Mljekarskoposuđe ima velikiutjecaj na onečišćenjemlijeka,kako po svom oblikuimaterijalutako isa održavanjemnjegovečistoće.
Muzlice trebajubiti od takvogmaterijalakoji se lako održava čistim, a ne utječeštetno na svojstvamlijeka.Najboljimaterijal za muzlice ječelik koji ne rđa i aluminij.Drvene muzlice nisu pogodne,jerone lako dobivajuneugodan miris, koji se prenosi na mlijeko, a osim togateže se čiste i dezinficiraju, jer u porama drveta i poslijepranjaostaje izvjesnakoličina sastojakamliieka,kojimogu služiti kao veoma dobra podloga za život i rad mikroorganizama
Nijeprikladno ni emajliranoposuđe,jeremajllako puca, te njegovidijelovi mogu lako dospjeti u mlijekoili mliječneproizvode.Dalje,mjestana kojimaotpadneemajllako zarđaju. Zarđalo posuđene smije se upotrebljavati za mlijeko.
Najbolje su muzlice sa zaobljenim dnom,kojene mogu rđati,prešaneiz jednogkomada,jerse spojeviteže čiste.
Po veličini muzlice trebajubiti tolike da primecijelipodoj,jerprekidanje mužnjenepovoljnodjeluje na lučenje mlijeka i održavanječistoće Obično su od 5 do 8 litara.
Po obliku mogu biti okrugleili ovalne Ovalne su zgodnijejerse mogu staviti između nogu muzača,zbogčegase sa objestrane nalaze metalne uške
Po konstrukciji mogu biti različite. Otvorene su nezgodnezbogtogašto u njihprilikommužnjemože upadati nečistoća, kao što su dlake sa krava, sitni djelićiprostirke i hrane, prašina i drugo. Kod poluotvorenihmuzlica,čijije otvor prekriventako da nečistoća koja padas krava ne može pasti u muzlicu Higijenskommužnjom i upotrebom poluzatvorenihmuzlica uspjeloje
smanjitibrojklica u mlijeku na polovinu, te produljitiodržljivostsvježegmlijeka.
Ima i takvih muzlica kod kojihjeotvor gotovopotpunopokriven, te se mužnjaobavljaviše sa strane
Pri mehaničkojmužnjizrak staje i koža krave igrajuznatno manjuulogu u onečišćenjumlijekabakterijama u poređenju sa ručnom mužnjom.Međutim uređajza mehaničku mužnju, kao površinaprekokojemlijekoprolazi primužnji i sa kojemože pokupiti veliki brojbakterija, može biti izvor onečišćenja, ako strojevi za mužnjunisu dovoljnooprani i sterilizirani Mjesta na uređaju za mužnjusa kojihnajčešće bakterijedolaze u mlijekojesu: sisna čaška,gumene cijevi,muzlica i njena glavai dr. Mehanička mužnja može biti ekonomičnija od ručne i može dati boljibakteriološki kvalitet mlijeka,ako su muzači dobro obučeni u rukovanjustrojevima i ako ih redovno peru i dezinficiraju.
Sve mljekarskoposuđekojedolazi u dodir s mlijekomtreba odmah poslijesvake mužnjetemeljitooprati,jer inače brzo dolazi do razlaganjaorganskih tvari u ostacima mlijeka,suđe se kvari i kasnijeteško održava čistim. Da bi se posuđemoglo dobro čistiti mora biti u dobrom stanjujer o tome ovisi efikasnost pranja i dezinfekcije. Ono mora biti bez hrapavihpovršina i pukotinajer u suprotnombakterije tu nalaze dobru zaštitu protivsredstava za pranje i dezinfekciju.
Naročitu pažnjutreba posvetiti gumenim dijelovima.Griješeoni koji misle da štede i da će im proizvodnja biti rentabilnija ako ostave navlake za sise i drugegumene dijelove što dulje
u upotrebi, bez obzira na nastale rupice i pukotinice, pa i onda kada se gumeni dijelovi mnogo smanjeili čak izgube svojuelastičnost Zapravo,oni tim postupkomprouzrokujumnogo veće štete,jerdolazi do produljenja vremena mužnje,smanjenjakoličine pomuženogmlijeka,zaostajanjamlijeka u vimenu, oštećenjaepitetasisne cisterne,nemogućnostitemeljitog pranjai dezinfekcije i drugihnepoželjnih posljedica:
Samo pranje se obavlja u tri operaCije:
1 Ispiranjeostataka mlijekahladnom vodom
2 Pranjeotopinomdeterdženata
3 Ispiranjeostataka deterdženata
Odmah poslijeizlijevanjamlijeka, suđe se mora dobro ispratihladnom vodom i ukloniti sve ostatke mlijeka. Ako se odmah upotrijebi vruća voda ugrušavaju se zaostale bjelančevine mlijeka u priboru pa se kasnijevrlo teško odstranjuju.
Zatim se upotrebljavaju razna kemijskasredstva (deterdženti) kojatrebajuotopitizaostali tanki slojmliječne masti i bjelančevina s površinemljekarskogpribora i ostalu prljavštinu, te
djelovatiubitačno na bakterije. Ta sredstva ne smijubiti otrovna, ne smiju nagrizatipovršineposuđaniti ostavljati bilo kakav miris Pranjeotopinama deterdženata mora biti temeljito da se s posuđaskine sva mliječnamast i drugaprljavština.
Kod nas neki upotrebljavaju vruću otopinusode (oko85%C).Upotrebljava se i otopinahalamida,0,2%otopina omnisana i drugo.
Poslijepranjakemijskimsredstvima posuđese ponovo ispirehladnom, a neki poslijetoga i vrućom vodom.
Kad se kupujusredstva za čišćenje i dezinfekcijumljekarskogpribora, uvijekjedobro nabaviti najmanjedvije vrste deterdženata, jernakon mjesec dana jepoželjnopromijeniti vrstu deterdženata i dezinficijensa.
Posude za pranjestroja za mužnjui ostalogmljekarskogpriborakoristite samo za pranjemljekarskogpribora, a nikako za pranjedrugihstvari i predmeta
Prilikom kupovanjakemijskihsredstava uvijekdobro proučitepriloženu uputu.
Dr StjepanBanožić
Struktura hranidbenih obroka za preživače
Dnevni obrok za preživačemora imati određenu strukturu (sastav), određen odnos koncentrata prema voluminoznojkrmi i treba imati određenu količinu sirove vlaknine Izbalansirana (uravnotežena) jehranidba kad u dnevnom obroku ima dovoljnobjelančevina, lako probavljivihugljikohidrata (škroba) i sirove vlaknine Višak ili manjakpojedinihhranjivihtvari izaziva promjeneu mikropopulaciji(sitnom živom svijetu) u buragu i nastanu probavnesmetnje i poremetnje u iz-
mjenitvari u tkivima.
Odnos koncentrataprema voluminoznojkrmi
Koncentrat prema voluminoznoj krmi smijebiti u odnosu 60:40 Na povećane količine koncentrata može se mikropopulacijapriučiti u roku 7 dana Ako jepreviše u dnevnom obroku koncentrata ili kod naglogprelaska na koncentrat može nastati kisela indigestija(probavnaporemetnja)priče-
mu hrana prebrzoprolaziprobavni trakt,stvara se manjelužnate sline i sadržajburagapostajekiseo Krave najčešćeobolijevajusupklinički(neprimjetljivo),slabijepreživaju i daju manjemlijeka.
