Krpeljišikare,tvrdikrpelji(Ixodidae)prošireni su u područjimaumjerene itopleklime, a žive parazitskisišućikrv.Neki su vezaniza određene nosioce,alivećinanapada različite životinje.Kod nekihse ciorazvojnikrug odvijana istom nosiocu, a kod nekihsu potrebnidva ilitrinosioca.
Opširnije o krpeljimačitajte na str 88
Postrne krmne kulture značenje, sjetva i korištenje
Nakon žetveozimihžitarica(ječma,pšenice),repice,graškaidrugih kulturatrebaodmah istupovršinupripremitiizasijatinovim kulturama.Na tajse načinna istojpovršini u jednojgodinidobiju: dviježetve.
U nekim krajevimatlonakon žetveostajenepokriveno(slobodno)do jeseni, a često ido proljećaslijedećegodine,iako ima dovoljno vlageu tlu, a padne idovoljnooborinatijekomljetapotrebnihza rastirazvojpostrnihusjeva.Nepokrivenotlokulturomizloženoje nepovoljnomdjelovanjuklimeirazvojukorovakojiće se do jeseniosjemeniti.
U postrnojsjetvitreba koristiti one kulture kojesu prilagođenerastu u toplije doba godine,kojeće u kratko vrijemeformirati veliku i kvalitetnu masu, biti prikladne za duže korištenje na razne načine, te kojeće se moći duže u jesenkoristiti košnjomili napasivanjem, a kojihće se proizvedeni viškovi moći spremiti za zimu u svježem stanju(koraba,postrna repa)ilisilirati čisti usjev(kukuruz,siraki dr.)ili u smjesi(kukuruz i stočni keljili soja). Mješanesilaže stoka radijejede.
Neke kulture u postrnojsjetvi, ako se sijuranije(izaječma,graška)mogu i dozrijevati(kukuruz,sirak,rani hibridi,heljda,proso).
Obradutla nakon žetve treba izvršiti po mogućnostijošisti dan,jersvaki dan nakon žetve tlo gubioko 2% vlage evapotranspiracijom. Dubina obrade ovisi o mehanizacijikojomse izvodi, a treba biti tolika da omogućidobro unošenje u tlo žetvenih ostataka i dobru predsjetvenupripremu i sjetvu.
Prijeobrade tlo se pognojiNPK gnojivima ili gnojovkom.Obradu i pripremu tla za sjetvu u suhom razdoblju boljejeizvršiti noću zbogmanjegisušivanjatla, a sjetvu u jutarnjimsatima tako da od žetve do sjetveprođesvega nekoliko sati
Sve kulturekojese siju u postrnoj sjetvitreba sijatidubljenego u proljeće radi sigurnijegnicanja i boljegostvarenjasklopa.Plitko posijanosjeme padnena slojtla,koji se brzo osuši pa ' nikne tek kad padnuobilnijekiše.
Nakon sjetve tlo treba povaljati rebrastim ili glatkimvaljkom da sepostigne boljispojtla sa sjemenomšto će omogućitibrže i jednoličnijenicanje, a time se postižeboljisklop i veći prirod. Ako se tlo valjaglatkimvaljkom, nakon valjanja tlo treba plitkopodrljati da se prekinekapilaritet i suvišno isparavanje.
Količina sjemenau postrnojsjetvi povisi se za 20 30% u odnosu na normalnu sjetvu u optimalnomroku sjetve
Ovisno o kulturi kod sjetvetreba nove usjevezaštiti od korova i od štetnika (kupusnjače).
U postrnoi sietvi mogu se koristiti gotovosve kulture kojese siju i kao naknadniusjev, ali treba odabrati za sjetvu one kulture (sorte i hibride)koji su boljeprilagođeni za tu svrhu, te koji imajukraću vegetaciju i boljepodnose sušu
Za postrnusjetvukoriste se srednje rani i rani hibridi kukuruza,ovisno o namjeni,načinu korištenja i vremenu
sjetve. Za proizvodnjuzrnakoriste se Stočnikeljse sijenadubinu 2— 4 rani hibridi grupe dozrijevanja 100, Za cm, 2 4 kg po ha Nakon sjetvepozelenu krmu i silažu hibridi grupe do- trebno jetlo povaljati.Sjemeprijesjet-
zrijevanja 200 300, a za zelenu krmne ve treba tretirati protivštetnika Ako kao mišlingmerkantilni kukuruz se sjemene tretira treba tek iznikli uszdravo sjeme u gustojsjetvi. ev tretirati protiv štetnik hač, ataHibridni sirak ili Sudanska trava, ne i dr) P nika (bu he ako se može nabaviti sjeme,siju se na
Tehnikasjetveostalih kupusnjača međurednirazmak ovisno o mehani- (repice,ogrštice,koraba,postrnarepa) zaciji za skidanje na dubinu oko 6 cm slična jesjetvistočno g kelja.Količina Štojeveći međuredni razmak,razmak sjemena za korabu ista jekao i za stočizmeđu zrna u redu jemanji(gušća ni kelj.Repica i ogršticasije se 5 8 sjetva).Potrebna količina sjemena1z- kg/ha.Rotkve za krmu ili silažu siju se 8 15 kg/haovisno o vremenu sjetve i uvjetima.
nosi12— 15 kg/ha.
Postrni krmni međuusjevivrijeme i način korištenja, kvaliteta i produktivnost
Vrijeme U zelenoj masi Prirod Stadij i oblik zelene = suhe = surove škrobna korištenja sevna tvari bjelanče-vrijednost
Voluminozna hrana s vlastitih površina za hranidbu
goveda
Za proizvodnjuihranidbugoveda trebau prvom redu iskorištavati prirodnemogućnosti proizvodnjestočne hrane s vlastitihzemljišnih površina.Svako gospodarstvokoje se baviuzgojem iproizvodnjom goveda mora stoga raspolagatizemljišnimpovršinama,prirodnim travnjacima(livadama,pašnjacima)ioranicama.
Goveda su preživačikojizahvaljuju- ći građiprobavnihorgana i buragovim mikroorganizmima vrlo dobro iskorištavaju:voluminoznu (kabastu) hranu Posebice treba napomenuti da preživačimorajudobivati određeni postotak grubevoluminozne hrane, s većim postotkomceluloze i lignina,zbog poticaja rada buraga,razvojaburago- vih mikroorganizama i mikrobske razgradnjehrane. U većim količinama voluminozna hrana može biti uzrok slabijemprirastutjelesnetežine i proiz- vodnjemlijeka,jerjeteže probavljiva i slabijehranidbene vrijednosti.
