Utjecaj vremena košnje na kvalitetu i količinu sijena
Vrijemekošnjelivadnetratine, a naročitoprvog otkosa bitnoutječena Kvalitetuikoličinusijena.Osim vremena košnje na krmnu vrijednost i količinusijena,utječetlosa svojimosobinama,botaničkisastavtratine,agrotehnikaproizvodnjeikorištenja,mehanizacija za skidanjeisušenje,načinsušenja(natlu,napravama,dosušivanje), a naročito o gubicimakojinastajutijekomsušenjaiza vrijemečuvanjana sjeniku.
Štose ranijekosi tratina, ona sadrži manjesuhe tvari i grubihvlakana, ali zato rano košena tratina sadrži više probavljivihbjelančevina,vitamina, karotina,mineralnih tvari Rano košena i osušena tratina (sijeno) ima znatno veću energetskuvrijednost i probavljivost u odnosu na sijenokojeje kasno košeno.
Rano košena tratina i osušena, kao sijenosadrži više od 8% probavljivih bjelančevina.
Srednjekasno košena tratina, osušena sadrži 4,6%probavljivihbjelančevina ili 56,8% u odnosu na sijenorano košeno,dok kasno košena tratina osušena dajesijeno s 3,0%probavljivihbjelančevina, ili svega 37% od sijena rano košenog.
Energetskavrijednostsijena,izražena u škrobnojvrijednosti,također ovisi o vremenu košnje i opadašto je tratina kasnijekošena. Rano košena tratina osušena sadrži u sijenu41%
Utjecaj vremena košnje tratine na krmnu
vrijednost sijena
Probavljive
Vrijemekošnje surove f bjelančevine
Rana košnja 8,1
Srednjekasna košnja 4,6
Kasna košnja 3,0
škrobnevrijednosti, dok srednjekošena tratina osušena kao sijenosadrži 85,9%škrobne vrijednosti rano košenog sijena, a kasno košena tratina sadrži svega 28% škrobne vrijednosti ili svega 68,3%vrijednosti rano košene i osušene krme (sijena).
Tratina, što jeranijekošena, u sijenu sadrži više mineralnih tvari od kasno košene tratine, a to jenaročito izraženo u prvom otkosu
50
Udio kalija u sijenuvarira ovisno o roku košnjeod preko4% u rano košenojtratini, pa do 2,91 u kasno košenoj tratini Fosfor u sijenutakođer jakovarira i to od preko1% u ranijekošenom sijenu pa do 0,62%što jena granici dobre opskrbljenostifosforom Kalcij u sijenuisto jakovarira, ali manje od fosfora i kalija. Ako se rano kosi tratina, u početku metličanjaglavnihtrava, nakon koš-
Utjecaj vremena košnje tratine na udio mineralnih tvari u sijenu prvog otkosa
Vrijeme košnje
njeprihranjenadušikom,tratina brzo regenerira i već 4 6 tjedananakon skidanjaprvog otkosa dospijeva za korištenje. U to vrijeme u zapadnimpodručjima u tlu ima jošdosta vlage,ali i kiša kojeomogućujuporasttrećegotosa,ako jetratina prihranjenadušikom
Kasno košena tratina dajenešto više prirodezelene mase i sijena u prvom otkosu,kojejeznatno slabije probavljivo od rano košene tratine Kasno košena tratina vrlo sporo regenerira i vrlo jedugorazdobljeizmeđu dva otkosa U nas se često kosi prviotkos kada jedio travnih vrsta već zreo
Sušenjemte vrste otruse sjeme,koje padnena tlo i u jesenproklije. Na taj se način uglavnomšire vrste generativnograzvoja(sjemenom)kojekratko traju, a ne one vrste kojese šire vegetativno,kojedajugustetratine, imaju brzu regeneraciju i dugo traju.Neke vrlo kvalitetne vrste kojeranijedozrijevajuzbogkasne košnjeuspjele su se proširiti. Te vrste uglavnomimajupovećani udio vlati, ali manjiudio lišča, zbogčega su niže krmne vrijednosti .odselekcioniranih One brzo odrvene i ako se kasno kose dajuloše sijeno. Vrste,kojezavrše vegetaciju(dozriju) slabo regeneriraju i dajurijetkutratinu U takvojtratini obično je.manji
udio djetelina, u odnosu na tratinukojase više putakosi,jerih visoke vrste zasjene, a djeteline ne vole sjenu.
10 kg sijenarano košenog u dnevnom obroku krava muzara daje810 grama probavljivihbjelančevina, što je dovoljno za podmirenjeuzdržne norme (330grama probavljivihbjelančevina),dok za produktivni dio obroka ostajejoš490 grama probavljivihbjelančevina što jedovoljno za proizvodnju od 6 litara mlijeka.Energetski dio treba namiriti iz drugekrme
10kg sijenasrednjekasno košene tratine u dnevnom obroku osigurava 460 grama probavljivihbjelančevina. Nakon podmirenjauzdržne norme ostajejoš130 grama probavljivihbjelančevina, što jedovoljno samo za 2 litre mlijeka.
10 kg sijenakasno košene tratine daje u dnevnom obroku krave muzare 300 grama probavljivihbjelančevina, što nijedovoljnoniti za uzdržne potrebe životinje. Da bi krava preživjela, hranjenasijenom s kasno košenih livada,mora iz dodatne krme podmiriti svojepotrebe na bjelančevinama dodatnom krmom zbogčegase postižu slabijiefekti, a proizvodnjamlijekaje niska
Prof dr Zvonimir Štafa.
Oblici upala vimena
Vime se sastojiod žljezdanogtkivakojeproduciramlijeko,od kanalićakojimamlijekootječeu cisternu,kaoi od intersticijakojim prolazekrvnežile,živciiostalo.Na svim tim mjestimamože doći do S1
upalnihprocesa,pa prema tome upalevimena dijelimo na kataralične,parenhimskei intersticijske.Prve dvijesu veoma česte,a trećajejakorijetka.
