Kako spremiti kvalitetnu silažu
Silažaje ukiseljena(konzervirana)hrana za hranidbu domaćih životinja.Siliranjeje složenianaerobni (bez prisutnostikisika)
biokemijskiproces razlaganjašećera do mliječnekiseline.
Mliječnakiselina ima baktericidno djelovanje i sprečavarazvojnepoželj- nih bakterijakojemogu negativnoutjecati na kvalitetu silirane hrane Mliječnakiselina prema tome ima konzervirajućuuloguu održavanju i čuvanjuhrane Dobro spremljena i kvalitetna silaža po svojimjehranjivimsastojcima najbližazamjenaizvorne zelene krme Najčešćesluži u hranidbi životinjau zimskim mjesecima,ali može se upotrijebiti i u drugimgodišnjimdobima
Spremanjesilaže jepriličnojednostavan postupak,koji se uz dobru organizacijurada i određene uvjetemože uspješnoizvesti na svakom gospodarstvu U poljoprivredi se metoda siliranjaprimjenjujejošod vremena rimske imperije, kako to navodi prirodoslovac i filozof Plinije.Silaža se u svijetu počela više primjenjivatiposlijeprvoga Svjetskograta, a i u našojzemljispremanje silaže posljednjihjegodinau naglom porastu.Tome je:zacijelopridonijelaenergetskakriza,ali i upotre- ba sve savršenijihpoljoprivrednih strojeva i opreme Kvaliteta i hranjiva vrijednostsilaže ovisi o kvaliteti i vrsti krme kojase silira, o tehnici siliranja, vrstisilosa i vremenskojdužini spremanja silaže Osim toga,potrebnoje poznavati i uvjetekojiznačajnoutječu na pravilantok biokemijskihprocesa a to su: anaerobna sredina,šećerni minimum, vlagai temperatura.
Anaerobna sredina
Pod ovim pojmom misli se na silažnu masu iz kojejeistisnut kisik (zrak) što jeviše moguće,jerbakterijemliječnokiselinskog vrenjamogu djelovati114 +»
samo u uvjetimabez prisutnostikisika Upravoiz ovih razlogaprispremanjusilaže usitnjenusilažnu masu treba tiještiti i tako istisnuti zrak.
Šećerni minimum
Šećerniminimum predstavljanajmanju količinu šećera o kojojovisi uspjehsiliranja: U toku fermentacije ili vrenjašećeri se pod utjecajembakterijapretvaraju u kiseline kojesluže kao konzervansi silažne mase Uglavnom se stvaraju tri najzastupljenijehlapive masne kiseline i to ovim redoslijedom: mliječnakiselina,octena i propionska kiselina. Međutim,ako silaža sadrži i stanovitu manju količinu maslačne kiseline,znakjeda jeloše spremljena i takva krma nijepogodnaza hranidbu stoke
Vlaga
Vlagaodnosno količina suhe tvari u silažnojmasi znatno utječe na pravilan tok procesa siliranja i količinu silirane mase.Ako jesadržajvlageiznad 80% u zelenojbiljnojmasi, takva krma će se vrlo teško silirati Radi odvijanja normalnogamliječnokiselinskog vrenjapotrebnojetakvojbiljnoj masi dodati suhogakrmiva (prekrupužitarica, melasu,različite konzervanse ili staviti na sunce).Kako god jeteško silirati prevlažnakrmiva isto je tako teško mlječnokiselinskim vrenjem silirati krmiva kojasu presuha(ispod25% vlage).Takva suha krmiva prisiliranju treba navlažiti vodom U tabeli 1. navode se podaci o gubicimabiljnihsokova prirazličitojvlažnostikrme
1 Stvaranjebiljnihsokova ovisno o sadržajuvlage u biljnoj masi
Sadržajvlage Količina biljnog soka u 1/1100 kg
Biljkekojese vrlo teško ili uopćene dajusame silirati mliječnokiselinskim vrenjemjesusoja,lucerna,djeteline itd Ove biljkemogu se uspješnosilirati u kombinaciji s biljkama iz prve skupineili dodatkom melase (20%)ili konzervansima. Ustanovljeno je da sadržajšećera u biljci ne smijebiti manji od 9%,a sadržajproteinaiznad 15 po- sto.
Iz tabele se vidi da jenajpovoljniji sadržajvlageispod70% jertada nema gubitkabiljnogsoka prigaženju.
Otplavljenibiljni sok znači gubitak, osim toga,silažna masa ima nižu hranidbenu vrijednost.Biljni sok ne otplavljuje se iz silosaodmah već postupno.Prva trećina soka stvara se u prva 3 4 dana,drugatrećina soka oslobađa se u toku 10 dana, a treća trećina oslobađa se u prvih 5 tjedana.
Temperatura
Mliječnokiselinsko vrenjeodvija se na temperaturi oko 30% i u stručnoj literaturi se to nazivahladni postupak.Ovajpostupaksiliranjaobavlja se tako da se isjeckanabiljnamasa odmah gnječi, a ako se silažna masa sporo i nedovoljnogazi,dolazi postupnodo ugrijavanja i do više od 45"C (»topli postupak«).Čestose to događakod onih proizvođačakojisjeckajusilažnu masu na dužinu veću od 10 cm, odnosno ako siliraju vrlo suhu biljnumasu Razumljivotakvu silažnu masu vrlo je teško gnječiti. Po završetkumlječnoki- selinskogvrenjaova silaža ima nepri- rodnu'bojui smanjenuhranidbenu vrijednost.
Prikladnostkrmiva za -
siliranja
Nisu sva krmiva prikladna za spremanjesilaže. Imamo biljakakojese lako siliraju i onih kojese vrlo teško ili uopćene mogu same silirati U biljke kojelako siliramo ubrajamoone koje sadrže mnogo fermentabilnih ugljiko- hidrata, a to su kukuruz,zob,ječam, sirak,glave i lišće šećerne repe, djete- linskotravne smjese,stočni kelj i dr
Ljudičesto pitaju da li treba davati kuhinjskesoli i koliko? Kuhinjskasol može služiti kao dodatak prispremanju silaže od neukusnih krmiva kao što su slame i kukuruzovina. Ako se dodajekuhinjskasol,tada jetreba rastopiti u vodi (0,5— 1%). Treba naglasiti da kuhinjska sol poboljšavaokus, a isto tako i omogućavabolje i potpunije mlječnokiselinsko vrenje. U svakom slučajusol ne može štetiti kvaliteti silaže
U novijevrijemesilažama se dodaju raznovrsni neproteinskidušični spoje- vi, kao što su urea ili raznovrsne amonijevesoli u količinama od 0,3 do 0,5% na silažnu masu, kako bi se povećao sadržajproteinasilažne mase
U našojzemljinajčešće se spremaju silaže od kukuruza. Od ove naše najznačajnijeratarske krmne kulture mogu se napravitislijedeće vrste silaža: Kkukuruzna silaža cijelebiljke silaža od prekrupljenogavlažnoga kukuruznogzrna silaža od prekrupljenogavlažnoga kukuruznogklipa s komušinom ili bez nje,silaža od kukuruzovine u kombinaciji s nekim drugimkrmivima (stoč- ni kelj i dr.)