Voluminoznom (kabastom)hranom smatra se hrana kojasadrži veći postotak celuloze i lignina(sirovihvlakana)kaonpr : slama,pljeva,kukuruzo-
vina, oklasak,loše sijeno i dr.,odnosno, veći postotakvode kao: svježazelena trava i drugezelene krmne kulture, repa i sirovi repinirezanci, pivskitrop, razne vrste voćnogkoma,krumpiri dr
Voluminozna hrana s većim postot- kom vode može imati visoku hranidbenu vrijednost suhe tvari, kao npr.: kvalitetna livadna trava,sirovi rezanci šećerne repe i sl., ali jelako pokvarljiva, veći su troškovi sušenjaili konzerviranja, a zbog malogpostotkasuhe tvari može izazivati nadmove i proljeve.Gruba voluminozna hrana dajese ovisno o veličini i dobi životinja, zdravlju i kondiciji,uvjetimadržanja.razdobljuproizvodnje i reprodukcije(Ta- bela 1).
Tabela 1 Gruba voluminozna hrana u hranidbenom obroku zavisno O proizvodnji i dobi
Suhe tvarihrane/100 kgtjelesne težine od toga grubehrane kg* kg kg*
Ukupno Krave
govedaDakle,hranidbeni obrok svih goveda mora sadržavati u većem postotku grubuhranu Treba računati da probavljivosthranidbenogobroka mora biti veća kod mladih životinja i kod životinja s -većom proizvodnjom.Tako
npr krave kojedaju10 litara mlijeka dnevno morajudobivati hranu koja ima oko 66% probavljivostorganske tvari, za proizvodnju 20 litaramlijeka dnevno oko 74%, a za 30 1 mlijekaoko 78%probavljiveorgansketvari
Uz veću proizvodnjukrave moraju dobivati hranu veće probavljivosti i boljeiskoristivosti, s manjeceluloze i lignina,odnosno više koncentrata Međutim, s obzirom da krave morajudobivati u hrani najmanje15 17%: sirovih vlakanamože se desiti kod krava u visokojproizvodnji, ako dobivajupretežito lako probavljivuhranu s više koncentrata, da se javljajuoboljenja u obliku indigestija,probavnihporemet-njizbognedostatkabalasta.Stogatreba obratiti pažnju na dodavanjeminimalnogpostotka, kao i maksimalne količine grubevoluminozne hrane
Također i mladeživotinje,kojenemajurazvijenprobavnisustav karakkterističan za preživače,morajudobivati hranu veću probavljivosti (80-90% probavljiveorgansketvari).Starije i ni«sko produktivneživotinje mogu dobivati hranu niže probavljivosti (50— 60%probavljiveorgansketvari).
Veće količine voluminozne hrane nalaze se na zelenim površinamapašnjaka i livada,kojese na žalost slabo iskorištavaju. Više hraneobično.sedo: biva s oranica
nju. U suvisku proizvedena krma mora se silirati ilikonzervirati da se sačuva od kvarenja za kasnijupotrošnju.
Gruba voluminozna hrana obično sadrži manjevlage,ali ima veći posto-, tak celuloze i lignina(oko30. 50% sirovih vlakana),manjejeukusna i slabije hranidbene vrijednosti.Energetska hranidbena vrijednostnajčešćeiznosi 0,2 0,3 HJ/kg, a probavljivost organske tvari jeoko 40 50%. Malo ima proteina, vitamina i minerala.Stogase grubavoluminozna hrana može davati preživačimasamo u ograničenim, manjimkoličinama
S obzirom da na poljimanakon žetve ostajuvelike količine grubehrane pokušava se različitim postupcimapoboljšatinjihovuhranidbenu vrijednost i iskoristivost Tako postojemetode obrade slame i kukuruzovine, kao i dru.gihvrsta grubehrane, s alkalijama, lužinom, amonijakom,UBEOM 70, kuhanjempodpritiskom i sl.Međutim,sve jeto jošnedovoljno da se ova hranjiva mogu koristiti u većojkoličini kao osnovna hrana za hranu preživačima i “ nema većih ekonomskihpoticaja za njihovuprimjenu.
Sijenomože zadovoljavatiuzdržne potrebekrava,ali su dosta visoki troškovi proizvodnje, a često jeloše kvalitete zbognepravilnogsušenja.Stoga i sijenotreba davati u manjimkoličina+ma, a pažnjutreba posvetiti da se proizvede što kvalitetnijesijeno,posebice, ako će se koristiti za hranidbu krava s većom proizvodnjommlijekaili za hranidbu podmlatka. .
Zelena hranjivakoriste se pašomili se kose i dajusvježa za hranu životinjama,dobresu probavljivosti i sadrže prosječno oko 1 Hranidbenu jedinicu . (HJ) u kg suhe tvari (0,15— 0,25 HJ/kg zelene tvari).Energetskavrijednost ovisi o razvojubiljke, tako da zelena hrana kasnijekošena sadrži više sirovih vlakana, a s tim ima inižu hranidbenu vrijednost.
Zbog većegsadržajavode zelena hranjiva se brzo kvare i treba ih kositi samo koliko treba za dnevnu potroš-
Proizvodnja i kvalitet voluminozne hrane su veoma važni,jervoluminozna hrana čini najveći dio osnovne hrane preživača, a o njenojkvaliteti ovisi potrebadavanjaviše ili manjekrepkih hranjiva,žitarica i skupihkoncentrata, što može značajnoutjecati i na troškove proizvodnje. Ako jeosnovna hrana jeftinija,boljehranidbene vrijednosti i probavljivosti, treba u ukupnom hranidbenomobroku dodavati manje krepkehrane i postiže se najvišaproizvodnja s manjimnovčanim ulaganjima
Za hranidbu govedavoluminoznom hranom morajuse ispunjavatislijede- ći uvjeti:
1 Hrana mora biti dobrogsirovinskog sastava, dobre hranidbene vrijednosti, s visokim prinosimauroda, skupljena,spremljena i obrađena u najpovoljnijevrijeme sa što manjim rasipom,čista i ukusna
2. Životinje,kojimajenamjenjena, morajubiti dobro uzgojene i prilagođene za uzimanjevoluminozne hrane, većih tjelesnihtežina i tjelesnihmjera (visinagrebena,obujmaprsa i trbuha).
*0
Tehnologijahranidbe mora se prilagođavatinačinu držanjastoke,vrsti i načinu razdiobe hrane Hrana se ne smijerazbacivati i ostavljati nepojedena u valovu,treba judavati svježu, u više navrata i do sitosti.
4 Žitarice i koncentrate davati samo u količini i kvaliteti (sastavu)prema proizvodnjimlijeka,stanjureprodukcije i intenzitetu prirastatjeles- nih težina.
5 Zelenu i vlažnu hranu treba čuvati od zagrijavanja,smrzavanja ili kvarenja.
S obzirom na važnost posjedovanja kvalitetnih osnovnih hranjiva za preži- vače potrebnojena temeljuhranidbenog planai proračunaisplativosti organiziratiproizvodnjuhrane na vlastitim gospodarstvima, a dopunom hranidbenih obroka s odgovarajućom dopunskomhranom treba postizati visoku i isplativuproizvodnju.