Kod kataralične upaleproces je lokaliziran na površnimslojevima sluznice mliječnihkanala i to počevši od cisterne pa do najsitnijihkanalića Kad jekatar lokaliziran samo na sluznici cisterne govorimo o kataraličnoj upalicisterne, a ako jesamo na kanale, o kataraličnojupalimliječnihkanala Kada proces prijeđe na sitnije kanale ili čak na alveole,govorimo o kataraličnojupalivimena, međutim može se nalaziti i na većim kanalima, pa gdjekad i na cisterni
Kod upalecisterne i većih mliječnih kanala mlijekosasvim normalno izgleda,ali je u prvimmlazovima nešto vodenastije, te ima usiraka i pahuljica. U tim oblicima bolesti,mliječnažlijezda normalno luči mlijeko, a proizvodi katara, kao što su upalnetekućine,epitelne i gnojnestanice i drugo,miješaju se s mlijekomtek u većim kanalima i cisterni, te uklanjajuprilikommužnje već u prvimmlazovima U lakšim oblicima kataralične upalevimena mlijeko također normalno izgleda, ili jesamo malo vodenastije, jerproces obično nijezahvatio čitavo vime, odnosno četvrti No primjesapahuljica ili ugrušaka u mlijekuima više i to ne samo u početnimmlazovima nego i kasnije. U laganimoblicima bolesti mlijekoizgle- da sasvim normalno i promjene se mogu dokazati jedinokemijskimmetodama i mikroskopski. U težim oblicima sekret vimena jeveć izrazito promije- njen často,mlijekojevodenasto,pahuljisirutkasto,usireno,količina je smanjena,talogobilan, ali jesačuvan izgledmlijeka.
Kod lakših upalažljezdanotkivo je ponajvišesačuvalo svojugrađu, te kod opipavanjamliječnežlijezdenećemo ustanoviti promjene. U težim slučajevima struktura vimena može biti čvorovita, tvrda,slabijeelastična, a u akutnom toku i osjetljiva. U krajnjemstadi-
jukroničnih kataraličnih upalavimena, četvrt vimena jeizrazito manja, a kod opipavanjatvrđa i nekako žilava Kod parenhimske upaleproces jeu prvom redu lokaliziran u sekretoričnom dijelumliječnežlijezde,tj. u najsitnijimkanalićima i alveolama, ali ina površiniepitel i intersticij.Oboljeli dio žljezdanogparenhima ne funkcionira više normalno, a u alveolama i izvodnim mliječnimkanalima skuplja se upalnisekret upalnatekućina,otpali epitel,bijelakrvna tjelešca,ugrušci i drugo.Veoma često jekod parenhimske upalezahvaćen čitav parenhim pojedinečetvrti i zato odmah dolazi do znatne promjene u kvaliteti i količini izmuženogsekreta. On više ne nalikujena mlijeko,jerizmuzemo sasvim vodenasti sekret,kojijegdjekadposve sličan serumu ili pak izmuzemo čisti gnojili smrdljivu masu I mliječni kanali su redovno oboljeli i ispunjeni bolesnim sadržajem. Od akutnogparenhimskogmastitisa oboljelačetvrt redovno jeveoma otečena, te se na njoj ne može raspoznatinjenaosnovna građa. To jezbogtogašto jeupalnim procesom zahvaćen čitav intersticij. Vezivnotkivna ovojnicamliječnežlijezdezbogtogajeveoma napeta.Oteklina zahvaća i kožu i podkožje, te koža više nijepomičnana podlozi.Čestosu otečene i sise oboljelečetvrti Zbogresorpcijetoksičnih tvari u vimenu, u akutnim slučajevimauvijeknastaju i općeporemetnjezdravstvenogstanja životinje kao i drugaoboljenja.
Kod parenhimskeupale vimena ima različitih oblika bolesti,kojise međusobno razlikuju po kakvoći i obimu promjena,kao i po trajanju.
Najjednostavnija je obična parenhimska upalavimena, kod kojejeopće stanjeslabijeporemećeno, a jednaili više četvrti vimena otekle,crvene, vruće i bolne Iz bolesnih četvrti izmuzujemo sekret kojinijesličan mlijeku.
Kod flegmonozneupalevimena veoma su izraženi lokalni i općisimptomi Kod kroničnih parenhimskihupala vimena bolesna četvrt jejošuvijek povećana, a izmuženi sekret promjenjenkao i u akutnom obliku Za razliku od kroničnih kataraličnih upalavimena, kod kojihproces često završava atrofijomčetvrti, kod kroničnih jeparenhimskih mastitisa četvrt velika, tvrda i kvrgavauslijedstvaranjavezivnog tkiva.
Ako se iz upaljenečetvrti izmuzuje čisti gnoj,tada govorimo o gnojnoj upalivimena Mogu postojatioblici kod kojih se stvarajuapscesi u oboljelojčetvrti i kojiprobijajukroz kožu. Može doći i do propadanjažlijezde ili dolazi do gnjilograspadanjavimenskogtkiva
Intersticijskaupala vimena u čistom obliku jeveoma rijetka, jer se u kasnijemrazvoju bolesti obično javljajupromjene u parenhimu i mliječnim kanalima,kojetada dajuglavnoobilježjebolesti. Upalnepromjene u intersticijusastavni su dio promjenekod parenhimskogmastitisa Intersticijski mastitis redovno nastaje u vezi s infekcijomdubljihozljeda na koži vimena I tuberkoloza vimena jepoglavitolokalizirana u intersticiju,posebno u početnom stadijubolesti Osnovna razlika čistogintersticijskog mastitisa od ostalih jeu tome što jemlijekouglavnom po vanjskomizgledunepromijenjeno, iako su lokalni znakovi na vimenu jaki, a promijenjeno jei općestanje. Čestojeteško razlikovati pojedine forme upalavimena.
Dr StjepanBanožić
Hranidba rasplodnih junica
Dobra plodnostireprodukcijaprvije inajvažnijiuvjetza dobru mliječnostigospodarsko iskorištavanjekrava.S obzirom da je plodnostuvjetovanagenetski(nasljedno),trebaobratitipažnjuveć priodabiranjujunicaza rasplod,da su plotkinjeporijekomod . roditeljadobre plodnosti,bez genetskihmana itjelesnihgrešaka (selekcija).Također i načinuzgojarasplodnihjunica,posebno hranidba,može značajnoutjecati na plodnostjunicaikasniju rasplodnusposobnost krava.
Rasplodnejunicene smijuimati vrlo intenzivan prirasttjelesnetežine Preobilna hrana može dovesti do ranog spolnogdozrijevanja(već u dobi 7 8 mjeseci), a u slučaju rane koncepcije(oplodnje) mogu zbogjošnerazvijenogporođajnogkanala i teškogporoda ostati teške posljedice na kasniju plodnost,mliječnost i život plotkinje.
Uz energetskibogatuhranu, s većim količinama koncentrata i žitarica,
juniceudebljaju i dolazi do taloženja masti i masnih promjena na jajnicima i unutarnjimparenhimatoznimorganima. Posljedice se mogu očitovati hormonalnimporemećajima,degeneracijama i atrofijom ili cistama na jaj- nicima, izostankom,tihim ili prenaglašenim gonjenjima(estrusom) i sl Treba odmah reći da i slaba i nepotpuna hrana u količini ili pojedinim hranidbenim sastojcima može biti uz53
rok slabijeplodnosti,reprodukcije i proizvodnjejunica.
