Mljekarski list 1-1994

> SADRŽAJ

Krmne kulture:.IzborkultivaraEv stočnerepe I o

Hranidba: Hranidbenepotrebedojnihkoza a RI

> Bolestivimena u sudskom procesu...

Gospodarstvo: Cijenemlijeka premija. .

Obavijest: Proslava80te obljetnice.

FENIKCI DENI Srčaniudar.

:

Veterinarstvo: Poremećajikodtelenja . . ... P

Izbor kultivara i sjetva stočne repe

Stočna repa jevrlo značajnakrmna kultura u zemljamanaprednogstočarstva U ovim zemljamajenezamisliva proizvodnjamlijeka ilisvinja, a da se na farmama u prifarmskomplodoredu ne nalazi i ova kultura. Koristeći pozitivna iskustva zapadnihzemalja,gdje je stočna repa izuzetno vrijedna u ishrani mliječnihkrava,uputnobi bilo razmišljati o povećanjupovršinapodovom kulturom u nas

odlike naše klime,kojaobilujekraćim ili dužim sušnim razdobljima, a kojanegativno utječu na prirodosobito masovnih repa. Međutim,gospodarskavrijednost stočne repe ne očituje se samo u sadržaju i prirodusuhe tvari korijena, odnosno samo u nutricionom smislu nego i u njenomlaksativnomdjelovanju.

Danas u Europiradi veliki brojinstitucija na selekcijikvalitetnih i _prinosnih stočnih repa poboljšanihgospodarskih osobina, pa se na europskom, a i na našem tržištu pojavljuje sve veći brojnovih kultivara (sorti), od diploidnih do triploidnih,višekličnih do jednokličnih. I u nas se radi na kreiranju novih i poboljšanjugospodarskihosobina postojećih kultivara.

Oplemenjivačistočne repe kreirali su kultivare različitihtipova, da bi zadovoljili zahtjeveodređenih područja,uzgoja i procesa vađenja.Razlikujemo tri tipa stočnih repa: masovni (kvantitativni) kultivari - sadrže 10,0do 12,5%suhe tvari, kombinirani kultivari - sadrže 12,5do 15 % suhe tvari i sadržajni(polušećerni) kultivari sadrže 15 do 18% suhe tvari Kultivari masovne stočne repe (»eckendortf«,»brigadier«) dajuveće prirode korijena, a sadrže manjesuhe tvari u korijenu, u odnosu na sadržajnerepe kod kojihjeovajodnos obrnut Brojniautori ističu da su gospodarskiboljisadržajni kultivari,jerdajuveće prirodesuhe tvari i veće prirodestočnih hraniva u odnosu na masovne repe. Orijentaciju na repe sa većom količinom suhe tvari nalažu i

Naime,poznatojedjelovanje masovnih stočnih repa sa visokim sadržajem »plodnogsoka«,odnosno nižim sadržajemsuhe tvari, u poboljšanjuperistaltike, probavljivosti i boljemiskorištenju krme manjevrijednosti,naročito kod mliječnih krava Za goveda,koze a osobito mliječnekrave treba proizvoditi masovne repe te kultivare kombiniranih svojstava. Stočna repa za svinje i konjebitiće vrednijaako sadrži više suhe tvari u korijenu, što znači da jebogatija na šećeru te za ovu vrstu životinja treba proizvoditi sadržajne(polušećerne) repe Kultivari stočne repe međusobno se razlikuju: po obliku korijena,bojimesa korijena, sadržajusuhe tvari,količini lisne mase i dr U nas na tržištu jošuvijek se mogu naći stari kultivari »eckendorf« i »mamuth« te niz novih reselekcioniranih (poboljšanih):

Jedan ima korijen žute boje,valjkasta oblika,gotovo2/3 razvija se iznad tla. List jenaboran,ima žućkaste peteljke. Dajeveće prirode u odnosu na »eckendorf« Reselekcioniranikultivar_»brigadier«, ima korijennarandžaste boje,izduženo valjkastogoblika, više od 1/2 razvija se iznad tla Odlikuje se nešto većim prinosom korijena iukupnemase nego »brigadier«.

»POLYFOURA« stočna repa sa relativno visokim postotkomsuhe tvari, čvrstoglista,svijetlocrvena, odlična za zimsko skladištenje.Čvrstosjedi u tlu, a lako se vadi.

»REMLINGER« repa oblika masline, narandžasta,masivna sa bujnimzdravim listovima Pogodnajeza strojnovađenje.

Vegetacijastočne repe iznosi 180 dana, stogajetreba sijati što ranije u proljeće. Može uspijevatigotovo na svim,osim na vrlo pjeskovitim tlima Stočnu repu je najboljesijati na tlu gdjese prijenalazila lucerna, DTS ili neka žitarica Suvremena agrotehnikapretpostavlja da se osnovna obradatla za repu i gnojidba obavi jošu ljeto iliranu jesen.

Ukoliko u jesennijeobavljenaosnovna gnojidba,cjelokupnakoličina mineralnih gnojivaunosi se u proljeće, što znači da tanjuranjemistovremeno unosimo gnojivo i obavljamoravnanjetla. Posebno je važna dobra priprema tla za sjetvurepe Na dobro pripremljenom tlu može se u proljećeranijeizvršitisjetva. U proljeće se obavi predsjetvenapriprema tla kombiniranim oruđima Priprema tla za sjetvu treba bitišto plića sa što manjeprohoda, kako bi sjemena dubini od 2-3 cm imalo dobar dodir s tlom radi opskrbepotrebnom vlagomkojunedirnuti slojtla zadržava Gornjipokrovnislojtla mora ostati u srednjemrvičastojstrukturi, kako se ne bi za jačihoborina zamuljio i stvarao pokoricu.

Sijatitreba ovisno o vremenskim prilikama itemperaturi tla (kadse tlo zagrije na 56*C) krajemožujkaili početkom travnja,odnosno kad jetlo sposobno za kvalitetnu pripremu.Sije se pneumatskim ilimehaničkim sijačicama, na razmak redova od 50 ili70 cm Sjetvutreba obaviti 2-3 cm duboko. Za jedanhektar potrebno jeovisno o masi 1000 sjemenki i raz-

maku unutar reda 8-10 kgsjemena.Sije se na gušćisklopod potrebnog, pa se repa već u fazi 2-4 lista mora prorjeđivati na razmak u redu od 20-25 cm

Uporaba herbicida u stočnoj repi

Korovi u stočnojrepisuzbijaju se kombinacijomdvajuiliviše herbicida

PRIJE SJETVE: Ro-Neet (46 Iha)suzbijajednogodišnje trave (koštan i muharike) i neke širokolisne korove Mora se kombinirati sa Pyraminom (36 kg/ha). Ova kombinacija se treba inkorporirati (unijeti) u tlo na dubinu 5-8 cm Prednost ima u sušnimuvjetima.

NAKON SJETVE,A PRIJE NICANJA: Dual 500 EC (23 \/ha)iliDual 960 EC (12 Vha)suzbijajednogodišnje trave (koštan), u kombinaciji sa PyraminWP (36 kg/ha)ili PyraminFL (46 I/ha)ili Pyraminturbo (3.55 Vha)iliGoltix (57 kg/ha),suzbijajuširokolisne korove

NAKON NICANJA: Nakon nicanjarepe i korova herbicidi se upotrebljavaju ovisno o stadijurazvojarepe i vrsti korova. Fusilade super (14 /ha)suzbijajednogodišnje i višegodišnje travne korove. Pyraminturbo (3.55 ha),Goltix (57 kg/ ha),Betanal (6I/ha),Betanal tandem (68 I/ha)suzbijajuširokolisne korove do stadija 2 lista.

Kod primjeneherbicida nakon nicanja sigurnijejeprimjeniti tzv. splitaplikaciju(podjeljenotretiranje) sa po 1/2 doze,primjenitidvaput u razmaku 5-9 dana.

