Knjigu
Ječam nedovoljno iskorištena kultura u ishrani goveda
Ječam predstavlja,izapšeniceikukuruzatrećužitaricu u nas, koja ima velikemogućnostiiznačenje.
Kod nas se,gotovo isključivokao hrana za stoku,koristizrno ječma dok su mogućnosti iskorištenjacjelokupnebiljkedalekoveće.
Ječam se može koristiti za ishranu krava direktno s poljakao zelena krma ili silirati. Prilikom direktne is-: hrane cijelombiljkomječmatreba voditi računa o tome kada jeizvršena gnojidbaKANom, jermože doći do trovanjanitratima. Ako se ječamkoristi za zelenu krmu,košnjutreba izvršiti “nešto više iznad površinetla,tako da se ne zahvati tlo i onečisti krma.
Za silažu su najpogodnijevisokopri- Tabela 1 Krmnavrijednost ječma
Suha tvar
«nosne sorte ječmaniže stabljike,koje nisu osjetljive na polijeganje. Obzirom na kemijskisastav i probavljivost, naj- podesnijejeječamza silažu pokositi u mliječnovoštanoj zriobi U tojfazi jei osjejošmekano,pa ne predstavlja problem u ishrani Na taj se naćin osigurava silaža najboljekvalitete i probav- ljivosti..Da bi se izbjeglepoteškoće do kojihdolazi ako jeosjeprevišetvrdo, treba izabrati sorte bez osja.
Probavljive surove bjel. (%) Škrobna vrijednost
Da bi se siliranjeječmauspješno obavilo, a nema dovoljnosuhe tvari, prijesiliranjabiljnu masu treba provenuti.
Ječam za silažu dospijeva u vrijeme kad nema većih poljskihradova (3.dekada svibnja), pa siliranje ne bi trebalo predstavljati veći problem.Silaža ječma obogaćujeobrok mliječnihkrava i povećavamliječnost.
trebno jeizabrati sorte sa što čvršćom stabljikom, jerneke sorte ječmapoliježu
Slama ječmakorisna jehrana,ali ograničenehranidbene vrijednosti za preživače. Slama jarogječmaima veću hranidbenu vrijednost nego ozimog. Ima veći sad; aj bjelančevina, veću probavljivost i veću energetskuvrijednost
Radi silaže,povećanjahranjivevrijednosti može se ječamsijati u smjesi sa obične m, ili dlakavom grahoricom, ili sa stočnimgraškom.Na tajse način osiguravadovoljnakoličina probavlji- vih bjelančevina i velika količina zelene mase Međutim,ako se ječamsije u smjesi sa grahoricomili graškom,po-
Slama ječmamože se, sjeckati i miješati sa raznim dodacima da se pobol- jšanjezinahranidbena vrijednost.
Kemijskisastav zrna ječmavarira ovisno o fiziološkim i kemijskimosobinama sorte, o uvjetimauzgoja i gnojid- bi Zrno ječmakao krajnjiproizvod
'čabela 2. Hranidbena vrijednost slame ozimog i jarog ječma
Probavljiva org
tvar na S.T. (%)
Koef probavljivosti
Energija surove MJ/KG ST. bjelan. surova vlakna ugljikohidrati
Slama ozimog j.
Slama jarog j
Tabela 3 Kemijski sastav zrna ječma na bazi suhe tvari
Cijelo zrno (%)
Oljušteno zrno (%) Pljevice (%)
Suha tvar
Surove bjelan.
Surove masti
Surova vlakna
Pepeo
Ugljikohidrati
Celuloza
ima povoljankemijskisastav i značajanjeizvor energije s obzirom na visoki sadržajškroba.
Zrno ječmase prijekorištenja usitni, jerse na tajnačin osiguravanajboljeiskorištenje svih hranjivihsastojaka,odnosno škrob i bjelančevinepodvrgavaju se djelovanjuencima iz probavnogtrakta. U hranidbi mliječnih krava dio ječma u smjesipovoljnoutječe na kvalitetu mlijeka i maslaca Međutim, prilikomishrane zrnom ječma, treba voditi računa o izbalansiranju obroka, jerako se krave duže vrijeme hrane samo ječmom dolazi do bržeg zamaranjaživotinja.
Iz svega prikazanogvide se razne
mogućnostiiskorištenjacijelebiljke ječma, a ne samo zrna kao što jeuobičajeno.Korištenjemječmaza silažu krajem5. mjesecaosigurava se jošjedna žetva na istojpovršinisjetvomradnih hibrida kukuruza, šećernogsirka, stočnogkelja,stočne korabe ilipovrća. Ovim načinom korištenjaječmaosiguravamo kvalitetnu hranu za mliječne krave u vrijemekad krme nema dovoljno, a istovremeno se povećavaprihod sa iste površine_sjetvomneke druge kulture Na tajse način dobijudvije žetve godišnje na istojpovršini.
Mr Ana PospišilMlijekoima velikuhranidbenuvrijednost u prehraniteladi,alitakoder jevrlovrijednaživežnanamirnicaza prehranuljudi,posebicedjece. Mlijekosadrživisokipostotaksirovihproteina(oko 24—28% u suhoj tvari),mliječnemasti(24 32% u suhojtvari)imliječnogšećera (35—45% u suhojtvari).Probavljivostorganske tvarimlijekaistotako jevisokaiiznosi94 98%.
Kravljemlijekoima dosta kalcija, fosfora i natrija, ali malo magnezija, bakra, cinka, mangana, a posebice željeza, što je uzrok anemijama(slabokrvnost) u koliko jemlijekoisključiva hrana mladunčadi.
skupljuhranidbu i proizvodnju, kao i višu otkupnucijenuteladi, jersu pokriveni visokom cijenommesa
Mlijekosadrži dosta karotina i vitamina A, a malo vitamina D, E,riboflavina (laktoflavina), niacina, pantotenske kiseline i vitamina B,,.Dakle, uz hranidbu pretežnomlijekommogu se javljati i neke avitaminoze.