Suvišakgrube sirovinevlaknine u obroku
Gruba voluminozna krma (kasno košeno sijeno,slama)ima u sebi veliki postotaksirove vlaknine (više od 32%) i mnogo balasta tj.neprobavljivih tvari. Sirova vlaknina ima oko 80% celuloze (staničevine) od kojemikropopulacijaburagastvara hlapljive masne kiseline kojese mogu koristiti za stvaranjemlijeka i energiju i oko 10% lignina (drvenastetvari)kojijeneprobavljiv.Gruba krma može imati i 30% neprobavljivoglignina,kojineprerađen izlazi izmetom. Membrane (opne)stanica grubekrme su prožeteligninom, tako da bakterijeburagane mogu prodrijeti u stanicu do hranjivihtvari (lig- no-celulozni kompleks).Pšenična slama ima mnogo sirove vlaknine (40% i više) i ukupnaprobavljivost slame iznosi oko 44% Neki nastojerazoriti taj lignocelulozni kompleksumakanjem slame u 5% otopinunatrijevelužine, tako da se probavljivostpovisi na 60% Krave nahranjenegrubom krmom mogu biti sitne, ali zapravo gladuju. Zbognedostatka.hranjivih tvari mršave, a za stvaranjemlijekaupotrebljava vlastito tkivo (najprijemasno).Krave boluju od kroničnih (dugotrajnih indigestija), sa zastojemhrane u buragu, slabo preživaju i slaba jemliječnost i plodnost.
Manjak sirovevlaknine u obroku
Za normalno odvijanjeprobavekod preživačapotrebnajeodređena količina sirove vlaknine (više od 17%),naime sirova vlaknina podražujeburag na kontrakcije(stezanje). Za normalno odvijanjeprobavepotrebnojepolakilograma sirove vlaknine na svakih 100 kilogramatjelesnetežine
100
U mladojzelenojkrmi ili mladojpaši malo ima sirove vlaknine, a mnogo vode (80do 85%).Kad jemalo sirove vlaknine,manjeod 17% u suhojtvari, može nastati burno vrenje,pa se javljaju nadmi i proljevi, a može nastati i kisela indigestija,lizavost, padmasnoće mlijeka,preganjanjauslijed smrti embrija(zametka) i dr
Konzumacijasuhe tvari
Kod sušenjakrme na suncu ispari se jedandio vode,dok kod sušenja u pećnici na 105%C izgubi se sva voda iz hrane i ostane samo suha tvar Svaka krava treba dobivati izvjesnukoličinu suhe tvari prema svojojtežini i mliječnosti, što se izračunava iz dnevnog obroka prema hranidbenim tablicama
Krave trebajudobivati suhe tvari i to: u suhostaju 1,7 kg,krava sa mliječnošću od 10 litara oko 2 kg,15 litara oko 2,33 kg,20 litara 2,66 kg,30 litara 3 kg na svakih 100 kg tjelesnetežine Ako krave ne dobijudovoljnosuhe tvari u obroku obzirom na mliječnost obolit će na ketozi ili kiselojindigestiji i uslijedtogabit će slabijemliječnosti, javljaju se poremetnje u plodnosti, zaostajanjeposteljice,upalematernice, upalevimena Ketonska tijelakojanastajukod ketoze otrovna su za goveđi zametak i može nastati rana smrt zametka.
Krave mogu konzumirati (pojesti) to više krme što jekvalitetnija, na pr. lošegsijenamogu pojesti samo 1,5 kg suhe tvari na 100 kg tjelesnetežine, a odličnogsijena čak 3 kg.
Hranjenjekravau različitim proizvodnimrazdobljima
Tehnološka je greškašto stočari hrane krave podjednako bez obzira na proizvodnufazu. U razdoblju od 6 do 8 tjedanaprijeporoda, u suhostaju krave se hrane preobilnote dolazi do utovljavanja.Utovljenekrave se te-
že tele,slabijedoje u idućojlaktaciji i teže koncipiraju(zabređuju). Ako se u suhostajupogreši u hranjenju,teško odnosno
nemogućejekasnijeispraviti.
Na početku laktacijestočari hrane krave nedovoljnoobilno, pa se ne razvijepotpunomoguća mliječnost, krave mršave i javlja se obično supkli- nička ketoza od kojemože doći do rane smrti zametka i neplodnosti. Naše simentalske krave na seluimajunasljednusposobnost za mliječnost za oko 4000 litara mlijeka. Da se iskoristi ta sposobnosttreba u »uvodu za laktaciju«,prva dva tjednaposlijeporoda postepeno povećavati sve vrste hranjiva.Zatim se prelazi na razdoblje »razdoja« i dajemopovećanekoličine muznih smjesa(pšeničneposije), sve dok krava odgovarasa povećanjem mlijeka.Kod seoskih domaćinstava trebalo bi davati hranidbene obroke za 20 litara mlijeka, bez obzira ako krava momentalno dojimanje.Ako krave nisu dovoljnomliječnetreba ih isključiti iz uzgoja. Za jedankilogram
muzne smjesetreba se dobiti oko 2 litre mlijeka. Ako se u početkulaktacije smanjimlijeko,uslijedbolesti ili zbog manjkavehranidbe,ponovniporast mlijekateško će se ostvariti Nakon razdoja u poodmaklojlaktaciji krave treba hraniti prema normativima za stvarnu mliječnost.
U početkulaktacijeproblemje u tome što krava ne može pojestitoliko hrane,naročito ako jeloša,koliko je potrebnoza stvaranjeveće količine mlijeka, a u poodmaklojlaktaciji problem jena selu što obično manjkaju bjelančevine i krave se često više goje nego doje.
Zdrave krave koncipiraju(zabređe) u više od 90%,bilo umjetnoosjemenjene bilo pripuštenepodbika Poslije oplodnjegoveđizametak vrlo jeosjetljiv na unutrašnje i vanjskeštetne tvari oko mjesecdo mjesec i poldana Greške u hranidbi kod nas su vrlo česte Svaka indigestijasa omlohavljenjemburagaopasna jeza goveđizametak,jerdolazi do zastojahrane u buragui do stvaranjaotrovnih tvari Kad u stadu oboli više krava od indigestije sa kliničkim znacima,moramo posumljati da i ostale krave boluju supklinički (zastočara neprimjetljivo). Isto kod smanjenjamliječnosti bez razlogai česte poremetnje u rasplođivanju,kao zaostajanjeposteljice,upale maternice, produljenjainvolucije maternice (više od 30 dana) i česta preganjanja,indikator (znak) su za supkli- nička oboljenja.Supkliničkaoboljenjana kravama mogu se ustanoviti specijalnommetodom (dispenzarizacije) u laboratorijimapregledomburagova sadržaja,krvi,mlijeka,mokraće i hrane,kao i analizom dnevnogobroka na hranjivesastojke.
Predohrana: poboljšatidržanje životinja(paša i ispust),pobrinuti se za higijenskunastambu (sa ugodnom mikroklimom) i poboljšatiprehranu sa kvalitetnom voluminoznom krmom. Kod mliječnihkrava može se postići samo . voluminoznom kvalitetnom krmom 3500 do 4000 litara mlijeka uz očuvanu dobru plodnost.
Stočari kojiimajuveća gospodarstva trebali bi pohađatitečajeve iz hranidbe, a osjemenitelji trebali bi znati davati savjete iz hranidbe.
DragitinPremzl,dipl.vet.
Spremanje sjenaže
Stočarikojiželeimativisokuproizvodnjumlijekaisnizititroškove hranidbekravatrebajuse odlučiti za spremanje sjenažekako iz prvog otkosa,takoi izkasnijihotkosa.
Da razjasnimoštojeto travnasilaža, a što jeto sjenažaikoje su razlikeizmeđu njih?