Slaba i nedovoljnahraniba uzrok je slabom i usporenom rastu i mršavosti junica. Pri tom se nalaze slabi i atrofični jajnici,kataralne upalematernice i dolazi do oslabljenehormonalne aktivnosti s pojavamaizostajanja ili tihog gonjenja,izostajanjaoplodnje,resorpcijezametka (embrija),čestih preganjivanja,ranih pobačaja(abortusa) i drugo. To jetzv. »gladnisterilitet«.
Ako uz slabu hranidbu i dođe do normalne oplodnje,gravidnosti i donošenjaplodado porođaja, rađa se telad manjetjelesnetežine,često slabe životne sposobnosti,koja u većem brojuobolijeva i ugibaveć u prvimdanima života zbograznihuzgojnih i zaraznih bolesti
Treba znati da su i telenjaslabo hranjenihjunica,unatoč slabo razvijenom plodu,često vrlo teška Uzrok teškim telenjima jeobično slabo razvijena i uska zdjelica, uzak porođajni kanal,kao i slabe kontrakcijematernice Kod slabih rodilja, osim teških telenja, česte su pojavepuerperalnihoboljenja,zaostajanjeposteljice,ležanje poslijeporoda (puerperalnapareza), upalematernice (endometritisi) i sl To uzrokujeslabijuplodnost i jalovost rodilje,slabu mliječnostposlijeporoda i obično česta rana izlučivanja iz rasploda.
Uz slabu hranu, s nedovoljnoenergije,proteina i drugihhranjivihsastojaka, uz obiljeteško probavljivih sirovih vlakana,celuloze i lignina,često zagađenu bakterijama i plijesnima, treba znati da su česta i u većem broju želučanocrijevna oboljenja i kronične indigestije, zarazne, parazitarne i druge bolesti Sve to dovodi do velikih gubitaka i do izostajanjagospodarske dobiti.Osnovnahrana rasplodnihjunica zA mora biti dobra i zdrava voluminozna hrana, s većim količinama teže probavljivihugljikohidrata,celuloze. Na tajnačin će hrana povoljnodjelovati na boljirazvojprobavnihorgana, po-
sebice buraga,povećanjezapremine probavnogtrakta i razvojburagovih mikroorganizama, a smanjitće se i troškovi hranidbe u uzgoju.
Kontrola tjelesnetežine mora biti jedanod pokazateljapravilnehranidbe junica. S 12 mjesecijunicemoraju imati polovicutjelesnetežine odrasle krave Dnevni prirast u dobi 5 6 mje- seci treba biti 700—800 g, 7 12 mjeseci
500 600 g, a od 13 mjeseca ne treba biti veći prirast od 500 g dnevno. Stoga posebnupažnjutreba posvetitikvaliteti voluminoznih hranjiva, uz kojatreba dodavatisamo manjukoličinu koncentrata s esencijalnimspojevima,koji će nadopunjavatieventualni manjak energije,proteina,minerala,vitamina i drugo.
Junicama, u dobi od 6 mjeseci,treba davati oko 2 kg koncentrata, s 6 9 mjesecioko 1,5 kg koncentrata, a s 9 12 mjesecioko 1 kg koncentrata dnevno. Nakon 12 mjeseci ne trebadavati koncentrat, već samo junicama kojesu u izrazito slabojkondiciji, a osnovna hrana jeslaba,ili, ako se junice želi potaći na ranijegonjenje(estrus) i ranijipripust.
U vrijemepripustajunicetrebaju imati tjelesnutežinu kojaiznosi otpri- like 2/3 težine u punom uzrastu
Gravidne junice, 2 3 mjeseca,prije poroda,trebajuponovo dobivatikrep- ku hranu,jer u tom razdobljuplod(fetus)intenzivno raste, a plotkinjetreba pripremiti i za laktaciju. To jeujedno i posljednjaprilika da se poprave učinjenegreškehranidbe iz prethodnog razdoblja.
Junicama predporodtreba davati oko 1 2 kg krepkehrane,kojapo sastavu i sirovinama treba biti slična hrani kojuće plotkinjedobivati nakon telenja.Ujednojunicamatreba davati lakše probavljivuvoluminoznu hranu, u manjimkoličinama, stim da se smanjimehanički pritisakburagana maternicu i plod,kojijeveć u završnom razvoju.
Ako su juniceveć u pripremiutovljene,obilnijahranidba predkrajgravidnosti dovest će do jošjačegdeblja-
nja.Uskraćivanje hrane u tom razdobljutakođer nijedobro,jermože utjeca- ti na slabiji rast vimena i slabijumliječnostposlijetelenja.Izuzetak su junice kod kojihdolazi do hladnog,neupalnogoticanja(edema)vimena pred telenje. U tim slučajevimatreba smanjitidavanjekoncentrata i sočne hrane, a plotkinjamatreba omogućitiviše kretanja.
O načinu hranidbe i držanjuživotinjatijekomrasta, razvoja i u pripremi za porod,mnogo će ovisiti ostvarivanjeproizvodnoggenetskogpotencijala,dobra proizvodnja i reprodukcija u kasnijojdobi.
Uzgojrasplodnihjunicanajbolje se provodi na paši,gdjesu juniceizložene povoljnimutjecajimaklime i pri-rodnogokoliša,imajumogućnostkretanja i stoji im na raspolaganjuobilje prirodnehrane bogateproteinima, mineralima,vitaminima i drugimbiološ-
ki aktivnim tvarima. To jačakondiciju i prirodnuotpornostživotinja, a s obzirom da jeu travi i zelenojhrani ograničena količina energetskihtvari, nema opasnosti da će se plotkinje prekomjernoutoviti Posebno jeto važno za junicekojesu u tovnojkondiciji, ili izdvojene iz tova junadi.snamjerom da se koriste u rasplodu.Debljina može biti velika smetnja za plodnost i treba juniceprijeprirpusta ili prijegravidnosti dovesti na postupninačin u rasplodnukondiciju.
Ako se junicedrže u staji,treba im omogućitikretanje u ispustima, a osnovna hrana treba biti zelena pokošena hrana,travna ili kukuruzna silaža Ovu vrstu hrane, a djelomice i pašu, treba prema potrebinadopunjavati odgovarajućomdopunskomhranom, superkoncentratima i premiksima. Sijenotreba daviti u većim količinama
Dr StjepanFeldhofer
Uzgojni kriteriji razvoja i rasta rasplodnih junica
Genetskise potencijalkraveodređujeu vrijemezačeća novog organizmatj.oplodnjejajnestanice. U nasljednomjesmislutog trenutka u potpunostiodređeno buduće ustrojstvoživotinje.
Rast i razvojorganizmazapočinje nakon oplodnje. U prvojfazi to se dešava unutar majke intrauterini razvoj,koji se daljenakon porodanastavlja u vanjskojsredini ekstrauterini razvoj.