Klasičan, često uobičajeninačin hranidbe teladi u obiteljskimdomaćinstvima, jesisanje ili napajanjevelikim količinama mlijeka i kasno odbijanje. Mlijeko se daje8 12 litara dnevno i troši se u velikim količinama /ukupno 800 1 200 litara po teletu Hranidba mlijekomtraje 2 3 mjeseca.Kruta hrana se gotovo ne daje, a prirasttjelesne težine jevrlo dobar, u prosjeku 1 000 1 200 g/dnevno. Za kg prirasta troši se oko 10 kg mlijeka.
Hranidba velikim količinama mlijeka vrlo jeskupai smatra se opravdanim jedinoako gospodarstvo ima dovoljnomlijeka, a mlijeko nema potražnjuna tržištu, ako se telad odmah nakon odbijanjaprivodiklanju,odnosno, ako jecijenamlijekaniska, a otkupna cijenateladi visoka.
Umjestopunog, svježegmlijeka može se davati teladi mliječnazamjenaili regeneriranomlijeko.Hranidba većom količinom mliječnezamjeneili regeneriranogmlijekaprovodi se uz napajanjeteladi na farmama ili za proizvodnjutelećeg mesa tzv. »bijelog mesa« Hranidba jeskupa,ali se dobije i vrlo kvalitetno meso teladi Mliječna zamjenasadrži najmanje 50 70% mlijeka u prahu,sve potrebne vitamine, minerale,anticksidante, emulgatore i sve drugetvari potrebne za hranidbu teladi. Dnevni prirasttje- lesne težine teladi uz hranidbu mliječnom zamjenommože iznositi prosječno 1 200 1 400 g dnevno, a za kg prirasta troši se oko 1,5 kg mliječne zamjene.
Mliječnazamjenadajese razmućena u vodi u omjeru1:9 10, a dnevno se daje0,7 2,5 kg.Pri hranidbi mliječnom zamjenommogu se javljatiproljevi, a tada treba načiniti veće razrijeđene otopine.
Hranidbateladi ograničenimili smanjenimkoličinama punog svježeg ili regeneriranogmlijeka(mliječne zamjene)temelji se na fiziološkim potre- bama teladi za hranjivimtvarima iz mliieka, ali se vodi računa da se nedostaci mlijekanadopunes drugom Me hrane (hranidbenimsmjesama)
U vezi odnosa cijenamlijeka i otkupnecijeneteladi,treba odmah,(anijejednostavno),objektivno reći što jei u kojimuvjetimaniska cijenamlijeka u usporedbi s cijenommesa Najčešćejedavanjevelikih količina mlijekavrlo skupo, a treba upozoriti i na zdravstvene poremetnje,posebice nakon naglogprijelaza s hranidbe mlijekomna hranidbu suhom hranom Nakon odbijanja i prestanka davanjamlijekatelad naglozaostaje u razvoju,mršavi,česta su oboljenja: avitaminoze, hipokalcemije,anemije, mikromineralne deficijencije, a javljajuse i mnoge uvjetnezarazne bolesti, bronhopneumonije i dr.
U slučajevima da se telad hranjena većom količinom svježegmlijekaodmah privodiklanju,dobiva se vrlo kvalitetnoteleće meso, što opravdava
Davanj: graničenekoličine mlijeka ima gospodarskuosnovu i treba preporučiti. Ovim načinom se sisanje, ili napajanjeteladi punimsvježimmlijekom,ili mliječnomzamjenomskraćuje samo 1,5 2 mjesecadobi teleta Također mlijeko se ne dajedo sitosti, već nakon što potrošnjamlijekadostigne 6 7 litara dnevno, mlijeko se ograničava.
Dakle,mlijekoili mliječnazamjena dajuse teletu u početku,nakon kolostruma (mljeziva) do sitosti, ali najviše do potrošnje 6 7 litara dnevno. Suhu hranu (startersmjesus 18% sirovih proteina)treba teladi nuditi već u dobi 2 3 tjedna.Nakon što telad počnetro-
šiti dnevno oko 1 kg starter smjesepostupnose smanjujedavanjemlijeka. To će prisiljavati telad na ranijeuzimanjevećih količina suhe hrane,sijena i gotovihhranidbenih smjesa.
Starter smjesamora sadržavati sve hranjivetvari potrebneorganizmu, a to znači da jepogrešnoako se, umjesto smjesom,mlijekozamijeni samo žitaricama
Telad mora imati uvijek na raspolaganjudobro i mekano sijeno, kao i svježuvodu za piće.
Ovim načinom hranidbe troši se manjemlijeka,ukupnooko 300 400 litara mlijeka po teletu, a telad dobiva sve ostale potrebnehranjivesastojke iz dopunskehrane bez stresova, posta- juotpornija na podražaje iz okoliša i imajupravilniji i brži razvojburaga,mikrobiološkogsadržajaburaga i preživanja
Prehrana teladi, s ograničenimkoličinama mlijeka,treba se provoditi u svim slučajevima ako se telad ostavlja za rasplodili za daljedržanje u tovu, posebice, ako se krave nalaze unutar organiziranogtržišta kojetreba i kupujemlijeko i mliječneproizvode. U svakom slučajuovajnačin prehrane teladi smanjenimkoličinama mlijekadajezdravlju,boljerazvijenu i na bolesti otpornijutelad,jeftiniji je,ostavljaveću količinu mlijeka za prodaju na tržištu i donosi veće novčane prihode.