Kukuruzna silažacijelebiljke
Kukuruzna silaža cijelebiljke osnovna jevoluminozna hrana u govedarstvu i ovčarstvu za proizvodnju mesa i mlijeka.Hranjivavrijednost ove vrste silaže ovisi o dvavažna faktora: sadržajusuhe tvari u stabljici, listu i klipu / udjelukukuruznogklipa u silažnoj masi.
Oba svojstvaovise o sorti hibrida, o agrotehnici,tlu,klimatskim prilikama, 115
ali najvažniji jefaktor stadijzrelosti kukuruza u doba siliranja. Naši proiz- vođači prerano počinjusilirati kukuruz i zato većina dobiva malu hranjivu vrijednostsilaže. Siliranjecijelekukuruzne biljketreba obaviti na prelazu zrna u voštanu zriobu U tom trenutku kukuruz sadrži 30 35% suhe tvari i visok postotakprobavljivosti.Siliranjem kukuruza s većim postotkomvlagedolazi do većeggubitka. Za siliranjecije- le kukuruzne biljke na našim individualnim gospodarstvimakoristi se jedno- redni nošeni krmni kombajn.Dužina sjeckanjakukuruzne biljke mora biti 1 3 cm (kratkorezana).Kukuruzna silažna masa kojajekraće rezana bolje se zbija u silosu i bolje se iskorištavasiloprostor, a osim togastoka radije i brže konzumira takvu silažu i boljeje iskorištava
Učinak jednorednog i nošenogkrmnog kombajnaSIP SK-80 priradnojbrzini od 60 km/h za 1 sat čistoga radnogvremena je0,42 ha. Prosječna duljinasječkevarira od 15 20 mm, a prosječnavisina reza 18 34 cm Koeficijentiskorištenjaradnogvremena bio je u rasponu od 0,60 0,70, ali jepritome traktorska prikolica bila priključena za kombajn.Ispitivanje i praksasu pokazali da se postižeboljeiskorištenjeradnogvremena ukoliko se traktors prikolicomkreće neposrednouz kombajn,jerse time izbjegneprikapčanjeprikolice. Za nošenjejednorednoga krmnogkombajna i za postizanje optimalnogiskorištenjakombajna,potreban jetraktorsnage 40 kW.
Za spremanjesilaže od bilo kojega krmiva na privatnomsektoru preporučujemokorištenjezajedničkemehanizacije i rada više poljodjelaca. U tom lancu jedanpoljoprivrednikkombajnira na polju,drugiprevozisilažnu masu u silos, a treći jegazi u silosu. Punjenjesilosa mora se završiti u najkra- ćem vremenskom roku (1— 2 dana)ka- ko bi se gubiciprisiliranju sveli na najmanjumoguću mjeru.Silos se zatvara obično plastičnomfolijompreko kojese stavljajučvrsti predmeti(stare
116
autogume, vreće s pijeskom i dr.)radi zaštite od vjetra.Proces siliranjatraje oko 4 tjedna, što žnači da odprilike mjesecdana od dana punjenjasilosa silažu možemo koristiti u hranidbi stoke
Silažaod prekrupljenoga
vlažnogakukuruznoga zrna
To je vrlo kvalitetno energetsko krmivo za tov svinja,junadi,muznih krava i peradi(akonijeriječ o intenzivnojproizvodnji).Dosadašnjaistraživanjapotvrdila su da postojeproizvodne i ekonomske prednostikorištenjasiliranoga kukuruznogazrna u usporedbi sa sušenim kukuruznim zrnom Kvaliteta ove krme ovisi o sadržaju vlage u trenutku kombajniranja. Preporučuje se berba “kukuruza u zrnu kad mu se vlažnost zrna kreće između 30 40 posto. : Američki znanstvenik Jorgenson skreće pažnju na zaključkeistraživača iz Michiganakojipreporučujusiliranjekukuruznogzrna ili klipaprivlažnosti od 30— 35%, s donjomgranicom do 28%, a gornjomispod40% vlage. Osnova tehnološkogprocesa spremanjaove vrste silaže sastoji se od: kombajniranja ili ubiranjakukuruznog zrna ili klipa prekrupljivanja ili mljevenjavlažnog kukuruznogzrna iliklipa gaženje i gnječenje ove silažne mase u silosu prekrivanjesilosa.
Domaći proizvođačipoljoprivredne mehanizacijeraspolažuzadovoljavajućiomizborom mlinova čekićara za prekrupljivanjekukuruznogzrna ili klipana individualnim gospodarstvima.
Silažaod prekrupljenoga kukuruznog klipas komušinom ilibez nje
Ta jesilaža kvalitetnoenergetsko krmivo za ishranu goveda,rjeđe za tov svinja,zbogvisokogsadržajaceluloze,
ali uz dodatak superkoncentrata može poslužiti za ishranu krmača.
Hranidbena vrijednost i probavlji-
probavljivost ima silirana prekrupa kukuruznogzrna, a najmanjusilirana prekrupaklipa s komušinom Tehno, logijaspremanjaove vrste silaže ista jekao ona spomenutaprispremanju : silaže od prekrupljenogavlažnogakukuruznog zrna
Silažaod kukuruzovineu kombinacijis nekim drugim krmivima
Ova silaža koristi se kao voluminozno krmivo u ishrani preživača. Da bi se pripremilakrmiva se morajuisjeckati pomoću silosječkara. Zato ovu vrstu silaže mogu pripremitimanja gospodarstva,jerza spremanjeveće količine društveni sektor,barem zasad,ne raspolažeadekvatnom mehanizacijom. Za privatnisektor predlažemo siliranjekukuruzovine i stočnoga kelja u omjerima65:35 posto. Po svojoj hranjivojvrijednosti ova silaža odgovara nižim hranjivimvrijednostima kukuruzne silaže cijelestabljike.
Dr. Ivica Katalinić
Štetne tvari u hrani za preživače
Štetnihtvariima u zraku,vodi,zemljiibiljkama,kojemogu oštetiti zdravlje,smanjitimliječnostiplodnost.
Nitrati
Biljke iz zemljeupijajunitrate (dušične soli) i od njih se stvara biljnabjelančevina Jedan dio nitrata ostaje u biljkamanerazgrađen,oko 0,1 do 0,2%tj. na 10 kg zelene mase ima oko 10 do 20 grama nitrata. U tlu bogatom nitratima ili kod pojačanoggnojenja dušikom (N),nakupljaju se nitrati u većem postotku,osobito kod mladih biljaka.Mikropopulacijaburagapretvara nitrate u otrovnijenitrite, a potom u amonijak.Nitriti oštećujusluznice, a nastaje i prijetvorhemoglobina u krvi u methemoglobinkoji ne prenosi kisik do stanica, pa dolazi do unutarnjegugušenja.Nitrati nadaljerazarajuprovitaminkarotin, pa može doći
do avitaminoze A, a sprečavaju i normalnu resorpciju(upijanje)mikroelemenata iz tla Nitrati otrovno djeluju u količini do 10 grama na 100 kg tjelesne težine, a u količini od 60 grama djelujusmrtonosno Kod 1% nitrata u biljkamanastajulakša trovanja, a kod 2% teža. Već kod dugotrajnoguzimanja 0,5%nitrata smanjise mliječnost, nastajukatari maternice i uslijedtoga može nastati rana smrt zametka Kod akutnogtrovanjadolazi do teškogdisanja,drhtanjamišića i smrti Predohrana: Premladapašai mlada djetelinaobilujunitratima Kod hranjenja sa oklascima kukuruza u većim količinama (10— 15 kg)može doći do otrovanjanitratima 117
Otrovanjeureom
Umjesto skupih bjelančevinastih koncentrata (pšeničneposije,uljane sačme)može se upotrijebitiindustrij- ski dobivena urea i to kao dio proteina u obroku do 13% bjelančevina. Mikropopulacijaburagarastvara ureu na amonijak kojiupotrebljava za izgradnjuvlastite mikrobne bjelančevine Već 1% amonijaka u krvi jeotrovno, a 2 do 5% izaziva smrt.