Intrauterini razvojodređen jefiziološkim stanjemorganizmamajkei u normalnim uvjetimadržanjaživotinje na njegase ne može značajnoutjecati, za razliku od ekstrauterinograzvoja, kojije u vanjskojsredini podutjecajem velikogbrojačimbenika
Stogjerazloga od velikogznačaja
za izgradnjuproizvodnogpotencijalakrave ne samo izabrati najboljeroditelje, već osiguratipovoljneuvjeterasta i razvojamladoggrla.Nakon što junica otelenjempostanekrava,započinje korištenjeizgrađenogproizvodnogpotencijala, u odgovarajućimuvjetima proizvodnje(držanje,njega,hranidba). U tom razdobljunijemogućeviše utje- cati na izgradnjuproizvodnogpotencijala, već jeto vrijemekada se izgrađeni potencijalkoristi većim ili manjim intenzitetom.
Pri razmatranjuuzgojarasplodnih junicavaljavoditi računa da ovdjenisu usklađeni uzgojniciljeviglederasta i razvojagrla i ekonomski interesi proizvodnje.Uzgojemse želi dobiti grlo kojeće s obzirom na zdravlje,plodnost i dugovječnostosigurativisoku i stabilnu proizvodnju. S drugestrane ako se uzgojpromatraekonomski on predstavljaneproduktivni dio proizvodnog procesa, jerse tijekomtograzdoblja ne stvara nikakav prihodako se zanemari prirastgrlakojene ide direktno na tržište Zbogtoga,ekonomski promatrano, bilo bi od interesa da razdobljeuzgojatraješto kraće,jerse na tajnačin direktno smanjujutroškovi proizvodnje.
Zbog svega togaproblemupravilnog uzgojaposvećuje se velika pozornost, pričemu se nastojiuzgojiti što kvalitetnijegrlo,uvažavajućipritome i ekonomiku uzgoja.
Dob i težina junicakod pripusta odnosno telenjačimbenici su od kojih uvelike zavisi uspjehkako u uzgojnom tako i u gospodarskomsmislu.
Dob rasplodnihjunica
Utjecajdobi na razinu proizvodnje mlijekaodavno jepoznatačinjenica. Pri tome se smatra da dob ima utjecaj na visinu proizvodnjeizmeđu redoslje- da laktacija(visinaproizvodnjeraste do 5 godinastarosti). Isto tako značajanjeutjecaj dobi kod prvog telenja na visinu proizvodnje u prvojlaktaciji. Istraživanja u USA pokazala su da dob kod telenja ima značajanutjecaj na visinu proizvodnje do 23 mjeseca kod krava Holstein pasmine, a nakon togaovaj se utjecajsmanjuje. U istraživanjujeutvrđeno, da telenje u dobi prije 23 mjeseca,smanjujeproizvodnju za 150 180 kg za svaki mjesecranijeg telenja, dok odlaganjetelenjaposlije 27 mjeseci ne doprinosiznačajnopovećanjuproizvodnje.Razlogovome može se naći u činjenici da svi organinisu još»dozreli« za započinjanje i održavanjelaktacije na određenojrazini Neki organiprelazeprebrzood niskogdo visokogstupnjaaktivnosti u relativno 56
kratkom vremenu (npr.vime). U tom se razdoblju(23mjeseca)mliječnažlijezdajošintenzivno razvija. Uz to u takvih se životinjajavljaveći udio teških telenja što doprinosi na indirektan način smanjenjuproizvodnje,osobito u prvom dijelulaktacije.
Prirasti težinarasplodnih junica
Prirastom jemogućetijekomrazvojajuniceutjecati na spolnuzrelost,pripust, te dob kod telenja.
Veoma mnogo istraživanjaobavljeno jekod utvrđivanjautjecajaintenziteta prirasta na spolnuzrelost i visinu proizvodnje.Posebno su pritome bila značajnaistraživanjakojasu obavljena na identičnim blizancima,pričemu su grladržana na različitoj razini hranidbe Kako se ovdjeradi o genetski istim životinjama,razlika u visini proizvodnjemože se pripisatijedinorazlici razine hranidbe tijekomrasta i razvojagrla.Visoka razina hranidbe dala je u kasnijimlaktacijama nižu proizvodnjuu usporedbi sa grlimakojasu hranjenana normalnojrazini Junice, kojesu tijekomuzgojahranjeneispodnormalne razine, ne mogu u prvojlaktaciji dati očekivanu proizvodnju. Ako se međutim takva grlahrane intenzivnijenakon telenja ona nastavljaju rast, te mogu doseći u razvojugrlakojasu normalno hranjena. U kasnijimlaktacijamaneće se u tom slučajuosjetiti razlike u razini proizvodnjeizmeđu jedne i drugegrupe Pri tome treba istaćida ozbiljnopothranjenejunice imajudaleko više teškoća kod telenja, te se manjaproizvodnja u prvom dije- lu laktacije može dijelompripisati i tome
Veoma značajanutjecaj na visinu proizvodnje ima hranidba grlatijekom 2 3 mjesecaposlijetelenja. Ako se junica, kojajedo tada bila na nižojrazini hranidbe,prebaci na visoku razinu, kod njeće se postićimogućnostkorištenjavisokogstupnjaproizvodnog potencijalamliječnosti, iako jenešto manja u razvoju
Dokazano jeda kod onih prvotelki kojetijekomprve laktacijetrebajujoš dosta rasti,dolazi do boljeustrajnosti (perzistencija) u proizvodnji, nego kod onih kojesu dostigledobar dio razvoja do otelenja.Istražujućioptimalni način hranidbe junicatijekomrasta i razvojanastojalo se utvrditi kako različite razine hranidbe u pojedinimfazama uzgojautječu na visinu proizvodnje.
U dva su istraživanjakorištene grupe identičnih blizanaca koje su hranjene na različitoj razini do 22 mjeseca. Nakon toga(4— 6 mjeseci)dodavano je grupi,kojajedo tada hranjena na nižojrazini,dodatne količine koncentrata (20— 30% dodatne vrijednostiobroka). Grla kojasu hranjena na nižojrazini dala su više mlijeka u laktaciji.
U Engleskojje izveden pokus sa identičnim blizancima hranjenim na visokojrazini do 10 mjeseci, a tada su prebačene na nižu razinu. Nakon telenjaova jegrupa (visokaniska razina) dala manje mlijekanego usporedna grupa, kojajeu cijelomrazdobljuhranjenana nižojrazini hranidbe.
Na temeljusvih ovih rezultata, kao i drugihistraživanja, može se utvrditi da preobilnahranidba junicautječe nepovoljno na visinu proizvodnje mlijeka.Posebno jeznačajnoda jekod prevelikehranidbe za junicekritično razdoblje ono kojepočinje sa 90 kg težine i završava do krajapuberteta.