Dr StjepanFeldhofer
Čistoća i mikroorganizmi u mlijeku.
Mlijekojezbog sastavavrlodobra sredinaza rastgotovo svih mikroorganizama,koji u povoljnimprilikamaizazivajuznatne 4 promjene njegovogsastava.Ciljje proizvođačamlijekada u mlijeku bude što manjibrojklica, a tu je čistoćaod ogromnog značaja.
Ako su higijenskiuvjetiloši broj mikroorganizama za vrijeme.isporuke mljekarimože u 1 ml iznositi 500 000 i više,dok u dobrim uvjetimatajbrojiz- nosi svega kojutisuću.
Za vrijememužnjemikroorganizmi dolaze u mlijeko iz raznih izvora, a njihmožemo podijeliti na one kojidolaze iz unutrašnjosti vimena ili iz vaniskihizvora.
Mikroorganizmikojidolaze iz unut-rašnjostivimena uglavnompripadajusaprofitskimbakterijama,kojese sporo razvijaju, te uzrokujurelativno male promjene i takoneznatno utječu na održljivostmlijeka.Patogenebakterije dolaze direktno iz vimena ako kravc bolujuod tuberkuloze,bruceloze i upalevimena Krave oboljele od upale vimena dajumlijeko s velikim brojem
bakterija.
Mikroorganizmikojidolaze iz vanjskihizvora relativno brzo rastu i raz-' množavajuse u mlijeku,uzrokujući kemijskepromjene, te igrajuodlučnu uloguu njegovomkvarenju.Vanjski izvori su zaista raznovrsni, a to mogu biti zrak staje, koža krave,posuđe,uređaji,muzači i drugo.
Onečišćenjemlijeka iz zraka staje niieveliko ako se održava čistoća staje i krava U stajitreba češće i dobro čistiti i pratizidove,pod,strop,pregrade i jasle.Gnojneka se češće uklanja iz staje, a mokraća treba što brže otjecati. Veoma jevažna kanalizacija i ventilacija,kojemorajustalno i dobro funkcionirati. Podovi trebajubiti napravljeni od nepropusnog materijala,kojise može dobro i lako čistiti i raskuživati
Steljatreba biti čista,zdrava i suha.
Ako se za vrijememužnjeili neposredno prijenjevrše radovi kojipodižu prašinu(timarenjekrava,stavljanje prostirke,ishrana krava suhom hranom, čišćenjestaje)zrakstajemože biti značajanizvor onečišćenjamlijeka mikroorganizmima.
Izvor onečišćenja su i muhe i drugi insekti,kojipadaju u mlijeko.Muha može unijeti u mlijekoviše od milijunbakterija:Budući da muhe obilaze gnojišta one potencijalno mogu unijeti i patogenebakterije.
mlakom vodom i sapunom, te obrisati čistimručnikom. Dobro jepranjeruku opetovatiposlijemužnjesvake krave, da bi se spriječioprijenosslučajnih bolesti s jednoggrlana drugo.Nepravilno jeopratiruke pa zatim prativime, tapšatikravu i sl.Pranje ruku mora se obavitineposrednoprije same mužnje. U stajama s većim brojemkrava obično jednaosoba perevime, a drugamuze Nokti na rukama muzača trebaju bitikratko obrezani, da ne bi ozlijedio sise.
Koža krava jejedanod najznačajnijihizvora odakle mikroorganizmi dolaze u mlijeko.Krava kojanijetimarena i.održavana čistom ima na svojoj koži komadiće stočne hrane,prostirke, balege,zemlje i dr.,koji su puniraznih mikroorganizama.Računa se dajedangram suhe balegesadrži oko milijardu i polbakterija. Krave morajubiti čiste i otimarene prijemužnje,ali se to ne smijeraditi neposrednoprijemužnje da se ne bi dizala prašina.
Kod mužnjese upotrebljavastolica s jednomnogom, kojumuzač remenom pričvrsti oko tijela tako da sjedne direktno na stolicu. Tako jene hvata rukama i ne prljaruke Muzač tokom mužnjene smijeumakati prste u mlijeko,da bi lakše muzao, nego prijemužnjemože ruke namazati mašću,vazelinom ilispecijalnommašću za mužnju.
Prvi mlazovi mlijekaizmuzuju se u posebnuposudu. U opsežnimispitivanjima u toku jednemužnjekod prvih izmužajajebilo10 50 putaviše mikroorganizamanego u kasnijimizmužajima. Ako bismo te prve mlazova pomuzli s ostalim mlijekom,dospio bi veliki brojbakterija u mlijeko i ono bi se brže kvarilo.
Prijemužnjetreba vime opratičistomi ne prehladnomvodom i posušitisuhom krpom.Prilikom pranjavimena počnemo s međunožnim najvišim dijelovimavimena, pa polako s njihsilazimo do sisa zadnjihčetvrti,onda: prelazimo na prednječetvrti i njihove sise, a potomna trbušni prednji dio vi- mena Krpekojesluže za čišćenje vimena treba nakon svake mužnjeoprati u vrućojvodi ili u 3% vodenojotopini sode. Za dezinfekciju vimena upotrebljavaju se blageotopinedezinficijensa, npr Omnisan.0,3%,Hazocid 0,1— 0,3% i drugi.Odmah nakon mužnjepotrebno jevrh sisa uroniti u otopinudezinficijensaili premazatikakvom antiseptičkom kremom.
Muzači mogu onečistiti mlijekopri- likom mužnjerukama,odjećom, a često i kašljanjem i kihanjem.Obim onečišćenjaumnogome zavisi od higijenskih navika muzača. Muzač bi u pravilu trebao imati posebnoodijeloili mantil, te kapuili maramu na glavi za vrijememužnje.Ukoliko to nijemoguće treba barem očistiti i otresti odjelo od prašine.Ruke muzača treba oprati
Prvi mlazovi ne smiju se izmusti na pod,jerbi se tako stvarala pogodna podloga za razvitak mikroorganizama koji se već nalaze na podu.Osim toga može se dogoditi da jenekasisaobo2ljela, pa se iz njeizmuzu mikroorganizmi koji se mogu prenijeti na druge siseiste ilidrugekrave Mlijekokoje se - pomuze u posebnuposudumože se poslijekuhanjadati za ishranu životinja.
Ako muzač već kod prvihmlazova mlijekakojeizmuzuje u posebnuposudu primjetiizvjesnepromjene na mlijeku,treba odmah yvrestati s mužnjom i tu kravumustiposlijeostalih Isto tako,ako se primjetebilo kakve promjene na sisama i vimenu treba zatražiti stručnu pomoćipristupitiliječenjui to odmah,jerse svako oboljenje lakše liječi u samom početku,nego kad se bolest razvije.
