
OvajKatalogpredstavljanastavak iznašanjapodataka o genetskim i proizvodnimsvojstvimabikova namijenjenihkorištenjuputem umjetnog osjemenjivanja,kojijezapočeo izlaziti od 1979 godine.
Za svakogbika iznijeti su podaci o porijeklu,njegovimtjelesnimmjerama kao i ocjenivanjštine, te rezultati testova koji su do momenta tiskanja
Katalogabili na raspolaganju. Uz to za sve bikove koji su stariji od 3 godine priložena jei njihovaslika u boji.
Posebno valjaistaći da se u Katalogunalazi prikazraspoloživih lini-
Željajeizdavača da Katalogdođe do svakogstručnogradnika kojije uključen u genetskuizgradnjunaše populacijegovedakao i do svakog naprednoguzgajivača i da posluži priizboru bikova kako bi nove generaciježivotinja bile jošvišeggenetskogpotencijala.
Dr Ivan Jakopović
Financiranje stočarske proizvodnje u 1993. godini
Nagomilaniproblemi,izazvaniratom ipadom stočarskeproizvodnje, uvjetovali su donošenje »Programa obnove stočarstvaRepublike Hrvatskeu 1993.godini«.Program je izradiloMinistarstvo poljoprivredeišumarstvau suradnji s Agencijom za obnovu.
Programjeosiguranadinarska protuvrijednost od 12 000 000 DEM, od čega se veći dio izdvaja za obnovu gospodarstva.
Za nas jeinteresantnogovedarstvo i proizvodnjamlijeka, te se ovim programom osiguravajusredstva za: 27
a)uvoz 1.000 junica iz Austrije
b)kupnja500 junica na domaćem tržištu
C)proizvodnja 2 500 junica u domaćem uzgoju.
Kredite će realizirati Poslovna banka organizacijekorisnika kredita, a u našem slučaju su to mljekare.Osigu- rat će ih Hrvatska kreditna banka za obnovu Zagreb.
Krediti za nabavu i uzgojjunicadavat će se korisnicima kredita podslije- dećim uvjetima:
a)Rok korištenjasredstava do 31 12 1993. godine.
b)Rok otplatekredita 5 godina.
c)»Grace period« 2 godine(značiprve dvijegodine se ne plaća tj. ne otplaćujese).
d)Kamatna stopaje3% uz valutnu kalauzulu (tj.danom dospijećaotplatnog kredita iznos u DEM pre-
tvara se u HRD i time ne obezvrje- đujeiznos novca uzet kreditom).
e)Interkalarnakamata u visini redovne kamatne stope za vrijemekorištenjakredita do prijenosakredita u otplatuobračunava se i pripisuje glavnomdugu.
f)Iznos kredita je od predračunske vrijednosti 100% (kredit ne treba vlastito učešće).
h)Otplatakredita vrši se u polugodiš- njimanuitetima (dakle u 6 rata). Radi pojašnjenja,seljak proizvo- đač,sredstva će osiguravati,(upravi- lu), u područnojmljekari, a mljekara će zaključivati ugovor sa Poslovnom bankom.
Ipak,najbolje bi bilo da interesenti za kupnjujunica u sirovinskojslužbi mljekare u kojojpredajumlijeko, zatraže detaljnepodatke o navedenom poslu.
Dipl.inž. StjepanDeneš
proizvode u poljoprivredi« interesantne. za proizvođače mlijeka
U siječnjuiveljači1993.godine Vlada RepublikeHrvatske,nijeradi zauzetostivažnim poslovimamogla donijeti»Odluku o cijenamana vrijeme,već odlukudonosi 28,01.itiskaje u Narodnim novinama 9/93.od 29.01. 1993.Narodne novinedobilismo 4.02.ove godine.
Međutim,bez obzira što jeodluka stupila na snagu 29 01. 1993 ona se istom odlukom primjenjuje od 1 01 1993 godine.