Prekomjernahranidba rezultira rastom manjekoličine sekrecijskog tkiva vimena .i većom količinom taloženja masti u mliječnojžlijezdi. Vime takvih životinjaostajemanjetijekomcijelog života. Isto tako dokazano jeda niža razina hormona rasta kod junicakoje se prekomjernohrane može izazvati smanjenjerasta sekrecijskogtkiva Dokazano je,međutim, da razvojvimena od puberteta do telenjanijepod jednakimutjecajemvisine hranidbe. Nakon oplodnje,junice se mogu hraniti na višojrazini bez štetnogutjecaja na razvojvimena. U interesu jeproizvodnjeimati na početkulaktacije veća grla,jerveće junicenakon telenja pro-
izvode više mlijeka. Ovo se može tumačiti većim tjelesnimrazvojem, pa se manjidio hranjivihtvari treba koristiti za rast životinje u tom razdoblju. Isto tako veće životinjeimajumogućnost uzimanjavećih količina hrane u obroku zbogvećegkapacitetaprobavnih organa.
izboroptimalnog vremena pripustajunicaglede dobi i težine
Uvažavajućiznačajdobi i težine ju- nica, te ekonomske uvjeteproizvodnje rasplodnogpodmlatkamoguće je izabrati najpovoljniji način uzgojaju- nica. S tim u svezi dan jegrafičkipri- kaz različitih načina uzgojajunicakako ga jeiznio Swanson 1978.
Iako se ovajprikazodnosi na Holstein pasminurazličiti načini uzgoja predstavljenipojedinimkrivuljama dnevnogprirastapokazujumogućnost izbora najpovoljnijeg sistema Pri tome valjaimati na umu značajrazine hranidbe u pojedinojfazi uzgoja,ako se želi dobiti kvalitetno grloza kasniju proizvodnjumlijeka.
Krivulja I predstavljaintenzivni sistem hranidbe tijekomprve godineživota, a iza toga u drugojgodinidolazi niža razina temeljena na isključivom korištenjuvoluminozne krme Na ovaj način postiže se ranijiestrus junica i mogućnostranijegpripusta.Ovajje način uzgojapovoljanako se promatra po brojuutrošenih hranidbenih dana za proizvodnjusteone junice, ali je nepovoljan ako se uzme u obzir kasnija razina proizvodnjetakvoggrla. Ovakav sistem uzgojajavlja se u zadnjevrijeme u nas kada se ženska grla iz prve faze intenzivnogtova, u težini od oko 250 300 kg,izdvajaju i dalje uzgajaju za rasplod.
Krivulja II predstavljasistem uzgojatemeljen na korištenjuvećegdijela voluminozne krme Značajnojeekonomičniji i u neku ruku predstavlja standard uzgojajunica.
razdoblje
prvog estrusa
dob,mjeseci
Grafikon 1 Odnos dobi i težine pri uzgoju rasplodnih junica
Krivulja III i IV započinje sa nižom restriktivnom razinom hranidbe do 12 mjeseci,nakon čegase povećavaintenzitet Sistem uzgojaprikazankrivuljomIII omogućujepripustjunica sa 15 mjeseci,odnosno telenje sa 24 mjeseca. U ovom sistemu u zadnja 4 mjeseca dajuse veće količine koncentrata što veoma povoljnoutječe na početaklaktacije.
Sistem uzgojaprikazankrivuljom IV na nižojjerazini i u tom sistemu može se očekivati telenje u dobi od 27 28 mjeseci.Ovdjese troši minimum koncentrata Ovo jeu uzgojnom smislu poželjansistem, ali se kod njega produžujedob kod telenja i na taj se način dolazi do sporog obrta kapita- la. Sistem jepoželjan u ekstenzivnim uvjetimadržanja(ispaša), kao što je to organiziranodijelom u Sloveniji,Nje- mačkoj i Austriji. Sistem uzgojaprikazan krivuljom V predstavlja način koji
graniči sa pothranjenošćugrla. U takovom sistemu ne može se očekivati pripustprije 20 21 mjeseca.Nakon steonosti potrebnojedodavati koncentrat posebnotijekomzadnja 3 4 mjeseca
Na temeljuovdjeiznijetogproizlazi da jeza uspješnuproizvodnjumlijeka uz genetskipotencijalgrla,kao i odgovarajućitehnološki proces proizvodnje,od velike važnosti rast i razvitak mladih životinja. U nas se u većini slučajevauzgojurasplodnogpodmlatka ne posvećujedovoljnapozornost. Vrlo često uzgojjeintenzivan posebno u prvojfazi života kada to najmanjesmijebiti. Uvažavajućinaše relativno intenzivne sisteme uzgoja,junice se ne bi smjeleteliti prije 24 25 mjesecišto znači da bi pripusttrebao biti u dobi od 15 16 mjeseci.
Dr Ivan JakopovićOtkup i prerada mlijeka u 1992. godini
Istekom godine,kao ido sada,analiziramorezultategodine uporedbom sa prethodnom godinom. Kako se 1991.i 1992.nalazimo u ratnom stanju,ikako podaci kojedajemo ne odražavajunormalno stanjeosvrćemo se na krajusa pokazateljimaiz 1980.godine,da se podsjetimona tepodatke išto trebaučinitida se vratimona nekadašnjestanje.
Ukupan otkupmlijekauključivo33,908 000 kupljenogmlijekaizvan Republike Hrvatske, u 1992 godiniostvaren jekako slijedi (utisućama litara):
Svi dosadašnjiparametri su time poremećeni pa jetako u prvom polugodištuotkupljeno52,04%mlijeka a ranijihgodina47% ili za 5% više, što je cca 8,5 mil litara mlijeka, a u drugom polugodištuotkupljenoje47,96%, a prijašnjihgodina53%.
Možemo konstatirati da je na tu razliku u drugompolugodištuutjecala suša, a da jenijebilo ukupanotkupiznosio bi cca 350,000 000 litara
Analizirajućipojedinačnomljekare, najmanjejeotkupioKIM Karlovac svega 26,67%,IPK Osijek61,49, »PIONIR« Županja78,50 što su posljedice
rata kojese na područjutri mljekare najvišeodrazilo (znamo da >»Belje«, Kninsko i Dubrovačko mljekarstvo nijeuopćeradilo u 1992 godini).
Otkupmlijeka po izvorima nabave mlijekadajepravu sliku rada mljekara tj.preradumlijeka u proizvode od mlijeka, a ona u 1992 godiniizgleda ovako (utisućama litara):
Iz slijedećegprikazavidi se da jeotkup od seljakamanjisamo za 9,17% a sa farmi 35,14%, a ukupniotkupiz Hrvatske bio jemanjiza 13,44%što smatramo, u odnosu na prilike u kojima živimo,dobrim rezultatom
Međutim,radi ostalihtransakcija kupovina prodaja(ispomoć) i ostalo, preradamlijeka u vlastite proizvode manjajeza 19,47% iz čegaproističe da su mljekare sa kontinenta i manjiuvoz doveli do razlike od 6,03% na teret proizvoda od mlijeka.
