»
Siliranje zadnjeg otkosa djetelišta i travnjaka s kukuruzom
Ove jesenije zbog obiljaoborinaitoplinepotkrajljetanaraslabujna krma na travnjacima i djetelištima,takoda jeima višenego jese može pohranitikao zelenukrmu. Višakproizvedenekrme trebapripremiti za zimu siliranjem.Silirati se može zelenaprovenutamasa, ako su u smjesi pretežitdiotrave.
Ako jemasa s djetelišta ilitravnjaka u kojoj su većina mase djeteline, takva se masa sama teško silira, jerse ne može s poljaizravno siliratizbogmanjkasuhe tvari i šećera potrebnog za siliranje. Ako se sama silira, takvu masu treba pokositi i provenutijedando dva dana uz okretanje,ilisiliratizajedno s nekom drugom kulturom bogatomugljikohidratima. U vrijemesiliranjazadnjegotkosa tijekom listopadaima nekoliko kultura kojedospijevaju za uporabu. To su u prvom redu kukuruz (čitavabiljka),kukuruzovina, hibridni sirak (starijiusjev),sudanska trava, suncokret i drugekulture sijanekao kasni naknadni usjevilikao postrniusjev, kulture kojesu bogateugljikohidratima.
Budući da su u jesentemperatureniže, i temperaturasilirane mase bit će niža pa će i siliranjepratiti niže temperature. To jei jedanod preduvjeta za uspješno siliranje.
Da bi silaža bila dobra,silirana masa treba sadržavati 28-33% suhe tvari i stanovitu količinu ugljikohidrata(šećera), više od potrebnogšećernogminimuma.
Budući da jepostotaksuhe tvari mase zadnjegotkosa travnjaka i djetelišta vrlo nejednak i seže od 12 do 22%,rijetko više,ovisno o starosti otkosa,gnojidbi, sastavu i klimatskim prilikama, ta masa sadržava previševode i od njese ne .možedobiti kvalitetna silaža Trapovi od tako vlažne mase su nepostojani, a u silojamama se nakupljaprevišesoka,kojimotječedio hraniva: stoga su i gubici tako silirane mase veći
Ako silirana masa sadržava više od 33% suhe tvari, ona se ne može dobro silirati, već se nakon prolazatraktora ponovno uzdigne i rasprši te pritome uvuče veću količinu zraka kojaće potaknuti stvaranjemaslačne kiseline (aerobno vrenje).Takva će silaža biti vrlo neugodnamirisa pa jestoka neće htjetijesti. Zelena masa s oko 25% suhe tvari lako se nabija, ali jeoskudnijasokom, a time i hranivom Štojemanjipostotaksuhe tvari, to jeveći gubitaksoka i hraniva
Ako jemasa vlažna,traktor prinabijanjuduboko zapadne, a ako jejošvlažnija, a silos dubok,može i utonuti, a to stvara velike poteškoće. Ako silirana zelena masa nema dosta suhe tvari,treba jojpovisiti suhu tvar _provenjavanjem (prosušivanjem). Travna se masa dobro silira i s većim postotkomsuhe tvari (40 pa i više posto), ali je nakon siliranja treba dobro zatvoriti folijomilisiliratiu Harvestor silos. Kada se silira masa s većim postotkomsuhe tvari,nakon zatvaranja i opterećivanja silosa treba iz mase izvući dio preostalazraka jerće kisik u njemuomogućitiaerobno vrenje pa će se u silaži stvoritimaslačna kiselina kojaće pokvaritisilažu.Suvišak zraka iz mase izvlači se jačimusisavačem ili,najjednostavnije, cisternom za gnojovku, tako da se folijapritisne(priljubi)uz masu u silosu i ne dopustiulazak zraka u silos. Silojame se obično prekriju slojemblata (odilovače)kojepriječi ulazak zraka u silažu
Silotrapovi, kad su puni,mogu se pre-
kritijakovlažnom zelenom masom, koja se nabijetraktorima, tako da se na vrhu silosa stvori nepropustanslojkoji, kad se osuši,priječiulazak zraka i vode u silos. Silos treba završiti tako, da od sredine na sve strane bude podjednakpad,kako bi voda po tojdobro nabijenoj i ugaženoj masi moglanesmetano otjecati.
Zadnjiotkos s travnjaka i djetelišta obično treba skidati za suha vremena, kad jetlo prosušeno, da mehanizacija kojomse skida i izvozi previše ne ugazi tlo,jerdjetelište i travnjaktreba služiti i slijedećegodine. Ako se jakoizgazi,djetelište se prorijedi, urodi su niži s većim udjelomkorova u masi, a otežana jei košnjasljedećegodine.Djetelište do dolaska zime mora porasti6-10 cm, kako bi za većih hladnoća zaštitilo pupove i vrat korijena od smrzavanja. Ako jezelena masa ranijeskidana,djeteline, a osobito lucerna,mogu narasti i više od 10 cm Nadzemna masa štititlo od erozije(naposelaganatla izložena buri) i zadržavasnijeg u kontinentalnimpodručjimaštiteći korijen od smrzavanjailiod isušivanja tla vjetrom.
Zadnji se otkos djetelišta i travnjaka može siliratiizravno s polja s kulturama što dospijevaju za uporabu u ovo vrijeme, a to su najčešćekukuruz (naknadni, ilirani povrtniusjev),hibridni sirak, sudanska trava,suncokret i dr. Tako se dobijemiješanasilaža, ako jeu slojevima Miješane ilisendvič silaže stoka više pojedepa su i učinci u hranidbi takvim silažama bolji od učinka čiste kukuruzne silaže
Dodane kulture kukuruz (čitavabiljka),kukuruzovina i drugeupijuvišak vode iliistisnuta soka iz mase djetelina ili travnjaka pa je i gubitakhranjiva znatno manjinego kad se silira čista masa s djetelišta.