Dr StjepanBanožićNastavak sa naslovne stranice (okrpeljima)
Krpelji su raznih veličina od 3 do 20 mm, no i sama jedinkamože mijenjati veličinu prema tome da li jegladnaili nasisana krvi, te da li jeneoplođena ilije puna jajašaca.
Krpelji se stražnjimnogama drže za travke ili granježbunja,pokrečućipri- tom prednjenoge, dok naiđe neka životinjaza čiju se kožu prilijepi, zatim potraži mjesto s tanjomkožom larve i nimfe naročitotraže kožne nabore. Kod goveda senajčešćenalaze na plahtici, pa na trbuhu,vimenu, s nutarnjestrane nogu, a u slučajevimajakeinvazije po koži cije- log tijela.
Krpeljrilcem oštečuje i buši kožu i fiksira se u njoj.Fiksiranje jetako čvrsto da se krpeljaobično ne može silom odijelitiod kože, pa se često otkine glavakoja ostane u koži. To izaziva upalneprocese kojise mogu i komplicirati. Zato se krpelj ne smijesilom otkidati da ostane glava u koži.
Računa se da jednaženka prosječno isiše 0,4 cm? krvi odjednom. Kod napada većegbrojakrpelja iz dana u dan to može biti veliki gubitak. Tu jei raspadanje eritrocita uzrokovano otrovnim tvarima krpelja.Daljedolazi do promjena na koži, a naročito zbogotkinutih glavicaprili-
kom timarenja.Krpelji,štojejakovažno, mogu prenositibrojneljudske i životinjskebolesti virusne i drugeetiologije, a manje bakterijske(piroplazmoza,teilerioza i dr).
U toplijimkrajevimanapadikrpelja su jači, a posljedice na životinjama mnogo teže, te zapravopredstavljaju opću nevolju.Odstranjivanjekrpelja sa tijelaposti-
že se vlaženjemmasnim uljima,petroleumom i ostalim mineralnimuljimačime se začepestigmekrpelja, pa ne mogu disati ionda sami otpadaju. Može se kvasiti benzinom i terpentinom ili jošbolje koncentriranom otopinomkloralnog hidrata.
Za pojavekrpeljatrebaživotinje svakodnevno pregledavati nakon povratka sa paše, te odstranjivati i uništavati krpelje.
Kod skidanjakrpelja u masama upot- rebljava se posipanje i špricanje ili pak kupanje u otopinamakojeubijajukrpelje. Važno jeodržavanjepašnjaka u urednom stanju, a može doći u obzir i spaljivanjetrave Krpelji ne voledjetelinu pa jeta pašapreporučljiva.
Dr StjepanBanožić
Utjecaj hranidbe na plodnost krava
U živom biću sve je podređeno ipodešeno.reprodukciji.Ona se odvijakroznizprocesa ifazaomogućujućiprenošenjegenskih poruka novim organizmima.
Reprodukcijajeproces,kojistavlja materiju u pokret,proceskojiomogućava produžavanje žive materije u vremenu i prostoru.Omogućavatakođer produžavanjevrste i čini osnovu biološkogsvijeta. U svakom slučaju, razmnožavanjefunkcionira kao glavni generator i kreator živogsvijetaBorba za opstanaknijeništa drugo d » takmičenje za potomstvo, gdje u tom: vje-
čitomtakmičenjuuvijekpostoji samo jedankriterij, a to jePLODNOST Fiziološko stanježivotinje i prirodno-fiziološki poticaji za plodnostnisu uvijekdovoljni da bi se plodnost redovno odvijala.Reproduktivnoustrojstvo organizmamora biti pripremljeno i sposobno za oplodnju,kako bi se u okviru genetskidefiniranih mogućnosti donijelo na svijetzdravo i za ži-
vot sposobnopotomstvo.Uostalom,znanstvenici su jedinstveni u mišljenju,da jeurednareprodukcija u stočarskojproizvodnjigenerator razvoja uspješne i ekonomski racionalne proizvodnje o čemu t konačnici ovisi i rentabilnost svakoguzgojnogcilja. Željenireproduktivnistandardi krava
profesionalnoeduciran i zainteresiran stočar Uzrocireproduktivnih.
poremetnji
Područjefiziologijereprodukcije je vrlo složeno,jertok razvojanovog organizma u majciprolazikroz nekoliko faza (oplodnja—implantacija ogeneza——embryfetogeneza). Osim navedenog, djelovanječimbenika endogene (unutarnje) i egzogene (vanjske)priro- de u fiziologijireprodukcijemanifestnijejenego u drugimfazama govedarske proizvodnje. Da bi se ostvarila željenaproizvodnostkrava neminovno se postavljajureproduktivnistandardi koji su za
međutelidbeno
x
razdoblje
gervisnorazdoblje......... s 80dana
koncepcija(bređost)...... 1,6pripusta koncepcija
60 66% odnosno 70% za junice od a | pripusta početakpripustaposlijeporoda
STLOITAOTITHTIZIZIŠ
Reproduktivneporemetnje s pojavom steriliteta (jalovosti)ranije su pripisivanezaraznojetiologiji, dok su danas vrlo česta, to različite greške u tehnološkomprocesu od kojihna prvo mjestodolaze upravo greške u hranidbi Nema dvojbe, da se upravo veteri"naripraktičari, a naročito specijalisti za reprodukciju“najčešćesusreću s problematikomhranidbe,kada su u pitanjupostignućarezultatarada na područjureprodukcije.Iakonam je cilj, da se problemhranidbe i reprodukcije u ovom napisusagledanešto podrobnije,smatramo potrebnim, da se naznače i drugičimbenici,kojiimajune malogutjecaja na plodnost, kao što su:
a mikroklimatskistresovi: vrućina visoka vlažnost vjetar hladnoća nepovoljnisastavzraka
42 70 dana suhostaj anni
standardna laktacija
60 dana
305 dana trajanjegestacije(bređosti) -. = 285 dana uvođenjeprvotelki u proizvodnju prvo telenje 00eresaeneo=25mjeseci Ostvarivanjemnavedenih. parametara, a u ciljugospodarstvenosti svakoguzgoja,ostvarila bi se i vječita željauzgajivača, jerbi tada u svom uzgojuimao:
dugovječnuplotkinju
urednu reprodukciju
intenzivnu proizvodnju
Da bi se navedenomogloostvariti, visoko _programirana reprodukcija mora imati ispuniene odgovarajuće preduvjete kao što su besprijekornozdravstveno stanje zoohigijenskinormativi smještaja i njege z kvalitetna i dostatna prehrana
b. stresori držanja: velika stada. često uznemiravanje transport " fizičkonaprezanje
= psihičkiinzulti
c zdravstvene poremetnje: probavneporemetnje metaboličke poremetnje intoksikacije parazitoze infekcije:papaka zglobova
vimena
genitalnihorgana
Alimentarnahranidbena načela u suzbijanjujalovosti
Greške i nepravilnosti u hranidbi, držanju,smještaju i postupku s kravama u manjojili većojmjeriremete spolnefunkcije.