U lakšim slučajevimaotrovanja ureom dolazi do lužnate indigestije(probavneporemetnje),prestankapreživanja,omlohavljenjaburagai jalo- vosti. Kod teških trovanjadolazi do potištenosti ili uzbuđenja,teškogdisanja, grčeva i smrti
Predohrana: Kod visoke bređosti može se davati 40 60 grama uree u dnevnom obroku, u prvih100 dana laktacije 60 80 grama, a u poodmak- lojlaktaciji 120 do 150 grama Urea se ne smijedavati sa vodom niti sa sojom, jerse prebrzooslobađa iz uree amonijak. Na određenu količinu uree, mikropopulacija se mora malo po malo za 2 tjednanaviknuti. Najbolje jeureu stavljati kod siliranja u zelenu masu Umjestouree boljejeupotrebljavati preparate Benural S i Benural dodatak, jer se polaganijeoslobađa otrovni amonijak.
Pesticidi
To su razni spojevifosfora,klora, arsena, žive i kumarina, a upotreblja- vajuse za štetočina,suzbijanjebiljnihbolesti, uništavanjeglodavaca i drugo Životinje se mogu otrovati udisanjem para pesticida ili lizanjemnpr. vreća sa pesticidima ili prskanjem i pranjemživotinjaprotivnametnika. Pesticidi u većim količinamamogu izazvati akutna ili kronična otrovanja.
Otrovanjeolovom
Životinje se mogu otrovati olovom (Pb)lizanjemotrovnih olovnih boja, upotrebljenihmotornih ulja i vodom iz olovnih cijevi.Posebni izvorzagađenja
118
olovom su ispušniplinovi iz motornih vozila uzduž autocesta, kojazagađuju biljeolovom oko 100 metara s jedne i drugestrane Kod uzimanjazagađene hrane olovo se odlaže u kostima i jetrima, oštećujestanice, a može izazvati i smrt zametka
Otrovanježivom
Goveda su veoma osjetljiva na živu Živase nalazi u fungicidima(zauništavanjegljivica na sjemenju i drugo).
Nestručna primjenaživine masti može izazvati ranu smrt zametka i pobačaj, jerprolazi i kroz posteljicu.
Otrovanjeklasičnim otrovnim biljkama
Kod nas postoje na livadama i okolišu oko pedesetakotrovnih biljaka kojesadrži razne otrovne tvari kojedirektno ili indirektno djeluju na zdravlje,mliječnost i plodnost. Tu spada:bunika,kužnjak,kukuta,žabljaci,bujad, preslica,mrazovac i drugi.Treba kod napasivanjaizbjegavatimjestasa otrovnim biljem.
Prirodni toksini u biljkama
Krmni kelj,kupusnolišće,sačma . uljenerepicesadrže otrove kojiizazivajuanemiju(slabokrvnost),djeluju na štitnu žlijezdu i sl ako se hrane velikim količinama
Uljnepogačei sačme lana sadrže otrov linamarin. Uljnepogačepamuka otrov gosipol. Kod hranjenjazelenim sirkom može mikropopulacijaburaga proizvestiotrovnu cijanovodičnu kiselinu
Fitoestrogeni
U mnogim biljkamaima estrogenih tvari (tvarikojeizazivaju kod goveda gonjenje) u manjim i većim količinama, ovisno o vrsti biljke,zemljištu, klimi, u pojedinimgodinama.Tako u dje- telini ima više estrogenih tvari u počet- ku pupanja,dok u lucerki ima više nakon cvatnje.Estrogenaima i u zele-
nom kukuruzu,zelenojraži i zobi i siliranom lišću šećerne repe.
Manjekoličine estrogenakoriste za mliječnost i plodnost, dok veće količine izazivajuporemetnje u hipofizi(privjeskumozga)i na jajnicimanastaju ciste, uslijedkojihnastajulažna gonjenja,ispadanjeplodnice,gonjenjekod bređih krava,edem (otečenje) vimena kod junica, a mogu izazvati i smrt zametka i pobačaj.
Predohrana: promjenahranei liječenjegestagenima po veterinarima
Pokvarena hrana
Svaka, pa i zdrava hrana sadrži manjibrojbakterija i gljivica. Kad se u hrani umnože bakerije i gljiviceuslijed nepodesnoguskladištenja(vlaga i toplina), tad se hrana pokvari.Gnjila, trula,užegla i loše provrelahrana sadrži otrovne raspadajne produkte(sastojke)bjelančevina i masti, kao histamina, aldehida,ketonska tijela, amonijak i drugo.Kad životinjepojeduveće količine pokvarenehrane obole, dajumanjemlijeka i slabija im jeplodnost radi rane smrti zametka Životinje obično obole od lužnate indigestije, sadržajburagagnjije,prestajepreživanjei nastanu proljevi, i drugiznakovi bolesti
Predohrana: Svaka pokvarenahrana treba se odmah baciti.
Mitotoksini
Pljesnjiva hrana zagađenajegljivi-cama plijesni.Zagađenjemože nastati na polju za vrijemerasta biljke i nastaviti se razmnažati u nepodesnimskladištima Tako kod na oko zdravogzrna kukuruza može pljesnivoćaprodrijeti ispodkošuljice ili u samu jezgru.Pljesnjivamože biti silaža,zrnje i sijeno. Gljiviceplijesnistvarajurazne vrste otrova mikotoksine,kojiotrovno djeluju na razne organe (jetru,živce, bubrege).Estrogenimikotoksin (zearalenon)izaziva promjenana spolnim
organima i nastajuučestala i dugotrajna gonjenja, to su lažna gonjenja, a može izazvati i ranu smrt zametka. Mikotoksini se izlučujumlijekom(opasnost za djecu i telad).
Predohrana.: Ne postoji ni jednametoda da se popravipljesnjivikukuruz, zato se preporučujekonzervirati kukuruz propionskomkiselinom Pljesnjivu hranu treba izbaciti iz prehrane.
Antibiotici
Uslijeddodatka antibiotika u hranu može doći do probavnihporemetnji, jer u većim količinama djelujunepovoljno na mikropopulaciju,potiskuju ju i umanjujuaktivnost (djelatnost). Antibiotici u količini od 100 do 500 miligramapo životinjidnevno u obroku smanjujuapetit,nastajuprobavneporemetnje i uslijedtogagubitak na težini, smanji se probavasirove vlaknine, često dolazi do omlohavljenjaburaga, zastojasadržaja u buragu i prenatrpavanjaburaga.