Silažaod svježelivadnetraveili lucerne
Sadrži (18do 22% suhe tvari)vrlo je kisela krma,kojuživotinjenerado je- du,a može štetiti i zdravlju.Želiobih skrenuti pažnjustočarima da su pri spremanjuove vrste silaže veliki gubi- ci hranjivihtvari putem soka (»iscjedak«),kojinastajugaženjemtravne mase iz silosa Poznato je da sve krmne kulture kojese silirajuispod 25% suhe tvari imajugubitke od 100 do 160 litara na 1 tonu zelene mase To je veliki gubitaknajkvalitetnijihhranji- vih tvari iz svježebiljne mase Iscijeđe- ni sok iz biljne mase s ekološkogjegle- dišta veliki organskizagađivaččovje- kova okoliša,jedanod najvećihprirodnih zagađivačavode Sve spomenute činjenicegovore da se ne odlučujete za ovu vrstu silaža.
Sjenaža
Sjenažajesilirano provenuta(prosušena)travna ili djetelinskotravna masa na 35 do 45% suhe tvari. Spome-
nuto konzervirano krmivo stoka rado jede(manjejekiselo),manjisu gubici hranjivihtvari, osobito bjelančevina, a ima i veću energetskuvrijednost od drugihvrsta silaža zbogvećegsadržajasuhe tvari Stoka kojase hrani sje- nažom ne treba u obroku dobivati sijeno, što će jesigurnostaviti na prvo mjesto kao osnovno voluminozno krmivo za zimsku hranidbu goveda, koza i ovaca
Spremanjemprvog otkosa trava i leguminoza u sjenažu, i to u svibnju, dobivamo sigurnojošjedanotkos do krajalipnja, kad se tradicionalno kod nas prviputkosilo za sijeno.Prema tome, u proljeće se može umjestojednog dobiti dva otkosa!
Kojije najpovoljnijistadij vegetacije za košnjupri spremanju sjenaže?
Najpovoljnijevrijemekošnjetrava za spremanjesjenažejeprijevlatanja ili u vrijemevlatanja. U tom trenutku trave sadrže najvišeprobavljivih sirovih bjelančevina i najmanjesirove vlaknine, što se može vidjeti iz tablice Sadržajhranjivih tvari u sjenaži livadne trave, I otkos > i... 7 ee ae U 1 kg krmiva
e: Suha HranidbeneSirove Probav sirove Sirova Stadij za košnju tvar
Kao što podacipokazuju, od trenutka vlatanjatrave do krajacvatnjeizgu- bi se gotovo50% probavljivihbjelanče- vina, a za gotovotoliko se povećava sadržajsirove vlaknine Njezinimpovećanjemsmanjuje se ukupnaprobav- ljivostsjenaže, a time i hranidbena vrijednost(od0,34 na 0,23 hranidbene je102
dinice).
Tehnikaspremanja silaže
Zelena krma i djetelinska masa pokosi se i prosuši do 40% vlažnosti. Da bi se postiglaželjenavlažnost,zelena masa se okrene prevrtačemjednomili
dva putaovisno o vremenskim prilikama Travna masa kod spremanja u silos ne smijebiti presuhajerse tada teško gnječi.Zelena masa kosi se travokosilicom ili silokombajnom za niske kulture Za ljepšegvremena može se dogoditi da se ujutropokosi, a predvečer počinjespremati u silos
Prikupljanje se obavljasamoutovarnim prikolicama s mogućnošćusjeckanja.
Je lipotrebno sjeckanje?
Sjeckanjenijenužno što se tiče hranidbe,ali jepoželjnojerse tako sjeckana silažna masa može boljegnječiti (kvalitetnijasjenaža) i lakše se vadi iz silosa.
Gdje se može siliratisjenaža?
Za siliranje mogu poslužitisilosi, bilo uspravniili tornjevi.Jednostavnije jesiliranje u vodoravnim silosima. Za spremanjesilažne mase u uspravne silose potrebanjepneumatskitransporter (»puhalnik«), a teže jei složenije vaditi sjenažu iz tornjeva.
Gospodarstvakojanemaju silosa mogu spremati i na zemlji uz upotrebu plastičnefolije, tako da se na krajuoblikuje»plastičnavreća« Ovim načinom se u mnogim europskimzemljama služe na udaljenimparcelamagdje jeteško ili skupoodvoziti travnu masu u gospodarskodvorište ili nemajudovoljnosiloprostora.
U novijevrijemeprakticira se siliranjeu folijupomoću specijalnihpreša kojeomogućujuzatvaranjetakve vreće bez zraka.
Folije su bijeleboje,kako bi odbijale sunčeve zrake,debljine su 0,2 0,3 mm, širine 2,5 do 3 m Najčešćadužina ovih silo-vreća iznosi oko 20 m i najveći voloumen oko 1000 m Najveću opasnost za ovakva skladištenja silažne mase čine rupe kojuprave ptice i glodavci. Na tajnačin folija se samo jednokratkoupotrebljava.
Je lipotrebno dodavatisredstva za konzerviranjesjenaže?
Provenutojsjenažnojmasi sa 40% suhe tvari nijepotrebnododavati nikakva sredstva za konzerviranje. Jedino jevažno napomenutida se zelena masa mora vrlo dobro zgnječiti i prekriti plastičnomfolijom.
Fermentacija ili mliječnokiselinskovrenjesjenažejenužno,ali ipakse stvara manje mliječnekiseline nego prispremanjusilaža Zato prispremanjusjenažatreba obratiti pozornost na dobro i kvalitetno gaženje,čime se uklanjakisik iz biljne mase Uklanjanjem kisika iz biljne mase sprečava se njezino zagrijavanje i disanje.
Prema tome,sjenaža se dobiva konzerviranjempomoću naslagaugljičnog dioksida i manjihkoličina mliječne i octene kiseline Upravotakav način konzerviranjadajesjenažiblagikiseli miris i okus
Mlada jesenskatrava vrlo se uspješno može silirati skukuruznom silažom cijelebiljke, čime se povećavasadržaj “bjelančevina u silaži.
Sjenažakao krmivo u hranidbi stoke :
Trošenjesjenažeovisi o količinama suhe tvari u sjenaži. Ako se krave hrane sjenažomkao jedinimvoluminoznim krmivom,pojedujednevno 30—35 kg,tj. 10 11 kg suhe tvari ako ona sadrži 35 do 40% suhe tvari, a samo 20 25 kg odnosno 7 do 8 kg suhe tvari, ako sjenažasadrži oko 25% suhe tvari. Ako jesuhljasjenaža,krave ne pokazuju želju za sijenom, pa se ono može potpuno izostaviti iz obroka
Sjenažasadrži jednakuili čak i veću energetskuvrijednost nego kukuruzna silaža cijelebiljke, a sadrži i više bjelančevina,karotina,vitamina D i E Osobito jevažno istaknuti da ima dovoljnosirove vlaknine i odlične je probavljivosti, što jeosobito važno u hranidbi krava visoke mliječnostikoje morajupojestiveću količinu koncentrata.
Sjenaža će sigurnoimati veliki broj pristašaproizvođačamlijeka i njezina
primjena se tek počinješiriti. Tako smo postupnouvodili i silaže prije 15-tak godina,danas jeto rutinski posao svakogstočara.