Spolnefunkcijespadaju uz procese rasta i lučenjamlijeka u najosjetljivije funkcijeorganizma.Poremetnjereprodukcije vrlo često su posljedica zbira djelovanjarazličitih tehnoloških grešaka,kojemogu poremetitispolne funkcijedirektno sa ili bez vidljivih kliničkih znakova bolesti, ili pakprethodno izazivajurazličite klinički vidljive poremetnje u mjenitvari i organske bolesti.
Pojavu NEPLODNOSTI uzrokovane greškamau HRANIDBI uključujući i grešketehnoloških procesa, najčešće nijemogućeriješitiprimjenompojedinačnih mjera,već poduzimanjemniza mjera,kojevode radikalnom poboljšanju prehrambenih. i drugihživotnih uvjeta i Drugimzdravstvenogstanjaplotkinja. riječimaneophodnojenajčeš- će provesti:
a program mjera,kojeće poboljšati HRANIDBU kako kvantitativno tako i kvalitativno
b program mjera,kojeće poboljšati uvjetedržanja i smještaja
c program mjera,kojimaće se pobol- išatizdravstveno stanje u uzgoju
Programmjerau ciljupoboljšanja
HRANIDBE ima za ciljproizvodnju dovoljnihkoličina kvalitetne hrane: voluminozne krme (sijena,sjenaže,silaže i sl.), kao i vlastitih koncentrata (kukuTUZ, klipkukuruza),kojetreba redovito obogaćivatimineralhovitaminskim, a po potrebi i proteinskomineralno-vi- taminskim dodacima Posebno jeznačajnaproizvodnjakrme,kojaunosi u obroke značajnijekoličine proteina(le- guminoze).Tako proizvedenomstočnom hranom treba primjenititehnologijuhranidbe,kojaosigurava u prvom redu dobru PLODNOST,dobru mliječ- nost i zadovoljavajućezdravstveno stanje.
Alimentarni program prevencija počimasa SUHOSTAJEM,a to jevrije- me restitucije(oporavka)predželudaca, općegoporavka i pobolišanja zdravstvenogstanja. To se postižeobilnom kvalitetomvoluminoznomkrmom (mj-
ešavina livadnog i sijenaleguminoza)
sa što manje silirane hrane i koncentrata Da bi obrok bio izbalansiran trebasadržavati 8 10 kg suhe tvari sa 0,7 0,8 HJ/kgsuhe tvari 10 11% sirovi proteina, do 0,6%Ca i najmanje0,3% P i 0,25%NaCl,te 150 200 mg karotina Od dodatnih mjeratreba, istaći aplikacijuudarnih doza vitamina AD,E na početkusuhostaja, te svakodnevno davanjemineralnovitaminskih dodataka (sašto više fosfora).
Pripremu za POROD treba započeti mjesecdana prijepartusa(telenja) s time da obrok sadrži oko 5 kg kvalitetnog sijena, a kukuruzna silaža se daje do pune sitosti. Ujednotreba početi privikavanje na koncentrate, tako da se u zadnja 3 tjednakoličina koncentrata povećakod krava niže mliječnos- tina oko 1 2 kg, a kod krava više mliječnosti 2 4 kg/dan. U domaćinstvima,gdjejeto izvedivo, bilo bi uputno dan-dva prijepartusa, te prve dane poslijepartusadavati kravama kvalitetno sijeno po volji i mlačni napojod 2—4 kg pšeničnihposija(blagilaksan- tivni učinak,obiljefosfora,dobra ukusnost).
Tijekom 3 tjednaiza partusa obrok se postupnopovećavana vrijednost 15 20 kg mlijekabez obzira na trenutnu mliječnost.Ukoliko se ta mliječnost postignetreba i daljepovećavativrijednostobroka do njegovemaksimalno dopustiveenergetskekoncentracije,odnosno do dosezanjamaksimalne mliječnosti. Iz obroka treba izbacivati sva krmiva loših dijetetskihsvojstava(pljesniva,pokvarena,smrznuta, uprljanakao i ona ketogenihsvojstava), te osigurati mir u štali i dovoljno vremena za konzumiranjahrane Za postizanjeuredne plodnosti od posebnogjeznačaja uz kvalitetnu hranidbu održavanjeuzgoja u općem dobrom zdravstvenom stanju.Stogaje nužno provoditimjeresprečavanja, pravovremenogotkrivanja i lijecenja bolesti mjenetvari (ketoze),probavnih poremetnji(indigestije,proljevi, trova-
njahranom),bolestinogu (papci,zglobovi),bolesti vimena,napadanametnika (metiljavost,paraziti) i bolesti spol- nih organa
Uvažavajućinavedeno,treba naglasiti, da poboljšanjem“uvjetapod kojima životinja živi i proizvodi, uz primjenu određenih ginekološkihzahvata i
odgovarajućomorganizacijomosjemenjivanja, te uzgojnoselekcijskim radom,mogućejei priželjenoj(visokoj) proizvodnjimlijekaodržati PLODNOST na zadovoljavajućoj razini
Mr Božo Mikulić
Uvjeti kreditiranja obnove stočnog fonda
(u visiniod 8,500.000.- DEM protuvrijednostu HRD)
1 Uvodne napomene
Krediti iz Programaobnove PStoč. nog fonda iz domaćeguzgojaizrađenog u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva odobravaju se na temeljuOdluke Vlade RepublikeHrvatske o doznačivanjuraspoloživihsredstava osiguranihprema zakonu o financiranju obnove (NN br. 17/93) i Odluke Upravnog odbora Hrvatske kreditne banke za obnovu (6.sjednica od 21. 01. 1993.)
2 Ciljkreditiranja
RealizacijaProgramaobnove stočarstva u 1993.godinikao osnove za obnovu stočnogfonda u ratom zahvaćenim i oslobođenim krajevimaRepublikeHrvatske.
3 Namjenakredita
Kupnjastoke radi uzgojagoveda, svinja,ovaca,koza ikonja.
4 Visina i uvjetikredita
Rok otplate: 5- godinauključujući grace period
Grace period: 2 godine
Kupnjajunica u dobi za pripust(starosti 15 18 mjeseci)poznatogpodrijet- la od roditelja s poznatimproizvodnim svojstvima.
