Lucerna kraljica krmnih kultura
Značaj i svojstvalucerne
tavljaorganskemase slijedećimkulturama u plodoredu,adekvatne vrijednosti 50 80 t najkvalitetnijegstajnjaka,a osobito mnogo ostavljadušika 200 300 kg/ha.
Lucerna(Medicagosativa L.)jejedna od najvrjednijih, pa stoga i najraširenijihkrmnih kultura u proizvodnji voluminozne stočne hrane na oranicama. Lucerna jei jednaod najstarijih krmnih biljaka. U kulturu jeuvedena još u VII v p n e., najprije u Mesopotamiji i Arabiji,drevnim ognjištima zemljoradnje i navodnjavanja.
U R Hrvatskoj, širi se lucerna intenzivno tek poslijeprvog svjetskog rata i danas zauzima oko 60 000 ha..Na tim površinamaostvaruje se prosječno oko 5,3 t/ha sijena, što pokazuje da se ovojkulturi ne poklanjaodgovarajuća pažnja u proizvodnji.
Lucerna jeveoma kvalitetna stočna hrana Uz suvremenu agrotehniku dae prirod 50 60 t/ha zelene mase godišnje u četverogodišnjemprosjeku, a to jeiznad 10 12 t/ha sijena,gdjeimamo prinosstočnih hraniva od cca 5.500 kg/ha
škrobnih jedinica, sa oko 2.000 kg/haprobavljivihproteina.Proteini (bjelančevine) lucerne su visokovrijedne, jerobilujuglavnimaminokiselinama i približavaju se sastavu proteina kod zrna soje. Od mineralnih tvari bogatajekalcijem(Ca),kojijeosobito značajan u proizvodnjimlijeka i za stočni podmladak.Nadalje,lucerna obilujegotovosvim vitaminima: A,BI, B2,C,D,E,K
Lucerna jevišegodišnjabiljka, te izdrži najčešće 3 5 godina, a u godinama korištenjadaje 3 5 otkosa. Upotrebljava se kao Zelenastočna hrana (kosidbom i ispašom),sijeno,silaža i brašno (kojeg u nas nema dovoljno).
Veliki jei općegospodarskiznačaj lucerne,jerona najefikasnije među ratarskim kulturama utječe na obavljanjerodnosti tla,koristeći snažnim žilnim sistemom hraniva iz dubljihslojeva tla. Nadalje,nakon korištenja os-
Lucerni najvišeodgovaratoplija i umjerenovlažna klima Područja sa oko 700 mm oborina godišnje i srednjom godišnjomtemperaturom11"C zadovoljavajuzahtjevimauzgojalucerne u pogleduklime Tla za lucernu su duboka,rahla,plodna, s povoljnim vodozračnimrežimom,neutralne, slaboalkalne i slabokisele reakcije.Lucerna ne podnosimonokulturu Smatra se da uz intenzivnu obradu i gnojidbu, ponovnasjetvalucerne na istom tlu može biti nakon onoliko godina,koliko je.natome mjestuprethodnobila uzgajana.Najboljipredusjevi su okopavine(kukuruz,krumpir,repa, pamuk,duhan,povrće i dr.).Lucerna se može uzgajati i poslijestrnih žita, ali tada treba tlo što boljepripremiti. Ona jeodličan predusjev za mnoge druge usjeve, a posebnoza okopavine,koje uspješnoiskorištavaju velike količine organskemase i dušika kojilucerna ostavlja u tlu
Agrotehnika lucerne
Obrada tla za lucernu uvjetovana je zemljišnim i klimatskim prilikama. Dubina osnovne obrade u R Hrvatskoj kreće se od 30 50 cm Osnovnu obradu treba obaviti u ranu jesen,odnosno prijezime Predsjetvenapriprema zemljišta jeveoma značajna za uspješno zasnivanjelucerišta Sjemelucerne jedosta sitno, a klica nježna i osjetljiva Za uspješnusjetvu i nicanje, površinski slojtla do 10 cm dubine,mora biti što finijeusitnjen i poravnan Za sjetvupovoljnustrukturu u predsjetvenojpripremimožemo vrlo uspješno postićikombiniranim oruđem sjetvos- kaj poznatpod nazivom Rau-kombi
x
Da bi se visoki potencijalrodnosti lucerne što potpunijeiskoristio,neop- hodne su velike količine hranivih materijala u zemljištu, u pristupačnom obliku. Međutim,ni jedantipzemljišta nema dovoljnohranivih materijala da bi se bez gnojidbemoglipostićivisoki prinosilucerne. Lucerna ima velike zahtjeve za biljnimasimilativima Za proizvodnju 10 t/ha sijenautroši 300 kg N; 90 kg P,O.,200 kg K.O i 300 kg Ca0. U skladu s tim,visoku proizvod- njumožemo očekivati samo onda ako joj u osnovnoj i predsjetvenojobradi, te u prihraniosiguramopotrebnekoličine hraniva. Prema dosadašnjimispi- tivanjima i rezultatima iz prakseorjentacijski može se preporučiti uz prosječnigodišnjiprinos od oko13 t/ha siena, gnojidbu sa 120 160 kg N, 3200
nemamo odgovarajućesijačicepreporuča se sjetva 18 22 kg sjemenapo hektaru. Valjanjelucerne poslijesjetve jeobavezno bez obzira na način i rok sjetve. Može izostati samo ako odmah poslijesjetvepadnekiša U našim klimatskim prilikamalucernu sijemo u ranu jesenili proljeće. Jesenska sjetva ima prednost i treba je obavljati kad god nam to dopuštaju vremenski uvjeti.Usjeviz rane jesen- ske sjetve,ponikaodo krajarujna,dobro prezimljuje i u idućojgodinidaje visoki prinos. proljetnojsjetvitreba - se koristiti što ranijimproljetnimrokovima, tokom ožujka,iznimno do sredine travnjajerzakašnjelasjetvamože bitiproblematičnazbognastupajućeg sušnograzdoblja.