Omjerzelene mase djetelišta ilitravnjaka i kukuruza i drugihovisi o suhoj tvari sastojaka. Ako jeprevišesuhe tvari
u siliranojsmjesi, ona se ne da nabiti, nego se razleti nakon prolazatraktora kojim se gazi.Ako smjesasadržava premalo suhe tvari,prigaženju se oslobađa sok (efluent). Udio suhe tvari praktično se ustanovi tako da se u šaku uzme malo mase i čvrsto stisne. Kad se šaka otvori, smjesatreba ostati stisnuta i za polado jedneminute mora se raspasti. Ta smjesajeoptimalnovlažna i od njeće sigurnobiti dobra silaža, ako se dobro nabije(nagazi) u silos i zatvori folijom. Ako se smjesanakon otvaranjasilosa rasprši,presuhajeiod njese neće dobiti dobra silaža bez dodataka konzervansa ilizelene mase i zatvaranjafolijom. Takva silaža obično sadržavaznatne količine maslačne kiseline (lošmiris).
Takva masa se može siliratiu silojame, posudeili Harvestore u kojima se može dobro nabiti,zatvoriti i priječiti ulazak zraka Ako se u trapovesiliramasa S puno suhe tvari (više od 33%),silos treba dobro zatvoriti folijom i iz njegaizvući (isisati) suvišan zrak To se obično radi usisavačemilicisternom za gnojovku(naviše mjesta), tako da se folija potisne(priljubi) uz masu u silosu.
Kad se iz stisnute šake cijedisok, smjesajeprevlažna,trapjenestabilan i u silojami će se dignuti sok (kaokod kiseljenjazelja).
Takva će silaža bititečna, ali uz velik gubitakhraniva
Svježamasa (zadnjiotkos)djetelišta i travnjakasilirase s kukuruzom ilikukuruzovinom (idr kulturama) u omjeru1:2 jednaprikolicasvježezelene mase s dvijeprikolicekukuruza (čitavabiljka) ili kukuruzovine. Ako jekukuruz (kukuruzovina)suh,treba dodati više svježezelene mase Masu djetelišta ilitravnjakatreba pokositi,prikupiti u zbojeve i pokupiti samoutovarnim prikolicama s većim brojem noževa da se dobijekraća masa koja se lakše nabija, ali i izuzima iz silosa
Silaža od mase s travnjaka ilimiješanih silaža obično vrlo ugodnomiriše, ali 147
jetamne bojepa se bojane smijeocjenjivati kao njezinnajvažnijičimbenik Pravu će vrijednost takve silaže ocijeniti
stoka,kojaće uzimanjemviše mase i postizavati veće učinke u proizvodnji.
Prof. dr. Zvonimir Štafa
Bruceloza
Brucelozaje kroničnazarazna bolestvelikogbrojadivljihidomaćih životinja,kojaprelazi ina čovjeka,pa se ubrajau zoonoze. Uzročnikje izroda Brucella,ito Brucellaabortus,B. melitensisiB. suis.Brucelesu priličnootpornimikroorganizmi, a na dezinficijense su srednjeotporni.
Svaka od spomenutihbrucela napada pojedinuvrstu životinja, za kojujepatogenija od drugih, ali pojedinitipovimogu uzrokovati bolest u više vrsta životinja.
Mlade spolnonezrele životinjeopćenito su otporne, a stare,spolnozrele, osobito bređe,veoma su sklone zarazi
Prijenosnici zaraze su divlježivotinje, ptice,štakori i drugiglodavci, te kukci. S divljihživotinjabolest se prenosi na domaće, a s njih na čovjeka.Izvor zaraze su bolesne životinje, zatim plodnavoda, posteljica,pobačeniplod i lohije(tekućina od čišćenjamaternice),mlijekobolesnih životinja i sjeme(sperma),dalje zagađenahrana i pribor.Bolest se širispolnim činom,zatim zaraženom hranom, predmetima,rukama pripomaganju u porođaju.
Brucele ulaze u životinjskiorganizam kroz sluznicu spolnih,probavnih i dišnih organa, pa kroz ozlijeđenu i neozlijeđenu kožu
Od bruceloze mogu oboljetigoveda, konji,ovce, koze,svinje,psi,zatim različite divlježivotinje i čovjek.
Brucelozu govedanajčešćeuzrokuje Brucella abortus,kadšto B. melitensis i B suis. U zdravi uzgojbolest se unosi nakupombolesne životinje, a jednom unesena u uzgojveoma se brzo proširi. Izvor zaraze mogu biti bikovi odnosno njihovasperma
Inkubacija jekraća što jekrava u višem stadijubređosti Čestojejedini i glavni znak bolesti pobačaj.Krave pobacuju najčešće na početkudrugepolovice bređosti Nakon pobačajazaostajeposteljica, što jepriličnoznačajno za brucelozu. Kadšto krava normalno oteli tele,ali je ono slabo i nesposobno za život, i ugine nekoliko dana nakon teljenja.
U bikova nastajeupala i nekroza muda,što se lokalno očitujeoteklinom i općenito smanjenjemprohtjeva za opasivanjem.Brucelozne krave dajumanjemlijeka,kojeje u sirovu stanjuopasno za čovjeka i životinje.
Bolest se dijagnosticirabakteriološkom pretragomcijelogapobačenogploda,njegovaželuca iliposteljice krava. U zdravu uzgojupovremeno se provodimliječnaprstenastaprobakao orijetacijska.
U praksi se bruceloza ne liječi zato što se raspoloživimlijekovima ne mogu uništitisve brucele u organimagoveda.
U suzbijanjubruceloze govedatreba spriječiti da se bolest unese u zdrav uzgoj.Prijenego se novokupljenaživotinja uvede u zdrav uzgoj,treba obaviti serološku pretragu na brucelozu, a tek ako jepretraganegativna,govedose smije pridružitidrugimživotinjama. Čim se bolest pojavi i dijagnosticira u uzgoju,bolesne treba odmah izdvojiti ineškodljivo ih ukloniti, a zatim temeljitoraskužiti staju i
pribor,koji se upotrebljavao za uklanjanjebolesnih životinja. Na većim farmama treba predvidjetirodilište,odvojeno od prostora za smještajmliječnihkrava,koje se može češće temeljitoraskužiti. Važna preventivnamjerajeiuvođenjeumjetnog osjemenjivanjasjemenomzdravih bikoVa
U suzbijanjubruceloze govedatreba paziti i na drugeživotinje(koze,ovce, svinje,konje,pse),koje se mogu zaraziti i prenositibolest.