Napomena:
Svjesni smo zakašnjenjaspremanja sjenaže iz prvog otkosa, ali upozoravamo proizvoi
đače da na isti način mogu spremiti sjenažu iz kasnijihotkosa, a članak sačuvati za iduću godinu. Dr Ivan Katalinić,dipl. inž
reprodukcija_
Značaj pasmine u govedarskoj proizvodnji
Mlijekoi meso dva su osnovna proizvodagovedarstva.Stog razloga postojiusmjerenjegovedarstvak proizvodnjimlijekaiproizvodnji mesa. Uz ova dva sistemapostojiikombiniranisistem,gdje se jednakapozornostpridajeproizvodnjimlijekaimesa
Dok se kod proizvodnjemlijeka uzgojenakrava koristi u više laktacija, kod mesa proces proizvodnjezapočinjeuvijekiznova;teletom i završava klanjemnarasloggrla,tj.njegovim uništenjem, pa za novu proizvodnju mesa treba opetnovo tele.
U uspostavisvakogod ovih sistema proizvodnjeznačajnomjestoima pravilan izbor pasminekojaće se koristiti. Iako u govedarstvupostojiveliki broj pasmina, sve se mogu svrstati u tri osnovne grupe: mliječne, mesne i kombinirane
U nas je, za razliku od većine stočarski razvijenihzemalja,brojraspoloživih pasminaza korištenjemali,pri čemu najvećimdijelomprevladavajukombinirane pasmine(simentalska i manjimdijelomsmeđa i siva), te mliječnaHolstein pasmina,kojase nalazi najvećimdijelom na velikim farmama. Gotovo da u nas ne raspolažemo mesnim pasminamagovedabilo čistih bilo u sistemu križanja.
Pasmine koje se koriste u govedarskojproizvodnji
Proizvodnjamlijeka i mesa razlikujese ne samo gledenačina i vremena korištenjaživotinje, već i po genetskim odnosima ovih osobina Osobina mliječnosti i osobine proizvodnje mesa nisu u pozitivnojkorelaciji, vec se kod njihjavljaveća ili manjasuprotnost. Ovo znači da pasminekojeimajuvisoku genetskuosnovicu za proizvodnju mlijekanisu prikladne za visoku i kvalitetnu proizvodnju mesa i obrnuto. Ovajse korištenjemantagonizampokušavariješiti kombiniranih pasmina prikojimanajčešćejedne i drugeosobine (mlijeko,meso)imajuprosječni genetskipotencijal.
Mliječnepasmine goveda
Mliječnepasminegovedakoriste se
primarnoza proizvodnjumlijeka. Genetskom izgradnjomunapredivane su mliječneosobine,kapacitet za proiz- vodnjumlijeka, te oblik vimena, dok se osobinama značajnim za proizvodnju mesa nijeobraćala veća pozornost. U genetskomsmislu to jerazumljivo,jer jerezultat selekcijeuvijekveći,ako je brojosobina kojese unapređuju manji,posebnokada se radi o osobinama kojenisu u pozitivnojkorelaciji(meso—
mlijeko). Danas jeu svijetu na raspolaganju više mliječnihpasminakojese koriste u intenzivnojproizvodnjimlijeka. Holstein pasminagovedanajznačajnija je mliječnapasmina, a zastupljena jeu gotovosvim dijelovimasvijeta.
Prosječnalaktacijskaproizvodnja ove pasminedostiže u mnogim zemljama, prema podacimaiz 1991 godine, razinu veću od 6000 kg.Takojeu Njemačkoj prosječnalaktacijskaproiz-vodnjadostiglavrijednost od 6584 kg, Nizozemskoj7366, USA 8280, a u Izraelu 9803 kg.U Hrvatskoj jeova pasmina na velikim farmama prijerata dostizala !aktacijskuproizvodnju od 6570 kg.
Vrijednojenavesti da jesa ovom pasminom u USA postignutanajviša
laktacijskaproizvodnja u svijetu kod krave Beecher Arlinda Ellen kojajeu 365 dana dala ukupno25 247 | mlijeka.
U tovu se kod Holstein pasminepostižu skromnijirezultati u usporedbi sa onim kombiniranih, ili mesnih pasmina To se prijesvega odnosi na pri- rast u tovu, a posebno na kvalitet mesa, kod čegase javljamanjirandman i veći udio kosti u trupu.
Jerseypasminajepo uzrastu jedna od najmanjihpasminagoveda.Uzimajući u obzir njezinuveličinu i proizve- denu količinu mlijeka, to jepasmina kojanajefikasnijeproizvodimlijeko, ako se proizvodnjapromatrapo kg žive vage krave Posebna jeznačajnost ove pasmine u velikom učešću pojedi- nih sastojakamlijeka. Tako jesadržaj mliječnemasti u mlijeku od 6%,a ponekad i više Laktacijskaproizvodnja mlijekabila jeu 1991 godinikod ove pasmine u Danskoj4893 kg i 6,38%mliječnemasti, Njemačkoj4284 kg i 6,04, Nizozemskoj4580 i 6,60, te USA 5665 i 4,76%.Osim ovih mliječnihpasmina javljaju se u nekim zemljamajošAyshire,Guernsey,Gelbvieh, te više genoma crvenih goveda(crvenofrizijsko, crveno dansko), kao i neke pasmine specifične za pojedina uža područja.
Mesne pasmine goveda
Mesne pasminegovedasu pasmine kojese koriste jedino za proizvodnju teladi za meso, pričemu jeproizvodnjamlijekadostatna samo za othranu teleta kojesisa majku,pa se takve krave ne muzu U ovom sistemu jediniprihod jeproizvedenotele, pa jestoga, od izuzetnogznačajada troškovi proizvodnjebudu mali,da bi se oni prodajom teleta moglipodmiriti.Zbogtoga se ova proizvodnjaorganizira u ekstenzivnim uvijetimagdjesu mali troškovi uzgoja,smještaja,hrane i rada Krava treba sama uzimati hranu,prije svega ispašom, pa jeza osiguravanje dovoljnihkoličina hrane potrebna velika površinazemlje.Stoga,ovajsistem ima svojeopravdanje u onim područjima u kojimapostojevelike površine, kojese na drugiintenzivniji način ne mogu koristiti U nas jetakvih površina malo,pa ovajsistem proizvodnje, u većini slučajeva, nema opravdanja. To ne znači da se neke površine, kojese na druginačin ne bi mogleiskoristiti, ne bi trebale uključiti i u ovakav sistem proizvodnje.
Osim ovoga, mesne se pasminekoriste za različite oblike križanja, bilo sa mliječnom,prijesvega Holstein pasminom,ili kombiniranim pasminama Na taj se način mogu dobiti životinjekojepo svojimproizvodnimosobinama doprinosevećojuspješnosti govedarske proizvodnje,jerznačajnopoboljšavajuosobine proizvodnje mesa
U nas se, na žalost, ne koristi ozbiljnije ni ovajnačin uporabemesnih pasmina,što nema opravdanja.
Mesne se pasminemogu promatrati u dvijeskupine, od kojihjednapripa- da izvorno Engleskoj,(otočnaskupina), a drugakontinentalnom dijelu Europe.