U kasnijojfazi,odnosno tijekomvegetacije za uništavanjekorova preporučujemokultivaciju. Ovom mjeromunosimo gnojivodano za prihranu,rahlimo i prozračujemotlo.

Protiv štetnika i bolesti poduzimaju se mjerekao i kod šećerne repe.

Mr

Milan Pospišil

KOZARSTVO

Hranidbene potrebe dojnih koza

Koze poslijeporodamorajudobiti topli napojod posija, a zatim tijekom 2-3 dana manjukoličinu sijenailizelene trave s nešto prekrupljene zobi iliposija.Hranidbene obroke treba postupnopovećavati tako da 7 dan dostignunajvišuhranidbenu vrijednost, jerse u tom razdoblju brzo povećavaproizvodnjamlijeka.

Dojnekoze morajudobivati uz uzdržnu hranu dodatak za mliječnost ito za svaki kgmlijeka s 3,5%masti oko 2 930 kJ NE (kilodžula neto energije) ili0,4H.j.(Hranidbene jedinice)vrijednosti hrane. Najveće su energetske i drugehranidbene potrebekoza tijekomprvih6-8 tjedana dojenja. U tom razdoblju koze moraju dnevno dobivati hranom ukupno 7 45013 310 KJ NE ili1,031,84 H.j. u suhoj tvari hrane s oko 10-16% sirovih proteina

Dojnekoze morajudobivati oko 70-72 g sirovih proteina za 1 kg mlijeka, kao dodatak uz proteine iz uzdržne hrane. To jeukupnooko 147-291 g sirovih proteina dnevno za koze proizvodnje 1-3 kgmlijeka.

Sve te hranjivetvari koje se gubeiz organizma mlijekomtreba dodavati dopunskom hranom, a posebicetreba pažnju posvetitimineralima kalciju i fosforu, natriju,magneziju i drugimmakro- i mikromineralima

Hrana koza mora sadržavati u suhoj tvari oko 0,2%kalcija i 0,1%fosfora za uzdržne potrebe, a u proizvodnjimlijeka mora imati do 0,6%kalcija i0,4%fosfora, sve računajući na suhu tvar hrane To znači da koze morajudobivati dnevno oko 3,0g kalcija i 2,1g fosfora za uzdržne potrebe, a uz proizvodnjumlijeka 1-3 kg dnevno ukupno6-12 g kalcija i 4,28,4 g fosfora Fosfor gotovoredovito nedostaje u hrani koza s visokom proizvodnjom mlijeka i mora se dodavati u hranu mineralnim dodacima kao: natrijevim i kalcijevim fosfatima,koštanim brašnom,monoamonijevimfosfatom,KAFONALOM, FOSFONALOM i drugim.Nedostatak fosfora se naročito očituje uz obilnijedavanjeleguminoza,sijenalucerne,djeteline,djetelinsko travnih smjesa,kojeimajuveći postotakkalcija.Naime odnos kalcija prema fosforu u hrani koza može iznositi 2:1 4:1 Svaki suvišak kalcijapovećava potrebuorganizma za fosforom

Uz visoku mliječnost može se pokazati manjaknekih esencijalnih(nezamjenjivih)aminokiselina (metionina,lizina, cistina i dr.). U tom slučajutreba s krepkim krmivima (koncentratima)dodavati suncokretovu,sojinu i repičinusačmu,dehidriranu lucernu i sl Bjelančevine mesnog i ribljegbrašna nisu najbolje za hranidbu koza

Mnogohranjivih tvari gubi se mlijekom iz organizmadojnihživotinja.Kozjemlijekosadrži: 97% vode,3,9% masti, 1,56%bjelančevina,4,65%šećera i dr. 4

Treba jošnapomenuti da koze moraju dnevno dobivati dodatak soli natrijeva klorida (kuhinjsku ilistočnu sol) i to oko 0,5% u suhojtvari hranidbenogobroka ili10-11 g soli NaCI za koze s proizvodnjom1-3 kgmlijeka.

Posebice treba naglasitipotrebekoza za sumporom (S).Koze morajudobivati oko 0,140,26% sumpora u suhojtvari

hrane Sumporjevažan jerulazi u sastav i potreban jeza rast kostrijeti, a posebice ako se daje u hrani urea (BenuralS).

Od ostalih minerala nekad se javlja u koza nedostatak željeza(Fe),cinka (Zn), joda(J),selena (Se),kobalta (Co) i mangana (Mn).Makro- i mikro-minerali se mogu dodavati u hranu koza mineralno vitaminskim premiksima.

Koze su jakoosjetljive na višak bakra (Cu)i lako dolazi do otrovanja, ako se za hranidbu koza koriste premiksi i mineralni dodaci govedakojiimajuveću količinu bakra Hranidbeni obrok s više od 20 mg Cu/kgsuhe tvari hrane može biti uzrok otrovanjukoza.

Koze su ovisne o primanjuhranom vitamina A (karotina),vitamina D i E Vitamin C sintetiziraju u vlastitim tkivima, a vitamine B kompleksastvarajuposredovanjemburagovihmikroorganizama. Za sintezu vitamina B;2potrebnajeprisutnost kobalta u hrani

Zelena hrana sadrži dovoljnovitamina A (karotina) i dosta vitamina E Ako se koze drže pretežito u stajitreba dodavati u hranu vitamin D pa makar koze dobivale zelenu hranu. Samo uz pašnodržanjeilihranidbu dobrim sijenomsušenim na suncu koze dobivajudovoljnovitamina D.

U zimskim uvjetima,posebicekod koza veće mliječnosti i u lošim uvjetima držanja,treba redovito dodavati u hranu vitamine A,D i E Manjakvitamina A i E smanjujemliječnost,plodnost i otpornost koza prema bolestima,dovodi do rađanja slabe jaradi i češćegugibanja.Nedostatak vitamina D uzrokujeslabost kosti, smetnje u reprodukciji i slab rast jaradi.

Najvećumliječnost,kojanaravno ovisi i o nasljednim(genetskim)sposobnostima koza,može se postićidavanjem kvalitetne zelene krme (pašei livadne trave,djetelinskotravnih smjesa i sl.). U zimskom razdobljutreba kozama za visoku mliječnostdavati više vrsta kvali-

tetne voluminozne krme (dobrosijeno, sjenažutrave,kukuruznu silažu,stočnu repu i dr.). Uz voluminoznu krmu koja nema dovoljnoproteina ilijeslabije energetskevrijednosti, s mnogo celuloze i lignina,kao i uz kukuruznu silažu,treba davati manjukoličinu žitarica iligotove krmne smjese.

Nedostatak minerala i vitamina može se dopunitirazličitim mineralno vitaminskim dodacima, a treba jošnaglasiti da davanjesilaže bez drugihvrsta suhe voluminozne hrane može kod koza smanjiti mliječnost i uzrokovati zdravstvene poremetnje.

Krepkakrmiva (koncentrati) dajuse kao dopunskahrana samo kozama visoke mliječnosti, kao dopunanekih energetskihtvari,proteina,minerala,vitamina i drugogšto nedostaje u osnovnojhrani Ovisno o količini i kvaliteti osnovne hrane, kao i o mliječnosti, treba davati kozama oko 0,51,0 kg krepkihkrmiva dnevno

Kritično razdoblje je u početkulaktacije,jerhrana obično ne zadovoljava energetskepotrebekoza,odnosno,koze daju više mlijekanego što dobivajuhrane Stogau tom razdobljudolazi do pada tjelesnetežine koza

Manjigubitaktjelesnetežine u početku laktacije(dojenja) može se brzo nadoknaditi u kasnijemrazdoblju.Međutim, veći gubitaktjelesnetežine treba spriječiti davanjemkvalitetne osnovne krme i koncentrata, jer u protivnomdolazi do padamliječnosti i slabijeplodnosti.