Odlukom se utvrđujevisina premije za mlijeko sa 3,2%mliječnemasti i to u iznosu;
28 HRD/I za ravničarsko područje, i 38 HRD/ za brdskoplaninsko područje.
Radi jasnoćepod brdskoplanin- skim područjem,podrazumijeva se područje, sada već bivših općina,dak-
le općinaiz 1992 godine i to: Benkovac, Biogradna moru, Brač,Buzet, CresLošinj, Crikvenica,Čabar,Delnice, DonjiLapac,Drniš,Duga Resa,Dubrovnik,Dvor,Glina,Gospić,Gračac,Hvar,Imotski,Jastrebarsko, Kostajnica,Knin,Korčula,Labin,Lastovo, Obrovac,Ogulin,Omiš,Otočac,Ozalj, Pag,Pazin,Petrinja,Samobor,Senj, Sinj,Slunj, T. Korenica,Vis,Vojnić, Vrbovsko,Vrginmost,Vrgorac, te otoci na područjuopćineZadar.
Istovremeno odlukom se utvrđujupremijeza:
proizvedenujunicu
45.000.- HRD po grlu, za ovcu i kozu 4.500.- HRD po grlu.
Premija za kupnjubika u prirodnom pripustuje100.000 HRD po grlu. Premijaproizvođaču za troškove umjetnogosjemenjivanja stoke po grluosjemenjeneplotkinje:
junice krave
500 - HRD
ovce koze 300.- HRD
Istom odlukom rješavaju se i drugi korisnici premija, u drugimgranama stočarstva i organizacijamakojese ba-
ve selekcijom,zaštitom vimena, reprodukcijom i progenimperformancetestovima, kao i premije po proizvedenoj dozi sjemena u Centrima za umjetno osjemenjivanje.
Kako postojećainflacija vrlo brzo obezvrjeđujeapsolutne sume premira- nih kategorija,stoke,mlijeka i radnji u stočarstvu,predviđa se, a u TV emisiji i zamjenikministra za poljoprivredu i šumarstvo,najavljuje da će se u skladu s inflacijom i mogućnostimadržavnog proračuna,premijemijenjati češće, nego jeto bilo do sada.
StjepanDeneš,dipl.inž
Cijene mlijeka u siječnju i veljači 1993. godine
Kako smo vas u br 1/93. Mljekarskoglista, u članku »Nova cijenamlije- ka« obavijestili da jepremija za sije- čanj 6 i 8 HRD/I 3,2% mliječnemasti mlijeka, te da se očekujenova premija za 1993 godinu.Prvi putaod uvođenja premije za mlijekodesilo se da jepremija donesena priVladi Republike Hrvatske 28 01. 1993 , dakle koncem mjeseca.Međutim,primjenjuju se od 1 01 1993 Prema tome, objavljenecijene za siječanj, tj. od 11.01. na dalje, ne važe,te u ovom brojudajemotri pregle- da cijena,koji su sada 100% sigurni, a odnose se na vrijeme:
01. 01. 93. 11 01. 1993. cijena150.HRD/I 3,6% m masti
11 01 93 15 02 1993. cijena195,12 HRD/I za 3,6% m masti i od 16 02 1993. do daljnjegcijena234,00 HRD/I za 3,6% m masti.
Dodatak za sva tri periodajepremija od:
28 HRD/I za 1 1 3,2% m m u ravničarskom i
38 HRD/I za 1 13,2% m m u brdskopla- ninskom predjelu R Hrvatske
Prema rečenom u siječnju ste imali 2 obračuna, u veljačitakođer
Bez obzira, što jenepravovremeno
donošenje»Odluke o visini premije za određene proizvode u poljoprivredi«, učinilo mnogo problemamljekarama u obračunu (neke su već imale obračunato po starom), to jeza proizvođače mnogo bolje.
Iz prikazacijenavidljivoje(uzetćemo samo mlijeko sa 3,6%mliječne masti)da je ukupna cijenamlijeka 3,6%masti bila u siječnju
od 01 01 1993 11 01 1993
181,62 (19,87)HRD/I
od 11 01. 1993. 31 01. 1993
226,62 (237,87) HRD/1 a u veljači
od 01 02 1993 15. 02 1993.