Radioaktivno zračenje
Neki elementi Uran235, Stroncij90 i -89, Ugljik14 i drugi u zraku,vodi i tlu,sami od sebe prirodno zrače i raspadaju se na stalnijeelemente,koji nisu opasni za životinje i čovjeka. Do pojačanog ispuštanjaradioaktivnog zračenjadolazi kod pokusasa atomskim oružjem i kod nezgoda u atomskim centralama, te se zagadiatmosfera Iz radioaktivnih oblaka,kojiobilaze zemljinukuglu, sa padavinama na bilo kojemmjestumogu zagaditi biljeradioaktivnim elementima Životinje i ljudimogu se zagadititakvom biljnom hranom,mesom, jajima.Radioaktivne zrake prolazekroz živo tkivo i razarajustanice, te mogu oštetiti izametak i plod(fetus).
DragutinPremzl,dipl.vet.
Zašto tuberkulinizacija
Tuberkulozaje znana kao podmukla idugotrajnazarazna bolest različitihvrstadivljihidomaćih životinja, pa ičovjeka,te ju ubrajatno u zoonoze Uzorčnikje Mycobacterium tuberculosis,kojije veoma otporanprema nepovoljnimvanjskimprilikamaiprema velikombroju različitihdezinficijensa.
Tuberkuloza, osim što jeproširena zarazna bolest ljudi, ima i veće značenjeu stočarskojproizvodnji, upravo u govedarstvu i nanosi mnogo gubitaka preranimizlučivanjem iz rasploda, smanjenjemproduktivnosti,gubicima kod klanjaitd., a naposljetku i ugiba- njemživotinja.
Od ulaska uzročnika tuberkuloze u organizam pa do izbijanjaprvihvidlji- vih znakova bolesti zna proćimnogo vremena (višetjedana, a i mjeseci). Za to vrijemeživotinje u sebi imajuuzročnika i šire ga u okolinu,npr. kašlja- njem,isprskivanjem sitnih kapljica punih klica,iskašljicom, kad tuberkulozne krave borave zajedno sa zdravim životinjama u istojprostoriji.Naročito se brzo proširi u govedarskimobjektima, u kojimase krave drže na vezu, okrenute glavama prema hodniku. Daljese bolest širi pomoću zajednič- kih valova za napajanje i zagađenom hranom s govedabolest se prenosi na svinje i drugevrste životinjasirovim mlijekom,sirutkom i obranim mlije- kom,a na čovjeka se prenosinekuhanim mlijekom,ali može i mesom tuberkuloznih životinja, pa i zrakom Tuberkulozni čovjekmože,također,prenijetibolest na govedo.Bolest se može prenijeti i ostalim izlučevinama, osušenom balegom i sl. Bolest se može širitii prilikompripusta, ako jednaživotinjaboluje od tuberkuloze spolnih organa. Daljeuzročnici mogu ući i preko kanala sise, ako jesteljazaražena, zatim i prekopovreda na koži.
Pored samog uzročnika važan čimbenik u pojavituberkuloze jei sklo-: nost organizma, a na tu sklonost utje- če: pasmina, način držanja i iskorištavanjaživotinja, pa prehrana.Plemenitijepasmine,intenzivno iskorištavane češće oboljevaju od tuberkuloze. Goveda kojase kreću na zraku,kojapasu na dobrim pašnjacima i kojase umjereno iskorištavaju,otpornija su prema tuberkulozi od govedakojase stalno drže u staji,intenzivno iskorištavaju i možda neispravno ili nedovoljnohrane.
Budući da naizgledsasvim zdrava životinja, bez ikakvih znakova bolestimože imati u sebi klice tuberkuloze i širiti ih okolo,potrebnojepronaćitakve životinje. To se vrši tzv tuberkulinizacijom,tj.cijepljenjemtuberkulinom koji se daje u samu kožu intrakutano i kasnije se očitava reakcija(nakon 72 sata).Pozitivna reakcijadokazuje da se u organizmunalazituberkulozni proces, bilo da jeposrijediotvorena tuberkuloza, kod koježivotinjaizlučuje klice u svojuokolinu ili jepakzatvorena tuberkuloza, kod koježivotinja ne izlučujeklice, ali postojistalna opas- nost da se proces otvori i da se razvije u otvorenu tuberkulozu.
Tuberkulinskomreakcijomnijemogućeustanoviti intenzitet oboljenja.
Zaražene životinje ne smijuse puš- tati na zajedničkeispaše i ispuste, mlijekood takvih krava ukućani moraju uvijekdobro prokuhati i ne smijuga
prodavati.Takve životinje ne smijuse držati za rasplod i najbolje ih ješto pri- jeneškodljivoukloniti
Nakon izlučivanjatuberkuloznih grlaiz uzgoja,potrebnojeprovesti temeljitudezinfekcijustaje,opreme i svega priborakojijebio u dodiru s bolesnim
Životinježivotinjama.
smijuse klati samo pod nadzorom veterinara, koji će procijeni- ti može li se i kako upotrijebiti.
Zdrava goveda i druge životinje moglebi se cijepitiprotivtuberkuloze i
jepljeneživotinje na primjenualergij- ske metode tuberkulinizacije, kojomse dijagnosticirabolest, dale pozitivnu re-
akciju, te bi bilo nemogućerazlučiti kojesu životinjebolesne, a kojesu imune na bolesti Tada tuberkulinizacija ne bi došla u obzir, ne bi se moglo raditi na iskorjenjivanjutuberkuloze, pa se stogaprotivtuberkuloze kod nas i ne provodi.
Važnojepaziti da se tuberkuloza ne unese u uzgoj i zato prijeunošenja novonabavljenihživotinja u zdravi uzgoj, obavezno treba provestituberkulinizaciju i tek nakon negativnognalaza, uvesti grlo u uzgoj.
Dr StjepanBanožić
IZ NAREDBE -
o mjeramasprečavanja,otkrivanja i suzbijanjazaraznih i nametničkih
bolesti životinja u 1993 godini.
TUBERKULOZA
Obvezna općatuberkulinizacijagovedastarijih od šest mjeseci mora se provesti do 30 rujna na područjimaopćina:DonjiMiholjac,Đakovo,Našice,Nova Gradiška,Orahovica,Osijek,Podravska Slatina,Požega,Slavonski Brod,Valpovo,Vinkovci,Županja,Novska,Petrinja,Sisak,GosPić,Otočac,Duga Resa i Karlovac, kao i u dvorištima ili mjestima u kojima jetuberkuloza utvrđena u 1992 godini.
Tuberkulinizacija svih rasplodnihgovedau uzgojimavećim od 10 grlaprovest će se na cijelojteritorijiRepublikeHrvatske do 30 rujna.
Za obnovu uzgoja ne mogu se koristiti govedaisvinjekojeprijeuvođenja u rasplodnisu tuberkulinizirana
lekcija ireprodukcija.
Biološki test bikova
Otelenjemkravedobivase nova životinja telekojaslužibiloza obnovu stadaili se koristi u tovu za proizvodnjumesa. Stog razloga jeznačajnoda telenakon telenjabude normalno razvijenobez ikakvihdegenerativnihmana kojebi mu odmah ilitijekomkasnijeg rastaonemogućavale normalan razvoj.Istojetakoznačajnoda se proces telenjaobavibez ikakvihteškoća kojebinepovoljnomogle: utjecati na zdravstvenostanjekrave,posebno na reproduktivnu efikasnost.