P i
Preradom305,032.000 litara mlijeka proizvedeno jeu 1992 godinislijedeće količine proizvoda(utisućama litara ili kilograma):
Red. Grupaproizvoda br Proizvodnja u 0/000 1 i Ostvareno u odnosu na
omg: spa
Pasterizirano mlijeko
Grupasteriliziranih proizvoda
Fermentirani proizvodi
Sve vrste vrhnja
Svježisirevi svih vrsta
Topljeni sirevi
Polutvrdi sirevi
Tvrdi sirevi
Obrani prah
Punomasni prah
Sirutkin prah
Maslac
Ostali proizvodi a
mn
opogooggon: o
U proizvodnjiproizvoda od mlijeka, prema paduproizvodnje od navedenih 19,47%ili 80,53%ostvarenje,proizvedeno je:pasteriziranogmlijekamanjeza 20,8, sterilnih proizvoda23,4,fermentiranih proizvoda25,20, vrhnja33,2, svježihsireva 36,6, topljenihsireva 24,8, polutvrdihsireva 30,6, obranog praha37,7, sirutkinogpraha38,6, osta60
lih proizvoda38,1, tvrdih sireva 87,7 i maslaca 16,9, a više proizvedenopunomasnog prahaza 53,9%.
I uz smanjenjeproizvodnjetržište je bilo snabdjevenodosta dobro i nije se osjetilopomanjkanjeroba,tj.mlijeka i proizvoda od mlijeka.
Kako smo u uvodu napomenuli u nastavku dajemo stanjekakvo smo
imali 1980 godine(iakoje1985/86 bila najboljagodinai po proizvodnji i po preradiodnosno potrošnji) prema stanju1992 godine.
Stara je,poznatastvar, da smo se u periodu1980. 1990. kao društvo država,loše odnosili prema govedarstvu i da jebio prisutanstalan pad
A
da
brojakrava i proizvodnjemlijeka, što jeprikazano u članku gospodinaSteve Đukića u Mljekarskomlistu br. 1/93.
Ovoga putadajemopodatke o stanjugovedarstva i proizvodnje i prerade mlijeka u rasponu1980. do 1992. godine a ona iznosi:
Kod analize prethodnodatogprikazamoramo voditi računa o nekoliko čimbenika kao:
a)nestanku cca 120 000 krava u ratu 1990 1991 godine .b)smanjenomtržištu i drastičnom paduturizma c)smanjenojkupovnojmoći stanovništva.
Posljednjerečeno u odnosu na stvaran pad ipakse ne odražava tako fatalnona plasmankonzumnogmlijeka i proizvoda od mlijeka, kao vrlo važne životne namirnice
Za očekivati jeda će se rastom kupovne moći stanovništva,revitalizacijom turizma i izvoza, posebnosireva (što»Zdenka« i »Sirela« već rade), u razvojgospodarstva u vremenu koje nailazi ulagatiznatnijasredstva i to iz razlogašto jeu pitanju i manjaproiz-
vodnjagoveđegmesa za cca 24 000 tona Procjenjujemo da će za manjak mlijeka u otkupuod 451 milijunalitara, dakle za 192 milijunalitara treba organiziranaproizvodnjanovih cca 70 90 000 krava odnosno junicašto može poslužitimlađim poljoprivrednicima da se orijentiraju na proizvodnju kojaima osiguranogkupca i dobar prosperitet.
StjepanDeneš,dipl.ing.
Cijena mlijeka za travanj 1993. godine
Za mjesectravanj1993 ostajemo kod utvrđenogprincipakorekcije otkupnecijene,kojajevezana na tečaj DM i iznosi oko 0,28 DM za 1 litru mlijeka s 3,6%m.m., a primjenjivat će se u cijeloj 1993. godini. Na temeljugore rečenogcijena za travanjutvrđuje se sa:
100 HRD masna jedinicaili 360 HRD/I za mlijeko s 3,6% m m
Cijena i kretanje rasta za ravničarsko područje
Istovremeno vrijednost DM porasla jeza 192% indeksna poena ili 92,2%, dok otkupnacijenamlijekaraste brže od DM.
Cijenamasne jedinice sa 78 HRD u ožujkuporaslaje u travnju na 100 HRD ili za 28,21%.
Ukupnacijena osnovna + premija od 01 01 do 30. 4. poraslaje u ravničarskom području za 215,56 indeks poena ili 115,56%, a u brdsko planin-
Premija za mlijekoostaje i nadalje ista tj. 28 HRD/I na bazi 3,2% m m u ravničarskom i 38 HRD na bazi 3,2% m m u brdsko planinskompodručju.
Radi kontinuiranogpraćenjaotkup- nih cijenadajemopodatke za travanj kojidopišite na podatke u br. 3 Mljekarskoglista
Ukupna
skom za 208,82 indeks poena, ili 108,82%.
Moramo napomenutida otkupna cijenamlijekaraste brže od cijene na malo i troškova života tj.da mlijeko dolazi u povoljnijipoložaj, a posebno prema cijeniteletine gdjesmo znatno prešliodnos 1 kg teletine (živevage) 10 1 mlijeka.
Dakle pregledcijenamlijekapo masnoći za travanj1993 godinepodručjimaotkupajeslijedeći:
Stručno predavanje proizvođačima
mlijeka u Dubravi
Hrvatskomljekarskodruštvoorganiziraloje22.ožujka1993.u Dubravistučno predavanjeprof.dr.ZvonimiraŠtafena temu »Kako krmnim slijedompovećatiproizvodnjumlijeka.«
Pred nazočnim proizvođačima mlijeka,predstavnicimaZadruge i Poljop- rivredne savjetodavneslužbe općine Dubrava,prof.dr. Štafaiznio jeproblematiku proizvodnje krme sa ciljempovećanjaproizvodnjemlijeka.
Tajnik Hrvatskog mljekarskogdruštva,gospodinČičmak dipl.ing., obračajući se nazočnima izrazio jetežnjuHrvatskogmljekarskogdruštva da se organizacijompredavanja, te postavljanjemdemonstracionihpokusa želi pomoćiproizvođačimamlijeka kako što jeftinijeproizvestikvalitetnu krmu na svom gospodarstvu i tako povećati proizvodnjumlijekačemu jedat posebannaglasak.