Telad se može hraniti i s minimalnim količinama mlijeka, ali za to trebajupostojatiposebnirazlozi. Telad dobiva ovim načinom hranidbe svega 2 4 litre mlijekadnevno,ili ukupno oko 100 120 litara, a odbija se od mlijeka u dobi 3 5 tjedana,nakon čega se hrani suhom hranom
S obzirom na jošnerazvijeni probavni sustav, mlada telad slabo iskorištava suhu hranu,relativno gladuje, ima slab prirasttjelesnetežine (svega 200 300 g dnevno),manjejeotporna, češće obolijeva i ugiba.Međutim, u koliko telad preživi ovo kritično razdobljerazvojaprobavnogsustava, kasnije se dobro razvija i dostignetežinu normalno hranjeneteladi Svakako, to na-
laže da se posebnapažnjaposveti sastavu i kvaliteti hranidbenih smjesa. Rađanje i prehranateladi mlijekom u biološkoj su povezanostiprekoproizvodnjemlijeka.Rađanje,razvojmliječne žlijezde i lučenjemlijekanalaze se pod kontrolom iste skupinehormona u reproduktivnomciklusu; u prvom redu gonadotropnihhormona hipofize, jajnika i placente.Međutim,lučenjemlijekajeselekcijompodignutoiznad bioloških potrebamladunčadi i treba pružitidodatnu gospodarskukorist prodajom na tržištu.
Posebno su pitanjetržni i ekonomski odnosi između cijenamlijeka, mliječnezamjene,hranidbenih smjesai drugedopunskehrane. Hrana sudjelujevećim dijelom u troškovima proiz- vodnjemlijeka i teladi, a tu su važni i tržni odnosi ponude,potražnje i otkupne cijeneteladi i mlijeka.Stogase često vodnjepostavljapitanjeisplativostiproizmlijeka za tržište ili za hranidbu teladi i drugestoke
Odnosi cijenahrane,mlijeka i teladi nikada nisu idealni, jer su podređeni raznim prilikama i uvjetima na tržištu, ali treba i prihvatitičinjenicu da se stočarskaproizvodnja ne može razvijati i njegovati u neprekidnom i čestom prilagođavanju novim uvjetima Stogase gospodarskiinteres mora naći u punom iskorištavanjugenet- skih i bioloških mogućnostikrava u reprodukciji,odgojuteladi i proizvod- njimlijeka. Za takvu proizvodnjutreba odabrati odgovarajuću“tehnologiju prema rasploživosti hrane i osiguranom tržištu,oslanjajući se u prvom redu na vlastite sposobnostidomaćinstva
Dr StjepanFeldhofer
O liječenju upala vimena
U sadašnjevrijeme,kada se govorio liječenjuupalavimena već i svakivlasnikkravamislina davanjeantibiotika,ilismjese antibiotika i sulfonamida u vime,pogotovo jerjeaplikacijalijekovaiztube sasvim jednostavna,pa ihvlasniciživotinjasami daju.Mnogi ljudi upotrebljavajupencilinskuilikojudrugu antibiotskumast iztube,kad videda je mlijekopromijenjenoilivime upaljeno.
Zaista su velike prednostiliječenja antibioticima prema nekadašnjim metodama:
u vimenu se uništavajuuzročnici i tako uklanjajuizvori infekcije; antibiotici ne draže žijezdano tkivo vimena kao što jeto bio slučajkod nekih lijekovakoji su se prijeupotrebljavali; antibiotici se dajuu razmjerno malim količinama; budući da se danas antibiotici daju u vime najvećimdijelom u masnim podlogama,oni dospijevaju i u najdaljepartiježlijezde.
cima prosuđujemo o kojemjeuzročniku riječ i dajemoantibiotike Međutim, i u takvim slučajevimatreba poslati mlijeko na pretragu,jerće nam rezultat pretragepokazati da li smo upotrijebilipraviantibiotik, ili ga trebamo mijenjati.
Antibiotici dolaze u promet u suhom kristaličnom obliku, u uljastim suspenzijama ili u tubama, u kojima se također nalaze u masnom nosiocu. Najjednostavnije jeraditi s antibioticima u tubama,iz kojihjednostavno istisnemo sadržajprekosisnogkanala u cisternu Tube imaju u tu svrhu otvor na vršku,kojijeizdužen u obliku konusa, kako bi nadomjestiokateter.
Iako jeaplikacijalijekajednostavna, a i liječenje mnogo djelotvornije nego što jebilo prije,ipakliječenju, kao i aplikacijilijeka,treba posvetiti više pažnjeako hoćemo da ono potpuno djeluje.
Prilikom liječenjaantibioticima razlikujemonjegovuprimjenukod akutnih i kroničnih oblika bolesti,jer o tome zavisi doza i brojdavanjalijeka,a i uspjeh.
Treba voditi računa i o uzročnicima upale o vrsti mikroorganizama,jer svi antibiotici ne djeluju na sve mikroorganizmejednako. Na početkuliječenjapotrebnojeznati rezultat bakteriološke pretrage, pa onda prema vrsti uzročnika primjeniti i odgovarajući antibiotik Naravno da uvijek ne možemo čekati na rezultat bakteriološke pretrage,jerbi upalamoglapoprimiti teži oblik, pa već prema vanjskimzna-
Prijeaplikacije treba vršak sise pomno očistiti alkoholom, a poštojesadržajtube istisnut u sisu potiskujemo lijek u žljezdani dio stiskanjemstijenke sise od vrha do baze
Jednostavna aplikacijaantibiotika iz tube i jestrazlogšto sami vlasnici kupuju i aplicirajuantibiotike iz tube lako jezaista jednostavno,ipakčesto putadođe do nezgodazbognehigijenskogpostupka.