226,62 (237,87) HRD/I
i od 16 03. 1993. 28. 02 1993. 265,50 (276,75) HRD/I (cijene u zagradiodnose se na brdsko planinski dio odnosno:područje u RepubliciHrvatskoj).
Zbog težegobračuna za predane količine mlijeka, a i težegsnalaženja vas proizvođača, na posljednjem sastanku mljekarazaključeno jeda će se od sada cijenedonositi na način da stupe na snagu svakog 1 u mjesecu za tekući mjesec.
Nadamo se, da ćemo biti u mogućnosti pridržavati se togazaključka.
Posjeduje 13 Kk j.vlastitogzemljišta i u zakupuobrađuje 5 k j.Glavna ratarska kultura jekukuruz namijenjen silaži (stabljikaZrno i zrno), što uz sijeno i djetelinu čini osnov ishrane U ljetnomperiodugrla su na ispaši.
Gospodarstvoposjeduje 2 traktora sa osnovnim priključcima:plugovi, tanjurače,drljače,rasipač za mineralna gnojiva,sijačica za kukuruz i pšenicu, prikolicu za sijeno i silažu, cisternu za gnojovku i dr.
Uz starijegospodarskeobjekteizgrađenaje,pomoćukredita dobivenog od »Dukata«, nova staja sa 14 stajališta, sa vezovima, valovima,pojilicama i strojnom mužnjom.Pored kredita za objektkoristili su kredit i za nabavu mehanizacije.
Ekcem jenačešća kožna bolest Zahvaća ljudeoba spola, u bilo kojojdobi. To jeupalna,neinfektivna kožna reakcija,kojase javljakao rezultat alergičnekože kod nekih osoba Tapreosjetljivostpostoji na neutralne tvari ilipodražaje, na kojuvećina ljudi inače ne reagiranikakvim kožnim promjenama.Tvari, to jestvanjskifaktori kojiizazivajuekcematozne promjenena koži zovu se alergeni ili ekcematogeni.Svaki čovjekkojidođe u kontakt sa ekcematogenom ne oboli od ekcema. Oboli samo onajkojije, obično,nasljednopredisponiran i lako dobijeekcem Dakle, ne nasljeđuje se ekcem,nego samo sklonost alergij- skom načinu reagiranja kože Tako dijeteroditeljakojiboluju od bronhalne astme može dobiti ekcem i u najranijoj životnoj dobi
Vanjskifaktori kojiizazivajuprofe- sionalne ekceme uzrokovane suvremenom industrijom,zanatstvom i dru-
U uzgojuimaju19 krava i 9 grla ženskogpodmlatka.Grla potječuuglavnom iz vlastitoguzgoja domaći simentalac i 7 grlacrno-šarih Za nabavu grlanijedo sada koristio kredit Sadašnjiuvjetiuzimanjakredita za Kuharića nisu prihvatljivi.Smatra, da bi kreditiranježenskogpodmlatkabilo prihvatljivije i stimulativnije, čime bi se brže obnovio fond goveda u Hrvatskoj.