U Naredbi o mjeramazaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti u 1994. o brucelozi se navodi:
»Na brucelozu se mora serološki pretažiti:
jedanputgodišnje krv svih rasplodnih krava i junicastarijih od 12 mjeseci u uzgojima od 5 do 100 grla, i krv 20% rasplodnihkrava i junica u uzgojima brojnijim od 100 grla;
jedanputgodišnje krv svih krmača u uzgojima do 10-100 grla, i krv 20% krmača u uzgojimabrojnijim od 100 grla;
jedanputgodišnjekrv svih ovaca i koza u općinamaŽupanijePožeškoSlavonske u kojimajebruceloza utvrđena u 1993 godini, kao i u krugu10 km od mjesta u kojimajebruceloza utvrđena u 1991 i 1992 godini na područjuopćineRovišće; krv nabavljenih ovaca i koza prije uvođenja u uzgoj;
dva putagodišnje krv bikova,nerasto-
Va, ovnova i jarčevakojisluže za proizvodnjusjemena za umjetnoosjemenjivanje i prirodnipripust, od kojihjedan pregledmora biti prijekorištenja za rasplod,pričemu se krv ovnova mora pretražiti i na bakterijuBrucella ovis
U stadima u kojima se Brucella ovis utvrdi u ovnova, obvezna jeserološka pretraga na bakterijuBrucella ovis svih ovaca u stadu
Veterinari su dužni dostaviti krv a po mogućnosti i fetus na laboratorijsku pretragukod svakogpobačajakrava ijunica, nazimica i krmača,ovaca i koza «
Bruceloza ovaca i koza (melitokokoza)bolest jeSredozemlja, a uzrokuje je Brucella melitansis, a veoma rijetko B abortus Koza najčešćeostajedoživotni kliconoša, a u ovaca se kadšto događa samoizliječenje.Najvažniji znak brucele ovaca i koza jepobačaj u razdoblju od trećeg do petogmjesecabređosti. Brucelozne ovce sklonije su upalamazgloboVa, vimena i rožnice, te kroničnojupali bronha
Uzročnik bolesti ovaca i koza B melitensis u čovjekauzrokujemelitokokozu iliundulantnu groznicu, pa jestogata zarazna bolest posebnoopasna za zdravlječovjeka.
Svinjskubrucelozu uzrokujepretežito Brucella suis. Bolest se uglavnomširipripustom,ali i drugimnačinima
Zaražene svinje ne ugibaju,nego uglavnompobacuju od 60. do 90. dana bređosti. Netom prijepobačajakrmača jenemirna,bezvoljna, ne jede,hoda ukočeno,ima oteklo vime i stidnicu, a može se pojaviti i proljev. Nakon pobačaja zaostajeposteljica i razvija se upalamaternice s posljedičnomneplodnošću. U nerasta nastajeupalamuda obično s jedne strane, pa mu jestogaplodnostsmanjena; zaraženi nerasti ujedno su izvor zaraze za krmače. Osim toga u svinja se mogu pojavitiupalazglobova i apscesi po nogama te upale u područjukralježnice
Konjskubrucelozu pretežitouzrokuje Brucella abortus i općenito se rijetko pojavljuje,uglavnom u mješovitimstajama. U konjapretežuznakovi septikemije i lokalne upale, a pobačajjesporedniznak bolesti Zaraženi konjjebezvoljan, slab u radu,ima blagopovišenutemperaturu, a poslije se razvijulokalne upale na zglobovima ignojneupalekosti Bređe kobile
mogu pobaciti od 4 do 10 mjeseca ždrjebnosti.
Pasjubrucelozu mogu uzrokovati tri vrste brucela. U kujese bolest očituje pobačajem, a u pasa gnojnomupalom
muda i nuzmuda Mačke kudikamo rjeđe obolijevaju od bruceloze,kojase u njih očituje kao i u pasa.
Dr. StjepanBanožić
Kritično razdoblje u hranidbi krava u visokoj gravidnosti i proizvodnji mlijeka
Proizvodnja,zdravlje i plodnostkrava najuže su povezani, a zadovoljavajuće stanjemože se postići samo pravilnom hranidbom i davanjempotrebnekoličine dobre hrane Posebno treba paziti na krave u razdobljuvisokegravidnosti, u presušenju, i u prvimtjednimalaktacije nakon teljenja.
U zadnjimdanima laktacijeprijepresušenja, a zatim tijekompresušenja, steone krave se morajuhraniti dobrom osnovnom krmom kojamora zadovoljavati osnovne uzdržne potrebe i proizvodnju5-7 | mlijeka na dan
zama i krave pripremaju za intenzivnu hranidbu odmah nakon teljenja, jerse u to vrijemenaglopovećavaproizvodnja mlijeka i brzo rastu hranidbene potrebe organizma za hranidbenim sastojcima.
Kad se dajukoncentrati i sočna hrana u razdobljupresušenja,valja se osobito brinuti za krave kojesu sklone ranom nalijevanju i otečenjuvimena prijeteljenja.
U početkupresušivanja(prvih 1-3 dana) treba potpunoobustaviti davanje krepkihkrmiva (koncentrata) i sočne krme,što može olakšati presušivanje. Osnovna krma ipakne smijebiti slabija od gojidbenihpotrebakojemorajubiti podmirene.Treba paziti da se ne upali vime.