Engleskemesne pasmine imaju osobine nakupljanjavećih količina 1ojana vanjskompotkožnomdijelutrupa, i općenitoimajuvelike naslageloja.TipičnipredstavnikEngleskih mesnih pasminajecrvenobijela Hereford, 106
crvena Shorton, te crna Anguspasmina Većina kontinentalnih pasminaima veoma dobro izražene gotovosve osobine za proizvodnju mesa Od ovih pasmina najpoznatije su francuske Charolais,Limousin i Blonde d'Aquitaine, talijanskePiemontese i Chianina, te Belgijskaplava(BelgianBlue).Sve ove pasminekoriste se intenzivno u križanjima i kao takve od interesa su za nas Njihovajeosobina da dajukvalitetna grlaza tov, pričemu jekvalitet mesa posebnoizražen
Kombiniranepasmine
Kombinirane pasminetrebajupomiriti suprotnosti u proizvodnji mesa i mlijeka, a mogu imati veći naglasak bilo na mlijekoili meso
Jedna od najznačajnijihpasminaiz ove grupe jesimentalska pasmina,kojau nas čini osnovicu nacionalnog govedarstva To jepasminakoja u normalnim uvjetimadajesolidne količine mlijeka uz posebnoizražene osobine za proizvodnju mesa Ona jetipična kombinirana pasminasrednjeEurope, smještenaprijesvega u Švicarskoj,južnijemdijeluNjemačke,Austriji i još nekim zemljama.Ova pasminaostvarujezavidnu razinu proizvodnje, pa temeljempodataka iz 1991. godine,dostiže u Austrijilaktacijskuproizvodnju od 4805 kg,Njemačkoj5259, Švicarskoj 5761 i Italiji 4850. U Hrvatskojjeova pasminana matičnom dijelupopulacijedostiglaproizvodnju od 3695 kg.
Osobine za proizvodnju mesa kod simentalske pasmineposebnosu izražene ne samo gledeprirasta već i kvalitete mesa, promatranokroz randman i udio kvalitetnih dijelova mesa u trupu.Zbogtog ie simentalska paš$ mina raširena i u drugimdijelovima svijeta,gdjese najčešćekoristi kao mesna pasminabilo u čistojkrvi ili u različitim kombinacijamakrižanja.
Uvažavajućinašu situacijusimentalska će pasmina i nadaljebiti s pravom najvažnijapasminanašeggovedarstva. Uz sve ovdjenavedene proiz-
vodne osobine ova pasminaće i zbog tradicijeuzgojazauzimati najznačajnijemjesto u našem govedarstvu.
Smeđa pasminagovedas obzirom na veće učešće američkogBrown-Swiss genoma postaje sve više mliječno mesni soj,pričemu dijelomgube na značajosobine za proizvodnju mesa
Siva pasminapripadatakođer kombiniranojskupini, ali s obzirom na svoj uzrast i proizvodnasvojstva ne može se mjeriti sa simentalskom i smeđom pasminom.Međutim ona u skromnim uvjetimadalmatinskogzaleđa zadovoljavaprosječneproizvodnesisteme ovog područja.
Poželjnapasminska struktura našeg govedarstva
Danas se u govedarstvuHrvatske koristi dominantno simentalska pasmina, dok je udio ostalih pasmina (Holstein, smeđa i siva)bitno manji. Uz to u nas se organizirano ne koriste sistemi križanja kao što jeto slučaj u većini stočarski razvijenihzemalja.Općenito vrijedikonstatacija da jebroj pasminagoveda u nas mali, te se nameće potrebaširenjapasminskogsastava, da bi se u govedarstvumoglioptimalno planiratirazličiti proizvodni sistemi.
krava drži zbogteleta Međutim, u intenzivnom sistemu govedarskeproizvodnje,osobito proizvodnjemlijeka, tele se može promatrati kao prihodsekundarnogznačaja.Uzme li se daza 1 kg prirastateleta treba oko 10 litara mlijeka i usporedi li se odnos cijene ovih proizvoda, dođe se do spoznaje da se ovdje ne nalazi veliki profit, već obrnuto
Prigovor da je mliječnapasmina manjeotporna i da s njom ima bitno više problemanego sa kombiniranim, vrijedi samo u onim slučajevimagdje se tehnološkom procesu proizvodnje ne pridajeveliki značaj, pa se time pravdajusubjektivnepogreške. U normalnojorganizacijitehnološkogprocesa proizvodnjemlijeka,gdjese poštujukriterijikorištenjagenetskog potencijala,mliječna se pasmina,može u nas kao i u većini drugihstočarski naprednihzemalja,uspješnokoristiti
Holstein pasminajeosnovica govedarstva velikogbrojastočarski razvijenih zemalja, pa bi i mi, želimo li uspješnogovedarstvo,ovojpasminitrebali posvetiti veću pozornost.
Osim korištenjačiste simentalske pasmine, od interesa bi bilo, da se u nekim uvijetimakoriste i prednosti, kojese dobijukrižanjemsimentalske i crvene Holstein pasmine(većamliječnost, boljakonformacijavimena).Križanjem,ako se obavljapodkontrolom, neće se bitno gubititovne osobine, kojenosi simentalska pasmina.
Izbor pasminezavisi o smijeru i organizacijiproizvodnje. U prosječnim proizvodnimuvjetimagovedarskeproizvodnje,gdjese genetskipotencijal ne koristi intenzivno, kombinirane pasmine govedazadovoljavaju, bilo da su čiste, ili su neke od kombinacijakrižanja. U intenzivnim uvjetimaproizvodnjemlijeka na farmama, kojesu orjentirane ovakovojproizvodnji,potrebno jeosigurati i pravilnupasminskustrukturustada. U tim sistemima, mliječna Holstein pasmina,ili neki križanci mliječne i kombinirane pasmine,genomi su, koji se trebajukoristiti Vrlo se često, kao važan kriterij izbora pasmineu sistemu proizvodnje, navodi doprinosteleta u profitabilnosti proizvodnje.Ponekad se kaže da se
Ponekad se dio populacijesmeđe pasmine, u kojojjeveć danas značajno uključenmliječnigenom Brown-Swissa, može križati sa mesnim pasminama Sva ova križanja, kao i genetska izgradnjačistih pasmina,traži kvalitetnu organizacijuuzgojnoselekcijskograda,kojaće ovako osjetljive metode stvaranjanovih genoma moći planskiusmjeravati i držati pod kontrolom Bez togabi uvođenjenovih pasmina,posebno u sistemu križanja, moglonacionalnom govedarstvu više štetiti nego koristiti.
Dr. Ivan Jakopović
Staje za mliječne krave
Priizgradnjinove staje, a osobitopriizgradnjicjelokupnefarme,prva iosnovna stvarje izborlokacije.
Izborlokacije
Pri izboru lokacijepotrebnojeobratiti pozornost na slijedećečinjenice: Veličina parcele za izgradnjustaje i potrebnihpratećihobjekata, s tim da se predvidimogućnosteventualnog proširenja:
Geološkopedološka i hidrološka svojstvazemljišta;
Klimatske i meteorološke prilike 1okaliteta,posebnona smjer i jačinu vjetrova; Mogućnostosiguravanjadovoljnih količina kvalitetne pitkevode; Epizootiološkezahtjeve za izgradnjustaja na određenojlokaciji; Uvjetekomunalne higijene i zaštite čovjekoveokoline;
Pri izgradnjipotpunonovih farmi potrebnojevoditi briguoko smještajasvih pratećihobjekata uz staje, a to su: krmna centrala (silosi,sje- nici, skladišta za koncentrat, nadstrešnice za slamu),kompleksza spremanje i čuvanjestajskoga gnoja,opskrbavodom,garaže,dobro planiranekomunikacije s promet- nicama unutar farme; Lokacijafarme treba biti blizu vlastitih poljoprivrednihpovršina; Pogodanjeteren kojiima blagipad od oko 4% radi otjecanjaoborinskih voda; Kotline i blizine rijekatreba izbjegavati za lokacijefarmi.
Izborgrađevinskog materijala
U mnogim razvijenimzemljamapostojegotoviprijedlozi za izbor građevinskogmaterijalaprigradnjistaja. Izbor materijalauglavnomse temelji na
trajnosti imogućnostiodržavanja,toplinskojizolaciji,opskrbljenosti lokalnog tržišta i prijesvega njegovojcijeni. Kod nas barem dosad nijebilo pravog tržišta, pa jevladala stihijapriizboru materijala za gradnjustajakao i kod stambene izgradnje.