E PO; i 300 kg K,O.Polovicu fosfor- nih i kalijevihgnojivatreba dodati, u osnovnojobradi zaorati Jednu količinu dušika,oko 40 kg/hakao i istu količinu fosfora i kalija,treba razbacati u predsjetvenojpripremi, a preostalu količinu dušika,fosfora i kalijaraspoređujemo u prihrani u drugoj i trećoj godiniuzgoja.Povoljanutjecajstajnjaka na prinoslucerne i njenutrajnost utvrđen je direktno preko hraniva (NPK)iprekoorgansketvari (humusa) i mikrobiološkeaktivnosti
Sjemeza sjetvumoramo blagovre- meno pripremiti.Prvenstveno valja odabrati sjemepoznatesorte lucerne, kojaće najboljeodgovaratiproizvod-nim uvjetima i načinu korištenja. Za sjetvutreba uzeti samo blombirano i atestirano sjemeprve klase,što znači minimalno 96% čistoće, te klijavosti
Njegalucerne jeobavezna i značaj- na mjeraza uspješanuzgojlucerne Značajnamjeranjegejeuništavanje korova. Uništavanjekorova može biti mehaničko koje se danas zbogpomanjkanjaradne snage uglavnomne pri- mjenjuje, te kemijskoupotrebomherbicida U zasnivanjulucerne uglav- nom se koristi Eptam 4 6 kg/hai Bonalan 5 kg/ha.Ova dva herbicida koriste se prijesjetvelucerne s tim da se izvrši inkorporacija na dubinu 3 5 cm Ova sredstvadjeluju na uskolisne i neke širokolisne.korove. Na mladom lucerištu, nakon nicanjalucerne, mogu se primjenitiAretit i Basagran 3 4 kg/ha,kojidjeluju na širokolisne korove Kod primjene ovih herbicida važno jeodrediti momenat tretiranja, u odnosu na razvojlucerne i korova. Lucerna treba imati 3 5 pravihlistova (5— 6 cm visine), a korovi su tada u početnom razvoju.
Specijalnihsijačica za sjetvulucerne u nas gotovoda i nema, pa se ona uglavnomsijeuniverzalnom žitnom sijačicom.Optimalnadubina sjetve na težim tlima jeod 1-2 cm, a na lakšim 2 3 cm Količinu od 10 kg/hasjemena ostvarujemo s obzirom na brojklijavih sjemenki,sklopod 400 biljaka na m?, što jedovoljanbrojbiljaka za ostvarivanjevisoke proizvodnje. S obzirom da
U prvojgodiniuzgojalucerne, dobro djelovanje kako na širokolisne tako i na uskolisne korove pokazalaje kombinacijaEptamasa Mixitoxom. U uvjetimasmeđegtla dobri rezultati postižu se ovom kombinacijom u količini Eptam 3 4 kg/hainkorporiranpred- sjetveno u tlo + miritox 4 kg/hanakon sjetve. Na starom lucerištu dobri rezultati postižu se tretiranjemEtazinom 3 kg/ha,Kerbmixom u dozi 2,5 3 kg/hai Sencorom 0,8 1,0 kg/ha,pri- mjenjenim u proljećeprijekretanja vegetacije.
«Mladu tek izniklu lucernu često napadajuraznovrsni štetnici,prvenstve35
no pipe,sovice,žičnjaci i lisne uši,koji mogu značajnooštetiti, pa čak i uništiti lucerište
Protiv tih štetnika borimo se tretiranjem insekticidima Malationom,Dimetoatom,Fentionom i drugimkoji se nađu na tržištu. Na starom lucerištu velike štete mogu nanijetimiševi,kojiizgrizajukorijen, a i nadzemne dijelove biljke. Ove štetnike vrlo jeteško suzbiti, a borba se provodimamcima velike otrovnosti, pa treba biti izuzetno oprezan prirukovanju.
Sjetva lucerne u smjesama s travnim vrstama
ši i prispravljanjusijenamanjisu gubici;manjese zakorovljava i slabije poliježe. Tako se može uglavnomsijati na degradiranimzemljištima(parapodzolima i dr.).Pogodnetrave za sjetvu u smjesi sa lucernom jesu:Klupčasta oštrica, Talijanskiljulj,Francuski ljulj, Vlasuljalivadna i Stoklasa bezosata U smjesamaza ispašupogodnesu vrste: Klupčastaoštrica,Vlasuljalivadna,Stoklasa bezosata i Vlasnjača livadna, ako jevlagaosigurana,pogodan jeEngleskiljulj.Učešće trava u smjesamaje od 10 50%. Na lošijim zemljištima, na vlažnijimterenima i u smjesamaza napasivanjeučešće trava jeveće
Sjetvalucerne u smjesama s travama pogodnaje u ovim slučajevima: ako se smjesamapostižuveći prinosi, ako se tako lucerna može uzgajati i na nepovoljnijimzemljištima, i ako se lucerna želi iskorištavati ispašom.Lucerna u smjesi sa travama boljeiskorištava hranjivesastojkezemljišta i popravljanjegovustrukturu; lakše se su-
Sjeme gotovihsmjesalucerne s travnim vrstama, kao i sjemelucerne »MIRNA«, naše najraširenijesorte, može se nabaviti neposredno na adresi: Institut za oplemenjivanje i proiz- vodnjubilja,Zagreb,Marulićev trg5/1, ili na telefon: 459-200, 640-555
Mr Stevo Halagić
Gnojovka i urea u prihrani ozime pšenice
Gnojovka je smjesa krutogitekućeg izmetadomaćih životinja.ivode.
Nastalaje kao posljedicarelativnonove tehnologijedržanjagoveda i svinjana rešetkastimpodovima.
Odmah treba reći da se to više ne smatra tehnološki najboljimrješenjem,pa čak ni za tovnu stoku Sadržajhraniva u gnojovkiovisi o vrsti stoke,načinu držanja i količini vode kojase koristi u objektu.
Gnojovkagovedasadrži: u 1000 kg 1 miš
dušika (N) 5 kg
fosfora (P,O:) 2 kg
kalija(K,O) 7 kg
Gnojovkasvinjasadrži u 100 kg 1 m?
: dušika (N)6,5
fosfora (P,O.) 3,5 kg
kalija(K.O) 3 kg
Gnojovku u pravilutreba izvoziti na tla neposrednoprijeoranja i tada jene treba razrjeđivati vodom pa nema gotovo nikakvih gubitaka.