Naposevaljaistaknuti da krave moraju obvezatno presušiti i prestati s dojenjem najmanje6-8 tjedanaprijeteljenja. Nepresušenekrave ostajugotovobez mlijekaodmah nakon teljenja iopćenitodaju manjemlijeka u slijedećojlaktaciji. To nanosi veću gospodarskuštetu nego jedobit za pomuženomlijeko u zadnjimmjesecima,odnosno danima visoke gravidnosti.
Ako su krave mršave,treba im davati krepkakrmiva i tijekompresušenja da se oporave, iznesu pravilnorazvijeniplod i pripreme se za novu laktaciju. Slabe i mršavekrave teško se tele,dajuslabiju ineotpornutelad kojaugiba u većem broju,maternica se nakonporođajaslabije steže i čisti,posteljica češće zaostaje, razvija se i zaostajeupalamaternice, produžava se puerperij(babinje), zakašnjavailiizostajegonjenje(estrus)zbog slabosti (atrofije) ilicista na jajnicima, nastajuporemećaji u izmjenitvari (metabolizmu),krave mnogo leže i teško se dižu (ležanjenakon porođaja,paraplegije), a nakon teljenjadajumalo mlijeka(iakočesto s većim postotkommasti).
Preobilno hranjenekrave tijekompresušenjastvaraju veće zalihe masti i ponekad se teže tele,čemu može bitiuzrok krupnijiplod.Češćeobolijevajuzbogporemećaja u izmjenitvari (ketoze),sklonije su bolestima maternice,omašćenjujajnika,izostajanjuilitihom gonjenju(estrusu) i slabije su plodnosti.
Pred samo teljenje(1014 dana) u hranidbeni obrok ponovno treba uvoditi krepkakrmiva i to ona kojaće se davati i nakon teljenja. Tako se potičerazvoj odgovarajućihburagovih_mikroorgani150
Nakon teljenjakrave su umorne i ne treba im odmah davati veću količinu
krme,jerlako nastajuprobavneporemetnje(indigestija i atonijaburaga).Hrana mora bitilako probavljiva i visoke hranidbene vrijednosti, alijetreba postupno povećavati Dobro sijenomože se davati po volji i do sitosti.Na ostalu krmu,kao i na krepkakrmiva treba postupnoprivikavati i razvijatiburagovemikroorganizme, što jerazlog da već 7-10 dana prije teljenjatreba početidavati potrebna krepkakrmiva predviđena u kasnijoj hranidbi za proizvodnjumlijeka.
U prvih 30 do 45 dana nakon teljenja naglose povećavamliječnost, a krave jošne mogu uzimati dostatnu količinu i potrebnukvalitetu krme.
Stogase smatra da jemršavljenje životinjenakon porođajanormalno. Manji padtjelesnetežine nakon porođajanije bitan, ali ako krave omršave više od 1015%,treba računati sa slabijomplodnosti i zakašnjelomnovom koncepcijom(oplodnjom)nakon teljenja, a tzv »servis period« do novog začeća produžava se na 4 i više mjeseci.
lHliječnost krava o mjesecima s nfoizvodnjom
mlijeka na godinu
nedostatna | hranidba hranidbaj u suvišku
5 000 1
zioloških potrebaoporavkanakonteljenjai hraniva potrebna za naglopovećanjeproizvodnjemlijeka do 2 | na dan. Hranjivavrijednostpojedenehrane može u to vrijemepodmiritinajvećuproizvodnjuotprilike 14-18 | mlijeka na dan. Prema tome u tom razdobljukrave dobivajuhranu kojapo hranidbenojvrijednosti ne zadovoljavaproizvodnjumlijeka. Hranidba i proizvodnjamlijekamogu se uravnotežiti tek nakon 3 do 4 i polmjeseca laktacije. To ujednogovorizašto se krave obično gone, pripuštaju i ostaju steone 90-110 dana nakon teljenja(»servis period«), što se smatra optimalnim za mliječnost uz pravilanuzgoj i hranidbu krava.
Proizvodnjamlijekafiziološki se postupnonakon 2 mjesecasmanjuje. Zato uvijektreba nastojati da količina i kakvoća hrane zadovoljavapotrebeorganizma prema proizvodnji, odnosno treba davati krmiva koja su po hranidbenoj vrijednostiuvijeknešto viša od proizvodnje mlijeka(davanjeavansa). To treba poticati najvišuproizvodnjumlijekatijekom 10 mjesecilaktacije, a ujednopomaže da se krave brže oporave nakon kritičnog razdobljateljenja i neuhranjenosti u prvom i drugommjesecunakon teljenja.
Paša i zelena krmiva U hraniva U Gsnovna voluminozna hrana
mliječnost
lfri24 5 NV4&5 6(-+7/ 84/9 710 mjeseci laktacije
Odnos hranidbe i proizvodnjemlijeka po mjesecima(laktacijskakrivulja)prikazan jena primjerukrave kojaproizvodi oko 5000 | mlijeka na godinu(Grafikon 1). U prva dva mjesecalaktacijenaglo se povećavaproizvodnjamlijeka do 10 i više | na dan.U tom razdobljukrave ne uzimajudovoljnohrane za podmirenje fi-
U našim manjim i srednjimgospodarstvima krave su većinom podrijetlom od kvalitetnih bikova iz selekcije i umjetnog osjemenjivanja s genetskommogućnošću proizvodnje 3 500-4 500 | mlijeka na godinu. S tom razinom proizvodnje može se spriječitineuhranjenost u prva dva mjesecanakon teljenja i podmiriti sve hranidbene potrebekrava u proizvodnjimlijeka.
Krave se uzgajaju za gospodarsko iskorištenje i postizanjevisoke proizvodnje gospodarskijeopravdano.Neki stručnjacismatraju i nastojenačiniti od krava .stroj za proizvodnjumlijeka, tako da se sa što manjeulaganja i davanjahrane, ograničavanjem ilipoticanjemnekih fizioloških funkcija pa ipromjenamagenetske
osnove (genetskiinženjering)postigne što veća dobit To treba prepustiti znanosti da rješava za buduća vremena koja će pokazatikoliko jeto danas bilo prihvatljivo.