Tok telenja kao i pojavadegenerativnih mana uvjetovani su najčešće nasljednomosnovicom Budući da se po jednomocu dobijeveliki brojpotomaka,to su podaci o uzgojnimvrijednostima za ove osobine kod bikova od velike koristi, želi li se udio teških telenja,kao i pojavadegenerativnih mana, svesti na najmanjumjeru.Utvrđivanjeuzgojnihvrijednosti za ove osobine provodi se biološkim testom na njihovompotomstvu.Podatke za izračun biološkogtesta sakupljaselekcijska služba, u tijesnojsuradnji sa uzgajivačima.Svakom jepravom uzgajiva- ču od interesa da selekcijskoj službi dostavi točne podatke o toku telenja i "stanjuteleta jerće na tajnačin raspolagati sa utvrđenim uzgojnimvrijednostima za ove osobine što će mu omogućitipravilanizbor bikova i na tajnačin smanjitiopasnostpojaveteških telenja i izbjećipojavudegenerativnihmana kod teladi
Proces telenja i razlozi pojaveteških telenja
Telenjejesloženi fiziološki proces ' koji do danas nijedefiniran u svim detaljima. Sam početakotelenjainicira fetustele, aktiviranjemsvojihžlijezda kojeluče harmone. Temeljemtogajavlja se i u majkeproces pripremerepro-
duktivnogtrakta za nastupajućetelenje.Pri tome se povećavaelastičnost i relaksacijareproduktivnogtrakta, te ligamenatazdjelice.
U normalnim uvjetimaproces telenjatreba se obaviti bez pomoćičovjeka, a da kod toga krava ostane zdrava, a tele vitalno Znatan dio telenja, medutim traži veću,ili manjuintervencijučovjeka,pojavljuju se dijelomteška telenja, od kojihneka završavajuugi- nućem teleta ili krave.
Teško se telenjejavljazbogviše razloga.Najčešćirazlogpojaveteškogtelenjajezaprekaizlaska teleta iz reproduktivnogkanala uslijedveličine teleta ili zbog neodgovarajućeveličine zdjelicemajke.Slabi trudovi,nedovoljno otvaranjecerviksa,torzijauterusa, te telenje sa stražnjimnogama također su vrlo često razlozi pojaveteških telenja.
Čimbenicikojedovode do pojave teških telenja
Na pojavuteških telenjautječeveći brojčimbenika koji su dijelomdio tehnološkogprocesa proizvodnje, a dijelom pripadajusamom unutarnjemustrojstvuorganizma.
Veličina teleta kako jeveć ranije istaknuto jedanjeod glavnihrazloga pojave teških telenja,posebnokod kra-
va prvotelki.Nesklad između veličine teleta i veličine zdjeličnogdijelamajke ukazujeda na pojavuteškogtelenja može utjecatidirektno tele, ali i majka.
Kada se težina teleta promatraunutar rednogbrojatelenjauočljivo jeda jekod prvotelki tele manjenego kod odraslih krava ali jeudio teških telenjaunatoč tome kod prvotelkinajveći. Ovo se tumači nedovoljnorazvijenim reproduktivnimkanalom _prvotelke. Veličina teleta uvelike jeodređena njegovom težinom pa jestogaraspolaganjepodatkomo težini teleta nakon telenjaod izuzetne vrijednosti za pro'vedbu testa.
Zbog neraspolaganjavagom do ovog se podatkateško dolazi pa se stoga koristi manje pouzdaninačin utvrđivanjatežine procjenomkojuobavljauzgajivač.
Spolteleta ima znatan utjecaj na pojavuteških telenja.Dokazano jeda jeučestalost pojaveteških telenja dva putaveća kod muške teladi,posebno kada se radi o otelenjujunica.Kod kasnijegrednogbrojatelenjaovajje utjecajmanji.Razlogovome treba tražiti u činjenici da jemuška telad većeg okvira i jačegkostura te da je u prosjeku teža za 1 3 kg kod poroda.
Dužina graviditetatakođer jepovezana sa pojavomteških telenja. Više teških telenjajavlja se u slučajudužeg trajanjagraviditeta.
Udio teških telenja kao i pojavamrtvo rođene teladi veća jekod junicakoje se tele u preranojili prekasnojdobi Dok jeu prvom slučajujasanrazlog ovim pojavama,pojavateških telenja i mrtvorođene teladi kod junica u starijojdobi (30 i više mjeseci)može se tumačiti smanjenjemelasticiteta zdjelice i sakupljanjemvećih količina masti u zdjeličnompodručju.
Razina hranidbe tijekomsteonosti može imati utjecaj na tok telenja. Ako se krave hrane tijekomsteonosti preobilno,zbogkumuliranjamasti u pred- jeluzdjelice može doći do veće pojave teških telenja.
Genetska osnovica pojaveteških telenja
Uzroci pojaveteških telenja i mrtvo rođene teladi vezani su kako jeveć ranijerečeno na majkui fetus-tele
Utjecajteleta na pojavuteških telenjai uginućateleta ima karakter direktnogučinka i zavisan jeu potpu- nosti o nasljednojosnovici kojujedobio od oba roditelja.
Utjecajmajkena pojavuteških telenjai uginućeteladi daleko jesloženiji. Ovajutjecajosim što jedio direktnog učinka nasljednomkojimmajkadoprinosisvojom osnovicom prekoteleta, djeluje na ove pojave i prekotz maj- činskogefekta u užem smislu Pod tim se smatra da majkaprekovlastite genetske osnovice utječe na veličinu porođajnogkanala,pripremu za telenje i sl. ik
Dob krave povezana jeznačajno sa pojavomteških telenja.Poznato jeda se životinjarazvija i raste različitim intenzitetom do petegodineživota. Jasno jezbogtogada i udio teških telenja opadasa starošću Udio teških telenja i mrtvorođene teladi najvećijekod krava prvotelki. Na temeljuistraživanja utvrđeno jeda jepojavamrtvo rođene teladi 3 4 putaučestalija kod prvotel- ki Pojavateškogtelenja dva jeputa češća kod krava prvotelki.Učestalost pojaveteškogtelenja kao i mrtvo rođene teladi ne razlikuje se značajnokod krava kasniiegrednogbrojatelenja.
Iz ovog proizlazi da se ocjenabika za biološki test može obaviti prekoutvrđivanjagenetskeosnovice kojuotac prenosi na tele (utjecaj oca teleta), te utvrđivanjeutjecaja oca na ove osobine prekomajkena način da se sakupi veliki brojpodataka o toku telenjakćeri pojedinogbika (utjecaj oca majke). Ekonomske posljedicepojaveteških telenja i mrtvo rođene teladi
Pojava teških telenja a posebnogu123
bitaka teladi dovodi do značajnih gubitaka u govedarskojproizvodnji. Glavni izvori gubitaka su troškovi direktno u svezi sa teškim telenjem, gubitkom teleta,gubitkomkrave,dodatni rad na farmi, te korištenjeusluga veterinara Uz to ovdje se javljaju i indirektne štete. Naime telad kojajerođena teškim telenjemmože zbogtoga imati posljedicejerjemanjevitalna, pa jeu tom slučajuudio uginućaveći ili jeslabijikasnijirazvoj.Udio izlučenjakrava sa teškim telenjemjeveći jer se javljaviše reproduktivnihporemetnji a smanjenajei proizvodnjamlijeka Posljedicaotelenjamrtvo rođene teladi vrlo ječesto pojavazaostajanja posteljice,štojeposebnoizraženo kod junica.