Zbogniske cijenemlijeka(odnoscijena repromaterijalpotrebanpoljoprivredignojiva,pesticidi,sjeme, nafta i dr.)dio koriste za ishranu teladi i prasadi, a kao tržni višak zagrebačkojmljekari»Dukat« u 1992. god.isporučili su 52 354 litara sa 3,9% prosječne masti
StjepanBrlek,dipl.inž. gim profesijama vrlo su brojni. U pravilu svaka tvar može imati ekcematogeno svojstvo.Spomenutćemo samo neke: na primjercement kod zidara, terpentin i lak kod ličilaca,fiksaciona tekućina kod fotografa, razni lijekovi kod medicinskogosoblja,deterdženti kod domaćica, kozmetika (boja za kosu, lak za nokte,šamponi,šminka)kod frizera i kozmetičara,sintetičko rublje, umjetnagnojivakod poljoprivrednika itd. U industrijskirazvijenimzemljama mogućnostkontakta s raznim alergenima ječešća i neposredna,osobito ako jeslaba tehnička zaštita na radu Po izgledu,ekcem može imati akutni i kronični oblik U akutnom obliku promjenena koži prolazekroz nekoliko faza: crvenilo, zatim pojavaprištića i mjehurića.Pucanjemmjehurićakoža se vlaži, a sušenjemnastajukraste i ljuštenje. Kod kroničnogoblika prevladavajukraste i ljuskavost. Koža jezadebljana i hrapava.Valjaistaknuti da se ekcem ne mora smjestiti samo na mjestimakontakta s uzročnikom, nego se može proširiti i na ostale dijelove kože Najčešćalokalizacija ekcema je 31
na rukama ili licu, kada uzročni faktor dođe izravno ili bude prenijetrukama Ekcem može trajatimjesecima,godinama, pa i čitav život.
Liječenje u prvom redu uzročno
Za liječenjeekcema ima niz lijekova kojisluže smirivanjuupalnekožne reakcije.Međutim,liječenje mora biti u prvom redu uzročno, to jestmora se nastojatiukloniti uzročni faktor,ili ako to nijemoguće,provestiplanskei metodičke higijenskotehničke zaštitne mjere.Nekad će uklanjanjepacijenata iz takve okoline, to jest,promjena zvanja,biti jedinaefikasna mjera.Od općihhigijenskotehničkih i individualnih zaštitnih mjera dolaze u obzir zaštitna odijela,pregače,rukavice (kada se rukujedeterdžentima,sapunima, otopinama,kada se rade domaćinski i povrtlarskiradovi itd), te mijenjanjeradnog odijela.Rukavice treba no-
ELCOM
siti kad pušu hladni vjetrovi,valjaosobito obratiti pažnjuna to da se ruke dobro obrišu nakon pranja.Kod već prisutnogekcema trebalo bi izbjegavati čak i sapun i vodu,a čistiti kožu slanom vodom (žlicasoli na polalitre vode)ili uljem.Ponekad emocionalna napetost, brigei stresovi pogoršavaju ekcem Primjenadesenzibilizacije, to jestmetode kojom želimo smanjiti osjetljivost kože na određene uzročnike pokazalase samo u nekim slučajevima uspješna.
Profesionalne kožne bolesti čine 50 do 70 postosvih profesionalnihoboljenja, a od tih kožnih bolesti,profesionalni ekcem jenajčešći.
Vaš liječnik
Izdavački savjet:
Ankica Dakić, dipl inž mr Milan Devčić, dr Mirza Hadžiosmanović, dr Ivan Jakopović, Tomo Kolak, inž , Tomislav Mesarić, dipl inž , Slavko Pehal, dipl inž , Biserka Sunajko, dipl inž , mr Ivan
Šegota
Uređivački odbor:
Stjepan Brlek, dipl inž , Franjo Lončarić, dipl inž , Željko Ljubić, dipl vet
Uređivački kolegij:
»ELCON« d.d.ZlatarBistrica
TVORNICA PREHRAMBENIH PROIZVODA
VAM NUDI
SIRILO U PRAHU
Za sve informacijeizvolite se obratiti komer-
cijalnojslužbi u Zagrebu, tel.:041/317935 ili u ZlatarBistrici, tel : 049/ 61-124
Dr S Banožić, M Božičević, ing , S Brlek, dipl. ing , S Deneš, dipl ing , dr S Feldhofer, dr J Jakopović, prof dr Z Štafa
Glavni i odgovorni urednik: Stjepan Deneš, dipl inž
Tehnička urednica:
Vera Volarić, dipl inž
Vlasnik i izdavač: Hrvatsko mljekarsko društvo
Uprava | uredništvo:
Zagreb, Ilica 31/III, tel 424-420
Cijena 1 primjerka: 250 HRD
Tisak:
Grafička škola u Zagrebu
ELM
rni jea (GR KAK
Aas
fr?