Mliječnost koza se i uz dobru hranu postupnosmanjujenekoliko mjeseci nakon jarenja. S padommliječnostitijekom laktacije treba postupnosmanjivati i davanjekoncentrata tako da hrana stalno odgovaraproizvodnjimlijeka,odnosno, koncentrati se smanjuju sve dok se ne dođe do mliječnosti koja se postiže i koja odgovaraosnovnojhrani

Dr StjepanFeldhofer

Poremećaji kod telenja

Smetnjekod porodamogu zaistabitiraznolike:preslabiiliprejakitrudovi, preranopucanjeplodnihmjehura,prevelikplod,te nepravilnosti u položajuploda.

Uzroci slabih trudova ili njihova. izostanka može bitipredebela ilipremršava životinja,poremećajiopćeg zdravlja, osteomalacija,slabokrvnost idrugebolesti Zatim kod raznih trovanja,zbogneprestanogdržanja u staji i slabogkretanjaživotinja. Nekada su trudovi u početku normalni a kasnijepostajuslabiji, kad se maternica umori kod nemogućnosti izlaska ploda(prevelikplod,zavrnuće maternice isl). Kod slabih trudova produljuje se i otežava porod.

Prejakitrudovi također mogu bitištetni, mogu uguratiplod u porođajnekanale u onom položaju u kojemse nalazio u tijekubređosti,uguraju ga prijenego što se dospiookrenuti u porođajnipoložaj, a plodkojinije u porođajnompoložaju ne može bitiistisnut iz maternice Pri jakom trudu može doći do probušenja zida maternice, može doći do izvale maternice i drugihsmetnji.

Zadaća plodnihmjehurajeda u toku porodaotvore porođajneputeve i tako omogućeistiskivanjeploda.Prerano pucanjeplodnihmjehura,kojejenastalo spontanoiliprinestručnom pomaganju, redovno ima za posljedicudugporođaj, jermjehurinisu dovoljnoproširili porođajneputeve.Vrlo često nestručnjaci bilo hotimice ili pak nehotice prilikompregledaprobušeplodnimjehur.Preveliki plodovi su također smetnjanormalnom porođaju.Prevelik plodmože bitii za normalno razvijenuzdjelicumajke, no plod može biti inormalno razvijen, ali jezdjelica rodiljepreuska. To se češće događa kod krava koje su prviputzabređale, pogotovokad suzabređale prerano dok se 6

zdjelica i zdjelične kosti jošnisu dovoljno razvile.

Teško telenjezapravo najčešćeuzrokujunepravilnipoložajiploda.Položaji mogu biti nepravilniobzirom na odnos podužneosi tijelaplodaprema podužnoj osi majke,npr.položajmože bitiokomit, tj.podužnaos plodajeokomita na podužnu os majke,ilipoprečan, kad jeos plodapostavljenapoprečno na os majke.

Kad jeplodpravilnosmješten,njegova leđa morajubiti okrenuta prema leđima majke, no ona mogu bitiokrenuta prema donjoj, kao i prema lijevoj ilidesnojtrbušnojstijenkimajke.

Među nepravilnostimanajčešća su ona u držanjuglave i nogu plodaprema vlastitom trupu, kao npr : nepravilnosti u držanjuglave.Tako glavamože ležati koso,odnosno mogu biti glava i vrat zavrnuti, zatim glavamože biti zabačena na bok,na leđa ilispuštena na prsa; nepravilnodržanjeprednjihnogu: noga može biti savinuta u putišnom, koljenom,ramenom ili u ramenom i lakatnom zglobu.Nogemogu bitii ukrštene nad glavom; nepravilnodržanjezadnjihnogu: noga može bitisvinuta u putišnom,skočnom i zdjeličnobedrenom zglobu. Izlazi litele zadnjimdijelom i rep ponekad može smetati ako jezabačen prema leđima ilina stranu, no to se obično lako ispravlja.

Prijeizvlačenjaplodasve se ove nepravilnosti u položajumorajuispraviti i tele dovesti u pravilanpoložaj.

Glava zabačena na bok

Sasvim savijenanoga

Uzdužna osovina ploda okomita na uzdužnu

Savijena noga u skočnom zglobu pred zdjelicom osovinu tijelamajke

Najvećajegreškapovlačiti dio ploda kojiviri iz stidnice dok plodnije u pravilnom položaju, npr glavaviribez nogu ili noge bez glaveilijejednanoga izašla više od druge,jerse na tajnačin još pogoršavastanje.

U slučajevima kad se nikako ne mogu ispravitinepravilnosti u položaju,veteri-

nar će procijenitisituaciju da lijeuputno eventualno izvlačiti plods pojačanom snagom ilivršiti carski rez (dase plod vadi kroz trbušnu šupljinu) ako jeplod živ, a ako jemrtav izvršitiembriotomiju (rezanjepojedinihdijelovatijela.).

Dr StjepanBanožić

Bolesti vimena u sudskom procesu

U pravnom smisludomaće životinje su živastvar roba,pa su kao i svaka druga roba predmettrgovanjaiposjedovanja.Roba je izložena raznimpromjenama igubitkuvrijednosti, a kod domaćihživotinjateštete se jošvišeispoljavajujersu izloženeraznimoboljenjima izarazama Zbog togačestonastajusporovi u kojimasu domaće životinjeglavni objekt,najčešćekod kupoprodaje.

Ciljzakona jeda podjednakozaštite od prevara i kupcai prodavača, a sud treba primijeniti te zakone. Naravno najboljejeda do procesa na sudu i ne dolazi ako svi budu upoznati s tim,neće moći nitko nikogavarati

U trgovinidomaćim životinjama postojetrivrste jamstva za prodanurobu i to: zakonsko,ugovorno iobičajno.Glavni sadržajtužbi s jednestrane su skrivanje mana na prodanojživotinji od strane prodavača, a s drugestrane isticanje nepostojećih mana od strane kupca.Obično se zdravlje i radna sposobnostživotinje i šutke pretpostavljaju, no nekad se to izričitotraži

Tužba može biti u svrhu potpunogprekida ugovora, tj.vraćanjakupljeneživotinjeprodavaču, a novca kupcu,ilipak tužba smanjenjavrijednosti.

Ako čovjekprodajekravu muzaru, to znači da jeta kravainače zdrava i da ima normalno vime kojeizlučujemlijeko, odnosno,ako jezasušena prijetelenja da će nakon telenjalučitimlijeko, i to na sve četiri sise a to znači da su sve četirizdrave Međutim,kao kravu muzaru, ne smije se prodati onu kravu koja ima bolesno vime,odnosno pojedine četvrti, ako na to ne upozorikupca.Zbog nepridržavanja togačesto dolazi do sudskih procesa u kojimakupcitraže razvrgnućekupoprodaje.

Za tužiteljakojijekupioživotinju s nekom manom važno jeda odmah,odnosno u određenom roku,izvijestiproda- vača i da o tome ima dokaz U slučaju da ne nađe prodavača,treba obavijestiti vlast,odnosno tražiti veterinarski pregled.Veterinarskasvjedodžba jedovoljandokaz za sud da jekupacmanu otkrio Ako jekupac tužitelj tako postupio, i ako se zaista dokaže da životinjaposjedujemanu kojajebila skrivena i važna, onda će se za njegasud povoljnoriješiti.

U sudskim procesimavažno jerazlikovati da li su upaleakutne ilikronične. Naime,akutna upalavimena s jakimotečenjemoboljelečetvrti upadljiva je i svatko jemože vidjeti, te prema tome vlasnik krave ne može prevaritikupcai takvi slučajeviobično ne dolaze na sud Kod kroničnih upalasasvim jedrugačije,jerse vanjskiznakovi slabo ilinikako ne primjećuju pa ih često putani stručnjakne može ustanoviti samim kliničkim pregledom.

Već nekoliko dana nakon prestanka akutne upaleona može poprimitikronični tok,te jevime bez izrazitogotečenja i drugihuočljivihznakova, a ima upalavimena čiji jetok od samog početkakroničan

najmanjemjesecdana. Bezbolna oboljenjasluznice sisa, sa suženjemsisnogkanala,mogu nastati i za 14 dana.