Za sada jeproizvodnjamlijeka u okvirima fizioloških mogućnosti imože se održavati hranivima iz krmnih obroka,što treba poštovati. Ako se to ne poštuje, posljedica su jalovost i smetnje u repro-
dukciji,skraćuje se život krava u proizvodnjizbogporemećajazdravlja iliizlučivanja iz rasplodazbogizostajanja reprodukcijskogciklusa.
Prema tome zaključak jeda treba razumno prihvatiti korist kojunam nudi priroda,inače mogu nastati samo štete i gubici.
Dr StjepanFeldhoferUtjecaj hranidbe na izgled, boju, miris i okus mlijeka
Vanjskiizgled,mirisiokus mlijekazajednički se nazivajuorganoleptičkasvojstvamlijeka.
Mlijeko jetekućina s 12-13% suhe tvari,bijele do malo žute boje,što ovisi o sadržajukarotina,ksantofila,riboflavina i nekih drugihmliječnihsastojaka. Okus mlijekajeblagosladakzboglaktoze (mliječnogšećera), a nakon kuhanja i jačeg zagrijavanjamlijekopostajejošslađe Miris svježegmlijekapodsjeća na miris krave, a postupno se tajmiris gubi i mlijekopoprimamiris okoliša.
Mlijekokrave sadržavaoko 1560 I j. vitamina A;od togajeoko trećina B karotin, što jeprovitaminvitamina A i daje mlijekužutu boju. B karotin se pretvara u vitamin A,a pretvorba jeu nekih životinjavrlo brza (ovce,koze,svinje), pa je i njihovomlijekoizrazitijebijeleboje.Postoje i pasminskerazlike u krava,tako da npr. krave holštajnskepasmineimaju u mlijekumanjekarotina, jerse karotin brže pretvara u vitamin A
Karotin jenarančastocrvene boje.Njegovaprisutnost kao i prisutnostksantofila dajemlijekužutu boju.Kako se vitamin A i B karotin nalaze pretežitootopljeni u mliječnojmasti,ovojnici masne kapljice, žutom bojomse posebnoističe masnije mlijeko.
Žutomlijeko ima dakle veću hranidbenu i komercijalnuvrijednostzbogvećegpostotkamasti, a zbogvitamina A i B karotina ima i veće zdravstveno znače-
nje.Vitamin A i B karotin su antikseroftalmičke tvari i povoljnodjeluju na vid,stanje i građusluznica,plodnost i reprodukciju.Pomanjkanjevitamina A izaziva slabost vida,zamućenjerožnice,katare i upalesluznice,pobačaje i neplodnost.
Količina vitamina A i B karotina izravno ovisi o njihovojprisutnosti u stočnojhrani Karotinom i ksantofilom bogatajepaša,zelena trava,lucerna,repa i repica, špinat,krmni kelj,mrkva i sl Mlijeko krava na pašisadržava 5-8 putaviše vitamina A i B karotina, nego krava koje se hrane suhom krmom To se očituje i jačomžutom bojommlijeka u krava hranjenihpašom i zelenom krmom. Sušenjem _krmiva,manje konzerviranjem svježezelene krme (siliranjem), gubise većakoličina vitamina A i B karotina, tako da krava uz suhu zimsku krmu ima slabiježuto mlijeko.
Također manjemasno iliobrano mlijekoima manježutu boju,odnosno često jebijelozeleneboje.Zelena bojapotječe od riboflavina (vitaminaB2). To jefluorescentni žuti pigmentkoji se nalazi pretežito u sirutki i dajezelenu bojuobranu i manjemasnu mlijeku. Zimi ga ima više u mlijeku, što jeuvjetovanovjerojatno jačom sintezom od buragovihmikroorganizama Naime,odrasli preživači ne ovise o količini riboflavina u hrani,jerga sintetizirajuburagovimikroorganizmi.
Riboflavin jevažan vitamin u ljudskoj prehrani i utječe na podražljivostživaca, stanjekože,očnih leća i sluznica Riboflavin jeosjetljiv na svjetlo i treba ga sačuvati u mlijeku, tako da se mlijekodrži na tamnu mjestuili u neprozirnupakiranju.
Mlijekomože dobiti i crvenu bojudifuzno ili u zgrušanimkrpicama, što može biti posljedicakrvarenjanakon udara vimena, grubemužnje,raznih ozljedaili zbogupalavimena (pucanjekrvnih kapilara).Crveno mlijekomože se pojaviti i zbogprisutnosti nekih otrovnih tvari i bilja u stočnojhrani (žabljakRanunculus acer, heljdafagopirizam i dr.).
Ako jeprisutnabakterijskaupala(upalavimena mastitis),mlijekoizlazi u krpicama i ugrušcima, kao žuta ilicrvenkasta tekućina, a kod gnojnihupalakao bijeložutovrhnje.
Mlijekoprimarnopoprimamiris krave Za miris mlijeka vrlo jevažna čistoća krave, staje i okoliša,jermlijekolako upija strane mirise,mirise nečisotće i okoliša (mirisgnojiva,gnjilehrane,nečistoće i pljesnivestelje,raznih mirisnih tvari idr.).
Nečistoća,gljivice i plijesnizalijepe se za vime Tu se razvijajukolonije, a povoljno im je tlo i prisutnosttragovamlijeka. Neke ulaze i u sisne kanale. Sve to daje neugodanmiris i okus mlijeku, a može izazvati iupalnepromjene.Miris nečistih posuda ispremišta za mlijekomože također utjecati na neugodnupromjenumirisa i okusa mlijeka.