Gnojovkamože služiti i u prehrani travnjaka uvijekrazrijeđena s vodom i u prihraniozimih usjeva. Gnojovkamože služiti u prihranipšenice u zimskim uvjetimaako: tlo nijezaleđeno ako jepšenicarazvila više od 3 lista gnojovkamora biti razrijeđena tako da na jedankubikgnojovkedodate jedankubik vode gnojovkutreba ujednačenorasporediti po čitavojpovršini. Ako imate i jednui drugu vrstu gnojovke za prihranupšenice,upotrijebite onu od svinja,jerima povoljniji omjerhraniva.
Gnojovkunijedobro primjenjivati za kišna vremena ili ukoliko se kiša očekuje u nekoliko slijedećih dana
Prijeprimjenetreba potpunopomiješatijednakdio gnojovke i vode,znači omjer1:1ili1mgnojovkei1 m? vode
Količina za prihranupšenicetreba biti 5,5 6 m? razrijeđenegnojovke po katastarskom jutruili 10 12 m? po hektaru.
Prihranapšenice otopinom
uree
Pšenica se može prihranjivatiotopinom uree od nicanja pa sve do klasanja.Boljirezultati se postižukad je pšenicadobro nabusala ili jeu jošvišojfazi razvoja,jertada se veća količina dušika usvojiprekolista postiže se folijarniučinak. Na tajnačin usjev brzo usvojiveće količine dušika, a gubici su svedeni na minimum.
Pšenica spadau kulture kojepodnose visoke koncentracije uree i do
30%, a toliko se u praksi i može otopiti. Pripremaotopine:
U posuduod 2001 ulijte oko 1001 vode,uz miješanjedodate 60 kg uree i uz stalno miješanjeposududopunite do vrha
Otopinu u posuditreba jošnekoliko putapromiješatisve dok ima taloga na dnu,ostaviti nekoliko sati da se temperira(jerjeotopinahladna) i nakon togaobaviti prskanje.Prihrana pšeniceotopinomuree jetehnološki opravdana i ekonomična, a ukoliko u to vrijemetreba suzbijatibolesti,štetnike ili korove u otopinu se mogu dodati zaštitna sredstva i u istom proho- du obaviti prihranu i zaštitu od bolesti, korova i štetnika
Napominjemoda:-su koncentracije uree za ostale kulture niže i vrlo su različite od 05 30%
Ivan Gašpar,dipl.ing.
Svježa, zelena hrana temeljni čimbenik za unapređivanje govedarske proizvodnje
Višegodišnjomselekcijomiumjetnimosjemenjivanjemkrave posjedujuvećinom dobre genetske (nasljedne)sposobnostiza mliječnostkojaje iznadsadašnjeprosječneproizvodnjemlijeka. Tipičnaproizvodnjadaklene odgovara ustaljenimgenetskim sposobnostima.
Zbog rata i velikoguništavanja stočnogfonda brojkrava jeuveliko smanjen, a uz to još i proizvodnja mlijeka.Obnova u govedarstvu jevrlo duga i trajenajmanje 3 10 godina.Stoga “je uvoz rasplodnihjunicajednaod mogućnostibrže obnove,povećanjabroja i proizvodnjegoveda.
Uvoz ženskograsplodnogmaterijala,međutim,ne dajeuvijekdobre rezultate. Uzrok jeaklimatizacija i prila-
gođavanježivotinja na nove uvjete i tehnologijudržanja, a posebicehranidbe
Naši stočari često imajuznanje o suvremenom držanju i proizvodnji, ali uz to jepotrebnoposjedovatiimanje i tehničku opremu da se potrebniuvijeti i trajnoodržavaju.Zbogtogasu visokoproizvodnagrlačešće izložena tehnološkim i hranidbenim stresovima koji se očitujusmanjenomplodnosti i
O nastanku upala vimena
Bolestikravljegvimena su česte iuzrokujurazmjernovelikeštete, a u zemljama sa intenzivnimstočarstvomsu od ogromne važnosti. Krave daju manje mlijekaili se uopće ne muzu, odnosno dobivase neuporabljivomlijeko, a životinjemogu dugo bolovati,pa iuginuti. Mlijekobolesnogvimena može pokvaritiostalomlijeko, a može biti škodljivo za mlade životinje iza čovjeka.
Upale vimena javljaju se mnogo češće nego što to uzgajačimisle, a i vide Naime izvjestanbrojvlasnika krava pod upalomvimena smatra samo izrazite slučajeve, dok porednjihpostojiogroman brojupalavimena koje se ne očitujuupadljivimvanjskimznacima, a to su različiti oblici kroničnih upalavimena
Najčešćiuzrok upalnihstanja u vimenu su mikroorganizmi.Računa se da se više od 95% upalavimena osniva na infekciji.
Klice u vime mogu dospjeti na tri načina: galaktogeno,hematogenoi prekovanjskihozljeda na vimenu i sisama
Galaktogeninačin,odnosno način kojimklice ulaze u vime prekosisnog kanala najčešćije, i od svih infekcija “dolazi u 90 95% slučajeva.Infekcija vimena ozljedama na vimenu i sisama mnogo jerijeđa 4 6%, a kao ulazna vratainfekcije mogu biti i veoma sitne ranice.
rijetakođer oštećujustanice i tkiva Parenhim vimena jeveoma osjetljiv na djelovanjetakvih otrovnih tvari i brzo reagiraupalom.Upalnostanje se očituje u izlasku bijelihkrvnih tjelešaca, sitnim krvarenjima,nakupljanjem tekućine,rastrgnućemalveola, te u zaostajanju i grušanjumlijeka.
Bakterijskitoksini kod upalnihstanja u vimenu mogu se resorbirati i krvnim optokom,kao i samo mikroorganizmikoji su prodrli u optok,proši- riti po čitavom tijelu(intoksikacija, sepsa, pijemija), te može doći do poremećajaopćegstanja.
No poredmikroorganizama za nastanak upalevimena važnu uloguigrajuobrambene snage vimena Naime zdrave sluznice sisnog i žljezdanog dijelacisterne i mliječnihkanala raspolažu određenim obrambenim snagama, kojimase suprostavljajuklicama, kojesu ušle u vime Zapravobi se mogloreći da se vime stalno bori sa tim klicama.