Čestose upalevimena razvijajuprije ili poslijetelenja, kada jevime i onako normalno otečeno, te su na tajnačin pojaveupalevimena prikrivene.

Naravno da se prodavačikoriste svim mogućnostima da prikriju mane životinja kojeprodaju, pa jetako i kod mana vimena Npr.ako jeupaljenačetvrt smanjena uslijedkronične upale, a dajejošizvjesne količine mlijekamože se prikriti tako da se ta četvrt ne izmuze, pa onda sve četvrti izgledajuslične i ne upadaju u oko smanjenečetvrti Skrivanjeunutrašnjih čvorova znakova kroničnih upalavimena, može se isto tako postićineizmuzivanjemmlijeka. Na takvom neizmuzenom vimenu mnogo putani stručnjak ne može opipati te čvorove

U takvim isličnim slučajevimakronične upalesmatraju se skrivenom manom, pa se kupoprodaja može razvrgnuti ako se dokaže da jeupalanastala prijekupoprodaje.Prema tome, u sudskom jeprocesu veoma važno određivanjetrajanjaupalnih procesa.

Akutna upalavimena, s upadljivim promjenamamlijeka, može se katkad razviti i poslije 2 3 sata, a vime može veoma oteći u roku od 12 sati. Upalevimena mogu se naročito brzo razviti u razdoblju od nekoliko dana,pa i tjedandana prije, kao i tjedandana poslijetelenja. U svako doba presušenjakrave također se mogu razviti upalevimena. Zarazno presušenje vimena od samogpočetkajekronično i teško jeodrediti duljinutrajanja, pa se često treba poslužiti i svjedocima. Kod dugotrajnihkroničnih oboljenjavimena mnogo nam mogu pomoćismanjenje zahvaćenih četvrti Ako je vime znatno smanjeno, a sise skraćene, mana traje

Međutim, i sve te promjenetreba oprezno prosuđivati, jersu npr nekad i kod sasvim zdravih krava prednječetvrti jače razvijene, a sise dulje od stražnjihčetvrti Nekad i normalno otečenjevimena prilikom nalijevanjanijejednako na objestrane Katkad se i kod sasvim zdravih krava može naći crvenkasto kolostrano mlijeko (mljezivo,grušaline).

Na sudu se uglavnomuvijekraspravlja samo o znatnim manama, te moramo znati da se upalajednečetvrti vimena smatra znatnom manom, jerduljevrijemedajemanjekoličine mlijeka. Ako oboljelačetvrt vimena trajnopresuši, krava gubina cijeni10-20%

Upalavimena jeznatna mana zbog togašto se teško liječi i suzbija.

Otporkrave primužnjimože se ispoljiti kao mana na više načina: da se ne daju musti, da udarajunogama, ilida su za vrijememužnjenemirne.

Međutim kao jamstvena mana smatra se samo obično udaranjeprimužnji. To jeznatna mana, jerjeočito to izraz urođenogotpora, ilizle ćudi i obično su za mužnjutakve krave potrebnedvijeosobe,ako se uopćei na tajnačin može pomusti.

Mana je često skrivena,jermnoge krave ne pokazujutajotpor u svakojprilici, pa se u izvjesnovrijeme i na mnogim mjestimadajulako pomusti.Opaženoje da se krave u vlastitojstaji i poznatoj okolini i od izvjesnih osoba dajulako pomusti, a na drugommjestu, ako ih muze strana osoba,pružajuotpor.

Kod kupoprodajekrava muzara smatra se da se ona mora dati musti u svakoj staji, kod pravilnogpostupkamužnje i od osobe kojajeiskusni muzač.

Naravno da se ta mana ne smijezamijeniti s prolaznimotporomkojibrzo nastajeuslijedlošegpostupka i brzo prolazi ako se primjenipravilanblagipostupak. 9

Krave se mogu opiratimužnjikad su osjetljiveuslijedbolnih rana i upalesisa Mnogese krave poslijetelenja i odbijanja teleta prolaznoteže muzu, ali se blagim postupkombrzo popravljaju idaju se normalno musti

Gotovo uvijeksurovo ineobično postupanje s kravom,prilikommužnje,prouzrokujeotporprimužnji, pa uslijedtrajnog takvogpostupka i mana otporapri mužnjipostajetrajna.

Ta mana smatra se kroničnom i uobičajenomonda ako se neka krava odmah poslijekupoprodaje ilitelenja, bez vanjskih uzroka, a sa zdravim vimenom i pri redovnoj i pravilnojmužnjiodupire.

Mliječnafistulajemalen otvor okrugao iliovalan s glatkimivicama na koži vimena ilina sisama, iz kojegamlijeko neprestanokaplje ilicuri u mlazu primužnji. Fistule mogu biti prirođene, a mogu biti i posljedicazaliječenihvanjskihozljeda.

Fistula se može smatrati i skrivenom manom, jerotvor fistule može biti malen i često skriven, pa za vrijeme dok nema lučenjamlijeka, kao i odmah poslije izmuzavanja, nema vidljivogcurenjamlijeka. Na tajnačin se fistula priuobičajenom pregledusisa na sajmupriprodaji, odnosno kupovanju i ne primijećuje. Važno jenapomenuti da priozljeđivanjuvimena može nastati ožiljak imliječna fistula već za 14 dana.

Sisanjevlastitogmlijeka. Ta mana se često opažakod krava kada ih tele siše ili odmah poslijeodbijanjateleta. Kao ugovorna mana smatra se samo onda ako krave trajnosišu svojemlijeko i ako to u znatnojmjeriutječe na mliječnost. Znatnom manom smatra se onda kada jeta pojavaneizlječiva, i ako krave usprkosupotrebi svih sredstava u znatnim količinama sišu svojemlijeko i tada se smanjujevrijednost prema brojusmanjenih litara mlijeka.

Sve fistule smatraju se znatnom manom, jerse teško liječe ilisu neizlječive. Osim togauzrokujuivelike gubitkemlijeka

Mnogekrave ispoljavaju manu privremeno priodbijanjuteleta, pa jeu takvim slučajevima mana neznatna

Dr. StjepanBanožić

Cijene mlijeka

Premijaza mlijeko iostalepremijeizpodručja stočarstva (sa primjenom od 01.01.1994.godine)

Protekla 1993 godina za proizvođače mlijekaradi visoke inflacije(posebno u razdobljusiječanjlipanj)nijebila cijenom mlijekazadovoljavajuća, kao i premijaod 28 HRD/I sa 3,2%m m kao i 38 HRD za brdsko područje.

Uočivši problemVlada Republike Hrvatske 12. lipnja1993. godinedonosi odluku o zaštitnojcijenimlijeka od 0,35 DEM (njemačkemarke)po 1 I sa 3,6% m m mlijeko, a 2 07 povećavapremiju na 100 HRD/ za 3,2% m m mlijeko u ravničarskom i 120 HRD za brdsko planinsko područje.

U spomenutomvremenu mljekare su tražile od Vlade da i premiju za mlijeko odredi u DEM tj.protudinarskojvrijednosti njemačkemarke kao kod cijenemlijekano to se radi teškoća u državnom proračununijeuspjelorealizirati.

Koncem 1993 tj. 30 prosincaVlada R. Hrvatske u novom proračunu za 1994. godinurješavaproblem iutvrđujepremije (sveiz područjastočarstva kao i ostalih proizvoda) u protudinarskojvrijednosti DEM - te time postižemorezultat šestomjesečnognapora i nas mljekara i Vlade da se riješitajproblem.

Prema rečenom od

1 01 1994 pa nadaljecijena mlijeka na bazi 3,6%m.m.