Prijedavanjalijekatrebadotičnu četvrt dobro izmusti Liječenjetreba početi u samom početkubolesti. Ako je upalniproces vimena porraćen i pro- : mjenamaopćegstanja,treba dati antibiotike injekcijama ili u obliku tableta kroz usta
Prilikom liječenjaupalevimena antibioticima upotrebljavaju se razni,
Davanjeantibiotske masti kroz sisni kanal
treba pomoćii klasičnim postupcima, kao što su oblozi,masaža i slično Prognozakod upalavimena dosta se razlikuje prema obliku same upale i prema stadiju u kojemjepočeto s liječenjem.
Prognozakataralnih upalajepovoljnijanego kod parenhimskih.Parenhimske upaleteško jeliječiti, jerbolesne četvrti najčešćepropadaju i prestajuproduciratimlijekozbogpropadanjaparenhima,stvaranjavezivnogtkiva i začepljenjamliječnihkanala,ili zbogopsežnihgnojnihžarišta i fistula
kao npr : pencilin,aureomicin, streptomicin, teramicin i drugi.Ako ne znamo o kojemjemikroorganizmuriječ, boljejeupotrijebitiantibiotike šireg spektra.tj).one koji djeluju na više vrsta mikroorganizama.
Kod krava u punojlaktaciji,mlijeko poslijedavanjaantibiotika u idućih nekoliko dana (zavisno od upotrebljenog lijeka antibiotika) ne valjaupotrebljavati za preradu,jer se ostaci antibiotika jednovrijemezadržavaju u tijelu i vimenu krava,te se s mlijekompostupnoizlučuju. U tom razdobljuantibiotici nepovoljnodjeluju na preradu.
Na krajuliječenjaantibioticima treba napomenuti, da antibiotici uništavajuklice u vimenu, ali da liječenje
Potpunoozdravljenje i poslijetogapuna funkcijadotične četvrti jeprilično rijetko.Relativno su česti slučajevi u kojimaoboljelačetvrt ozdravi, ali ne izlučuje više mlijeko u punom opsegu kao prijebolesti Katkada se sekrecija mlijekapopravlja tek u idućojlaktaciji. Kod parenhimskihupalavimena nisu rijetka ni ugibanjaili klanja iz nužde Kravama kojima su zasušile više od jednečetvrti na bazi parenhimskog mastitisa redovno su nerentabilne
IzgledizlječenjaKkataralnih upala vimena znatno jepovoljniji, ali uspjeh za izlječenjeuvijekzavisi i o stadiju do kojegse razvio upalniproces u vimenu
Dr StjepanBanožić
Nova cijena mlijeka za svibanj, 1993. godine
Kao ido sada cijenamlijekaregulira se svakimjesec prema očekivanojinflaciji. Za mjesec travanjona jeiznosila22,8% (prema službenimpokazateljima).
Kod određivanjacijene za mjesec svibanjpristupilo se s određenom dozom opreza, jerse očekujedonošenje zaštitnih cijenamlijeka.Detaljnoćemo vas o cijenamamlijekaizvijestiti u Mljekarskomlistu br. 6/93.
Za svibanj/983.godineutvrđena jecijena:125,00 HRD za masnu jedinicu ili 450,00 HRD za 1 litru mlijeka sa 3,6% m m što jeviše u odnosu na prethodni mjesec za 25% i ona će iznosti po masnoći mlijekakako slijedi
mlijeka i proizvodnja proizvoda od mlijeka u vremenu od I—lii 93. g. prema 1992. godini
Pri razmatranjupodatakakoji se ovdjeprikazujumoramo se prisjetiti na vremenske nepogode(sušu) u 1992 godini,kojajevećim dijelomuvjetovalapadotkupa i proizvodnje za cca 13% i prerademlijeka za 11 12%. Vjerujemo, da ukoliko u 1993 godiniuvjetiproizvodnje budu povoljniji od 15 04 nadaljebilježit ćemo boljerezultate, obzirom da nailazi paša,košnjalivada, a i proizvodisvježehrane sa oranica.
Ukupna dinamikaprilivamlijeka
U I. kvartalu zabilježili smo ukupanulaz mlijeka u 14 mljekara i on izgleda ovako
indeks otkupaprema Pad 1992 g proizvodnje
1 siječanj
2 veljača
72,432
Prosječnamasnoća mlijeka za ova tri mjesecaporaslajesa 3,53 na 3,63% u 1993 godini.
Izvoriprilivamlijekau mljekareiproizvodnjaproizvoda
Kompletnusliku mnogo detaljnijuvidjetćemo iz prikazaprvog kvartala 1993 godine:
Ukupno
Prerađeno
Uz navedene podatketri male mljekare Imotski,»Bohnec . narska stanica Koprivnicaotkupile su na gore rečeno 879 000 litara me ukupnaprerada za naše tržište iznosila 64,822 000 litara mlijeka
Proizvodnjaproizvodaod mlijeka
U skladu s padom prerademlijeka(iotkupa) i proizvodnja je vodnje u 1992 godini, no ona je u rasporeduproizvodavarirala i ra trošnjeproizvoda.
Kretanje proizvodnje u I kvartalu
Iz podatakajevidljivo da jenajveći posljedica jeveće ponuda pad potrošnjednevnogpasterizira-mlijekaovog proizvoda nog mlijekašto jeposljedicapadaku- diljemRepublikeHrva povne moći potrošača.Obrani prah I da zaključimo vje pada 56,5%radi togašto isti nema ostali (kvartali) biti bolji tržište, a velike količine dolaze huma- čimbenika koji su druga nitarnim pomoćima,što se odnosi i na godinekao prinosstočne punomasno mlijeko u prahu.Pad pro- jalnapomoćnajsiromaš izvodnjesvježihsireva u mljekarama jamastanovništva Stjepan Ds
Obnova Sunje i perspektive razvoja
poljoprivrede
Ratnim razaranjemSunje isunjskeposavine,zaustavljeni su samo na čas gospodarskiprocesi.Razaranjanisubilamala.Samo na slobodnom teritorijupod hrvatskomkontrolomstradaloje740 objekata,od toga je potpuno uništeno91%. Štetase procjenjuje na 15 milijunaDM. Ukupno jeoštećeno 17 poljoprivrednih gospodarstava, a štetaje procijenjena na 104.672.000. HRD.