Hrana može samo dijelomutjecati prekokrave i krvotoka na miris i okus mlijeka.Eterična uljailispojevialkaloida i glikozida hrane izlučuju se iz organizma kroz bubrege,pluća,kožu,žuč pa i mlijeko Slične pojavenastaju i uz gorkei taninske tvari kojese primajuhranom Stogasu uzroci promjenamirisa i okusa mlijekarazličiti, a manjesu vezani izravno uz krv, a više neizravno uz izlučevine iz organizma i zraka u okolišu
Poznato jemeđutim da mlijeko, pa i maslac,mogu poprimiti loš miris i okus nakon hranidbe krava većom količinom slame,kelja,nekih vrsta repe, repice, grahorice, luka idr. Hranu jakih i neugodnih mirisa,hranu s više masnih kiselina i eteričnih ulja,treba davati oprezno, a posebice se ne smijespremati i zadržavati u staji,ostavljatiostatke u valovu ili u blizini sabirališta mlijeka.Posebno to .Vrijedi za pljesnivu i pokvarenuhranu
Valjapaziti i prihranidbi krava silažom, koliko zbog sekundarnogonečišćenja bakterijama, toliko i zbogmirisa i okusa, kojemlijekolako poprima od silaže Karakterističan miris silaži dajualkoholi, aldehidi,ketoni i esteri Jak i neugodan miris imajuobično silaže loše kakvoće Silaža kojase dajekravama mora biti dobre kakvoće,ugodnablagokisela mirisa, s mnogo mliječne(oko2%),manje octene i bez maslačne kiseline. Veća opasnost za miris,okus ikakvoću mlijeka prijeti od hranidbe jakokiselomsilažom, s mnogo octene i maslačnekiseline i spojevaalkohola, uz gnjilu i pljesnivu silažu
Temeljnapravilahranidbe silažom, uz brigu o kakvoći mlijeka,jesu:
silaža mora biti kvalitetno načinjena, ustaju se mora dovoziti samo onoliko silaže koliko jepotrebno za hranjenje u jednomobroku i ne smije se nepotrebno rasipati,čuvati i zadržavati u staji, silaža se ne smijedavati 1-2 sata ni prije ni za vrijememužnje, mlijeko se mora odmah iznositi iz staje, silaža se mora davati samo nakon mužnje, a zatim treba valove dobro očistitiod ostataka hrane, krave morajubitičiste,posebicestražnjidio tijela ivime;posebnovaljapaziti na čistoću mužnje, silažni biljnisastav također jevrlo važan da ne sadržava biljke s taninskim spojevima,alkaloidima,glikozidima,
masnim kiselinama i eteričnim uljima, zvane raznim bakterijskiminfekcijama vikojimogu utjecati na promjenumirisa mena i mlijeka,kvascima i plijesnima, što i okusa mlijeka. jeposebnovažno sa zdravstvenog(higi-
Na krajujoštreba reći da organolep- jenskog)stajališta. tičke promjenemlijekamogu biti izaDr. StjepanFeldhofer
Rezultatiprogenog testamliječnosti
Na temeljuobračuna laktacijskihzaključaka iz listopada1994. obavljen jeBLUP
pasmine.Rezultati izračuna
Tablica 1 Rezultati progenog testa mliječnosti za holstein pasminu
Proizvodnjakćeri Uzgojna vrijednost
Osnovni čimbenici u razvoju gospodarstva
Za razvojstočarstva u nas potrebnoje:
1. Promijenitimjerekojebrzo dajubolje proizvodne i gospodarskeučinke u skladu s općimgospodarskimmogućnostima.
2. Usavršavati i razvijatistočarstvo razmjernomanjimulaganjima.
3. Hranidbu stoke,posebicegoveda, treba usmjeravati na veće iskorištavanje prirodnihpovršina, a stočnu hranu više proizvoditi na površinamakojene služe za proizvodnjuljudskehrane
4 Stočarstvo razvijati u proizvodnim, prerađivačkim,prometnim i tržišnim cjelinama, oslanjajući se uglavnom na privatna ulaganja.
Brzi proizvodni i gospodarskiučinci u stočarstvu postižu se većim ulaganjima kapitala,nakupom(uvozom)rasplodne stoke s dobrim genetski(nasljednim) svojstvima za visoku proizvodnju te uvođenjemsuvremene tehnologijeproizvodnjei hranidbe stoke
Zbog pomanjkanjakapitalatreba se ograničiti na stvarne mogućnosti.Dakle stočarstvo treba razvijatipoglavito na domaćem rasplodnommaterijalu. Treba istaknuti da za domaćiuzgojgoveda imamo krave dobrih genetskihsposobnosti za proizvodnju, jerse u našim krajevimaveć 40 godinakrave umjetno osjemenjuju vrlo kvalitetnim bikovima, što jepotpunopromijenilopasminski sastav goveda.Tako su nam domaća buša i podolacostali samo kao lijepaslika prošlosti, a sad imamo dobra domaća simentalska i drugepasminegoveda.
Dakle,odmah treba reći da niska proizvodnjamlijeka, a ponekadslabijaplodnost,najčešćenisu posljedica loše genetske osnove i pasminekrava,već je više posljedica loše tehnologijeuzgoja i
ponajvišeslabe hranidbe krava Dakle, uvoz novog, makar igenetskiboljeg, rasplodnogmaterijala neće dati boljeproizvodne rezultate, nego treba poboljšavati uvjeteuzgoja i hranidbe krava i stvarati povoljneproizvodnoekonomske uvjete, poticajne za razvojviše proizvodnje. Oslanjajući se na domaća rasplodna grla i kvalitetne muške rasplodnjake, u rasplođivanju se treba i nadaljekoristiti umjetnimosjemenjivanjem. Tako će se postupnopoboljšavati i kakvoća i broj rasplodnihgrla, i za kratko vrijemedomaće krave mogu dati veći brojvrlo dobrih potomaka.
Usporedo s genetskomizgradnjom treba usavršavati i poboljšavatitehnologijuuzgoja i hranidbe goveda.Krave u lošem smještaju, loše građenim i slabo zračenim štalama, s mnogo vlage i amonijaka u zraku, na vlažnojstelji,slabije su proizvodnje, a jamačnoće biti većih teškoća sa zdravljemplodnosti i reprodukcijom.