0,35DEM/I i premijaje 0,10DEM/I kao i razlika 3,2 3,6%m m je 0,0125DEM/ ukupnoza 3,6%m m 0,4625DEM/I ili1762,5HRD/itru mlijeka (0,1125jepreračunato sa 3,2na 3,6% m masti)

Moramo naglasiti da jerazlika 3,2 do 3,6%mlijeka u premijijošza sada upitna, dok ne iziđe naputak o provedbi uredbe od 30. 12 1993 (ato je0,0125 DEM)

Bez obzira na očekivani naputak o provedbi uredbe velika jestvar da će premija bitivezana uz rast njemačkemarke,dakle navedenih 0,10DEM politri jena dan stupanja na snagu uredbe iznosilo 378 HRDlitri ili278 HRD/I više nego u prosincu 1993. godine.

Kako su proizvođačimlijeka uz govedarstvo i proizvodnjumlijekazainteresirani i za drugepogodnosti za kojedržava Hrvatska dajenovčanu potporu to ćemo nabrojati sve oblike i vrste kao i korisnike potpore u stočarstvu iz državnogproračuna 1994 godinekojedonose NN 116/ 93

1. Premija za kravlje,ovčje i kozjemlijeko0,10DEM ili378,72HRD

2 Premija za kvalitetan rasplodnipod- mladak

govedapo komadu (junicu) 400 DEM ili1,514.880.HRD svinja po komadu (nazimicu) 120 DEM ili454 464 HRD šilježadi po

komadu 100 DEM ili378 720 - HRD konja(kobila po komadu)500 DEM ili1,893.600. HRD

3 Za selekcionirane matice pčelapo kom 4 DEM ili15 148 HRD

konjalipicanca

4. Za rasplodnagrlaizvornih pasmina goveda podolca400 DEM po kom ili 1,515.880. HRD 1000 DEM po komn ili 3,787.200. HRD

5 Za proizvodnjusjemenakvalitetnih bikova

elitnih 2,5DEM po dozi ili9 468 - HRD

dvostruko testiranih

1,7DEM po dozi ili

6.438. HRD

jednostrukotestiranih 1,2DEM po dozi ili

4.545. HRD netestiranih bikova 0,80DEM ili

3.030. HRD

6 Za ispitivanje bikova na vlastititest (perfomanceodabranih uzgojenih)

za umjetnoosjemenjivanje

3,787.200. HRD

100 DEM po kom ili

za prirodnipripust 500 DEM po kom ili1,893.600. HRD

7 Za ispitivanje tovnih sposobnosti (progenitest) po kgžive vageispitivanog grla 0,50DEM ili1,894. — HRD/kg.

8 Za proizvodnjutrogodišnjih muških rasplodnjaka Konja(pastuha)

za potrebepastuharni 1 000 DEM po kom ili3,787.200.HRD

za potrebezemaljskog

uzgoja 500 DEM po kom ili 1,893.600. HRD

9. Za troškove umjetnog osjemenjivanja(poosjemenjenoj plotkinji)

krmači nazimici

kravi junici 2,4DEMili 9 089 - HRD

1,5DEM ili5 681 HRD

ovci,kozi šilježadi 1,5DEM

kobili omici

ili5 681 HRD

3,00DEM ili11 362 HRD

Korisnici premija iz navedenih 9 grupa podpore su slijedećisubjekti: ad 1 Mlijeko.Proizvođači mlijeka za proizvedene i isporučenekoličine mlijeka tržištu RepublikeHrvatske 01.01. 31.12.1994.

ad 2 Rasplodnipodmladak

Korisnici premije za rasplodnipodmladak mogu biti samo proizvođači,koji su upisani u registarproizvođača rasplodnestoke, a isplaćuju se nakon uvođenjarasplodnogpodmlatkau 11

Centralnu matičnu evidencijumuških i ženskih grla.Jasno jeda se premija za određeno grloplaćasamo jedanput (kodeventualne preprodaje ne može se koristiti premija u slijedećimkupnjama). Istovremeno dobivanjepremije za rasplodnipodmladak obavezujekorisnike grlada ga drži u uzgojupropisano vrijeme.Iznimke su nenadano oboljelagrlaili reprodukcijsketeškoće (jalovost)grla.

ad. 3 i 4 Matice i rasplodnagrlaizravnih pasmina Korisnici su držaoci pčela inavedene pasminegoveda i konja, ilidrugihpasmina, ako to zakonodavac naknadno propiše

ad 5 Korisnici premije(regres) za proizvodnjusjemena(sperme) su organizacijekojedrže bikove,kojihjeu Republici Hrvatskoj tri i to u Križevcima,Osijeku i Slavonskom Brodu.

ad. 6. Korisnik premije za ispitivanje i proizvodnjubikova na vlastiti test jest »Stanica za perfomancetest« Varaždin

u sastavu Veterinarske stanice Varaždin ad 7 Korisnici za ispitivanje tovnih sposobnosti bikova (progenitest)organizacijakojapo odluci Komisije za provedbu uzgojnogprograma govedavrši to ispitivanje.

ad. 8. Korisnici trogodišnjihkvalitetnih muških rasplodnjaka(pastuha) su specijalniproizvođačikojiposjedujuumatičene kobile visoke selekcijskevrijednosti namijenjeneuzgojukvalitetnog rasplodnogpodmlatka i ad 9 Korisnici premije za umjetnoosjemenjivanje su proizvođačiseljaci i ostali vlasnici stada kojiumjetnoosjemenjujukrave i junice no premija se daje samo za prvo osjemenjivanje u istom reprodukcijskomciklusu

Mislim da smo ovime dali sve što je širokom kruguproizvođačainteresantno no na krajućemo samo primjera radi dati orijentacionu tablicu visine premije za mlijekopodpredpostavkom da jedinarska protuvrijednostnjemačkemarke

4 000 HRD Premija

Mlijekoispod3,2% mliječnemasti nema pravo na korištenjepremije, a mlijekoiznad 4,2%kravljegmlijeka(ikozjeg)svodi se na 4,2% masti Naglaša12

vamo da će premijasvaki mjesecbitidrugačijaovisno o visini dinarske protuvrijednostiDEM-a.

StjepanDeneš,dipl.ing.

Svečano proslavljena

80-ta obljetnica rada na uzgoju i selekciji s

toke u Hrvatskoj

Pod visokim pokroviteljstvom PredsjednikaRepublikeHrvatske dr Franje Tuđmana zastupanog po izaslaniku dr. Juri Radiću u Zagrebujeu hotelu »Interkontinental« 21 prosinca1993. godine održana svečana akademijaposvećena 80toj obljetniciorganiziranoguzgojno selekcijskog rada u stočarstvu Hrvatske

Svečanosti su prisustvovali i mnogiuzgajivačirasplodnestoke, iz svih krajeva Hrvatske,poljoprivrednistručnjaci(agronomi iveterinari)djelatnicifakulteta, instituta,zavoda,javnepoljoprivredne i veterinarske službe,gostiiz Austrije,Njemačke i Slovenije,predstavnici Sabora i Vlade RepublikeHrvatske,Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskogzadružnogsaveza, Županija i općina,stranačkih predstavnika, sredstava javnogpriopćavanja i dr.

Uzvanike jeporedizaslanika Predsjednika Republike, dr. Jure Radića,gostiju iz inozemstva i domaćih pozdraviopredsjednikHrvatske akademijeznanosti i umjetnosti,akademik Ivan Supek.