«Iznos kredita :do 1 500 DEM po grlu
Rok otplate :5 godinauključujući grace period
Grace period : 2 godine
OVČARSTVO I KOZARSTVO
Kupnjabređih ili za pripustsprem- nih šilježica (u tipupramenke,Wirtemberške ovce, Cigaje i Sardinijske ovce i njihovihplaninskihkrižanaca) odnosno jarica(Alpske i Sanske pasmine i njihovihmeđusobnih križanaca, te domaće oplemenjenekoze i drugihplemenitihpasmina).
Iznos kredita :do 200 DEM po šilježici
Kredit se odobrava u protuvrijed-. nosti HRD od iznosa DEM isplaćenog po srednjemtečajuNarodne banke Hrvatske na dan korištenjakredita Visinakredita i uvjetiutvrđeni su ovisno o namjeni i to:
GOVEDARSTVO (simentalske, sive i smeđe pasmine)
Kupnjebređih junicapoznatogpodrijetla i poznatihsvojstavaroditelja.
Iznos kredita : do 2 000 DEM po grlu Cd
Rok otplate :3 godineuključujućigrace period
Grace period : 1 godina
Ostali uvjetikreditia:
a)rok korištenja : do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 15 12 1993 godine
b)kamatna stopa : 3% godišnje na iznos kredita iskazan u DEM, a obračunava se i naplaćujepolugodišnje u protuvrijednosti HRD.
c)interkalarne kamate u visini redov-
ne kamatne stope za vrijemekorištenjakredita do prijenosa u otplatu, obračunavaju se i pripisujuglavnom dugu.
Kamate za vrijemegrace perioda u visini redovne kamate obračunavajuse i pripisujuglavnomdugu.
d)otplatakredita vrši se u polugodišnjimanuitetima čijuvisinu utvrđuje
Hrvatska kreditna banka za obnovu, s time da se utvrđeni anuitet obračunava u DEM i uplaćuje u protuvrijednosti HRD obračunatih po srednjemtečajuDE ra dan uplate anuiteta
e)ukoliko korisnik. kredita dospjele obveze (kamata i otplata) ne podmiri u određenom roku,dužan jeplatiti zateznu kamatu u BRO sa Odlukom HKBO
f)kredit se stavlja u otplatuprvog dana narednogmjesecapo iskorištenjukredita.
5 Način realizacijekredita
Kredit će se realizirati prekoposlovnih banaka kojesnose rizik naplate kredita, te u tu svrhu same određuju instrumente osiguranjaplaćanja.
6 Korisnici kredita
Banke će odobravati kredit iz ovog Programafizičkim osobama vlasnicima i korisnicima poljoprivrednih zemljištakojiimajuuvjete za držanjestoke
Prednost pridodjelikredita imajufizičke osobe kojimajetijekomrata stradala stoka i kojizapočinjuobnovu poljoprivrede na vlastitom gospodarstvu.
7 Postupakpodnošenjazahtjeva za kredit
Fizičke osobe korisnici kredita: podnosezahtjev za kredit s opisom ulaganjaizravno područnojPoslovnoj banci uz priloge:
a)izvadak iz zemljišnihknjiga(Vlasnički list),ugovor o kupnjiili drugi dokaz postojanjavlasništva odnosno prava korištenjakojimse dokazujemogućnostproizvodnje, b)mišljenjePoljoprivrednesavjetodavne službe o podobnostitražitelja kredita da ima uvjete za smještaj
određenogbroja i vrste stoke, c)kupoprodajniugovor, račun,pred- račun ili drugidokaz o kupnjiodređene stoke na temeljukojegće se izvršiti plaćanjestoke prodavatelju.
8.Kontrolanamjenskogkorištenja
Korisnici kredita dužni su odobrena sredstva koristiti isključivo za namjenuza kojusu odobrena.Kontrolu namjenskogkorištenjakredita obavljat će Poljoprivrednainspekcija i Poslovna banka davalac kredita U slučajunenamjenskogkorištenjasredstava i prilaganjaneistinite dokumentacije u svrhu odobrenjakredita poslovna banka tražit će povratcjelokupnog iznosa kredita sa svim zavisnim troškovima, a ukoliko HKBO ustanovi isto tražit će povratkredita od Poslovne banke
9 Odnos Poslovnih banaka i fizičkih osoba korisnika kredita
Poslovnebanke zaključit će s fizičkim osobama korisnicima kredita Ugovore o kreditu uz obvezuda kreditni uvjeti za te osobe neće biti nepovoljniji od uvjetautvrđenih za poslovne banke
10 Ostalo
Nabavljenustoku iz sredstavakreditadržaoci su dužni osigurati kod osiguravajućegzavoda i o tome dostaviti dokaz Poslovnojbanci naknadno u roku 8 dana po nabavi stoke Poljoprivredno savjetodavnaslužba osigurat će vođenjenadzora i stručnih poslova, a Stočarski selekcijski centar tj.najbliža Selekcijskaslužba selekcijski rad Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva odredit će strukturu stočnogfonda za svaku pojedinuopćinuprema pristig- lim zahtjevima za kredit Poljoprivredni centar Hrvatske u slučajukupnje stoke od fizičkih osoba izdavat će potvrde o količini i vrstama stoke, te davati informacije o mogućnostinabavke stoke od određenih proizvođača.
Informacija:
Hrvatske kreditne banke za obnovu
Direkcija za investicije
Zagreb,Gajeva30 (tel.435152)
Cijena mlijeka u lipnju 1993. i cijena od 1.7.do 31.12. 1993. godine
Posljednjacijenamlijeka od 1. 5 93 u visini od 125 HRD masna jedinica ili 450 HRD za 1 litru mlijeka sa 3,6% m m objavljena u Mljekarskomlistu 5/93, po planuMljekarskeindustrijeteče do 10 6.1993. godine, što jeuzrokovano kasno donesenom »ODLUKOM O
OBAVEZNOJ PRIJAVI cjenika,odnosno tarifa određenih proizvoda i usluga« NN 45/83., od 14. 5 1993 godine. Radi roka prijevremenogslanjaprijedlogacijenekonzumnogmlijekaMinistarstvu gospodarstva nova cijenanije moglabiti primjenjenaprije10. 6. 1993 kada jedonesena cijenamlijeka za period od 10 6 do 30 6 u visini sa izno-
som:
156 HRD masna jedinica ili 561,60 HRD/I za 3,6%m.m. mlijeka i objavljena na sabirmnimmjestimaVaše organizacije. -- Es
Međutim dugo očekivana »ODLUKA O ZAŠTITNOJCIJENIMLIJEKA« za 1993 donijeta jena Vladi RepublikeHrvatske dana 11 6 93 s tim da se primjenjuje po objavi u NN 56/93 od 12 6 93 Radi vremena potrebnog za štampanje dolazimo u posjedteksta Odluke tj.Narodnih novina tek 15 6 93 godine i TAJ DAN sazivamo sastanak mljekara i dogovaramo primjenunavedeneodluke: Mjesec.lipanj1993
1 Najavljenecijeneod 10. ili 11 6 od 156 HRD za masnu jedinicuili 561,60HRD za 1 1 mlijeka.3,6%m.m. NEĆEMO PRIMJENITI (jedanili dva dana nove cijeneradi teškoća u obračunu)već će se mlijeko do 12 6 93 - (dakle sa 11 6 93.)obračunati po cijeni od svibnjatj.