Slično jei s hranidbom Dobra hrana jeneposredanuvjet za dobru proizvodnju mlijeka i plodnostživotinja. S 3500 kg mlijeka na godinu, a to jejošprosječna proizvodnjamlijeka,izluči se iz organizma oko 123 kg bjelančevina, 140 kg masti i 164 kgmliječnogšećera Ukupno se izluči oko 450 kgsuhe tvari. Ova,kao i drugahraniva (minerali,vitamini i drugo),kojasudjeluju u tvorbi i proizvodnji mlijeka,morajuse svaki dan dodavati hranom životinjama. Ako su količina i sastav potrebnihhranjivanedostatni, smanjit će se mliječnost, krave će postati mršavije i pojavit će se jalovost.
Za hranu preživača u prvom redu treba iskorištavati travnjake,livade i pašnjake. To jenajjeftinija hrana za preživače i ona
može pridonijetinajvišojproizvodnji. Ako se dajedobra pašai trava do sitosti, krava može proizvesti 13-17 | mlijeka. U tojhrani ima dostatne energije i proteina, a kalcij i fosfor su obično u povoljnu omjeru,iako češće uzmanjkafosfora Kalcija može bitiu suvišku, ako u sastavu trava imaviše djeteline.
Uz pašui zelenu travu ponekadtreba dodavati kukuruznu prekrupu(ilidruge žitarice) kao energetskidodatak, a dopunskomhranom treba dodavati minerale: fosfor,kalcij,magnezij i sol natrijeva klorida (kuhinjskasol);zatim treba davati manjukoličinu sijenakao voluminozni dodatak (dodataksirovih vlakana).
Gospodarstvakojase temelje na oranicama trebajuizgrađivatihranidbu goveda na kukuruznojsilaži,repi,krumpiru i drugimoraničnim kulturama Tim hranivima može se proizvesti 5-7 litara mlijeka na dan, a za višu proizvodnjumoraju se dodavati dopunskakrmiva.
Reprodukcija krava jeopćenitotemelj gospodarskevrijednosti krava. Tele je dopunskavrijednostkoja za 10-30% povećava vrijednostdobivenu ukupnom proizvodnjommlijeka.Redovito teljenje jenadaljeuvjetdobre proizvodnjemlijeka Gospodarskuvrijednostgovedatreba općenitopromatrati u sklopuekonomske ovisnosti proizvodnjemlijeka,teladi, goveđegmesa i svega što jes tim u vezi: proizvodnjomkrme,proizvodimaprerade mlijeka(sira,vrhnja,maslaca),klanjem stoke,preradom i prodajommesa.
Govedarstvo jenajužepovezano uz poljoprivrednotlo,koje se iskorištzava za izravnu hranidbu, a pritomjevrlo važan govedskignojkojipridonosivisokojplodnosti livada i oranica i visokom urodu Goveda mogu u najvećojmjeriiskorištavati sve ratarske površine,posebice sekundarne proizvode iz ratarske proizvodnje(postrneusjeve,slamu,kukuruzovinu, repinlist)koji bi bez govedaostali neiskorišteni, a znatno smanjuju i cijenu hranidbenih obroka.
Plasman i primjerenacijenastočarskih proizvodabitan su čibenik stočarstva. To jeposebice u novijevrijemeuzrok krize u proizvodnjigovedskogmesa, što se odražava i na govedarstvouopće, a neizravno i na interes za uzgojkrava Proizvodnjamesa u tovu junadijeskupai nema dohotka. Nijevelika zarada ni u proizvodnjimlijeka.Stogaveći dohodak valjatražiti u jeftinijojproizvodnji, a to omogućujeuzgojvećegbrojaživotinja i proizvodnetehnologijekojeiziskuju manjetroškove,posebiceupotrebomjeftinijekrme K tomu valjasmanjiti i broj posrednika od primarneproizvodnje do tržišta, i troškove prometa.
Za poticanje i razvojstočarstva, pa i u kriznim razdobljima, mogu biti posebno važna poduzeća za preradustočarskih proizvoda,kojasudjeluju i pripremaju proizvode i organizirajuplasman na tržištu. Toga su svjesni i stočari, pa se u zadnjevrijemeosnivajumnoge manje privatnemješaonicestočne hrane,male mljekare,klaonice i mesnice kojestvarajupovoljnijeuvjete i nude jeftinijeproizvode na tržištu. Posebice su učinkovite ako su izravno vezane uz farme ilitrajnim ugovorom o proizvodnji i opskrbitržišta sa zajedničkiminteresom To su za sada poduzećavećinom ograničenog, više lokalnogznačaja, ali s rastom kapitala u poduzeću te stručnim i ekonomskim po: vezivanjemvišepoduzeća,povećavati će se i mogućnostinjihovarazvoja. Te su naime proizvodnjeneopterećene suvišnom radnom snagom, bez mnogo posrednika, s manjimprijevoznimtroškovima jerpokrivaju uža proizvodnapodručja i mogu bitivrlo jeftine, a uz osmišljenrad pojedinaca u tom sustavu mogu postizativrhunsku kakvoću proizvoda.
Na krajutreba reći da se na europskom i svjetskomtržištu s visokim standardom može održati samo seljak,poljodjelac i stočar kao farmer, s jednomili dvijeglavneproizvodnje i više popratnih, dopunskih(komplementarnih)djelatnosti
kojenadopunjujuosnovnu proizvodnju okrupnjavatiposjede i povećavatiproisirovinama ienergijom i koje su u kriznim zvodne površineobiteljskihgospodarstarazdobljimazaštita od jačihnepovoljnih Va utjecaja.Naravno, uz to je potrebno Dr. StjepanFeldhofer
Prikaz proizvodnje po deset najboljih krava muzara na izložbi 1981 u Ludbregu, sa područjabivših općina:
1 Ludbreg445 kgmlijeka u 305 dana standardne laktacije
2 Ivanec 4142 kg mlijeka u 305 dana standardne laktacije
3. N. Marof 4449 kgmlijeka u 305 dana standardne laktacije
4 Varaždin 4704 kg mlijeka u 305 dana standardne laktacije
Za izložbu su izabrane kolekcije:
A) Krave domaći uzgojsimentalske pasmine 10 krava,čijaprosječnaproizvodnja u 305 dana standardne laktacijeiznosi 4292 kg,od kojihkolekcije od 3 krave po liniji krave Bimba MB 870 s prosječnomproizvodnjom od 4999 kgmlijeka u 305 dana standardne laktacije, kćer Monika MB 1221 i Prima MB 1194 vlasnik Bimbe i kćeri je JosipKuzmić,Novi Marof.