tva
ora re
4ran
L
Perad teškihpasmina nasađujemo u drugoj"polovicimjeseca veljačei 1
i segaišzena“U vrijemenasađivanja:važnojeda KRR
cu prvojpoloviciožujka.Jajalakšihpasmina nasađuju:se u drugoj“. —|; 24 polovicimjeseca ožujkado.Konca travnja,jer.je poznato da se od sa H Pak izleženih:pilića u travnjudo sredine!svibnja,dobivajuEo kokoši, še SANI Kod EEA moramo se držatinekolikovažnihpravila.“pao dona
i |
AOL na gospodarstvuima raskvocanihko-:.:. >> j > koši “Ako nema takvekokoši,korisno“<, +4; “će poslužiti!pura;koju/možemolako“<: sk KRR kasika dA “prisiliti da sjedi na jajima!Perad,koja/ “Jajaza Maša ne smiju+seprati,jer Sa4: <:se nasađujenajaja; mora bitipotpino “se time zatvarajuotvori na ljusci;.te . “zdrava;/naštose moranaročitopaziti.onemogućuju pristupzraka,za jenne-,AK < Kvočka;kojasjedinajajima,mora se: S oplodan2zaish zametka. hranitisvakidan u određenovrijeme.“;2:40. $ “Ako'seona nedižesamasa gnijezda,“ o i ika “Gnijezdo: e kao AZ PETI < trebajudignuti 1 nahraniti/te bid ža ZV e < da'serazgiba;Gnijezdo"Sajajimamože | Gnijezdo,mora biti.“dosta.yeliko i ostati bezkvočke14 sata, a kadjetop: 130do40cmu kvadratu;Akona EoSpo> e .Fdarstvunema|\posebnih |"gnijezda. za z ;nasađivanjemože se uredititakoda se +:ao 4 “(posebnoogradi;daskama.Kao podlo-:: AM PbFi
ke suhahrana1Svježavoda! s iand ise gonai NR a a dobro služibuss ledine_nakoji“se < hu č ses “Broj laja'z za našad = suholišće: a naE jeno li“. SI gd Pod!srednje:tešku“kokoš.er “slama GE o o kućase.13— 15 komada kokošjih.jaja,8108 “Kokoš:kojasjedina.rajimatreba ad pačjih, 4— 6 guščjih, 8— 9 purinih.. “imatipotpunimir,pase“gnijezdoure-: IEdoe Ako se:pak!'nasađuje:“pura:“2030. = dujeu prostorijigdjejemirnoiPRAGA sa D skom: ikokošjih;“15=16;pačjih,16— 18 ::, no, Korisnoje;ako se, gnijezdo:pješke , Ga5 opurjih/ili: 10— 12: iguščjih::Pod:gusku, nasadivanjazaprašisapraškomprotiv. jesSkoja VOR meću seredovitosamoguše 'tekuta,koji su čestouzrokomdaseko-::: : E či “ikošina:gnijezdu,leko “Zaspre o S čavanje:tekuta/može'se!ođer!met: K;i nut u slamuilisijeno.komad vate,ko- 54 a cje se.namoči.u:Tastopinu:duhanskog| 2 a
KI meti. : ekstrakta:To:ne škodijajima:dok!to.x dem eoUspjeh.nasadivanja.zavisiGatkale kui ne podnose,mairlsduhana. Bad: voće jaja; koja'seuzimajuza nasad;za AVE Lara ža SME e A E I zimu. ou čista“ oo ib Doba valjenja 2 di Ni 405 pilićise vale2021.dan.doe na:,“' zeno. Smaiju:biti!"prevelika,jer.Nala Su: Brena ipatke;26— 28.| “dana*pureKon Ma sčestosneoplođena,te!isadržayaju!koji. so 21529dana/aguske 2832 dana,iKodade ad “putdva žumanjka,Veoma je'važnoda.“ valjenjanesmijuse diratiaja;jerkod! : so su jajasvježa!idanisu:Starijaod8—10 ielog nijebem nikakva ne ČOV. . < "danalFJaja. ue od 15dana.neKISU 2 ž se se nasadivati. saa gdo oskom a il