Uvodna izlaganja u povodusvečanosti,podnijeli su Darko Hrastovec,predsjednikUpravnogodbora i mr Zlatko Dominiković,direktor PCH-a Stočarski selekcijski centar

Uvodničari su upoznalinazočne sa najznačajnijimdogađajima u uzgoju i selekciji stoke u Hrvatskoj, od drugepolovice 19stoljeća do današnjih dana

Najvažnijidogađaji u uzgoju i selekcijistoke u Hrvatskoj

Početkom XIX stoljećaprviuvoz plemenitih pasminagoveda u naše krajeve Uvoz se nastavlja i u drugojpolo-

vici XIX stoljeća, kao i početkom ovoga stoljeća do današnjih dana

1898. uvedeno jeprvo matično knjigovodstvo za rasplodnagovedana Višem gospodarskomučilištuu Križevcima

1904 godineosnovana prva Marvogojskaudrugaza uzgojpincgavca u: Vrbovcu Kasnijejeosnovano još6 takovih udruga u raznim krajevima Hrvatske

1906. osnovana jeprva simentalska marvogojskaudruga u V. Gorici

1907. početakkontrole mliječnosti krava

1907. i daljeosnovane su udruge u N. Gradiški,Goli,Sv. Ivanu Žabno,Beli, Đurđevcu,Hercegovcu,Oborovu i dr. ukupnopreko40 udruga

1913. osnovan u Sv Ivanu ŽabnoSavez hrvatskih marvogojskihudruga sljedbenikkojegjei današnji PCH

Stočarski selekcijski centar

1939 promoviranaCentralna matična kartoteka rasplodnihgovedau Zagrebu

1948. počeloumjetnoosjemenjivanje krava u Križevcima

1956 počeloprogeno testiranje rasplodnihbikova

1957 Savez marvogojskihudrugapripojenZadružnom stočarskom savezu

1960. Osnovan Stočarski selekcijski centar Hrvatske,kojipreuzimaposlove uzgojnoselekcijskog rada od Zadružnogstočarskogsaveza

1968. započinjekompjuterskaobrada uzgojnoselekcijskihpodataka. 1974. donesen Programgojidbene izgradnje u govedarstvuHrvatske

1974 u Zagrebuodržano XI europski kongresuzgajivačasimentalskog go13

veda i osnovano svjetskoudruženje uzgajivačasimentalske pasminegoveda. Za sudionike kongresaorganiziran jeposjetSredišnjemzavodu za razmnožavanjedomaćih životinja u Križevcima i XI regionalnojstočarskoj izložbi u Koprivnici.

1979. Donesen jeprogram gojidbene izgradnje u svinjogojstvuHrvatske.

1987 Kompjutorskaobrada uzgojno selekcijskihpodatakaobavlja se na sistemu Stočarskogselekcijskog centra Hrvatske.

1992 Donesen novi Programgojidbenog stvaranjagoveda u Hrvatskoj.

ske,uvoz rasplodnjaka,formiranjepoljoprivrednih i gospodarskihdruštava, marvogojskih i drugihudruga,stočarsko zakonodavstvo,selekcijskezaokrete, i njenerezultate u proizvodnjimlijeka i mesa i rasplodnogpodmlatka,organizacijuosjemenjivanja,posebnoumjetnog osjemenjivanja,programomgojidbene izgradnjemeđunarodnom suradnjom, stočarskim smotrama i izložbama, subvencijama u stočarstvu (premije,krediti i dr.)prometomrasplodnimmaterijalom i dr Posebno je obrađeno svinjogojstvo, ovčarstvo,kozarstvo,konjogojstvo i pčelarstvo.

1992 Primljeni u članstvo Internacionalnogkomiteta za kontrolu životinja (ICAR).

1993 primljeni u članstvo Interbulla.

Tim povodompromovirana je publikacija monografijapod naslovom »80. obljetnicaorganiziranoguzgojno selekcijskog rada u stočarstvu Hrvatske«.

U publikaciji su suradnici na više od 200 stranica prikazali:brojnostanje i pasminski sastav stoke na područjuHrvat-

U drugomdijelusvečanostiizmijenjeni su pokloni što su ih »slavljeniku« Stočarskom selekcijskom centru uručili gosti iz inozemstva i domaći

Većem brojugostijuproizvođača i stručnjakadodijeljene su plakete i druga odličja.

Za uzvanike su KUD I Goran Kovačić i tamburaški zbor »Podravec« izveli prigodniprogram, a organiziran jei domijenak.

StjepanBrlek,dipl.ing.

Srčani udar

Više od 600 000 Amerikanaca umrijet će ove godine od srčanoginfarkta Polovica njihneće uspjetidoći do bolnice Epidemijasrčanih oboljenja sve više kuca i na naša vrata Četrdesetakposto invalida rada ima neku od kardiovaskularnih dijagnoza.Dakle,dovoljanrazlog da se svatko od nas malo zaustavi i preispitasvoježivotne navike

Prvo,što jesrčani infarkt? Srce za svoj rad treba krv i njudobiva putemtzv koronarnih žila. Kad se zna da tajmali ali snažni srčani mišić,kojinijeteži od 300 grama, svakogdana pokreće 5 do 10 tona krvne mase, onda jejasnoda ops14

krba togmišića krvlju mora biti stalna i neometana Međutim,ako jekoronarne krvne žile zahvatila ateroskleroza, a to znači da su se u njimanataložile mastima slične tvari, onda njihovlumen postajesužen i priliv jekrvi u određeni dio srčanogmišića smanjen. S nedovoljnomkoličinom krvi srce ne može raditisvojposao. Koronarne se arterijeobično postupnozačepljuju. Međutim,ako sitan ugrušakkrvi (tromb)naglo i potpunozatvori suženi dio arterije, tako da krv više uopćene prolazi,odumire onajdio srčanogmišića u kojemnema cirkulacije i dovoda kisika, i to jeonda

srčani infarkt ilisrčani udar Danas mnogi stručnjacismatraju da se i u relativno normalnim arterijama može dogoditigrč (spazam) i tako se prekinuti dotok krvi

Kako ga prepoznati?

Srčani se udar može desiti i prilikom mirovanja, a često i u snu Prvi jeznak obično stezanjeili osjećajboli ispod grudnekosti,koji se može širitiu lijevo rame i ruku. Osim togačesto se ubrzava srčani ritam, a redovita jepojava i pad krvnogtlaka Pacijent jeobično blijed, znojise, otežano diše,nemiran je, a opterećen je i strahom od smrti. Postoji srčani infarkt gdjenijeizražena tipična klinička slika.

Prognozasrčanoginfarkta ovisi o raznim činjenicama, od kojihjenajvažniji veličina infarkta i stupanjoštećenja srca Najvišebolesnika umire u akutnom napadaju, to jestprva dva do četiri dana bolesti. Poslijeinfarkta najvažnije jeda bolesnik što prijedospije u bolnicu

Čovjekkojijeprebolioinfarkt i imao sreću da ostane živ mora svakako preispitatisvoježivotne navike, mora shvatiti da stvarno započinjenovi,drugiživot

Kako ga izbjeći?

poritinjezinonapredovanjeodstranjenjemrizičnih faktora,koji su u vezi s koronarnom bolešću Koji su to rizičnifaktori? Najvažniji su među njima,pušenje, povišenikrvni tlak i povišenarazina kolesterola u krvi Poznata jezaštitna uloga lipoproteinavisoke gustoće.Prekomjernutjelesnutežinu valjasmanjiti, a također treba smanjitikoličinu hrane koja sadrži mnogo masti. Ukoliko jemoguće, valjaizbjegavatiduševne napetosti i stresove.

U stručnoj se literaturisve češće objavljujudokazi da ravnomjerna i redovita fizička aktivnost,primjericejogging,igra značajnuulogu u zaštiti infarkta. Nedovoljnokretanje(bolest»sjedećih«zanimanja)veoma jeproširena i opasna bolest suvremene civilizacije. Među 1000 članova udruženjaveterana-trkača na dugestaze, iz 29 zemalja, u dobi od 40 do 90 godina, dr Ernest van Aaken nije našao nijedanslučajinfarkta

Svi oni koji su već jednompretrpjeli infarkt,naprosto se morajunaučiti tako živjeti da se zaštite od ponovnog srčanog infarkta, kad jepostotakkobnih ishoda mnogo veći To znači izbjegavatifaktore rizika

Uostalom,bilo bi mudro da se takvu životu naučimo i mi kojijošnismo osjetili tu opakubolest.