125 HRD masna jedinica ili 450 HRD/I za 3,6%m.m.
2 Od 12. 6 do konca lipnja mlije- ko se plaćapo odluci o zaštitnojcijeni a kojaje:Dinarska protuvrijednost po srednjemtečajuNarodne banke na dan obračuna mlijekai to:
0,35 DEM (njemačkemarke)kojabi 1 7 trebala biti oko 1 920 HRD x 0,35
DEM ili 672 HRD/I tj.onoliko koliko će toga dana vrijeditinjemačkamarka Ovakovim pristupom po odluci mlijeko će biti plaćenoREALNOM cijenom i inflacija neće utjecati na cijenumlijeka za proizvođače.
Cijena za mjesece od srpnja do prosinca 93.
Od 1 srpnja do 31 prosinca mlijekoće se plaćati po navedenojodluci »O Zaštitnojcijenimlijeka za 1993 godinu« iz spomenutih NN 56/93 od 12 6 93 iz kojihdajemoglavneodredbe: I
Proizvođačima mlijeka“osigurava se Zaštitna cijena u visini od protuvrijednosti 0,35 DEM za 11 mlijeka za 3,6% m.m. odnosno masnu jedinicuizračunatu iz te vrijednostimlijeka.Mlje- kare utvrđujucijene mlijeka od 3,2 do 4,2%mlječnemasti kao i do sada,no ne mogu unaprijed, već kada utvrde cijenu na dan obračuna Mlije- ko ispod3,2%m.m. za kravlje i kozje i 6% ovčjemlijeko ne plaćase po toj cijeniveć po dogovoru sa mljekarom a mlijekoiznad 4,2% za kravlje i kozjei 8,5% za ovčjemlijeko plaća se po tojmasnoći tj.4,2 odnosno 8,5%. II
Cijena iz točke I.(035DEM/1)odnosi
se na mlijekokojepo kakvoći odgovara uvjetimapredviđenim»PRAVILNIKOM O KAKVOĆI MLIJEKA,MLIJEČNIH"PROIZVODA, SIRILA I ČISTIH - KULTURA« ati su:
a)Kravljemlijeko
1 Da nijedobiveno 15 dana prijetelenjani 8 dana nakon telenja(dane sadrži kolostrum)
2 da ima karakterističanmiris,okus i boju
3. da mu nijedodana voda,što se utvrđujeledištem koje ne smijebiti više od — 0,53"C ilida indeks refrakcijenijemanjiod 1,3420 ili da brojrefrakcijenijemanjiod 39 . -
4 da sadržinajmanje3,2 mlječnemasti
5 da sadrži najmanje8,5%suhe tvari bez masti
6 da mu kiselost nijeveća od 7,6 "SH
7 da jeneposrednonakon muže ohlađeno ispod8*C
b)Ovčjemlijeko
1 da ima karakterističan miris, okus i boju
2 da sadrži najmanje 6% mlječnemasti
3 da sadrži najmanje10,5%suhe tvari bez masti
4 da mu kiselostnijeveća od 125H
c)Kozjemlijeko
1 da ima karakterističan miris, okus i boju
2 da sadržinajmanje3,2%mlječne masti ' Š
3. da sadrži najmanje8,5%suhe tvari bez masti
III
Kvaliteta mlijekautvrđuje se na temeljuuzorka uzetogana sabirnom mjestu.
IV
Cijena iz točke I ove odluke revalorizira se indeksom promjenevrijednosti HRD prema njemačkojmarki (DEM) po srednjemtečajuNarodne banke na dan obračuna
V
Odluka stupana snagu
12. 6. 1993 godine. S
Prema tome cijena se plačakako jerečeno u točki I i IV ove odluke i na njuse dodaje RepubličkaPREMIJA sada jošuvijek 28 HRD/I za 3,2% m.m. u ravničarskom, a 38 HRD/I za 3,2%m m u brdskoplaninskom području.
Ukoliko nešto nijejasno pišite nam ili se interesirajte kod mljekare kod kojepredajetemlijeko.
Nadamo se da će ova mjeraučiniti mlijekointeresantnom proizvodnjom na kojuneće utjecatiinflacija i kojaće omogućitiseljacima da se trajno odlučuju na povećanjeSTADA,povećanu proizvodnju i predajumlijeka.
StjepanDeneš,dipl.ing.
Proizvođač mlijeka Josip Vranek iz Oborova Dugo Selo, dioničar »Dukata«
U Oborovu,gdjeMarvogojskaudruga djelujeviše desetljećaintenzivnije se bavi proizvodnjommlijeka i Josip Vranek, uz svojuobitelj(supruga, snaha,sin i punica), već 34 godine.
Racionalno koristi 14 kj.vlastitog i 8 kj.zemljišta u zakupu, od čega10 kj. kukuruza zrno, 3 ki. kukuruza silaže, 2 kj.zobi, 1 kj.ječma, 4 kj.lucerne (kosije4 puta);ostalo su povrtlarske kulture
Od mehanizacijeposjedujutraktor IMT— 542, plugove,tanjurače,drljače, rasipač za mineralna gnojiva i stajnjak,sijačicu za kukuruz,silokombajn, berač kukuruza i dr
Novijiobjektizgrađenje1974 godine (uzpomoć kredita od »Dukata« i
dr.).Kapacitetobjektaje12 stajališta _; s pojilicama i postrojenjem za strojnu mužnju.Izgrađenjei silos kapaciteta
120 m?. Uz kukuruz i lucernu dodaje
100 kg UREA i 10 15 kg soli
Vraneki sada posjeduju 8 krava, 1 bređu junicu i 1 žensko tele.
U 1992 godiniproizveli su 30 000 litara mlijeka. Uz gospodarstvo bve se i svinjogojstvom(4rasplodnekrmače).
Dioničar je»Dukata« sa 20 000 DEM GospodinVranek smatra da bi isplatamlijekatrebala biti svakih 15 dana, ili bi cijena, kao i niz repromaterijala, za seljaketrebala biti u određenom postotku, a ne fiksna. Zalaže se za kreditiranjerasplodnihjunica i ženskogpodmlatka.