Hematogenainfekcijavimena javlja se u 1 4% slučajeva. Klice kojesu prodrle u krvni optokiz nekogupalnog žarišta u organizmulokaliziraju se u vimenu i započinjusvoještetno djelovanje. Na tajnačin dolaze u vime uzročnici tuberkuloze i bruceloze, a prema prilikama i drugi.
Kad mikroorganizmi uđu u unutrašnjostvimena,oni oštećujustanice i tkiva svojimtoksinima,odnosno proiz- vodima mjenetvari. Raspadajniprodukti u kojima se razmnožavajubakte40
Poremećajiili oslabljenje tih obrambenih snaga povećavajusklonost ili prijemljivost za nastanak upalnih stanja u vimenu.
Uzroci slabljenjaobrambenih snaga mogu biti jakorazličiti, kao npr. neredovita mužnja,nedovoljnoizmuzivanje,naglopresušivanje, loš i grubnačin mužnje,prehladaitd Dalje,najčeš- će su upalevimena u prvimmjesecima poslijetelenja, dakle kad jevime u naj- jačojdjelatnosti.Češćesu kod jako mliječnihkrava nego kod slabijih muzara
Dr StjepanBanožić
Leptospiroza. Krv bikova,ovnova, jarčeva,nerastova i ždrijebaca kojisluže za proizvodnjusjemena za umjetnoosjemenjivanje i prirodni pripustpretražuje se dva puta godišnje na leptospirozu,serološkim postupkom.
Mastitis krava. Proizvođači mlijeka i proizvoda od mlijekanamijenjenogjavnojpotrošnjidužni su jedanput u tijekugodinepodvrćipojedinačnosvaku muznu kravu pretrazi na poremećenusekreciju vimena, prema programu Hrvatskog veterinarskogzavoda Mlijekokrava sa poremećenomsekrecijom vimena mora se bakteriološki pretra- Žiti
Paratuberkuloza Bikovi,ovnovi i jarčevikojisluže za proizvodnjusjemena za umjetnoosjemenjivanje i prirodnipripustmorajuse dva puta godišnjelaboratorijskipretražiti na paratuberkulozu.
U svim slučajevimaklinički postavljenesumnje na oboljenje od paratuberkuloze,potrebnojeizvršiti serološku pretragukrvi sumnji- vih životinja.
Qgroznica. Kod svakogpobačajakrava i junica, ovaca i koza,mora se izvršiti pretraga i na Qgroznicu. Važnost
Zabranjenojedržanjeovaca i koza u okviru ekonomskogdvorišta mliječnihfarmi
Trihomonijaza.Bikovi za prirodni pripust i umjetnoosjemenjivanje morajuse prijekorištenjalaboratorijskipretražiti na trihomonijazu.
Bikovi za prirodnipripustmorajuse u toku svog korištenja dva puta godišnjelaboratorijskipretražiti na trihomonijazu.
Zarazni rinotraheitis goveda pustularnivulvovaginitis. Za prirodni prirastmogu se koristiti samo bikovi kojise dva puta godišnje podvrgnutikliničkom pregledu i laboratorijskojpretrazi na balanopostitits
Za proizvodnjusjemenaza umjetnoosjemenjivanje mogu se koristiti samo bikovi koji ne pokazujukliničke znakove bolesti,kojih su krvi sjemeprijepočetkakorištenja, a u toku korištenja dva putagodišnje laboratorijskipretraženi na zarazni rinotraheitis pustularnivulvovaginitis.
Ne smiju se oplođivati krave i junice sa kliničkim znakovima vulvovaginitisa.
S B.
genetsku izgradnju
U stvaranjugenetskog potencijalanove generacijesudjeluje sa jednakimznačajem otac imajka.Svakiod njihdoprinosipolovicom svojeggenetskog potencijala u izgradnjinove generacije.Ova zakonitostvrijedikada se to promatrana razinijedinke.Međutim
kada se značajroditeljapromatrana razinipopulacijevažnostoca postajebitnoveća u odnosu na značajmajke.
Ova u prvu ruku nelogičnost ima svojeopravdanje u brojupotomaka koji se može dobiti promatrano po ocu ili majci.Veliki brojpotomakakoji se dobije po jednomocu, osobito ako se on koristi putemumjetnogosjemenji-vanja,omogućavaizbor manjegbroja bikova Ovo daljeznači da se za roditeljebikova izabire uvijeksamo mali dio najboljihmajki i očeva pa jeto garancijanjihovogvisokoggenetskogpotencijala.Uspješnostgenetskeizgradnje kao i značajpojedinogputaselekcije može se sagledati i iz prikaza u slijedećojtablici
Bikoviza umjetno osjemenjivanje
Ova grupa bikova pripadavrhu genetskogpotencijala svake populacije. S obzirom na proizvodnjusjemena,tehnologijurazrjeđivanja i smrzavanja sjemenaovi bikovi predstavljaju relativno mali dio populacije, pa se u tom slučajumogu koristiti prednostivelikog selekcijskogdiferencijala kod izbora njihovihroditelja.
Od prosječnog se rasplodnjaka iz ove grupe bikova dobije i preko10.000 doza sjemenašto znači da svaki od njihmože imati izuzetno veliki utjecaj na genetskuosnovicu populacije.
Tablica 1 Značajpojedinihputova selekcije u genetskoj izgradnjipopulaci- je
Bikovi namijenjeniumjetnomosjemenjivanjumogu se svrstati u četiri. kategorije:
Iz prikazajevidljivo da jeputselekcijeotac sin najznačajniji za genetski napredak, za njimslijediputmajka- sin i otac— kćer, dok put majka- kćer nosi svega 6% napretka.
Na temeljuovih činjenicapostaje jasnoda se priizboru roditeljaposebna pozornosttreba posvetitiizboru muške strane
Mogućnosti izbora muške strane roditelja
Na našoj se populaciji muški roditeljikoriste na tri načina: umjetnoosjemenjivanje, prirodnipripustbikovima poznatog porijekla, prirodnipripustbikovima nepoznatogporijekla.