Danas neznamo kakoćemo spriječiti aterosklerozu, ali možemo pokušati us-

Što i kako nakon udara?

Vaš liječnik

Ostaviteduhan zauvijek, a u seksu se ne trebatebojati »slatkesmrti«

Govorili smo o uzrocima infarkta,njegovu prepoznavanju i mogućnostima sprečavanja. Danas govorimo o onima koji su preboljeli tu opakubolest kako trebajuživjeti sa svojiminfarktom.

O jačinipreboljeloginfarkta ovisi i povratak bolesnika u aktivni život. Kod većine potpunioporavakuslijedi obično oko šest tjedanaposlijeudara. To jetzv hospitalnarehabilitacija. Nakon njebolesnik odlazi kući gdjeje, na žalost,prepu-

šten sam sebi, i gdje,ako ne nastavi ispravnurehabilitaciju, može lako doživjetinovi srčani udar Onajtko preživi infarkt mora preispitatisvojživot; mora prijesvega shvatiti kako jeizbjegao ono najgore i da sad zapravo počinjenovi, drugiživot.

Dakle,što učiniti?

U prvom redu zauvijekeliminirati fizičku neaktivnost i nepokretnost,osobito 15

oni sa »sjedećim«zanimanjima.Ispitivanjasu pokazala da je laganotrčanje »jogging«najefikasnije u rehabilitaciji takvih bolesnika i u sprečavanjunovih srčanih udara Doziranjetakvih napora treba prepustitilječniku s iskustvom u rehabilitaciji srčanih bolesnika Trčanje, ilineka drugaumjerenarekreativna aktivnost,poboljšava ne samo fizičko nego i psihičkostanjebolesnika,oslobađa ga straha i depresije, tako čestih simptoma u postinfarktnomstanju.

Treba ozbiljnoreducirati prekomjernu tjelesnutežinu,jervišak kilogramaopterećuje rad srca Mršavljenje treba bitipostepeno i podliječničkimnadzorom Za srce jevrlo važno što jedemo i zasićene masti povećavajurizik od koronarne bolesti Neka se na vašem stolu češće nađu vegetativna,tj.biljnaulja.Koliko godje to moguće,održavajtepovišenikrvni tlak na što nižojrazini Jasno, uz pomoćliječnika

Cigaretama otkaz!

Pušenjepovećavarizik od srčanih oboljenja,osobito kod muškaraca s manjeod 50 godinaživota Pušač dva puta češće umire od srčanogudara nego nepušač. Ne treba se zato čuditi što jevelik brojliječnikaprestaopušiti. Samo u SAD više od 50 000 i prekodvadeset milijuna Amerikanaca zauvijekjeprestalopušiti. Priključite im se obavezno; u vašem je interesu!

i povremenog dnevnogodmora Ako se bolesnik,kojijepreboliokoronarnu bolest,dobro oporavio, može opetobavljati svojposao Liječnicismatraju da se većina takvih bolesnika može vratiti čak i na poslove s velikom odgovornošću i velikim duševnim opterećenjima. A seks?

Bolesnici koji su preboljeli srčani udar često su vrlo uplašeni,bojese ponovljenih udara za vrijemespolnogodnosa. Katkada jebolesnikova žena više zabrinuta nego on sam Međutim, i odricanje od spolnogživota može postatifaktor rizika za ponovljeni udar. Spolnaaktivnost nijeprekomjerannapor za srce Ako je srčani bolesnik dobro rehabilitiran, ako se obavljaprirodnispolniodnos u normalnim uvjetima(vlastitasupruga, a ne eksperimentiranja ikrajnosti s novom nepoznatompartnericom), onda bolesnici zaista ne morajustrahovati od iznenadne »slatke smrti«. Prema tome,pametu glavu i hrabro naprijed!

Na krajulijekovekojevam jeprepisao lječnikvaljaredovito i uredno trošiti Čuvajmosvojesrce! I ta,inače,jaka pumpa može začas zatajiti ako s njom loš tupamo e Vaš liječnik

2 Redakcijskikolegij: 2 eDr.semi Banožić; Dr ivo Belan;Mirna Božičević,ing.;StjepanBrlek,dipl.ing.; | StjepanDeneš,dipl.ing.; Dr StjepanFeldhofer;Dr.IvanJakopović;StjepanKe-glević,dipl.ing.;Prof.dr.ZvonimirŠtata

Izbjegavajteduševne napetosti i stresove, jer ijedno i drugo se može smanjiti većom fizičkom aktivnošću. Tjelesni rad ilikretanje jeventil sigurnosti za izbjegavanjeduševne napetosti. U toku rekreativne fizičke aktivnosti čovjekjepraktički zaštićen od djelovanjapsihičkihstresova urbane sredine Međutim, ne sudjelujte u sportovima i igramagdje se treba natjecati

Ne pretjerujte s obavezama na radnom mjestu i redovito idite na svojedopuste. Živottreba bitiuredan, s mnogo sna noći 16

“|Uprava|uredništvo: i Zagreb,llicaS1/,tel.424420

Tema LoVogdijelaPriloga u prošlojgodini primijeili ste bili Sd A

su mjeseci.

Ove ćemo se godineosvrnuti na barem jednogsveca u arkan mjesecu. |

Budućida ovajbrojizlazi u veljači,sjetitćemo se sveticečijijedan obilježen Za Se 3. siječnja.- A og Katedrala u Zadru njojposvećena u stalnojje opasnosti. “ BI To je Za

u Zadru poznatakao Sv. Stošija.

X dia

Od 460 godineposebnoještuju u Sir- LJ mijumu,tj. u SrijemskojMitrovici. Poslije smrti muža u Srijemu, car Dioklecijan zatvara jeu tamnicu Osuđena jena smrt

810 godine,njezine moći prenesene su u Carigrad, a iste te godine,Donat zadarski biskupprenosimoćisv Anastazije u Zadar

Na Svijećnicu, 2 veljače,blagoslivljamosvijeće,simbol svjetlaživota, a 3 veljačeslavimo uspomenu na so Blaža

ilikako ga u Dubrovniku zovu sv Vlaho

Sv. Blažbio jebiskup i mučenik.Štova& njemu se proširilo ina istoku i na za

ni.

sen s a a i o

ZALJUBLJENIH

I zaljubljeniimajusvojdan! Bb a

14.veljače jesv Valentin i po predajiako se dvojemladihsretnerano ujutroDeve togadana bitće osuđenina vječnuljubav RATU, od srca želimovakvu > »osudu«.

U Engleskojjeod davninaobičajmeđusobnogdarivanjamladihna dan sv. Valentina i tocvijetom.U.našojzemljiovajjeobičajuvedenteknedavno. RAVA Najdražimaod srca ne zaboravitepoklonitibaremcvijet,ružu kraljicucvijeća.

mi noaRA

Aimaih bezbroj.vrsta. Od onihkoje mk kk rastu u gustišu, pa do plemenitih. | oda

51 doonkskeTRSIE

grebeničanje - izbojsavijemo u lukuke o; o “podzemljutakodajoj, KERIo PASE ONRD KA vrhstoojiuspravnovireći | zas ARA iz zemlje, a grebenica | ree £, Ružaje poznatajošodgrčkogrimskog E Ora biti 1 as cm SRO Poba? Es duLO Parade Ku đ Keri se Kraljicomjujezadr grčkapjesniki- nagrtanjePpRG pie oko 10E4 še,dona njaSapfau VI stoljećuprijeKrista, a Manizna , e Ha S 2 amaba = spominjeih jošHomeru svojimepovima. S Haka aa joS Sukdir SRS IlijadiiOdiseji. či Ba sade šao “Na.azijskomnovčićustaromčetiritisuće eine? poje ako LSE Sisa Ks2= godinaprikazana je ruža. BASA, oodine mora E višeuta VSS U davnodobapoznata u Indiji,Peruu, A : rati zalijevati a U $ sen Gee Japanui Perziji, imala jereligiozno i sim- 4 : > 5dora ze dti lju "i Ia boličnoZnačenje si. 5 DARIA ukorijjenjene = iz. BEDRA E U|18 stoljećuŽozefi ina, Napoleonova ti, DEI b j 4 žena, uredila jeprvils s nekoliko os - razmnožavanjereznicamajeko se> BRAK če stotina ruža “ koristi jer se često puta 2 ĐĐ——.