ji sadržiMJERE
je, prihvakeatopićedejele:“< Z ZET i Ž , pi Pai Ata Vlas“
Bi pijetlapobj i reppo- '.raženom'[:njime se okitio. Zatim je. dei “dilaceremonijapriprememiješanihžes-Soitokihpića,raznovrsnih“boja;apili&u ih2 < SJ“uz zdravicu:sPopijmopijetlov.repl« /+ Cocktalli će uvijekimatiisti izglediokusi ako se strogopridržavamorecepta;dak-Salepridržavati &e navedenihomjera,pot:saorijebitisvenavedene sastojke; 2 ik“Veoma jebitnoznati da'sekod.sprave jiena) icocktalla:količina;;računa|
očičue apet
Ke paa
di zb Ko
tai NA
ALP
i mo “E di PR A OD PI RI Sa At Sa ILNA KA ro id ago K-
Cocktallisepripremaju na četiriosnov-mas1/3apmum (aprikota)o ž na'načina::/: drač 51/3 kruškovca pora d O M a vema cE dek bo u kojoposlužujemo 1/3 slatkogvrhnja ' CK Mršbee: 04 u barsko (barglass edim višak AE ji —) U Tučnommješačuilishakerudos? mano i kratkoedin izšejkora, te ses Tu) M La m rs i E < Pi : č g ueekromiou brt A Barbara.MEDINed ns e E ći) rase receptu često sespo e o lrače,ca, SK uk“5 bžili bsjato jeskraćenica za barskua pripremimočašu sasa *žlicu“—'ičajnia:.žlica: S produženomi peke oš s = drškomredilakšegmiješanje) : aje A ka Roo pv Pen a rema lise cocktail u u kojoj po-“. OY ap ALA SO ja.đ 2 slubujemoEprethodno“je“ohladimo ju 1/3 slatkogvrhnja<; A že Žir lečajikahladnjaku, 5:tim da u nju:stavimopar “Vodu izšejkera
SANJE. SastojkeSNA 2. ie > kockileda “Tako ohlađene,čaše,veoma|. no i kratko miksamo i serviramoukoi iseže«sulijepogizgleda.sščie aa saBoeroiraprijenosni Potruditeseizabratineuobičajenečašai Elk. PISCA TAKE zobi imainačeneslužitepiće;raznoboj: Koš o
to:šo RR E ovak,sPopijmopijetlov.repku.
KJ £ sd ŠEbag
MAURA Toši KVAKE TE Dži
ne E a Šera 23
* BabyspecialDEMOL: ADS meuKi PAŠA, diraPAVE keš U 'žojkor.Bavimo3-4kocke,ihugip ao ssHanlyi “(rubčašenavlažitsi: Punrani šetao. ddimosirana ae 33 ASK LAI tar» KE oda Pa š»s 9 i : set
zato ne slamčice +>upotrijebitimaštu ti U Fashlađenučašustavimo2: 23. kocke Evo; p ati žad leda 1ulijemo: <: ROKAJ VRAN 1/2 ginaKa an) S Pa a “1/2vermoutha (vermuta) “1/2bž šljivovicešDEEPai pe Ck & AT
ute ami
11/2, Slamai, je ši
GS a ka < iko pitali Zo nara.
5
SNI RA: nužda
Sr na sai obimaDi A dt cadušu vezisa doni Re ae e trirazličitecjeline;klimatskepri: <. Pike“1promjene:Nu:našojdodomovini;mio S 280]IE či ća uo If pone Pena vra Zante zo
E og 6 budi'kag s; kaoizby Ziki pirsŠa) “2. najavl