StjepanBrlek,dipl.inž
Josip Jandera iz Hercegovca napušta radni odnos
proizvodi mlijeko, rasplodne junice,krumpir i drugo
ObiteljskogospodarstvoJandera iz Hercegovca, sa osam članova (8— 18 godina)tipičnoje, no ipakspecifično za ovaj,zaista naprednidio Moslavine
dr U starim objektimauzgajapodmladak
Uz objektizgrađena su i 2 silosa kapaciteta 12 vagona, koji su osnov ishrane kompletnogstada.
Posjeduje 17 kj. poljoprivrednog zemljišta, a ui zakupuobrađuje: 13 kj. kukuruz je u plodoredunajzastupljeniji 4kj.zasilažu, 4 k.j. za zrno, pšenice 3 kj.,zobi 2,5 kj.,ječma1,5 kj., krumpira 6 kj..kukuruz kokičar 1,25 kj.,djetelinsko travne smjese1,5 kj., krmne smjese(stočnigrašak,stočni sirak,perkoi dr.)zastupljene su sa 1,5 kj..Ostalo su livade.
Gospodarstvojeopskrbljeno sa 2 traktora 25 i 65 KS,plugovi,tanjurače,drljače,sijačice za kukuruz i pšenicu, utovarivač i rasipačgnojiva,silokombajn,berač kukuruza,kombajnza pšenicu,kompletnuliniju za sijeno, nekolikoprskalica i dr.
Sada posjeduje 13 krava: i 5 grla podmlatka.Ranijeje koristio kredit prekoMI »Zdenka« za 2 junice i 1 žensko tele. Zadovoljanjesa veterinarskom službom (zdravstvenazaštita i UO) kao i poljoprivrednom(proizvodnjai spremanjestočne hrane), kao i sa selekcijskomslužbom
Do sada jeprodaoiz svoga uzgoja 6 rasplodnihjunica. U zadnjevrijeme žensku telad prodaje za tov i klanje. Kada bi dobio povoljnikredit za uzgoj rasplodnihjunica,zadržao bi za daljnjiuzgoj, svu za rasplodsposobnu, žensku telad.
Nakon napuštanjaradnogodnosa, JosipaJandera 1987 godinepomoću kredita (50%vrijednosti)izgrađenje novi objekt za 15 krava, sa mehaniziranim sistemom izđubrivanja(izgnojavanja),pojilicama,strojnommužnjom i
Neke
-
Premda jedokazano da jemlijeko dobro i da održava zdravljeljudi,neke osobe ne podnosetu namirnicu. Naime, postojeljudi(anjihnijemalo),koji u svom probavnomsustavu nemaju dovoljnekoličine fermenta laktaze, kojirazgrađujemliječnišećer laktozu. Onda ta nerazgrađenalaktoza, u crijevima tih ljudiizaziva tegobekao što su nakupljanjeplinova,grčeve,nadutost i proljev. Za takav diopopulacije na svjetskomtržištu postojevrste mlijeka (isireva),koji su industrijskiobrađeni tako da jesadržajlaktoze u njimasmanjen.Na tržištu postoje i tablete koje kad se uzmu prijeobroka mlijeka mo-
MI »Zdenka« u 1992. godinipredao jesvega 24 000 litara, što čini 2/3 njegove proizvodnje.Dioničar je»Zdenke« Prihodi gospodarstvačine i druge proizvodnjekrumpir,svinjogojstvo i dr
StjepanBrlek,dipl.inž.
Rdurign dumut
gu pomoćida se lakše probavimlijeko. Nažalost, od svega togakod nas jošnema ništa. Ne treba zaboraviti da ima i onih koji su alergični na mlijeko. Dakako da jeza njihnajboljilijekizbjegavati to piće.
Konačno,premda muškarci dosta pijumlijeko,mnoge žene ga izbjegavajujerse bojeda ono deblja. Bez daljnjega,kalorije su tu, ali kad su i one u pitanjutreba znati da postoji više vrsta mlijeka sa različitim, to jestmanjim sadržajemkalorija(mlijeko sa 1 i 2 posto masnoća,kao i obrano mlijeko). Kod nas postoje samo mlijeka s većim sadržajemmasnoća (2,8 i 3,2 posto). U
svijetujetakođer na raspolaganju i 2postotno mlijeko sa 60 postomanje kolesterola nego obično itd. Međutim, svim tim vrstama mlijeka ne nedostaju hranjivisastojci: B vitamini i minerali, a vitamini A i D su pridodaninakon što jemasnoća odstranjena.
Za one kojimamlijekobez masnoća ili s malom količinom masnoća izgleda previševodenasto,industrijapridodajetakvim vrstama mlijekaprotein, kako bi imalo više gušći,kremasti okus Postoje i takve nove vrste mlijeka kojemogu privučičak i mlijekom-
rsce, kao što jemlijeko s mirisom i okusom različitog voća itd
Neizvjesnosti oko sigurnostimlije- ka su kvalitete,nepobitne.Međutim,njegove kao zdrave hrane (posebno mlijeka s niskim sadržajemmasnoća), najvećimdijelomprevagnu nad zabrinutošću oko mogućihdospjelihkemikalija u njima.Prema tome, ako ste izbacili mlijeko sa svoje»špeceraj«liste, možda bi bilo dobro da jošjednomrazmislite o tome
Usprkos nekim manjkavostima, mlijekoostajezdravo piće i za odrasle Vaš liječnik
DA LI STE NARUČILI?!
Knjigudr.StjepanaFeldhofera
»Osnove hranidbe,sastavispremanje hrane za goveda u obiteljskimgospodarstvima«.
Knjigaje ocijenjenakao praktičanpriručniksvakom uzgajivaču goveda.
Možete je nabavitikod vaše mljekareiliu Hrvatskom : mljekarskom društvu.
Cijenajojje popularna,svega 5.500.-HRD.
Vjerujemo,da ćete i Vibitinjezinkorisnik.
Dakle,preporučamo Vam knjigudr.Feldhofera.
UREDNIŠTVO
Izdavački savjet:
A Dakić dipl ing , mr M. Devčić, dr. M. Hadžiosmanović, dr. 1. Jakopović , T. Kolak, ing , T Mesarić, dipl ing , S Pehal dipl ing
B Sunajko, dipl ing ,mr 1 Šegota
Uređivački odbor:
S Brlek, dipL inž , F. Lončarić, dipl inž , Ž Ljubić, dipl vet
Clavni | odgovorni urednik:
S. Denet, dipl ing
Tehnička urednica:
V. Volarić, dipl ing
Uređivački kolegij: nožić, M. Božičević, Ing , S Brlek, dipl ing , dipl.ing dr S. Feldhofer, dr. LiJakopović, prof. dr Z Štafa
Vlasnik i izdavač: Hrvatsko mljekarsko društvo
Uprava | uredništvo:
Zagreb, Ilica 31/II1, tel. 424-420
Cijena 1 primjerka: 550 HRD
Tisak:
Crafička škola u Zagrebu