Još u toku ratnih zbivanja,započete su aktivnosti oko obnove Odlučnost Sunjanadovoljnajegarancijauspjeha. Hrabrost i privrženost svom kraju, Sunjani su pokazali u ratu i danas u vrijeme primirja,masovnim povratkom kućama i započetom obnovom.
Početak domovinskograta, Sunjaje dočekala kao sustavno zanemarivano bivše općinskosredište,zahvaćeno dubokom ekonomskom krizom. To jevrijeme opće stagnacije,raslojavanja i iseljavanja, te promjena u nacionalnoj strukturi domaćegstanovništva u korist naseljenihbanijskihSrba.
Premda su osnovni resursi gospodarskograzvojasunjskogkraja:poljoprivreda,šumarstvo i promet,blizina Siska i Petrinje,utjecali su na strukturu zanimanja i zaposlenostistanovništva. Tako jedo početkarata bilo 50% nepoljoprivrednogstanovništva, a
samo 30% poljoprivrednog. Iz istih razloga58% stanovništva zaposlenojeizvan mjesta, od toga 47% uglavnomu Sisku,11% u inozemstvu, a tek 43% u Sunji. U predratnomperiodujedino su »Sava« i »Vajda«peradarstvodruštvene organizacije na tom području. Uspostavomtrajnogmira, objedinjavanjemcijelogpodručja i stavljanjem pod političkuupravu Hrvatske, predpostavke su budućegrazvoja. Geografskipoložaj,konfiguracijatla,klimatski i drugiprostorniuvjeti, te činjenica da nema izrazitih izvora zagadđivanja,koji se ne bi mogliprevladati, osiguravajupovoljneekološke uvjete, budućeguspješnograzvoja. U tom razvojupoljoprivreda jena prvom mjestu. Sunjajesmještena na 1282 ha uglavnom obradivih površina.Struktura zemljištavidljiva jeiz tabele:
U funkcijirazvojapoljoprivrede treba osigurati: zaštitu poljoprivredneproizvod-
nje(zaštitnecijene) povećanjeagrarnog maksimuma i stvaranjespecijaliziranihgospodarstava
intenziviranjeproizvodnje(proizvodnje jeftinehrane)
kreditiranjeproizvodnjei novih investicionih ulaganja razvojsvih vidova kooperacije.
Međutim, prvi neposredni zadatak je obnova stočnog fonda, direktan otkup poljoprivrednihviškova, opskrba repromaterijalom i planirani razvoj povrtlarstva,koji ima neslućene mogućnosti.
Razvoju gospodarstva posvećujese posebna pažnja.HKBO (Hrvatskakreditna banka za obnovu) odobrava kredite medu ostalim i za obnovu osnovnog stada i nabavku rasplodnihgrla. Broj goveda za vrijeme domovinskog
rata drastično jesmanjen. Prema popisu 1991 godine na cjelokupnom prostoru Sunje bilo je 8768 grla goveda. Taj se brojgotovo prepolovioi da nije bilo pravovremenog sklanjanjastoke preko Save u Lonjsko polje.tajbi broj bio znatno manji.Činjenica,da ni jednog dana rata nijebilo prekida u otkupu i transportumlijekau Zagreb. dovoljno govori o upornosti i željiovih ljudi: da rade,proizvode i ostanu trajno svojina svojojzemlji.Otvaranjem novih miniproizvodnih kapacitetau privatnim rukama, povećat će se broj zaposlenih, a to će vratiti izbjeglestanovnike i stvoriti mogućnosti razvoja ovog kraja.
Zoran Martić,dipl.inž
Poljoprivredno gospodarstvo obitelji Kozina
Obiteljskodomaćinstvo Stjepana i Ivanke Kozina iz G Dragičevca Čazma, sa 3 sina (bave se privatnimpoduzetništvom) i 2 snahe u slobodno vrijeme bave se poljodjelstvom posebice stočarstvom
Posjeduju30 k.j.vlastitogzemljišta i 30 kj.uzimaju u zakup.
U sjetvinajzastupljeniji je kukuruz za silažu 20 k.j.,kukuruz zrno 10 kj., pšenica 10 kj.,zob 12 kj.,ječam 3 kj. Ostalo su livade i pašnjaci.
Posjeduju4 traktora od čega 3 IMT-539, 558 i 575 i Torpedo 75 KS, kao i pripadajuće priključnestrojeve.Imaju instalirane kapacitete 2 silosa od 280 m“, u koje pored kukuruza silirajuglave šećerne repe (izšećerane Virovitica) i treći otkos trava otava
Pored starih stajskihobjekataizgra-
đen je i novi za 20 krava, 6 junicai 15 grlaženske teladi Na upitzašto imaju svega 2 ženska teleta u uzgoju,odgovorio je razgovorljividomaćin da bi trebalo odobravati stimulativnijekre-
dite za nabavu, a posebno na uzgoj rasplodnihjunica.
Kredit su koristili preko »Sirele« Bjelovar,za nabavu 16 rasplodnihju-: nica, što jei osnov sadašnjegstada (20 krava,3 bređe junicei svega 2 ženska teleta).Kozine su dioničari »Sirele« Bjelovar.
Uz objekte instaliran je rashladni uređajkapaciteta250 litara U 1992 godini isporučili su »Sireli« Bjelovar 65 000 litara mlijeka.Kozine nisu zadovoljnisa cijenom mlijeka,koje nisu adekvatne u odnosu na cijene reprodukcijskogamaterijala(mineralna gnojiva,pesticidi,sjeme i dr.)koje se premiraju na*osnovi DEM, a i niže su od 50% maloprodajnih cijenamlijeku za krajnjegapotrošača.