Organizacijaprovođenjabiološkog testa
Uvažavajućiznačajpojaveteških telenja,uginućateladi kod telenja te pojavudegenerativnih mana za govedarsku proizvodnju od interesa jeraspolagati sa podacimakoji će izračunom biološkogtesta datiosnovicu da se ove pojavesvedu na štomanjumjeru.
Stogajeprovedbabiološkogtesta bikova značajnauzgojnoselekcijska mjera u kojojdolazi posebnodo izražajaprisnasuradnjaselekcijske službe i uzgajivača.
Biološki test provodiselekcijska služba u okviru registracijerasplodnog podmlatkakrava obuhvaćenih uzgojnoselekcijskim radom Na temelju informacijekoju vlasnikgrladaje predstavnikuselekcijske službe dolazi se do objektivnihpodataka o toku telenja,težini teleta (vaganje ili procjena), stanjuteleta te eventualnojpojavidegenerativnih mana teleta Valjaistaći da jeu ovom slučajuvlasnik grlajedi- ni praviizvor informacijajerjeon bio sudionik otelenja, te može objektivno: opisati ove pojave. -
Na početkusvakogmjesecaovi podacidojavljuju se u Stočarski selekcijski centar za sva telenjakojasu bila
registrirana u prošlommjesecu.Kompjuterskomobradom ovih podataka utvrđuje se uzgojnavrijednost za ove osobine što čini osnovicu za planiranje korištenjabikova na stadu
Budući da tok telenjapredstavlja subjektivnuprocjenuvlasnika grla ova jeosobina svrstana u više definiranih razreda kako bi se moglošto objektivnijeodrediti razred kojempojedino telenjepripada:
1 lako telenje bez pomaganja čovjeka,krava se sama otelila,
2 normalnotelenje aktivno pomaganječovjekakod čegase proces telenjaobavljabez posebnog napora životinje i čovjeka,
3 teško telenjeintenzivno pomaganjeviše osoba kojesu aktivno učestvovale u izvlačenjuteleta, veliki napor krave i neophodno učešće stručne osobe (veterinara) kojato čini zajedno sa više drugihosoba U ovom slučajumože doći do oštećenjareproduktivnog “kanala životnje,
4 teško telenje praćenoprimjenom carskogreza,
5 teško telenje praćenoembriotomijomteleta,
6 teško telenje sa uginućemili prisilnimklanjemkrave zbogtežine telenja.
Pod pojmom mrtvo rođenogtelenja smatra se svako ono telenje kod kojeg se teladpojavljuje kod telenjamrtva ili uginućenastupaunutar 24 sata Mrtvo rođenjenijeuvijekpovezano sa teškim telenjem te se ove dvijeosobinepropi .matrajuzajedno.
.Pojavadegenerativnih mana teladi posebnojeznačajnajerse u slučaju kada se one mogu povezati sa nasljednom osnovicomoca, bik izlučuje iz uzgojabezobzira na sve drugenasljedne osobine značajne za proizvodnju. .
Stogasvaku pojavudegenerativnih mana treba posebnonaglasitiselekcijskojslužbi sa što jemoguće točnijim opisomuočene mane
Plan korištenjabikovaglederezultata biološkogtesta
Pri planiranjukorištenjarasplodnjakakoriste se svi raspoloživipodaci o njihovimgenetskimvrijednostima, nastojećiizabrati one rasplodnjake kojiće najvišedoprinjetipovećanjugenetske osnovice stada
Podaci o biološkom testu također su jedanod kriterijaizbora rasplodnjaka. Za pretpostaviti jeda u normalnim uvjetimasvi raspoloživi bikovi ne prenose degenerativne mane jerse u tom slučaju oni odmah isključuju iz uzgoja što znači da se uništava i njihovosjeme
Kod junica i mlađih krava kojejoš nisu u potpunostizavršile svojrast ili su to grlamanjegrasta posebna se pozornost treba pridatiizboru bikova gledenjihovihrezultata biološkogtesta U takovim se slučajevimakoriste bikovi kojidajulaganatelenja i u slučajukada su im ostale osobine koje prenose nešto slabije.
Za grlakojasu završila rast, kojasu normalno razvijena, mogu se uz manji rizik koristiti i bikovi kod kojihjeudio teških telenjaveći ali su drugeosobine značajne za uzgoj i proizvodnjuvisoke
Dr Ivan JakopovićStaje za mliječne krave
Mikroklimau staji
Pri izgradnjistajemorajuse poštovati sljedećimikroklimatski uvjeti:
Temperatura
Najpovoljnijatemperatura za mliječnekravejeod 12 do 16"C, a granice se kreću od 0 20*C Mliječnekrave : boljepodnoseniže nego više temperature Kod nižih temperatura raste utrošak energije iz hrane za proizvodnju 1 kg mlijeka.
Vlaga
Normalne granicerelativne vlažnosti su između 60 do 80 posto.
Strujanjezraka
U zimskim mjesecimadopustivo strujanjezraka (propuh), u zoni krava jedo 0,3 m u sekundi, a ljeti do 0,6 m u sekundi.
Zračna
onečišćenja
Dopustivekoncentraciještetnih plinova prema njemačkimstandardima (DIN 1891) su slijedeće:
ugljičnidioksid (CO>)
3,5 1/m? ili 0,33 vol % amonijak(NH.)
0,05 1/m3 ili 0,005 vol. % sumporovodik(H2S)
0,01 1/m3 ili 0,001 vol % ugljičnimonoksid (CO)
0,01 1/m: ili 0,002 vol % Zrak u stajionečišćava se plinovima disanja(ugljičnidioksid),probave(metan i dr),razgradnjomfekalija(sumporovodik,amonijak i dr.),zatim razgradnjomhrane (masnekiseline), česticama prašine,plijesnima i dr
Ventilacija
U stajama za govedanajprikladnija jeprirodnaili gravitacijskaventilacija. Ona se postižegibanjemzraka izazvanog razlikom između vaniske i unutar-
njetemperature(min.5%C). U praksi se to zove »efekt kamina«,prema kojemu svježizrak dolazi kroz stajskavrata i prozore, a topli i zagađenizrak odlazi kroz otvore na sljemenukrova Da bi se to postiglo,otvori na krovištu trebajubiti jednakiotvorima na zidovima staje(1:1).
Kravi teškoj600 kg treba kod 20%C oko 270 m> zraka Porastom temperature raste i potreba za većom količinom zraka. Po jednomuvjetnomgrlupotrebno jeosigurati 35 do 40 m? volumnog prostora. Da bi se osiguralodovoljno svježegzraka po kravi,potrebnoje u 1 satu izmijeniti 6 do 7 putastajski zrak.
Osvjetljenjestajskog objekta
Svjetlo ie važan okolišničinilac za
držanje i proizvodnjumliječnihkrava Da bi svjetlobilo djelotvorno,potrebno jepredvidjetistajskeprozore u omjeru1:20 prema podnojpovršini. Uz sunčevo svjetlo u stajipotrebnojeosiguratielektričnu rasvjetujačineoko 3 W/m? podnepovršine.
Planiranjeprostoraza mliječne krave na farmi
Za male farme potrebnojeplanirati smještajniprostor za krave u laktaciji, a posebno za suhe krave Međutim, na velikim farmama potrebnojesmjestiti krave prema tehnološkim procesima da bi se osiguraladobra organizacija roba, i to prema slijedećimfazama: suhostaj,porodi rani puerperij, uvod u laktaciju i normalna laktacija.