Pri izgradnjistajeposebnupozornost se treba obratiti na njezinesljede- će dijelove:temelj,zidove,pod,krov, strop,prozore i vrata.
Temeljmora biti u tlu ispodzone smrzavanja, u našim prilikama od 80 do 120 cm, a iznad zemlje 30 do 60 cm Izrađuje se od betona i kamena Mora se izolirati od prodoravisoke podzemne vode i kapilarnevlage. To se čini krovnom ljepenkom,bitumenom,smolom i sl.
Zidovi se nastavljaju na higroizolaciju temelja.Nužna jetermoizolacija uz rubove i ugloveprizemlja. Bitno jeda koeficijentprolazatopline(K)bude prema klimatskoj zoni i namjeni. U zidove ne smijeprodirativlaga,bila ona oborinska ili kondenzacijska: Zato zidovi morajubiti ožbukani s unutarnje i vanjskestrane
Pod je u stajinajvažnijaploha.Izložen jeonečišćenjima,vlaženjuitrošenju. Podovi u ležištima morajuimati dobru termoizolaciju imehaničku i kemijsku otpornost. Dobar podima iznad zemlje drenažni,termoizolacijski i higroizolacijskizaštitni sloj.
Kako napravitiklasičanpod u staji?
Površinski gornjislojzemljetreba ukloniti na dubini oko 50 cm, nakon to-
ga se stavljaprvo slojšljunkaoko 30 cm, zatim dolazi slojlakogbetona (1:10— 12) oko 8 cm pa bitumenska ljepenka,žbuka od vapna i pijeska do 3 cm i onda se položidobro pečenacigla zalivena cementnom žbukom u omjeru 1:3
Kako napravititermoizolacijski pod u staji?
Površinski gornjislojzemljetreba ukloniti na dubini oko 50 cm, nakon toga se stavljaprvo slojšljunkaoko 30 cm, zatim dolazi slojlakogbetona (1:8), na to se stavljazaštitna oblogado 5 cm tvorničkogagranulata i cementa po propisu.Pod mora imati pad prema kanalizaciji 1 2 posto.
Krov i termoizolacijakrovišta
termoizolacijskisloj(staklenavuna, termoizolacijskepločeod azbestnog cementa ili umjetnihvlakana,drvolit pločeod piljevine i sl.), na ovajslojdolazi drvena oplata.Najkvalitetnije se krovište prekrivacrijepom, a slabija je varijantavalovitim ili ravnim salonitnim pločama.Krovište stajemora imati žljebove za odvod oborinskih voda da se zaštite temelji,zidovi i okolica zgradeod vlaženja.
Prozori
Prozori na stajamaizvor su svjetla i ventilacijski otvor Na prozorimase preporučujeprimjenaarmiranogstakla u betonskim okvirima Propusnost armiranogstakla za svjetloblizu je običnogstakla (oko85%).Širinastaj- skih prozora kreće se od 60 90 cm, a dužina oko 120 cm
Konstrukcijakrova treba biti napravljenatako da se na sljemenukrova po cijelojnjegovojdužini nalazi ventilacijski otvor sa svojimkućištem Ispodkrovišta nalazi se toplinska izolacija,kojaima ulogustropa.Krov zaštićujeobjektod oborina,insolacije, treba imati mogućnostventilacije, a zbog togamora biti termoizoliran s unutrašnjestrane od prodoravlage. Ako krovište nema stropa i nijetermoizolirano,gubioko 40% topline.
Vrata
Vrata na staji se morajuotvarati na stajiprema van ili da budu klizna vrata uza zid staje.Poželjno bi bilo da vrata budu napravljena s termoizolacijskim slojem.Dimenzijevrata ovisne o tehnološkom projektufarme,ali ni na najmanjojgovedarskojfarmi vrata ne bi smjelabiti niža od 2,5 m ni uža od 15 m
Krovna termoizolacija izvodi se tako da se najprijestavljahigroizolacij- ski slojprotivprodorakondenzacijske vlage(aluminijskilim,plastičnafolija, bitumenski premaz i sl.),zatim dolazi
Dr. Ivica Katalinić
(nastavak u broju8/93)
Proizvođač mlijeka Ivan Srdović iz Posavskih Brega
Gospodina IvanaSrdović,inačepredsjednikaPZ PosavskiBregi, zateklismo u dobrom raspoloženju;razgovorljivogiponosnog na svojeizuzetnolijepoivelikoimanje.Čitavamu jezemljaoko kuće.
Izdašna proizvodnja sa ratarskih površina osnovni je preduvjet rentabilne proizvodnje mlijeka
Sveukupnoima 11 hektara, a u najmu 6 hektara,jerje u komasacijiizgu- bio dosta zemlje. Od togaima 7 hektara pašnjaka, 7 hektara pod kukuruzom, 2 hektara djetelinskotravne smjese i 2 hektara ječma.
Počeo jes 1,5 hektarom i pomalo kupovao.
Čitavoimanjejezaista neobično lijepouređeno, vrt zasijanraznovrsnim povrćemkojekoristi isključivo za svoje potrebe.GospođaSrdović veli da bi i kruh peklada ima vremena
Uz smijehjerekao da jes 8 godina naučio musti krave i to iz prkosa.GospodinSrdović i njegovasupruga sami obrađujusvojeimanje, s njegaspremajusilažu i ostalu hranu za stoku
Posjeduje 12 krava, 4 junice, od toga
2 bređe, 7 kobila i pastuha.
Mlijekopredajemljekari»Dukat« već 40 godina,što ga uvrštava u veće proizvođačemlijeka, a isam kaže da je postaotako veliki proizvođačzahvaljujućisuradnji sa poljoprivrednim stručnjacima.
Suradnjunastavljajerželi postići jošveću proizvodnju.
»Iako sam završio srednjuekonomsku školu i razmišljaonastaviti školovanje,odlučio sam se za zemljoradnju i stočarstvo i nisam pogriješio. Radit ću dok budem mogao a sada jošuvijek mogu« odlučno je odgovorio gospodinSrdović pravigospodarsvojegimanja.
Uredništvo
Obiteljsko gospodarstvo Ankice i Josipa Balug
Gospodin i gospođaBalugiz Čemernice Ivanić,intenzivno se bave stočarstvom već 20 godina. Počeci nisu bili laki,jerjegospodin
Josipbio u radnom odnosu. No uz puno odricanja i uštede od plaćeostavljali su za kupnjujunica.Podmladak su ostavljali za proširenjestada.
| Zračna i moderna staja ponosobiteljiBalug
1982 godinedobili su kredit i kupili 5 junica.Sada posjeduju 13 krava, 2 bređe junice i 4 teleta.
1992 godineisporučili su »Dukatu« 60 000 litara mlijeka na ivaničkom područjunajviše.Koriste vlastiti hladionik za mlijeko.
Stoku ne vode na pašu,već ih drže isključivo u prozračnojstaji i hrane zelenom hranom i silažom. Vele da jeto razlogtako velike proizvodnjemlijeka.
Uz to, koriste stočno brašno i ostale koncentrate
Velikiimjeproblem u manjkuzemlje.Imaju15 jutarasvojezemlje i oko 30 u zakupu, a mogu postojećom mehanizacijomobraditi i više Balugoviimajutraktor i sve priključke.
Dioničari su »Dukata« Kćerka, im jeapsolventicakemijskogfakulteta, a sin, kojemjehobi lov,završio je treći razred kemijskotehnološke škole Mada se visokoškolski obrazuju, zainteresirani su krenuti stopamasvojih roditelja.