MarljivaobiteljKozina kao i mnogi drugi bave se uzgojem peradi i svinja, a naročito je za istaknutiuzgoj 6 rasplodnih kobila i jednog pastuha.
Stjepan Brlek,dipl.inž
Obiteljskogospodarstvo Batušić iz Cvetkovića
Jastrebarsko već 57 godina proizvodi mlijeko
Intenzivnijomproizvodnjomnastavili su Batušići 1968 godine, da bi 1970 godineadaptiralipostojećiobjekat u modernu staju sa 21 stajalištem, sa sisiemom izđubrivanja,pojilicama i sistemom mužnje.
U pomoćnimobjektima ima mjesta za 15 grlaženskogpodmlatka.
Batušići obrađuju 22 kj.vlastitog i 15 kj.zemljišta u zakupu, od čega15 k.j.kukuruza, 2 kj.pšenice, 1 kj.ječma, 1 kj.tritikal, a ostalo su travno-djetelinske smjese i livade Raspolažu sa kompletnommehanizacijom 2 traktora 35 KS i 60 KS,plugovi,tanjurače,sijačice za kukuruz i pšenicu i travnodjetelinske smjese,rotacionu kosilicu,kombajnza silažu,prevrtač sijena,samoutovarnu prikolicu,elevator, utovarivač i rasturivač stajnika, 5 traktorskih prikolica, a u zadnjevrijeme nabavili su i stroj za siliranjeklipa izrna silažu.
sa 2 silosa od 140 m? 280 m? kapaciteta.
Raspolažu
Kod sastava obroka koriste silažu, sijeno,vlastiti koncentrat i dodatak pivskitrop(2tone tjedno).
Grla se većim dijelomnalaze u ispustu.
Prijedvijegodinestajskikapaciteti bili su popunjeni i godišnjaproizvodnjai isporukamlijekadostizala jei do 80.000 litara godišnje. U 1992. godini gospodarstvojeposjedovalo 12 muznih krava, 4 bređe junice i 3 junice u pripremi.Proizveli su 41 000 litara mlijekasa tendencijompadagrla i proizvodnjemlijeka.
Dioničar je»Dukata« Zagreb.
Gospodarstvo se bavi i svinjogojstvom (10rasplodnihkrmača i 1 nerast).
Batušići su i ove godineuložili u proljetnusjetvupreko10 000 DM, a ne vjeruju i nisu sigurni da će u realizaciji postićipozitivnurazliku, što jeiosnovni razlogstalnom smanjenjubroja grla i proizvodnjimlijeka.
StjepanBrlek,dipl. inž
Proizvođač mlijeka Drago Novosel Desinec G. Jastrebarsko
Već 24 godineDrago Novosel Desinec G Jastrebarsko bavi se proizvodnjommlijeka.
Posjeduje 15 k.j.zemljišta,kojevrlo intenzivno koristi;najvećimdijelom kukuruz za silažu,grahoricu i druge krmne kulture
Ima izgrađena 3 silosa za kukuruz 9 x 2 x 1,8 97 m?idubinska 4 x 1,7 27 mv“ Pojedinesilose koristi i 3 puta godišnje.Posjeduje 3 traktora od čega IMT 539 i 560, te »Zetor« 49, kao sve potrebne poljoprivrednestrojeve, među kojima i silokombajn.
Stajskikapacitet jedo 20 grla, od čega jemomentalno popunjen sa 10 krava, 3 bređe junice,dvoježenske teladi
Do sada jeprosječnoisporučivao »Dukatu« do 40.000 litara mlijeka, a 1992 godineisporučio je38.000 litara mlijeka,sa tendencijomdaljnjegpada.Inače jedioničar »Dukata«.
Nijezadovoljan s cijenommlijeka, neadekvatnom kreditnom politikom, rasplodnimpodmlatkom.Posebno ga ne zadovoljavaparitetcijena reprodukcijskimaterijal(mineralnagnojiva, pesticidi,sjeme i dr),kojijevrlo visok u odnosu na cijenumlijeka, a cijena mlijekačesto ne dostiže više od jedne trećine mlijeka u maloprodaji. StjepanBrlek,dipl.inž.
Rezultatiprogenog testamliječnosti
PLANTANAZE
prirodnibiološki dodatak za kvalitetno siliranje svih vrsta silaže: trave,djeteline,kukuruza,žitnogzrnja, itd
PREDNOSTI PLANTANAZE KOJE POTVRĐUJU
ISPRAVNOST
VAŠE ODLUKE:
1 PLANTANAZE sadržava:
e U prirodiprisutne sojeve mliječnokiselihbakterijaLactobacilius plantanarum i Pediococcus pentosaceus u vrlo visokim koncentracijama i s posebno velikom sposobnošću razmnožavanja;
on
Plantanaze smanjujegubitkeprisiliranju.
e celulolitičke enzime (celulaza,betaglukanaza, hemicelulaza i betaglukozidaza)
Čuva hranjivesastojkekrmnog bilja.
nane
Poboljšava okus silaže pa ježivotinjeradijejedu.
Sprečavapregrijavanje zelene mase
Potpuno jeneotrovan za ljude i životinje, ne zagađuje okoliš
Nakon pet dana proces siliranja jezavršen i silažu možemo upotrijebiti za hranjenje životinja.