Dok se prva dva načina korištenja bikova svrstavaju u kategdrijukvalitetne oplodnje,korištenjebikova bez porijeklasmatra se nekontroliranom oplodnjom i najmanjedoprinosigenet- skom napretku.
mladi bikovi, bikovi u testu, djelomičnotestirani bikovi, testirani bikovi Mladi bikovi predstavljajunajmla- đu grupu od kojihvećina raspolaže podacimao testu na vlastiti razvoj (performancetestu) ako jeriječ o bikovima kombiniranih pasmina(simen- talska i smeđa).Kod mliječneHolstein pasminene provodi se performance test, ali se pratinormalni razvojživotinje. Svi bikovi ove grupe raspolažu podacima o porijeklu, te jeto uz podatke o performancetestu i ocijenivanjštine osnovica izbora
Ova grupa bikova prolaziprvo fazu test osjemenjivanja u kojoj se uključuje u osjemenjivanjeodređeni brojkrava Namjerajetest osjemenjivanjadobiti što jemogućeranijepotomke,kojisluže za izračun progenihtestova Kod simentalske i smeđe pasmine mladi se bikovi koriste i dalje na populaciji, a kod Holstein pasminemladi bikovi nakon provedenogtest osjemenjivanjaodlaze u fazu čekanjarezultata testa i do tada se više ne koriste.
Bikovi u testu predstavljaju grupu bikova kojajeprošlatest osjemenjivanjei kojase daljekoristi na populaciji.
Djelomičnotestirani bikovi pred- stavljaju onu grupu bikova kojiraspo-
lažu podacima o nekim testovima ali kod kojihjošnije u potpunostiobavljena procjenauzgojnevrijednosti za sve osobine.
Testirani bikovi su ona grupa kod kojeje na temeljurezultata testova procijenjenaukupna uzgojnavrijednost.Bikovi sa pozitivnimuzgojnimvrijednostimadalje se intenzivno koriste, dok se oni kojiimajunegativne rezultate testova izlučuju iz uzgoja. Koristeći ove bikove može se sa velikom sigurnošćupredvidjeti kakva će se genetskaosnovica ugrađivati u nove generacije po očevojstrani
Bikovinamijenjeni prirodnom pripustu
Osim umjetnogosjemenjivanja na dijelupopulacije kod nas se koristi i prirodnipripust. Kod togatreba razlikovati korištenjebikova poznatogporijekla pedigriranibikovi i korištenjebikova bez porijekla.
Bikovi poznatogporijeklapotomci su nadprosječnih krava iz matičnogdijelapopulacije i kvalitetnih bikova iz grupe umjetnogosjemenjivanja.
Ovi se bikovi koriste na populaciji od faze spolnezrelosti, a vijekkorištenjatraje 2 3 godine.Najčešćenapuš- tajustado zbogvelike težine Zbogtoga oni ne mogu dočekati rezultate progenihtestova,posebnotesta mliječ- nosti Isto tako zbogmalogbrojapoto- maka (oko100 oplođenihkrava godiš- nje),koji su raspršenikroz čitavo razdobljenijemoguće obavitikvalitetne progene testove, pa se oni kod ove kategorijebikova ne provode.
Kriterijiizbora bikova
U našim uvjetima s obzirom na organizacijuoplodnjekrava postoji mogućnostizbora načina oplodnje; putem umjetnogosjemenjivanja ili pri- rodnogpripusta. Za sada kod nas gotovo da ne postojimogućnostkorištenjajednog i drugognačina oplodnje na istom području.
KriterijiIzborabikova za umjetno osjemenjivanje
Željajesvakoguzgajivača da dobije
nove životinje što višeggenetskogpotencijala. Tome najvišedoprinosipravilan planizbora očeva
Prilikom izbora bikova koji će se koristiti za osjemenjivanje treba uzeti u obzir slijedeće: porijeklo(pedigree)bika, = porijeklo i genetskipotencijalmaje, kategorijarasplodnjaka, raspoloživostsjemena, kvalitet sjemenamjerennon return vrijednošću.
Uzgajivačtreba voditi brigu o pori- jeklu,linijikojojbik pripada i genet- skom sastavu svojegastada Pri tome se vodi računa da li jepoželjno da se neka linijaočeva uključi u stado, da li jeveć uključena i da li će se dalješiriti u stadu Odluka o tome povezana jesa porijeklomženskogdijelaroditelja kao i o do sada izgrađenomgenet- skom potencijalu stada
Mladi bikovi su u genetskomsmislu dobrim dijelomneprovjereni i oni se ne bi trebali koristiti intenzivno Međutim korištenjemladih bikova u dije- lu test osjemenjivanjajeneophodno, želi li se što prijedobiti podatke o nji- hovom genetskompotencijalu. Test osjemenjivanja se treba obaviti na prosječnomuzorku populacije bez ikakve diskriminacije bilo kojekategorije krava izuzev bikovskih majki.Ono je važan dio uzgojnogprograma i treba se u potpunostiprihvatiti.
Na ostalom dijelupopulacijetreba primarnokoristiti progeno testirane rasplodnjakejerse na tajnačin osigurava izgradnjavišeggenetskogpoten-cijalastada S obzirom na potražnjusjemenapojedinihrasplodnjaka ne postojiuvijekmogućnostraspolaganja sa sjemenom svih poželjnihbikova u svakom trenutku Stograzlogatreba planiratikorištenjebikova kroz duljerazdobljetako da sjemetraženih bikova može biti na vrijemeosigurano.
Općenitokod nas vrijedipravilo da jeu Hrvatskojsvakom na raspolaga- njusjemesvakogbika bez obzira u kojemse Centru bik nalazi Prilikom pla- niranjakorištenjasjemenabikova treba voditi računa i o podacimanon returna Podatkom non returna procije- njuje se u stvari kvalitet sjemena s obzirom na uspješnostoplodnje. 43
Bik EROL K-367, HB-6366, po
željnevanjštine i dobrih mliječnihosobina visina grebena 157, tip 5, oblik 5, klasa Ia; Test mliječnosti:32-3324-3,73-124; RUV 101; 102
U čitavom ovom posluselekcijska je služba direktno zadužena za izbor roditelja nove generacije pa jeu obvezi da u ime uzgajivača osim ženskogdije- la krave u stadu,vodi briguda i muški dio roditelja bude optimalno izabran Zbogtogaselekcijskaslužba treba zajedno sa službom reprodukcije na pojedinompodručjusačiniti kvartalno,nakon rezultata progenog testa mliječnosti, listu bikova kojiće se u idućem razdobljukoristiti.