4 > Plemenitaruža ne može živjetisama, ALOLALEDA ikada Beba ljubav,njegui i brigu.To su već i Ruže se mogu saditi i u proljeće i u sio stariGrciznali.

KERES jeseri Raa

(< Ruže možemo razmnožavatigenera- “Treba iskopatirupu,stavitignojivo, SZ 2 črivnoito uglavnomdivljeruže. “ ostaviti da odstojinekovrijeme(parda-

TITA -

Pa Donk: Vegetativnim*razmnožavanjemdola- na).Na gnojivostavitislojzemlje, a tek Za Zimo, do mladihbiljaka: uinas “onda sadnicu, i dobro zatrpati. koki s “Znate li: (e A RBR kalemljenjem(cijepljenjem),.tj.presa- o da postojiregistrirano više od 10.000 ; E FARME piso đivanjemmladica ili vrsta ruža -

ESP REZENE pupa na podlogu. da možetepresaditi i ružestareViše. pune m od 10 godina

Ko ae razmnožavanjeizdancima,ali samo daj je ružin cvijetnajboljerezatikasno,

UAE RANA ša kod onih ruža koje predveče

ZA GEN sva = stvarajuizdanke iz ko- | da treba odrezatiružusa štomanje pv ( jihtjerajunovemladice lišća x, S: VAT

sa

» £ A 2 Pima. CIJEPLJENJE“ | API nj De:

o * 2- klin plemke “ Sak

“1— isječak na Sodloži # 4 Erralread = NAEKa

3 ugrađenaplemkaupodlogu

-

; TA NG 1 AU,fl [+ M BAJE

bai NAGRTANJE >

» Dakleda Bir posjedovaliružu,morama bitisojevi, da ćeprijetogaona posjedovati nal Dlijenitćenaše. 4 znanje i obožavatinaluljubao.. « Sr KA

»Zemljo izvore i i rijeko Života«

še

Ba ; dica a izboj SUE b korjen.Rase k na- kiša fa

da“

ShakespeareMOGA

U prodavaonicama si su u prodajivrećicesjemenjapovrća,cvijeća i sadnicevoća. desd

To jeznakda i u toku kalendarske zime ne možete biti skrštenih ruku.I sadaima posla u vašemcvijetnjaku, vrtu, voćnjaku.< RR, ZLA

Vrijemesjetve i klijavostsjemenaoznačeni su na omotu.vrećice.Podatak o kakvoći kliijavosti veoma jevažanjerpo njemuodređujetekoličinusjemenapotrebnu :za površinued , vrta,cvijetnjaka. 3 Sd d RSA BERB

seae Vrfžie " < Po ERO Stoga,zemlju na dobropripremljenoj gre-js E. dici pripremite tako da načinite »kućice« < “Izabralistesjeme.Pred vama jezadatak * za krupnijesjeme, te male jarke za sitno | :2 sjetve. ZA sjeme i ono kojese sijepliće. U teškim dno Sijete na otvoreno, nagrediceomaške, tlimasije se pliće, a na Disko čnk tlu u redove ili kućice, a za neko povrćepo- dublje. jeoPa trebno jeizraditiklijalište, pa tek kad bilj- S povrćemkojesijete u klijališteimate(e dj čica nikne imalo ojača]prenese se na otvo- malo više poslajer trebaprvoizraditikli- S reno a jalište. Dno neke stare posudeili'sandu-. A EKE : Sjetvuomaške (rukom)ne preporu- čića prekrijteslojemkrhotina ilikrupnijeg | uta čamo vam, jerneuredno posijanopovrće šljunka,radi drenaže, a na tostavite sloj KRAS etTeško,jeDIE i obrađivati. š

navlaženePlodnazemlje,na kojuraspiteLedrk

ši ARA dare S sao rije: o g II PA

ON SO RSM O a o ra osa

p

Fe zA L

Pasja

e sjeme pomiješano S pijeskom.Natajnačini “sjemeće bitiravnomjernozasijano.Preko SKsjemenapospitesitnezemlje i i laganozalije ote.Zi

; Svaka penjačicatraži"potporanj.Zato| pudu a7 u prvatri mjesecagodine,zalijiijepa oBk e vremena,načinite potpornje. |

Sandučićsmjestite na zračnomjestosa M alnomtemperaturom;najbolje na nutarBrijuprozorskudasku.

“Kadabiljkeniknu idobijubarem jedan par,listića,posadite ih pažljivo u drugi sandučić, ali na određeni razmak tzv. pikiranje. Tek onda kadastabljikabiljke.

ojača i dobijejošlista,presadite ih za-

sebno u lončiće Nakon nekogvremena zahmirnočeteihpresaditi nd otvorene gredice. Trudajemnogo, alirezultat je jošveći!

U veljačimožete zasijatišpinatpovrće dd vrlo bogatoželjezom, a kao i sve zeljasto VLK povrćei ima mnogo vitamina C. Tražipogzaš nojenotlo,prihranjivanje iredovito zalijevanje.

= Posijteuredove razmaknute oko 20 cm, a poslijeprorjeđujte da biljčicejednaod Bdrvećbuduudaljene 5 cm

zak Cvi ijetnjak_:

Ova nas jezimaiznenadila;sredinom studenogsnijegjeiznenadapao,pa jena granama zaostalodosta lišća i suhih grančica. Već sada odstranite suho lišće i granje, i svaki grm i penjačicupognojite tako da gnojukopate u zemlju.

Voćnjak

Bilo bi dobro da ste jameza sadnju voćnih sadnica pripremilijesenas. M+

Ako niste,pazite da vas vrijeme nepreduhitri

Pripremitezemljište i iskopajtejame,ali ne sadite voćku prijenego li se temperatura popne iznadO*C

Iskopavajtejametako da gornji.sloj zemljebacate na jednuhrpu, a donji na drugu.

= Grmjei penjačicetraže.također mnogo brige.No,zima jedoba kada na njihtreba = dobro pazitimogu ih skršiti vjetrovi, mogu se polomitipod težinomsnijega.

= Poslijevećihsnježnihoborina daščicom

= ilimetlom laganoskinite snijeg s nježnih grana, a polomljeneodrežite,

Kupite za sadnjusamo jednogodišnje sadnice kojejošnisu počeletjerati. Dobro jojpogledajtekorjen;oštećene korjenčiće odrežite i namočite korjenako sumnjate da se sasušio : Voćku najčešće sadi dvojeljudi.Jedan pridržavasadnicu uz kolac kojijezabo- | den u sredinujame, a drugisadi.

Na dno jameubaci prvo gornjislojzemlje sa gnojem,pazeći da gnojne dodiruje izravno korjenvoćke, a zatirnslojzemlje kojijebio na dnu jame.Treba obratitipozornost na dubinu sadnje.Dobro pazitedokle jesadnica bila posađena u rasadniku, pa jeposaditetako da to mjestobude iznadrazine jame, ali korijenje dobro prekritozemljom.Zemljaćese slegnuti, tako će povućisadnicu i ona će doćina pravo mjesto.

Sadnjuzavršite takoda zemljudobro makar oko sadnice napravitejamicu i dobro zalijte.Voćnusadnicu privežite uz kolac.

Postupate li pravilno,vjerujtenećevam biti žao truda Vaš vrt,cvijetnjak i voćnjak u proljeće bit ćeŠaren, ugodanoku, a u ljeto i jesenbogatplodovima.

Prilogpripremila? sa “ing. Mirna Božičević |