Jednostavna i ekonomična primjena. PRN
PLANTANAZE priprema djelatneotopine vrlo je jednostavna jerjepreparat topiv u vodi Vrećice A i B (jedno pakovanje)dovoljne su za 25 tona travne odnosno
50 tona kukuruzne zelene mase
Lucerna,
PRIPREMADJELATNE OTOPINE
Vrećice A i B rastopimo
u 100 litara vode (za50 tona silaže)
Vrećice A i B rastopimo djetelina :
u 50 litara vode (za25 tona silaže)
Vrećice A i B rastopimo
u 50 litara vode (ta 25 tona silaže)
Vrećice A i B rastopimo
u 50 litara vode (za25 tona silaže)
NačinupotrebejejednostavanjerjePlantanazetopiv u vodi. Od preporučenekoličinevodeodvojimomanjidio(oko4—5 litara) i u njemu rastopimosadržajvrećice A U tu otopinudodamo sadržajvrećice B isve zajednodobropromiješamo.Dobivenuotopinupomiješamo s preostalom količinomvode.Za jednutonu mase za siliranjedovoljne su dvijelitre
preporučeno50 litara vode,sadržajpakovanjarastopimo u 100 litara vode).Na tajnačindodajemopo 1 ton ječnokiselihbakterijaienzima.
UvoznicipreparataPLANTANAZE su: »Farmacija«,»Medika« i»Veterinaria«, a možete ga nabaviti u svim poljoprivrednim i veterinarskim apotekama.
(FA KRKAtovama zdravi, p o , Novo mesto, Slovenija
Dutaljnijeinformacijemožete dobiti od firme:
Krka Farma d 0 0 , 41000 Zagreb, Savska 41/MIl
T3lefon: (041) 536 209, 536 212 - Telefaks: (041) 536 210
(FaKRKA
Mlijeko bijeli rudnik hranjivih tvari
U ovo doba pojačanebrigeo zdravljujedvada ima namirnicekojaje izbjeglaponovno preispitivanje. Čak imlijeko,»savršenahrana«,ima problema sa svojimimidžom.Nekad sinonimza čistoću,danas može bitipun kemikalija antibiotikaidrugihlijekova,kojise primjenjuju u liječenjukrava.Osim te brigeo sigurnosti,mlijekoizbjegavajuioni kojipaze na svojuliniju,jersmatrajuda deblja.Tu su icnikojine podnose mlijekoimliječneprerađevinezbog crijevnihpoteškoćai odričuse mlijekaisladoledaza čitavživot.
Ipak,mnoge od tih kritika mogu biti nezaslužene Novijaistraživanjapokazujuda glavnatvar kojajemlijeku pronijelaslavuhranjivostikalcij može pomoći u smanjivanjurazine kolesterola u krvi,obuzdavanjuhipertenzije,sprečavanjusrčanoginfarkta i određenih vrsta raka, a isto tako i u Sprečavanju da kosti s vremenom postanu krhke i lomljive. I usprkosstraha od raznih lijekova i hormona u mlijeku,većina se stručnjakaslaže da postojimalo dokaza da mlijekonijesigurno za prehranu.Američka agencijaza hranu i lijekoveobavila jenedavno opsežnukontrolu velikogbroja uzoraka mlijeka i utvrdila da su količine lijekovanađenih u mlijekujošuvijekbile unutar sigurnihgranica. I kod nas se obavljajupovremene stručne kontrole u tom pogledu.
Mlijekojepravizlatni rudnik kad je riječ o hranjivimtvarima Ono jepuno vitamina B,magnezija i fosfora,tvari kojeorganizamkoristi za oslobađanje energije iz hrane. Zatim tu su vitamini A i D,potrebni za zdravu kosu,kožu, kosti i zube. I,naravno, kalcij,neophodan za izgradnju i održavanjejakih kostiju. Kad jeriječ o kalcijuopćenito, potojedokazi da on može pomoćiu sniženjukolesterola. Izgleda da se općenito kalcijupliće u resorpcijuzasićenih masnoća. Međutim,kad se radi o
kalciju u mlijeku i kad se govori o tome da se uz pomoćmlijekamože sniziti razina kolesterola u organizmu,onda se vjerojatnosmatra da mlijekomo-, ra biti obrano Studijaobavljena u Škotskojpokazalajeda svakodnevno pijenjemlijekamože smanjitirizik od srčanogninfarkta Među 5000 muškaraca, v dobi od 45 do 59 godina,koji su pilibarem polalitre mlijekadnevno, samo 10 postonjihjedoživilo srčani infarkt Od onih kojinisu pilimlijeko10 postoih jeobolilo od srčanoginfarkta. i
Nedavna su ispitivanjatakođer pokazala da mlijeko,kojeima niski sadržajmasnoća,može pomoći u prevencijivisokogkrvnogtlaka,raka debelog crijeva i raka na brojnimdrugimorganima
Osim toga,mlijekoostajevažno oružje u borbi protivosteoporoze, bolesti karakterizirane lomljivošću, krhkošću kostiju. Ta bolest zahvaća velik brojljudi,posebnožena u starijoj dobi.
Vaš liječnik
Urednik PRILOGA I— IV: Ing.Mirna Božičević
Napitakdanašnjiceiprošlosti!Osvježuje,pospješujerad srca i pomaže u svladavanjuprirodneumornostiprobavljanja. U medicinise primjenjujekao tonikkod trovanjaalkoholomiopijumom,glavobolje, kroničneastme inaglogslabljenjasrca. Isve to,dakako,u granicamanormale!
Kava se upotrebljava oko 875 godina prema svjedočanstvurukopisa iz pariškeBibliotequeNationale Pradomovina kave jeetiopskapokrajina Kafa. U toku XV stoljećaprenešenajeu Jemen Sredinom XVI stoljećaosvojila jezemljeSrednjeg i Dalekogistoka
Otvarala se kavana za kavanom ugrozile su posjećivanjedžamija. Za Selima II (1524— 1574) započelajeborba protivkave,kojajezavršenanaredbom Murata IV o rušenjukavana u Carigradu1633. godine.No vremenom, naredba jeukinuta. Do zabrane jedošlo i u Engleskoj za Karla Il, a u Francuskojje1679 godine u Aixu vođena, rasprava protivkave.