Tuže se na financijskostanje, malu cijenumlijeka,skupuhranu i govore: » krava više sebe ne može hraniti...«, tako da se djelomiceprebacuju na povrtljarstvo.
Uz sve teškoće kojeih prate, uz puno truda i nadasve ljubaviprema svom posluBalugovi su naprednigospodari.
Uredništvo»Uz najbolju volju radimo za našu Hrvatsku«
riječisu gospodina Josipa Delinić.
Ako neće sinovi unuci će!
Izdavački savjet:
A Dakić, dipl ing ,mr M Devčić, dr M Hadžiosmanović, dr I Jakopović , T Kolak, ing T Mesarić, dipl ing , S Pehal, dipl ing , B Sunajko, dipl ing , mr I Šegota
Uređivački odbor:
S Brlek, dipl inž , F Lončarić, dipl inž , Ž. Ljubić, dipl vet
Glavni | odgovorni urednik:
S Deneš, dipl ing
Tehnička urednica:
V Volarić, dipl ing
I zaista jetako,jerveć u zrelim godinama sa svojomsuprugom Marijom bavi se proizvodnjommlijeka.Punih 50 godina.
Vode svojeknjigovodstvotako da u zadnjih 12 godinaprosječno su pred- ali 40 000 litara mlijekagodišnje. Sada drže 13 krava.
Posebno vode računa o spremanju kvalitetne silaže,tako da prviotkos, gospodinJospiskida u svibnju.Posjeduje14 jutarasvojezemlje, a u zakup su uzeli 8 jutara.
Zemljuobrađuju sa dva traktora i potrebnimpriključcima.
Hladionik za mlijekokoriste isklju- čivo za svojepotrebe.
Koristili su kredite za strojeve i krave 1977 godineuzeli su kredit za junice
Kao i drugagospodarstva, tako i gospodarstvogospodinaDelinića tuži se na teške ekonomske prilike. A da li će se njihovadva sina nastaviti baviti zemljoradnjom i uzgojemstoke »treba pitatiekonomiju« i opet riječi gospodinaJosipaDelinić iz SarampoljaDonjeg.
Uredništvo
Uređivački kolegij:
Dr S Banožić, M Božičević, ing , S Brlek, dipl ing , S Deneš, dipl ing , dr S Feldhofer, dr I Jakopović, prof dr Z Štafa
Vlasnik i izdavač:
Hrvatsko mljekarsko društvo
Uprava | uredništvo:
Zagreb, Ilica 31/III, tel 424-420
Cijena 1 primjerka otkupna cijena 11 mlijeka
Tisak:
Grafička škola u Zagrebu
Da liste se ikadapitaliod kada Hrvatska,odakleHrvati,kojije prvi poznatihrvatskivladar,kada jevladao,gdjeježivio?!Pa,ako ne znate u nekolikonarednihbrojeva»Priloga«našeg časopisa ukratkoćemo prošetatikroz povijestHrvatskeinjezinihvladara.
Povijesna
znanost malo što zna sigurnokazati o imenu Hrvat i o prvim počecimahrvatske povijesti.
Hrvatsko se ime prviputspominje u IillI stoljeću u Azovu,na ušću Dona u dva grčkanatpisakao osobno ime Horoathos i Horouathos.
* , Ime jeinače iranskogpodrijetla.
Hrvati su iz svojepradomovineBijele Hrvatskedošli u svojudanašnjupostojbinu u VII stoljeću.BijelaHrvatska postoji do XI stoljeća uz gornjuVislu, a središte jojjeu Krakovu Hrvati žive i u sjeveroistočnojČeškoj.
Dakle,BijelaHrvatska sigurnoje pradomovinaHrvata jerto ime nosi čak četiri stoljećaposlijeiseljenja Hrvata, a to znači da su Hrvati bili, i u svojojpradomovini,brojan i u državnopolitičkom pogledudobro organiziran narod
Prodiru Avari mongolskopleme.
Od 582 pa do razaranjaSalone 614 Hrvati su brojniji, ali Avari su vojnički jači, pa zato i gospodari na osvojenom području.
626. godine,zajedno s Bizantom, Hrvati junačkipobjeđujuAvare, te postajuslobodan narod.
Učvršćujusvojudržavnu vlast na Jadranu i na kopnuprema sjeveru.
Poznato jeda su prvidošli petorica braće i dvijesestre Braća su: Hrvat
Muhlo
Kosjenac Lobeli
Klugas, a sestre su TugaiBuga(Vuga). Možda i Vi u kući imate sliku sDolazak Hrvata«. kra;
Osvježavajućepiće današnjice!
JUICE (ĐUS)
Kupite 9 manjihnaranči s tankom karom
1 dan
Naranče operite i potopite ih u 1/2 1 1 vode u kojuste stavili 1 žlicu soli.
2 dan
Izvadite naranče iz vode i isplahnite 7 naranči ogulite,dvijeostavite s korom,izrežite na kockice i izvadite koštice Stavite u 1 1 vode u kojuste stavili 30 g limunskekiseline
3 dan
Gornjusmjesuskuhajte10— 15 minuta na jačojvatri uz miješanje. Tako kuhano izmiksajte(najbolje u frape-mikseru).Skuhajte 8 1 vode s 80 dkg šećera U vodu dobro umiješajteizmiksane naranče i ulijevajte u boce Čuvajtena tamnom i hladnom mjestu.
Ledeno nebo
Tijesto:
7 bjelanjakasnijeg
7 žlica oštrogbrašna
7 žlica šećera
U snijeg od bjelanjakadobro umije- šajtebrašno i šećer i stavite u namazan i pobrašnjenpleh.Peći samo dok požuti.Pečeno preliti sa 5 žlica mlakogmlijeka.Ohlađenotijestoprelitikremom
Krema:
7 žumanjaka
7 žlica oštrogbrašna
7 žlica šećera, 1 vanili šećer Sve dobro promiješati i prelitis11kipućegmlijeka i dobro ukuhati (dase zgusne).
Na hladnu kremu prelijtejednuizrađenu šlagpjenu.Ostavite neko vrijeme u hladnjaku.
Ovaj jednostavni i ukusni kolač zacijelo će se svidjeti vašim ukućanima, a naročito djeci,jerpodsjeća na kremšnite. \
Rezano cvijeće
Svatko voli ukrasiti svojdom svježim cvijećem, ali tuguješto brzo vene u vazama Prvenstveno mu mijenjajte vodu i podrezujte. Osim togau vodu stavite bakreni novčić (sigurno ih još negdjeimate)ilikomadić ugljena. A ne bi vjerovali da ih možete dohraniti aspirinomili malo soli probajte.
Cvijećetreba,prije no što ga smjestite u vazu, osloboditi od donjihlistova koji bi u vodi trunuli i zagađivalije.
Voda u vazi bit će uvijekbistra ako, osim stručka cvijeća,stavite i grančicu bršljana, a i cvijeće će biti duljesvježe.
Druginačin jeda cvijećezabodete u oguljenikrumpir.Preko stabljikecvijeće će upitivlaguiz krumpira. To jenaročito preporučljivo ako ste cvijeće kuPili za poklon, pa takokada cvijeće ponovo budete slagali u buket neće biti
puno vode,kako bi inačebilo da ste ga držali u vazi.
Cvijećedugihstapkilako jesmjesti- ti u malu vazu dovoljne su samo škare Ali kako ćete cvijećekratkih stapkistaviti u visoku vazu? Jednostavno nataknite svaki cvijet na slamčicu za sok!