Kriterijiizborabikova za prirodnipripust
nost pojavesrodstva svede na najmanjumjeru.
Odnos umjetnog osjemenjivanja iprirodnogpripusta
Iz ovdjeiznijetogprikaza
može se zaključiti da genetskaosnovica bikova za umjetnoosjemenjivanjepredstavlja vrh uzgoja. Ovo znači da se na ovajnačin uz optimalnoplaniranjekorištenja sjemenamože postićimaksimalni mogućigore napredak.
Bikovi iz prirodnogpripusta s obzirom na svojgenetskisastav i mogućnost izbora ne mogu dati takav doprinos genetskojizgradnji.Proizlazi dakle da umjetnoosjemenjivanjedoprino- si maksimalnom genetskomnapretku, te jeono oplodnje.stoganajpovoljnijavarijanta Genetskom napretkudopri- nosi i kvalitetan prirodnipripust ali ne toliko, pa vrijedikonstatacija da svuda gdjedo sada nijeuvedena kvalitetna oplodnjatreba uvesti umjetnoosjemenjivanje, ili ako za to nema objektivnih mogućnosti,prirodnipripustkvalitetnim rasplodnjacima.
Dok kod umjetnogosjemenjivanja postojimogućnostizbora velikogbroja bikova u prirodnomjepripustu na određenom područjugotovouvijek na raspolaganju samo jedanbik Stogase posebnapozornosttreba posvetiti izboru rasplodnjaka u fazi uzgojaili ako jemoguće u fazi planskogosjemenji-vanjanadprosječnih krava da bise dobio što jemogućekvalitetnijirasplod- njak.Pri tome treba posebnovoditi brigu o genetskomsastavu populacije na kojoj će bik djelovati da se moguć-
Dr Ivan JakopovićCijena mlijeka za ožujak 1 993. godine
U protekla tri mjeseca po četvrti puta mijenjamocijenumlijeka u otkupu.
Pri utvrđivanjucijenemlijekaprocjenjujućiunaprijedpostotakinflacije, pokušavamo i uspjevamoutvrditi cijenu mlijekupriisplatiseljaku, za prethodni mjesec,realno,oko 0,27 0,28
DEM
Tako isplaćenacijenamlijekaodgovara cijeni mlijeka iz uvoza, (koja u se-
bi sadržava izvozni regres zemljeizvoznice), te iako tu cijenuteško podnosi potrošačmlijeka i proizvoda od mlijeka,za sada uspijevamoodržavati ovakvu politikucijena.
Radi jasnoćeprethodnorečenogdajemoprikazkretanjacijena od 01 01 1993 01 04 1993., dakle za mjesece siječanj,veljača,ožujak.
Mljekarskoglista.
Premija za mlijeko za sada ostaje ista od 01 01 01 03 93 no ne znamo hoće li se 01 04 mijenjati, kao što jebilo prognozirano. Za mjesecožujak će se cijenamlijeka prema masnoći te područjupredaje mlijekakretati kako slijedi:
B)
StjepanDeneš,dipl.ing.
Stanje govedarstva na području općine Nova
Gradiška i mogućnost obnove
Tijekomdomovinskog ratacjelokupnogospodarstvona području općine Nova Gradiška,pretrpjelojeznatneštete.
Kao posljedicadirektnih ratnih su-koba na zapadnomi posavskomdijelu općineizgubljen jevelik brojgoveda. Međutim,strah od proširenjaratnih sukoba na istočni dio općine,uzrokovao jenekontroliranu prodajukrava po izuzetno niskim cijenama.Danas se sa sigurnošćutvrdi da ukupnigubici u govedarstvu.nadmašuju50%. Ovako velike gubitke u gospodarstvumoguće je nadoknaditi isključivopovoljnim 46
kreditima Prvi koraci učinjeni su, donacijompokrajineBavarske od deset steonih junicasimentalske pasmine, u selo prognanihGorice,gdjejezapočeopovrat stanovnika ovog sela U Mljekari»Slavija«d.d.,Staro Petrovo Selo, u protekledvijegodinezapočeli smo sa kreditiranjemuzgojaženske teladi Zainteresiranim proizvođačima mlijekanabavlja se kvalitetna ženska telad od matičnih krava,ili se krediti-
rajutelad iz vlastitoguzgoja.Zaduženjekredita jenaturalno s ulaznom težinom teleta, a vraćanjetežinom rasplodnogteleta uvećano za 20 kg u vremenu od četiri godine.Ovakav način kreditiranjaproizvođači su prihvatili i smatraju ga veoma povoljnim. Iz vlastitih sredstava kreditirali smo oko 200 komada kvalitetnih grla.Međutim da bi se brojgovedavratio na stanjeprije rata, bilo bi potrebnokreditirati u slijedećih 4 5 godinaoko 2 000 komada kvalitetne teladi, radi čegajeMinistar-
stvo poljoprivrede i šumarstva uputilo prijedlogProgramakreditiranja teladi U Mljekari»Slavija«d.d.,Staro Petrovo Selo uveli smo stimulativne cijene za robne proizvođače,kojipredaju već preko1.000 litara mlijekamjesečno Provedbom ovih mjeraželimo pomoći obnovi gospodarstva,povećanju količine tržnogmlijeka, a nadamo se i krajnjojopredjeljenostiobiteljskih gospodarstavaproizvodnjimlijeka.
Solic Dragan,dipl.ing.