Zbogosvježavajućegdjelovanja postala jeomiljenaširom svijeta.Književriici i pjesnici A Pope:iJeanPaul pišu "jojhvalospjeve, a J.S. Bach posvećuje kavi kantatu Kaffeekantate
“Postojebrojnevrste za proizvodnju kavina zrna
Najrasprostranjenija jeCaffe arabica i to u zemljamaAmerike,Afrike i Azije.
U Brazilu jekultivirana Caffe arabica amarela žutih plodova, u Jemenu Caffe arabica mokka kava osobitogmirisa i Caffe arabica leucocarpa bijelihplodovapoznata sorta za trgovinu.
A kako ćemo uživati u okusu i mirisu ovog neodoljivognapitka?!Ovaj užitak obogatit će i prikladanservis
Za 6.osoba potrebnoje:
6 šalica s tanjurićima
1 posudaza kavu
“1 posuda, za šećer
1 vrčić za mlijeko, & služimo li jeuz desert potrebnojei 6 tanjurića za desert i tanjur(okrugli ili pravokutni) za kolač.
Biljkajeinače grmolika sa plodovi-“ ma zrno
Štednjak
Vanjskeploheštednjakaobložene su otpornimemajlom,koji se lako čisti vlažnom krpom.
Pećnicu treba nakon svake upotrebe redovito čistiti da se na njezinimstijenkamane nakupimasnoća No ako jezapustiteoperitejemlakom vodom s malo amonijaka(kupite ga u prodavaonicama kemikalija).Rešetke izvadite,dok čistite unutrašnjostpećnice, pospite ih praškom,nakonnekogvremena istrljajte ih novinskim papiromi prebrišitevlažnom krpom.Vrata pećnice operitevlažnom krpom namočenom u vodu u kojojste otopili malo soda bikarbone.
Ako se na grijaćimpločamapočela stvaratirđa,prebrišitesvaku polovicom luka. Isto tako da bi se pločelijepo sjale,hladne premažite s vrlo malo ulja,potomna lagano i vrlokratko uk-
ljučiteštednjak, kako bi uljeizgorilo. No umjestouljamožete upotrijebiti i ocat koji će ih veoma lijepoočistiti Ostavite ocat da djeluje 1 sat, te očišćenu površinuisperite.
- Plinske plamenike,kojičesto postaju crni i masni, veoma lijepo i lako očistite, ako svakogistrljatepolovicom crvenog luka
Usisavačza prašinu
Ako imate usisavač s platnenom vrećicom,poslijesvake upotrebedobro juisprašite, a povremeno okrenite i isčetkajte.Dijeloveusisavača,naročito četke,treba redovito očistiti od prašine, a povremeno oprati u blagomdetergentu. I vanjskeploheusisavača, budući da se i na njemuhvata prašina, prebrišitevlažnom i snažno iscijedenom krpom.
Dolazitoplijevrijeme! i. ami
Naše pećimanjeće se koristiti ili uopćeviše neće Ne bi bilo lijepo da do slijedećeupotrebestojeuprljane.
Stogaevo malih savjetazačišćenje nekih vrsta peći.
Sa4ltoplevode kojoj se dodaje 25 g sode čiste se pećiod opeke.Četkom dobro istrljati svaku opekui potomdobro isprati.
Peći .od glaziraneopekeperu se mlakom vodom s blagimdetergentom. Nakon pranjaveoma jevažnoda se dobro isperu, a da bi glazurapostala opetsjajna,premažiteglaziraneopeke sredstvom za laštenjenamještaja.
Kamene pećitreba redovito čistiti. od prašine i čađi: 1 litrutoplevodeza-grijetetoliko da se 100 g mekog sapu-.: na u njojlako otopi.Tom ohlađenom.
sapunicomlako ćete očistitimrljeod čađi Ako su mrljepostojane i nakon ovoga pranja, u otopinusapunicedodajtepola šalice amonijaka.Mrlje trljajtečetkom, a na kraju,očišćeno isperitetoplomvodom
Radijatori sakupljačiprašine. Trebalo bi ih pratinekoliko putagodišnjevodom i detergentom, a s rebara treba redovitobrisatiprašinu.Slijepljenuprašinučistite tako da dvostruku gazu namočite u šok limuna, pa ispereteflanelastomkrpom i toplom vodom
Iza svih pećina zidu,primjetiliste, stvaraju se ružne tamne mrlje.Suhom krpom posutom sodombikarbonomprijeđiteprekouprljanogzida mrlje će nestati
GA ago pagat
KLA we GM,
SA sa Jedan VLA
DV gu sana aug om Japanska ljubičica:
LL
Jedan od najnježnijihcvjetovalončanicajejapanskaljubičica. Krasnog jemesnatog,baršunastoglišćainizanježnihcvjetićačitave paleteboja. -
Zahtijeva i posebnupažnju!
Imate li ljubičicu s puno listova razmnožite je. Da bi ljubičica dala više cvijeta, nožem ili škarama odrežite do“njelistove prikrajustapke oko 3 cm U posudu(lonac)stavite humusnu zemlju, u sredini napraviterupu u kojuzataknite peteljkulistića, ali. pazeći da list ne dotiče zemlju.Zemljupotom prstimadobro utisnite, kako bi se list učvrstio Posudu s ljubičicomstavite u plitkitanjurić u kojemće uvijekbiti
malo vode. Na tajće način listić dobivati dovoljnovlage.Možete (ali ne pretjerano),zalijevati i odozgouz rub prosude u kojuste posadili,pazeći da listić ne poprskatevodom.
List poprskanvodom dobiježute pjege i ugiba. : ;
Posudu stavite na toploi:svjetlo mjesto(ali ne spreviše.sunca) i za tri do četiritjednaniknutće novi listići Ljubičicudržite isključivo u kući Japanskaljubičica jesobna biljka!