U raspravikojajeuslijedilaodgovo-
reno je na pitanjanazočnih,koje krmne kulture mogu odmah zasijati da bi im dale uskoro i prirod.Preporu- čene su im smjesejarihžitarica sa ja- rim graškomili grahoricom.
Sa cjelokupnogpredavanjavalja posebnoistaći interes mladih proizvo- đača mlijeka za suvremenijuproizvodnju,što jedobra osnova za cjelokupan razvojpoljoprivrede.Poseban nagla- sak treba dati i demonstracionim pokusima kojiće se provoditi na više 1okaliteta u R Hrvatskoj na gospodar- stvima odabranih proizvođača,gdjeće svi zainteresirani moći pratitizasijane kulture od sjetve do spremanja.
Mr Ivan Danjek40. godina sabirači mlijeka
ObiteljLjubice i Nikole Sabljić već su 40 godinasabirači,vozači, kao i preuzimačimlijeka u Grabercu Dubrava kod Vrbovca.
Počelo je1953 godine.Obuhvaćali su područjesela Graberec, Prnjarovac Lipovčani,Zetkan i dio Dubrave. Sva sela,osim dijelaDubrave,bila su tada bez ceste
Prve količine mlijekajedvada su iznosile količinu od 100 do 1000 litara dnevno Sve mlijekovoženo jeu Duba. gdjejevršena prerada u sir »trapist«.
Jedan od sabirnih punktovabio je u kući Sabljićainstaliran 1971 godine. Postavljen jelaktofriz francuske proizvodnjekapaciteta cca 500 litara,kojije 1976 godineinstaliran u novo izgra- đen objektučešćem proizvođačamlijeka i PZ Dubrava,kao dobavljača za mljekaruBjelovar.
U to vrijemeotkupljenekoličine iznosile su i do 700 litara dnevno Tada jetrebalo instalirati novi dodatni laktofriz od cca 200 litara, a ubrzo novi kapaciteta 1 000 litara,kojijekorišten samo u izuzetnim momentima, kada je
Izdavački savjet:
Ankica Dakić, dipl inž mr Milan Devčić, dr Mirza Hadžiosmanović, dr. Ivan Jakopović, Tomo Kolak, inž , Tomislav Mesarić, dipl inž , Slavko Pehal, dipl inž , Biserka Sunajko, dipl. inž , mr Ivan Šegota
Uređivački odbor: Stjepan Brlek, dipl inž , Franjo Lončarić, dipl. inž , Željko Ljubić, dipl vet
Glavni i odgovorni urednik:
Stjepan Deneš, dipl inž
Tehnička urednica:
Vera, Volarić, dipl. inž
za proizvođačemlijekabila interesantna cijenamlijeka.
Danas jekapacitetlaktofriza iskorišten u ljetnoj i jesenskojsezoni sa 650 litara.
U zadnjevrijemedošlo jedo znatnijegpada otkupamlijeka,svega 300 1. Cijenemlijekanisu adekvatne maloprodajnimcijenama za krajnjepotrošače
Mnogiproizvođačimlijeka za ishranu teladi i odojakakoriste mlijeko, a neki ga na slobodnom tržištu prodaju kao svježimeki sir, vrhnje i maslac.
Sabljićismatraju da jepad otkupa mlijekarazlogneadekvatnogkreditiranjastočarske proizvodnje,posebno kvalitetnogženskogpodmlatka.Stočarstvu, a posebnogovedarskojproizvodnji,trebaposvetitinaročitu pažnju.
Sabljićiposjeduju 5 krava i 1 junicu i predaju 7 500 litara, a značajniji su proizvođači u 1992. godini:
Košćević Luka sa 8 000 litara
Košćević Ljubica sa 7 500 litara
Vučilovski Ivan sa 7 500 litara
StjepanBrlek,dipl.inž.
Uređivački kolegij:
Dr S Banožić, "M Božičević, ing., S Brlek, dipl ing , S Deneš, dipl.ing., dr S Feldhofer, dr J Jakopović, prof. dr Z Štafa
Vlasnik i izdavač:
Hrvatsko mljekarsko društvo
Uprava i uredništvo:
Zagreb, Ilica 31/III,tel 424-420
Cijena 1 primjerka: 350 HRD
Tisak:
Grafička škola u Zagrebu
Možda ste već zaboravilikada je uistinuMAJČIN DAN. Uvijekje
posljednjanedjeljamjeseca svibnja.Ove godine 30.svibnja.
DVilodnoje my duet
aba podneteč il stalak.
NA nagao &pe oblatne
ši kjij det li
POKLANJAJTE PRVENSTVENO SRCEM!
Strojza pranjerublja
Preporučljivo jeda se poslijesvakog pranjaočisti filter podmlazom mlake vode,povremeno ga tresti da ispadnu komadići vapnenca ili nakupinedlačica i vlakana.
Tri do četiri putagodišnjetreba temeljitoopratibubanj.Ulije se vruća voda i litra bijelogocta, uključi se program za ispiranje i stroj se sam opere
Ako prilikomsvakogpranja uz detergent ne stavite 1 žlicu sode-bikarbone ili fine kuhinjskesoli, u stroju se skupljakamenac kojiga uništava. Niste li do sada to radili,uključiteprazan stroj, a umjestodetergentasipajtepet kavenih žličica sode-bikarbone.
Strojza pranjeposuđa
I u ovom strojunakuplja se kamenac, te stogajednommjesečno,uklju- čivši stroj na najkraćiprogram, umjes- to detergentastavite grubu kuhinjskusol i ocat
Ako se u strojunakupioneugodan miris,koji se nikada ne može ukloniti pranjem, u strojstavite čašu napunjenu octom i zatvorite vrata Nakon nekoliko sati izvadite čašu,uvjerit ćete se da jeocat upiosve neugodnemirise.
Glačalo
S vremenom se nahvatajumrlje.Čistiteuvijekisključeno i hladno gla- čalo Kada se na pločunalijepisintetika uklonite jekrpicomnamočenom u acetonu. Ako mrljene možete očistiti pokušajte na slijedećinačin: nekoliko putasavijeninovinski papirnamočite uljem.Prijeđitezagrijanimglačalom po nauljenompapiru, a potompo nenauljenom.
Mrlje s glačala na paru uklonite mekom krpom namočenom u detergent.
Povremeno ga očistite i iznutra. U bazenčićulijtetopludestiliranu vodu u kojuste staviti dviježličice bijelog octa Zagrijte pa izlijte i isperitedestiliranom vodom Glačalo možete očistiti tako da ga toploistrljatesapunom, a kada se ohladi sasušeni sapun uklonite pamučnom krpom.
napomena
Glačalo na paru puniteisključivo destiliranom vodom i poslijeupotrebe obavezno istresite preostaluvodu. Glačalo nikada ne smijetetrljatičvrstim ili oštrim predmetima.