U posjetu robnom
proizvođaču mlijeka
Posjetili smo ovih dana neke proizvođače mlijeka, a među njima i Zdravka Kišan Mostari 107, Dubrava
Obiteljskogospodarstvoposjeduje 13 k j.zemljišta, a u zakupu15 k. j.Od ukupno28 k. j. u 1992 godinibilo jezasijano 15 k j.silažnog i 5 k. j.kukuruza za zrno U dva silosa ukupnogkapaciteta cca 180 m? popunioje silažom stabljikazrno
Od mehanizacijeposjeduje 3 traktora sa osnovnim priključnimstrojevima kao što su: plugovi,tanjurače,kultivator, sijačice za kukuruz i pšenicu, motornu špricu za pesticide,cisternu za gnojovku,prikolice i dr
U izgrađenomobjektuima 20 staja-lišta za krave. Stajajesa rešatkastim podom opremljenapojilicama,strojnom mužnjom i drugim.
Sada posjeduje 21 kravu od čega16 holstein-friesian i 5 simentalskih sa odgovarajućimbrojemženskogpodmlatka radi remonta, kojegdrži u starim objektima.
Posjeduje i pregonskipašnjak, na kojemsu grlana ispaši od proljeća do kasne jeseni.
U 1992 godini od prosječno 19 grla u laktacijiisporučenoje»SIRELI« Bjelovar ukupno83 700 litara mlijeka, od-
nosno po muznojkravi 4 400 litara mlijeka.
Inače gospodinZdravko Kišan u pretvorbi MI »SIRELE« Bjelovarpostao jedioničar, a ujednojepredsjednik skupštinedioničara ispredproizvođača mlijeka.
Ni on nijezadovoljan sa proizvođačkom cijenommlijekabudući da je ona uvijekispod50% maloprodajne cijenekonzumnogmlijeka za krajnjeg potrošača.Smatra, da bi i proizvođači trebali sudjelovati kod formiranja otkupnihcijenamlijeka i da bi one trebale biti u određenom odnosu sa cijenama reprodukcijskogmaterijala, namijenjenogapoljoprivrednicima, te da povećanjebude istovremeno sa povećanjemmaloprodajnihcijena.
Pozdravljaodkuke Vlade Republike Hrvatske u odnosu na kreditiranje stočarske proizvodnje, ali smatra da bi u situaciji kada jeratu uništen znatan brojrasplodnihkrava,trebalo podpovoljnijimuvjetimakreditirati sav, za rasplodsposoban,ženski podmladak i priznatisvako takvo grlokao 50% vlastitogučešća (zakredit čak nijepotreban grace period, već ga otplatiti za 2 godine).
Gospodarstvo Josipa Burek
Jedan od mlađih proizvođačamlijeka JosipBurek Mostari Dubrava posjeduje 20 k j.zemljišta, a u zakupu obrađuje cca 35 K j.
U plodoreduzastupljen jekukuruz
Mostar Dubrava
dit od 30% ukupneinvesticije.Sadašnji uvijeti, kao i mogućnostdobivanjakredita,nepovoljni su Smatra da bi trebalo pod povoljnimuvijetimakreditirati kvalitetni ženski podmladak.
32 k j., od čega20 za silažu stabljika klipilok.j. zrno; ozime žitarice pšenica i ječamzastupljene su sa cca 10 k j.. a ostale površine su livade i pašnjak.
Od mehanizacijeposjeduje 2 traktora Torpedo, 48 KS i IMT 540 plugove, tanjurače,drljače,sijačicu za kukuruz, rasipač za mineralna gnojiva,utovarivač i rasipač za stajnjak,cisternu za gnojovku,motornu prskalicu,silokombajn,berač klipa i dr.
Uz starijiobjekt sa 20 stajališta tekuće izgnojavanje,pojilice i muzni uređaj.Posjeduje 2 silosa od 146 m? za stabljikuklip i od 27 m? za zrno
Tijekom1992 godinepredaoje»Sireli« Bjelovarsvega 25 000 litara mlijeka, a dio mlijekaprerađuie u vlastitom domaćinstu i prodaje na tržištu, gdje postižerealnijucijenu,budući da otkupnacijena za proizvođače ne postiže niti 50% cijene za krajnjegpotrošača
StjepanBrlek,dipl.ing.
Ne tako davno počeojeproizvodnju mlijeka sa 6 krava, a već sada posjeduje13 krava i 11 junica.
Za izgradnjuobjekta,koristio jekre-
ELcCov
»ELCON«d.d.ZlatarBistrica
TVORNICA PREHRAMBENIH PROIZVODA
VAM
NUDI SIRILO U PRAHU
Za sve informacijeizvolite se obratiti komer-
cijalnojslužbi u Zagrebu, tel :041/317-935
ili u Zlatar Bistrici, tel : 049/681-124
Izdavački savjet: Ankica Dakić, dipl. inž mr Milan Devčić, dr Mirza Hadžiosmanović, dr Ivan Jakopović, Tomo Kolak, inž , Tomislav Mesarić, dipl. inž , Slavko Pehal, dipl inž , Biserka Sunajko, dipl. inž , mr Ivan Šegota
Uređivački odbor: Stjepan Brlek, dipl. inž , Franjo Lončarić, dipl. inž., ŽeljkoLjubić, dipl. vet
Uređivački kolegij: Dr S Banožić, M Božičević, ing , S Brlek, dipl ing., S Deneš, dipl. ing , dr S Feldhofer, dr. J. Jakopović, prof. dr Z Štafa
Glavni i odgovorni urednik: Stjepan Deneš, dipl inž
Tehnička urednica: Vera Volarić, dipl inž
Vlasnik i izdavač:
Hrvatsko mljekarsko društvo
Uprava i uredništvo:
Zagreb, Ilica 31/III, tel 424-420
Cijena 1 primjerka: 300 HRD
Tisak:
Grafička škola u Zagrebu
LN e
S 0 FB) Dč saničeo O GAO, = TO Ma pai i li e €
KZASIE oma će
ee
SA 2972 Co) pali Co) 02» —= Mada loo gilvom
Ime travnja kao da jeprepisano iz botaničkogkalendara, zar ne?!
Njiveuzorane, zasijane,lišće mlado,napupalocrvenkasto,šarenilo cvijeća,... &a uobličenječitave travanjskeraskoši jezelena baršunasta trava
Sjetimo se Psalma 104 iz Biblijegdjese govori u Pohvali BoguStvoritelju:
»Ti daješ te niče trava za stoku i bilje na korist čovjeku, da izvede kruh iz zemlje i vino što razvedruje srce čovječje;«
ANNO DOMINI 1993
...Blagdankojidaječovjekunadu, vjeruismisao cijelogaživota. Buđenje je životaiživotuzdižena piedestal.Blagdanje ljubavi i veselja;upućuje na budućnost.