Cvijeće u vazi brzo trune i ostavlja mastan i nimalo mirisan trag.Kada ne pomaže detergent,pokušajteprirod- nim sredstvom. U vazu natočite vodu i jednužlicu vina Ostavite da stojipreko noći, a drugidan vazu isperite čistom vodom
4 s
Umorni ste, blijedi, bezvoljni?
Da li bi to mogla biti anemija?
Anemijajeoboljenje kod kojegpostoji ili manjakcrvenih krvnih tjelešca ili manjakhemoglobina u tim tjelešcima Hemoglobinje supstancakoja sadrži željezo i kojadajetim tjelešcima crvenu boju.Kisik kojiudišemo,nakon što prođekroz pluća,bude prihvaćen od hemoglobina i putemkrvi prenesen u čitavo tijelo. Ako u krvi nema dovoljno hemoglobina,kisik se ne prihvaća u dovoljnimkoličinama i naš organizam funkcionira manjeefikasno.
Simptomimogu biti priličnoneodređeni (premdavrlo stvarni), osim ako jestanjeanemijeozbiljno i ako jekoncentracijahemoglobinasmanjena, recimo,na polovicusvojenormalne vrijednosti.Bolesnik se osjećaumornim, gubidah i kod najmanjegnapora, izgledablijed(posebnonokti i unutrašnjastrana kapka),može patiti od glavobolje i općefizičke slabosti. Da bi se utvrdili blagislučajevianemijepotrebno je obaviti laboratorijskipregled krvi
U početkusmo rekli da jeanemija oboljenje,međutim ispravnije bi bilo kazati da jeanemijasamo simptom, a ne oboljenje samo po sebi,jersimptomi kojise pripisujuanemijičesto su posljedicatemeljnebolesti kojajeuz-rokovala anemiju.
Anemijamože biti uzrokovana ili abnormalnim gubitkomhemoglobina ili njegovimoštećenim stvaranjem. Abnormalni gubitakhemoglobinamože biti posljedicakrvarenjakojejestalno i polaganoili jeponovljenokrvarenje kojese dešavabrže nego što ta krv može biti nadomještenanovim krvnim tjelešcimastvorenim u koštanojmoždini Kod žena takav gubitakkrvi može nastati u slučajevimajakihmenstrualnih krvarenjaili krvarenja iz
maternice u neredovitimvremenskim razmacima Međutim, u slučajevima ozbiljnijihanemijapotrebnojeuzeti u obzir i drugemogućeuzroke. Na primjer,krvarenja se mogu pojaviti i u probavnomsustavu na mjestučira (ulkusa) na želucu ili dvanaesniku, iz hemoroida ili iz zloćudnogtumora na debelom crijevuitd.
Gubitak hemoglobinamože biti rezultat i prekomjernograzaranjacrvenih krvnih tjelešcakojane mogu tako brzo biti nadomještena od strane koštane srži Od otrova kojimogu izazvati takvo razaranjespomenimoolovo Isto mogu učiniti i neki lijekovi, a i bolestmalarija.
“ Drugimogućinedostatak hemoglobina je,kao što smo gore naveli,njegovo oštećeno stvaranje.Njegovonedovoljnostvaranjemože biti rezultat nedostatka količine željeza u organizmu. Danas nisu rijetkislučajevi da ljudi konzumirajuhranu kojane sadrži dovoljnoželjeza. Ako su istovremeno prisutni gubicikrvi (kaokod žena),onda jevjerojatnostnastanka anemijeveća Postojeposebnirizici od nedostatka “željeza u organizmu u određenom dobu (npr.dijete u razvoju,djevojčice u pubertetu,trudnoća,dojenje),naročito ako osoba nema dovoljnorezervnog: željeza u organizmu.Postoje i slučajevi da čovjekdobiva dovoljnoželjeza, ali jeoštećena sposobnostorganizmada ga resorbira iz hrane Dobar izvor željeza jehrana životinjskogporijekla(jetra,bubrezi), a vitamin C poboljšavaresorpcijuželjeza iz hrane. Osim toga,željeza ima dosta u sušenomvoću (grožđice,marelice) i zelenom lisnatom povrću.Raznovrsna i dobro izbalansirana hrana zadovoljava normalne potrebe. Kad su rezerve
željeza u organizmusmanjene,potrebno jedodatno željezo u obliku farmakoloških preparata.Tjelesnisimptomi nedostatka količine željeza u tijelu poboljšavaju se gotovoodmah nakon početka uzimanjatakvih preparata.
Anemijamože biti i simptomraznih oblika nedovoljneishrane,jervećina komponenatadobre prehraneigraodređenu ulogu u stvaranjukrvi Tu su važna posebnodva vitamina: vitamin B-12 i folna kiselina. Nedovoljnekoličine tih vitamina zaustavljajurazvoj crvenih krvnih tjelešaca.
Postojejošneki drugifaktori koji
Lijekovinisukava
Posuditi od susjedamalo kavesasvim jeu redu,samo nemojte to činiti i sa lijekovima. Bez obzira što vam se čini da jevaša sadašnjabolest slična onoj,kojujeimao vaš susjed,nemojte uzeti od njegalijekove,koji su mu preostali nakon što jeozdravio To bi bila ozbiljnagreška.
Liječnikjepropisaolijekovespecijalno za njega;uzimajući u obzir njegovu dob,tjelesnutežinu,fizičko stanje,ijasno,kliničku sliku Ne samo da njegovilijekovi mogu biti neodgovarajući za vas, nego lijekovi s vremenom gubei snagu, efikasnost Tako se može dogoditi da su lijekovi,kojesam on dajepotpunobeskorisni Jasno,isto se odnosi i na lijekovekoji su preostali od prethodnogoboljenja. Samo liječnik može prosuditi da li jevaša sadašnja bolest ista kao i ona prethodna.
Dakle,jasnoje,jedinoliječnikmožeodrediti vaše liječenje, kako ćete često uzimati lijekove i koliko dugouzimati lijekove.
(ib)
Alkoholi nervna napetost
Ima niz udomaćenihzabluda.Tako, među ostalim,mnogi ljudipribjegnu
mogu dovesti do stanjaanemije.Primjerice, razne kronične infekcije, zloćudni tumori, uznapredovalebubrežne bolesti, neki otrovi,oštećenjakoštane moždine zračenjem,neki lijekovi itd
Gotovo svi oni kojipateod anemije (osimonih s teškim nasljednim, ali na sreću rijetkimoblikomanemije)svladajuili poboljšavajusvojproblemboljomprehranomi uzimanjemdodatnog željeza,vitamina i minerala u obliku medicinskih preparata.
Vaš liječnik alkoholu da bi se relaksirali. U izvjesnojmjeri, to i mogu postići, ali samo ako su u nervnoj,misaonojnapetosti. Ako jetijelo, to jestmuskulatura u tenZiji,znatno boljećete se relaksirati ako odete na zrak,prošetate ili se provozate biciklom, nego ako sjedite uz čašicu pića. (ib)
Perut
Amerikanci potrošesvake godine dvadeset milijunadolara na kupnju različitih vodica kako bi se riješili neugodnepojave perutinavlasištu. Medicinski naziv za perutje seborojični dermatitis. Jednostavno, to jeopadanjesitnih ljuskicamrtvih stanica s kože Uzrok jenepoznat.Zasad,dok nema efikasnijeglijeka,ostaje vam da upotrebljavatemedicinskišampon protivperuti.Mijenjajtešampone,dok ne pronađetekojivam najvišeodgovara Šampon umasirajte u kožui ostavite ga petminuta prijenego ga dobro isperete.Peruti nemajuoni koji su potpuno čelavi
(ib)
Urednik PRILOGA I IV: Ing.Mirna Božičević
VI