Tablica 1 Brojkrava na malojfarmi prema tehnološkim fazama proizvodnje (razmak telenja 396 dana ili 13 mj.)
Ukupnokrava
Krave u laktaciji
Krave u suhostaju
Brojkrava kojetreba smjestiti u stajuili prostor za suhostajizračunava se prema formuli:
U ukupanbrojkrava na farmi
€ x S)x 1,04 I razmak telenja na farmi (preporučljivo 396 dana ili 13 mj.) s dani suhostaja(60dana ili 2 mj.)
1,04 = indeks telenja na farmi
Tablica 2 Rasporedkrava prema tehnološkim fazama na velikoj farmi (razmaktelenja 296 dana ili 13 mj.)
Ukupanbrojkrava
Suhostaj(50dana) -
Rodilište (16 dana)
Uvod u laktaciju (30 dana)
Normalna laktacija (300 dana)
Praksa jepokazala da se od ukupnog brojakrava na farmi u normalnoj laktacijinalazi 72— 77%, a u specijalnom tretmanu prosječno 28 23 posto.
U porodilištutreba osiguratiprostor i za tek oteljenutelad Planira se brojkrava u rodilištu,uvećano za 10% zbogmogućegotelenjablizanaca.
Pri izgradnjinastambi za rasplodni va treba godišnjezamijeniti 3 junice, podmladakpotrebnojeprosječanbroj 20 krava (6junica), 100 krava (30junica) sljedećihsmještajnihkapaciteta, ovis- itd Prema željenombrojupotrebnih no o brojukrava i uzgojuremontnog junicamože se planiratiprostorpreženskogpodmlatka.Računa se da sva- ma dobrim kategorijamaženskograsko stado treba godišnjezamijeniti oko ploda,što se može vidjeti iz tablice 3 25 do 30% krava To znači da za 10 kra-
Tablica 3 Struktura podmlatkaprema brojukrava na farmi
Kategorija Dob 1Okrava 20krava 40krava 100 krava Izračunato u% podmlatka (mj) (3junice) (6 junica) (12 junica)(30 junica) prema traženom Mogući broj grla brojujunica
Dr Ivica Katalinić (nastavak u broju9/93)
ELcop
»EECON. d.d.ZlatarBistrica
TVORNICA PREHRAMBENIH PROIZVODA
VAM NUDI
SIRILO U PRAHU
Za sve informacijeizvolite se obratitikomercijalnojslužbi u Zagrebu, tel.:041/317935 ili u ZlatarBistrici,tel.:049/61124 127
Poljoprivredno gospodarstvo
Kate i Josipa Škrivanek
dioničara »Dukata« iz Bešlinca
Već 30 godinapredajumlijekomlje- kari »Dukat« od kojesu dobili i jedan kredit, a 1992. godinepredali su mlje- kari 35.000 litara mlijeka.
Hranu za 17 krava, 2 junice i 9 telića,isključivoproizvode na svojoj zemlji na kojojproizvode i kukuruz i pšenicu za svojepotrebe.Ukupnoimaju25 jutarazemlje.Posjeduju 3 jutrapašnjaka kojegkoriste etapno,tako da stoku izvode na pašu korištenjemelektričnog pastira. Dio zelene hrane siliraju u silo tornju, a posjeduju i potrebnu mehanizaciju.
Ženskutelad, od kojihsada imaju4, ostavljaju za reprodukciju.
Nisu zadovoljnicijenommlijeka i tvrde da ako bi se cijenamlijekapovećala, da bi i proizvodnjamlijekabila
veća Potpomažu se kreditom za repromaterijal.
Uz govedarstvo, bave se i svinjogojstvom, te obrađujuvinograd.
Obitelj im jebrojna i složna jedanaestero ih je.Imajutri sina i dvije snahe
Najmlađisin se najvišezanima za rad na zemlji.
Stariji sin sa suprugom i dvojedjece, odvojit će se od obiteljskoggospodarstva i osnovati vlastito, jeruz kuću ima 3 jutrazemlje,kojuželi obrađivati Ovu srdačnu i složnu obiteljzatekli smo u poslu,kojeg su nastavili nakon naše posjete predahanemaju!
Uredništvo
Izdavački savjet:
A Dakić, dipl ing , mr M Devčić, dr M Hadžiosmanović,dr I Jakopović , T Kolak, ing , T Mesarić, dipl ing , S Pehal, dipl ing , B Sunajko, dipl ing , mr I Šegota
Uređivački odbor:
S Brlek, dipl inž ,F Lončarić, dipl inž , Ž Ljubić, dipl vet
Clavni i odgovorni urednik:
S Deneš, dipl ing
Tehnička urednica:
V Volarić, dipl ing
Uređivački kolegij:
Dr S Banožić, M Božičević, ing , S Brlek, dipl ing , S Deneš, dipl ing , dr S Feldhofer, dr I Jakopović, prof dr Z Štafa
Vlasnik i izdavač:
Hrvatsko mljekarsko društvo
Uprava i uredništvo:
Zagreb, Ilica 31/III, tel 424-420
Cijena 1 primjerka otkupna cijena 11 mlijeka
Tisak:
Crafička škola u Zagrebu
STIZE
Hrvatska počeci vladanjai pokrštavanje
Hrvati radi obrane od neprijatelja sklapajuplemenskesaveze kojimaje na čelu vojvodaili knez
Plemenski prvacisu župani,koji skupas vojvodinomratnom družinom čine gospodarskisloj. m
Stanovnici su slobodni seljaci i stočari, no ima i neslobodnih seljaka, pa čak i robova.
Na žalost, kao ni za Europu, pa tako ni za našu domovinu nema sačuvanih dokumenata iz VII i VIII stoljeća. Prošlost togavremena ostala nam jetamna i nepoznata.
Ipakpostojeneki dokazi kojigovore o Hrvatima u VII i VIII st.,kada jepapa Ivan IV Dalmatinac (640— 642) poslao u Dalmaciju i Istru,godine641., opataMartina s velikom svotom novca, kako bi otkupiozarobljenike i kosti tamošnjihkršćanskih mučenika i sahranjuje ih u posebnukapelu u lateranskojbazilici To jenajstarijapouzdana
vijest o dodiru između Svete Stolice i Hrvata. Ujednonam govori da jepapa mogao s Hrvatima uspješnopregovarati Oko 800 godine u HrvatskojKneževini, od mora do Gvozda,vladao je kao vladar knez Višeslav, a u drugoj HrvatskojKneževini,sjevernood Gvozda, i u Posavini,knezvladar Vojnomir.
Krstionica hrvatskogkneza Višeslava najpouzdaniji jedokaz o krštenju Hrvata. Potječe iz VIII ili IX stoljeća. Iz tamošnježupnecrkve potječu i tri relikvijara.
KrštavanjeHrvata započeloje u drugojpolovici VII stoljeća iz romanskogSplita i drugihromanskih gradova na jadranskojobali i to u neposrednojnjihovojblizini. Kršćanski misionarski rad širio se postepeno od moraprema unutrašnjosti.
Učenici sv Ćirila i Metodija na koncu IX stoljećapostigli su veliki uspjeh: u primorskimkrajevimauveli živi narodni jezik u bogoslužje i tako udarili temeljkršćanske i nacionalnekulture.