Vezan je uz proljeće,pa takokarakteriziraišarenilo»farbanihjaja«.
Da li ste ikada razmišljali možete li sami napravitibojuza jaja?! Evo nekoliko primjera!
SkupitevanjskeLJUSKE CRVENOG LUKA i stavite ih u vodu Odmah,sirova jajastavite skupa s ljuskama i kuhajteoko 1/2 sata na laganoj vatri Jajaće dobiti lijepuboju.
U malo vode kuhajte s jajimaSPINAT,jaja će biti zelenkaste boje.
S jajimastavite kuhati CIKLU (možete jednu i oguliti) i evo crvenih jaa i
Velika radost vašojdjecibit će ukrašavanjejajaraznim oblicima: peršunov list i drugilistići, vlati travke,plosnati cvjetići.
Dok jošne bojitejaja,namjestite oblik na jaje i umetnite ga u najlončarapu, kojudobro stisnete i svežete, pa tek tada stavite u vodu s bojomi kuhajte.
Da bi »PISANICE« ljepšeizgledale, kada se skuhaju i osuše,namažite ih s vrlo malo mastiiliulja dobit će lijep sjaj.
Uz jaja,ukras uskrsnogstola jei tradicionalni kuglof obično slatki, s groždica-
ma &8 za promjenuprobajteovaj!
1 žličica šećera
1 jaje
7 dkgmaslaca
10 dkglješnjaka
Kvasac priredite s 1 dl mlake vode i malo brašna, pa ostavite da se digne. Na kockice izrezanu slaninu lagano popržite, a zatim ocijeditemasnoću na upijajućempapiru.
Od brašna,soli,šećera,jaja i dignutogkvasca umijesiteglatkotijesto. Zatim u tijestoumiješajte dio po dio omekšanogmaslaca,slaninu i 8 dkg kosanih lješnjaka.Ostavite tijestodok
.DOBRO:JE. ZNATI.
Osvježavajućepićejekod kuće pri- premljenokiselo mlijeko u kojesmo dodali sok jednoglimuna i dosta šećera
Mrljeod kakaa ne smijemočistiti toplomvodom i sapunom, već odmah isperemo u hladojvodi s malo soli
1 vrećica suhogkvasca
30 dkg suhe slanine
30 dkgbrašna sol
ne udvostruči volumen
Oblik za pečenjekuglofa
namažite margarinom i pospite s 2 dkgkosanih lješnjaka.Tijestopremijesite, stavite u kalup(oblik) i neka se diže još30 minuta
Pećnicu ugrijte i pecite na tempera- turi od 200% oko 30 do 40 minuta Kuglof se jedetopao!
Sigurnovam se dogodiloda vam mlijekoprekipi, zar ne?! Međutim namažete li maslacem rub posudeu: kojojkuhate mlijeko,mlijekovam neće prekipjeti.
Mlijekoneće zagorjeti ako ga kuhamo na umjerenojvatri i povremeno promiješamo.
SLANI KUGLOFDobro postavljen stol ponos svake domaćice
Svakojdomaćiciželjajeda jojstollijepoizgleda. Uskrs je pravidan da lijepouresitestolza svečaniručak.
Jedan od bitnihukrasastolasu ubrusi(salvete).
Iznenaditesvojeukućanei vjerujtepohvalaće biti na pretek!
SU
Po dijagonali
složite ubrus tako da dobijete 2 trokuta. Po najduljojstranici zavijtetrokut, te savitak savijtetočno po sredini i postavite u čašu
S
Previjteubrus da dobijetetrokut slika 1
Kutove trokuta uvijte prema sredini sl 2, te oko iscrtane linije (približno na polovici!
Ubrusprevijetesl 3 Izvucite ukrasne rubove i ubrus umetnite u čašu
Štodomaćicu često stavlja u nedoumicu?
...Kojepiće u koju čašu...?A svako piće traži svojučašu.Evo male pomoći!
Čaša za vodu, mine- Univerzalna čaša za ralnu vodu i viski i vino, čaša za bijeloi čaša za sok čaša za crno vino
Ye
Čaše za šampanjac i pjenušac
pavjeti u domaćinstvu:.:
Čaše za rakiju i konjak (vinjak)
Sve veća skupoća,a posebno visokecijene»bijeletehnike«i kućanskihaparataupozoravajunas da o njimavodimo računa i redovitoihodržavamo.Svakiaparatzahtijevaposebne vrstečišćenja.
Hladnjak
Hladnjakbi trebalo pratisvakog tjednailibarem jednom u 14 dana. Prijepranja,hladnjaktreba isprazniti, isključiti i ostaviti da se odmrzne Da bi ubrzali odmrzavanje, u hladnjakstavite posudus vrućom vodom. Na dno hladnjakastavite debeli slojnovinskog papirakojiće upijativodu priotapa- njuleda
Sve stijenke i rešetke operitesapunicom i pooctenomvodom uklonit će sve neugodnemirise Zatim ga ispe- rite čistom vodom i prebrišitevlažnom krpom.
Bitno jeda hranu,prispremanju u hladnjak,prekrijetefolijom ili spremi- te u kutije(plastične). Na tajnačin postižete da hrana ostane duljesvježa i da se u hladnjaku ne šire razni mirisi
Vanjskepovršinehladnjakaoperite na isti način,ali obrišite suhom pamučnom krpom.
Mikser
Sve dodatke koji se mogu ukloniti operite kao i posuđe,dobro isperite i ostavite osušiti Vanjskidio kućišta motora, poslijesvake upotrebeoperite mekom krpom i rastvorom blagogdetergenta.
Mlinčićza kavu
Unutrašnjostmlinčića za kavu lagano ćete očistiti brisajući s malo vate.
Aparat za espresso kavu
Očistit ćete ga ako urjestokave stavite malo sode-bikarbone
Strojza mljevenjemesa
Lakše ćete ga očistiti ako nakonmesa sameliete komad kruha.
Urednik PRILOGA I IV: Ing.Mirna Božićević