Na čast ukućanima lijepouređen vrt Svibanjje idealanmjesec za konačno uređenjevašeg vrta.Stanujete li u vlastitojkućiimateneštovišeobaveza da ureditesvojvrti dvorište.
Vremenom se nakupenepotrebnestvari,kojeje»najzgodnije«odložiti negdje u dvorištu Primjetite li ikada koliko nagrađujuvaše dvorište?!
Stogaočistite od »starudije«svoje dvorište
Nijeneophodnoda vrt bude bogat cvijećem, pa da bude lijep.Dovoljnoje zasijati travu i uzgojitikojestabalce ili ukrasnu biljku. I najobičnije drvce može biti ures dvorišta,posvetimo li mu TI
malo brige.Nagradanama ljetni hlad. No,ipaknema ljepšeg od šarenila raznobojnogcvijeća,pokojerazgranate ruže,rascvjetalog grma.
Upotrijebite samo malo truda, a vjerujte da će vam tajtrud bitiujedno i odmor
Prostor oko kućetreba držati urednim ugodnojeoku i na čast jeukućanima!
U i
Bolna križa
Od križoboljeililumbaga ljudipate češće nego“od glavobolje,umora iliprehlade.Na primjer,samo u Americipacijentiobave svake godine oko 19 milijunaposjetaliječnicimazbog bolnihkriža.Kod nas situacijanijeništabolja,pogotovo u hladnijedoba.
Pored bola,gotovouvijek su prisutne ograničene ili spriječenekretnje u područjukriža Jedna od novijihopsežnih studijapokazalajeda jemišićna slabost ili neelastičnost (leđnihili trbušnih mišića)bila uzrok u četiri od petslučajeva,bolova u leđima Međutim,osim ovoga postojejošvrlo različiti uzroci ovog stanja.Tako,na primjer, i degenerativnepromjeneslabinske kralježnice mogu biti razlogbolova Liječnici su se sami iznenadili kad su proučilizanimanjepacijenatakoji su im se obratili za pomoćkod bolnih križa Većina takvih bolesnika nijeimala zanimanjakojauključujudizanje, guranje,vuču ili nošenjetereta Interesantno jeda su najrizičnija grupa bili oni iz sjedećihzanimanja i oni kojičesto i dugotrajno voze automobil
Između kralježakanalaze se fibrozni jastučići(diskovi). Disk se može istrošiti,izgubitisvojuelastičnost i sposobnost amortizacije i tada bolovi počinjuzagorčavatiživot pacijentu.Disk, također,može iskliznuti.između dva kralješka i pritiskati živce kojiizlaze iz kičmene moždine,uzrokujućijakebolove Ovo trošenje ili iskliznuće diska može biti uzrokovano nepravilnim držanjem,sjedenjem,ležanjemili nepravilnimdizanjemvećih tereta
Od ostalih mogućihuzroka bolnih križa spomenimojošspuštenastopala, prekomjernutjelesnutežinu,dugonošenje(kodžena)cipela s visokim potpeticama,reumatizam mišića u križima, drugioblici upalemišića i vezivnog tkiva koji se nalaze oko kralježni-
ce, emotivne napetosti, i konačno,ali rjeđe,upale i tumori svakogorgana u trbušnojšupljini.
Svakako,liječenjebolova u križima ići će za tim da se odstrani uzrok,ako jepoznat. U akutnim slučajevimaliječ- nik će propisatilijekove i mirovanje, međutim kod kroničnih bolova fizikalna terapijaodigrat će glavnuulogu.. Potrebno jeprovoditiprogram medicinskih vježbi za trbušne i leđne mišiće Ključ za zdrava leđa leži u ispravnom izvođenjutjelesnihkretnji. Kod dizanjatereta sa zemljepribližite teret što bliže sebi i onda iz čućečegpoložajapolaganoga dižite. Kod stajanja nemojteprevišeizbacivati grudi i zabacivati ramena unazad. Preporučljivo je stajati bar tri sata dnevno(dobrojetelefon smjestiti na takvo mjesto da razgovore obavljatestojeći) tada bi sigurno i razgovoribili kraći! Kod sjedenja neka križa imajuoslonac na naslonu stolice i neka stolica bude dovoljno niska da se možete čitavim stopalima oslanjati na pod.Nemojtespavati na trbuhu Neka vam predmeti ne budu daleko da se ne morate jakoispružiti. Sjedište u vozilu mora pružatidobar oslonac za križa
Gajimofizičku kulturu,bavimo se sportskorekreativnim = aktivnostima, pa će tadamišići biti u dobrojkondiciji i manjećemo patiti od bolnih križa.
Vaš liječnik
Što s ostacima jela?
Može se dogoditida izbilokojegrazlogaostane gotovog jela. Domaćica ga neće bacitiveć će ga preraditi.
Krem juha ostane li manjakoličina variva, propasirajte ga, zalijtehladnom vodom da dobijepotrebnugustoću,dodajte»Vegete« ili kiselogvrhnja u koje se umiti žumanjce,dodajteisjec- kani zeleni peršin, te soli,papra ili paprike.
Ostatak pečenog mesa možemo samljeti i napravitipituili savijaču od mesa,kojeprethodnopropirjamo na masnoći i luku Ovim pirjanimmljeve- nim mesom na luku možemo napuniti palačinke ilinpr rezance s mesom Na isti način može se prireditikuhana govedina
Salata od kuhane govedine govedinu izrezati na ploškice ili rezance, narezati crvenog luka,kiselih krastavaca, 1 2 tvrdo kuhana jaja i malo skuhane riže Pouljiti,zakiseliti, zapapriti i zasoliti A dobra jei samo začinjena govedina s lukom.
Kada ostanu pečenepalačinke bez nadjeva,drugidan mogu se izrezati na rezance i staviti u juhu.
Ostatke kruha nećemobaciti već ćemo ga posušiti, može i u pećnici na 50*C,samljeti i upotrijebiti za panira- nje(pohanje).
Određivanjekoličinenamirnice za jednu osobu
Meso: 10 do 15 dkg,ali teletine i bra.vetinenijedovoljno10 dkg; ovisi o mogućnosti i skupoći
Brašno: 10 dkg za buhtle,okruglice
Riža: 10 dkg za mliječnurižu i prilog, za juhu1 žlica
Ječmena kaša: 10 dkg
ISPRAVAK
Griz: 10 dkg,za juhu1/2 žlice
Krumpir: 1/2 kilograma
Zelje:12 dkg
Mrkva: 20 dkg
Juha: 1/3 do 1/2 litre
Umak: 1/8 do 1/4 litre
Ispričavamo se našim čitateljicama na pogrešnoobjavljenojslici.
Pogreškajeiz tehničkih razloga. Uz ispravkuobjavljujemo vam i ispravnusliku.