Da lipas laje?
Besanjijepasminapasa kojauopće ne laje.Glasaju se neobičnim zvukovima, znajucviljeti i zavijati.
Uzgojeni su u područjuKongagdje su ih upotrebljavali za uništavanje štetočina i za lov na divljač.Visoki su oko 45 cm do ramena. Besanji su stara pasmina iz Afrike:
U Europinisu bili poznatisve do krajadevetnaestogstoljeća. Kako su u Africi poznatijošod davnine,nalik su psimaprikazanim na drevnim reljefima iz starogEgipta.
Golokoži pas, kojemujeizvorno ime Xoloitzcvintli, meksička je pasmina. Uzgojeni su na dalekorfh Istoku,odakle je u Meksiko uvezena u 16 stoljeću.
Pas nema dlake osim male ćube na vrhu glave i na krajurepa Visok jedo ramena 50 cm, ima uzdignuteuši,dug vrat i široko tijelo.Živahanjei inteligentan,umiljet i poslušankućni ljubimac.
Po nekim karakteristikama sličan mu jekineski kukmasti pas. Mnogo je manjii teži između 3 do '6 kg.Nema dlake osim ćube i čuperka na krajurePa. Bojamu varira od modre prekorumene i zlatne, sve do ljubičaste,kojaje čestoprošaranapjegama i mrljama.
Pseća osjetila
Psi nemajunaročitodobro razvijen vid Za bojesu slijepi, vide sve crnobi- jelo.Ponekad mislite da vaš ljubimac gledateleviziju to nijetočno. Nešto što jedugonepomičnone mogu promatrati.
No,međutim,pokretevrlo brgo zamjećuje. fo
Bez obzira koliko zvukova čujupsi svojimosjetljivim sluhom mogu izdvojitiZvukove koji su naročito interesantni. %
Sluh psa i čovjekakod nižih frekvencijajesličan, no za razliku od čov?
jeka,pas vrlo dobro razlikujevisoke frekvencije.
Najrazvijenijiosjetpasa jenjuh.
Imajujedandodatni nosni organ, smješten u vrhu usta odmah iza pred- njihzuba.
Njuhim jemnogo tisuća putaosjet- ljiviji od ljudskog.
Razlikujupojedinemirise iz mnoštva ostalih,trenutačne mirise,kao i one na velikim udaljenostima.Upravo radi toga,psisu dobri tragači.Interesantno jeda hrtovi love pomoćuvida, no i poredtogaimajudobro razvijene njušneorgane.
Kojije uzrok dahtanjapasa nakon trčanja?
Ne dahće zato što jeostao bez daha, već mu jejakovruće, a mogu se znojiti samo na površinijastučića na šapama.
Tako,otvarajući usta i uzimajući mnogo daha dahčući,rashlađuju se. Možemo li psećudlakuupotrijebiti za izradu odjeće?
Prijedolaska Evropljana u Ameriku,Indijanci u zapadnojKanadi,uzgo- jili su pasminupasa bijelevunaste dlake kojase prela i upotrebljavala za tkanje. No dolaskom Evropljana ta je pasminaizumrla
U Engleskojuzgojenjebijeli samojedskišpic,čijije vlasnik upotrebljavao njegovudlaku kao pređukojaje tkana za odijela. »
Ipak,nijeuobičajenouzgajati pse za proizvodnjudlake za pređu.
Psi prijateljičovjeku već deset tisućagodina
U 6 objavilibrojuPriloganašegčasopisa smo članak o odgojupasa No da li smo se ikada pitaliodkada jenaš ljubimacmeđu nama u kući, u dvorištu?!
Čovjekujepas prijatelj već deset tisuća godina,najstarijiprijatelj među životinjama. Kako jei kada do togado-
e
šlone zna se točno.
Vukovi,šakali i kojotikrižali su se, pa sevjeruje da jeprvičovjekkojije držao psa pripitomiojednuod tih životinja.Stručnjacismatraju,gotovo tvrde, da jedomaći pas pripitomljeni vuk, a neki misle da jepostojala neka drugaživotinja iz porodicepasa koja jeizumrla
Najvjerojatnije su prviljudikoji su pripitomljavali pse živjeli u području Male Azije i sjeveroistočne Afrike
Na natpisimastarih naroda Babilonije,Asirije i Egiptajasno se vide vrste pasa kao dijelovicrteža Ostaci pre-
thistorijskih pasa, iz neolitskogdoba, pronađeni su u Evropi. S vremenom su se psiudomili u starom Egiptu,gdjesu dobivali i posebnaimena Papirusstar četiri tisuće godinagovorinam da se najcjenjeniji hrt Faraona Antefa zvao »BijelaGazela«.
Zaistajeteško odgovoriti na pitanje o porijeklu pasa Jer gledajućidanas vrste pasa što reći? Ima ih velikih, malih,dugodlakih,golokožih,krvoločnihi umiljatih, a čak i onih koji ne laju.
Čujetesvoje srce pa što onda?
Ima dosta ljudikojisu zaplašeni kad noću,dok leže u krevetu,čujuotkucajesvoga srca Zabrinutost i osjećajsmrtnosti, čini to slušanje srca žastrašujućim.Zapravo,nema razloga da se plašite. Dok čujetesvojesrce bu-
dite sigurni da ste živi! Čujetega, jer vam sigurno, uho prileže uz jastuk. Ako želite, vi svojesrce možete čuti i u toku dana,ali tada smo obično prezaposleni da bismo ga slušali. Tama i tišina spavaćesobe pomažeda ta naša divnasposobnostdođe do izražaja.
(ib)
U svakojkući nađe se starognovinskogpapira; ne treba ga bacati. Namočimo ga u vodu i ostavimo stajatijedan dan. Ocijedimo,načinimo kugle(veličine jabuke), i ostavimosušiti. Stavimo ih među gorivo(drva,ugljen),stvarajuvelikižar,te štede gorivo,jergore polako
Lupinesirovogkrumpiranemojtenepotrebnobacati, već ih pomalobacajte
U vatru sprečavajustvaranje čađi
Smrzavajuvam se i rose stakla na prozorima Da se to više ne događa,namažite stakla mješavinom 1 litre alkohola i 5 dkgglicerina.
KUM ŠTEF
Dobar dan,kume,gdjeti jeJagica?
Tu jenegdje, sad će doći,sjedi, kumo
Kuma sjeda, pa će priupitati: Štoto ti jedeš,kao dajejogurt,ali nekako čudan,žut
To tijejogurtsamo sam stavio nešto meda,pa ti se čini čudan.
Pa to jošnisam vidila da se jedejogurt sa medom,pa tito nisi ni promiješao?
E,kumo,to ti jejakodobro, a štose čudiš pa i tvom Franceku su se jakosvidili oni kolači, što su malo kisili od limuna Tako i jažlicom zahvatim malomeda i malo jogurta, pa ako sam sad uzeo previšemeda,drugiputzagrabimmalo više jogurta, a nekad znam i sve skupadobro promiješati.
A kako se miješajogurt s medom?
Sasvim dobro ako jetekući med,međutim,ako jekristaliziran onda jeteže Čulasam da se i taj.ušećereni med može otopiti... a evo 1 Jagice.Kume, to ćeš mi drugiputobjasniti. Dobro,kumo,doviđenja! 5B.
Urednik PRILOGA I IV: Ing.Mirna Božičević