Krava Beba MB 456 sa životnom proizvodnjom(otelila 17 teladi, od čega10 muških i 7 ženskih),vlasnik jetakođer JosipKuzmić,Novi Marof.
B) Kolekcijeprvotelkidonacija iz Njemačke
5 grla,kojihjeprosječnaproizvodnjamajkiiznosila 5648 kg mlijeka u 305 dana laktacije(njihovalaktacija u tijeku).
C) Kolekcijaprvotelkidonacija iz Austrije
5 grla,kojihjemaksimalna proizvodnjamajki u 305 dana laktacijeiznosila 6299 kg mlijeka(njihovalaktacija u tijeku).
D) KolekcijaHolsteinfrisian pasmine
Domaći uzgoj 6 grla, od kojihsamo jednakrava ima jednukontrolu 26,3livdan mlijeka s 3,67postomliječnemasti
Sve ostale oteljene su 1989.godine i otelile od 3-5 teladi.
E) Kolekcijasteonih junicadomaći uzgoj
10 grla, od kojih za 6 prosječneproizvodnjemajki u 305 dana laktacije iznose 4250 kgmlijeka.(Za4 grlanema evidentirane mliječnosti za majke.)
F) Kolekcijesteonih junicaHolsteinfrisien pasmine domaći uzgoj 4 grla(nemapoda- taka o proizvodnjimlijeka za majke)
H) Kolekcija koza sanska pasmina
UzgajivačAntonijaMargić,Struga
5 grla,rođene 2-4 mjesec1993. godine.Laktacija u toku.
l) Kolekcija koza francuska alpina
UzgajivačIvan Matulić,Hrastovsko
5 grla,kojasu u prosjekuproizvela u I laktaciji 581 kgmlijeka.
J) Kolekcija koza njemačkaalpina(BDE)
UzgajivačGabrijelVitez,KneginecDonji
5 grlakojasu u II laktacijiproizvelaprosječno 591 kgmlijeka
K) Kolekcija ovaca istočno frizijska
Donacija iz Njemačke
Držaoc: AndrijaMargić,Struga
5 grla rođene 1-2 mjesec1993.
Uzorno obiteljskogospodarstvo Josipa Kuzmića jedno od poznatijihu novomarofskom kraju
Na stočarskojizložbi »Ludbreg'94.« zapaženasu goveda(grla)obitelji Kuzmić,kojučine Josip,supruga Gabrijela, zet DraganSremec,kći Marija,unuk ŽeljkoSremec,unuka Mirjana i praunuka
Tamara
Kuzmićeviposjeduju 15 k.j.zemlje, a u zakupuobrađujujoš2 k.j. U sastavu sjetvenajzastupljeniji jekukuruz sa 6 k.j. (zrno silaža),lucerka 4 k.j.,pšenica 2 k.j.;ostalo su ječam,zob i povrtlarske kulture Postrnosijustočnu repu Posjeduju 2 traktora 62 i 42 KS,plug,tanjurače,drljače,sijaćicu za kukuruz i strna žita,prskalicu za pesticide, motornu kosilicu,silokombajn,samoutovarnu prikolicu, 2 prikolice za transport,elevator za sijeno, mlin čekićar i dr
U stani za 17 grlasada ima 10 krava, 1 junica i3 teleta. Posjedujuisilos 45 m3.
U 1993. prodali su Dukatu 15 000 litara mlijeka. Dio mlijekaprodaju i mještani-
ma. U proteklomrazdobljuprodali su za daljnjiuzgoj46 rasplodnihjunica.
Zadovoljni su službom umjetneoplodnje i selekcijskomslužbom,premiranjem mlijeka i rasplodnihgrla,najavljenimzaj- movima u poljoprivredi,posebnostočarstvu Smatraju da bi posebnotrebalo kreditiratikvalitetni ženski rasplodnipomla- dak
Kuzmićevi su u proteklomrazdoblju sudjelovali sa svojimgrlima na gotovo svim izložbama u bivšojvaraždinskoj regiji od 1971 do danas.
Na stočarskojizložbi u Ludbregu1981. izložilisu:
kravu PRIMA m b 244,oteljenu 27. 10. 1973., u II laktacijiproizvela je6371 kg .mlijeka s 3,89postomliječnemasti u 305 dana laktacije, kravu. CIFRU m b 245,oteljenu 7. 1. 1975., U II laktacijiproizvela je4556 kg mlijeka s 3,91postomliječnemasti, 159
kravu CICU m b 448,oteljenu 6. 1. 1977., u II laktacijiproizvela je4232 kg mlijeka s 3,78postomliječnemasti.
Nakon 13 godinaKuzmićevi su se na ovogodišnjojizložbi predstavili s kolekcijomkrave Bimbe m b 870,oteljene 12. 1 1983 Otelila je11 teladi;najvišaproizvodnja4999 kg s 3,76postomliječne masti u 305 dana laktacije;zadnjeteljenje8. 4. 1994.;ponovno pripuštena 23 5 1994
Krava Monika m.b. 1221,otelejna 18. 3 1989.,kći Bimbe,otelila je6 teladi; u II laktacijiproizvela je3769 kg mlijeka s 3,68postomasti u 305 dana laktacije; zadnjeteljenje 2 6 1994. trojciizloženi
Krava Prima m b 1194,oteljena 6 2 1988.,kći Bimbe,otelilaje5 teladi, zadnjeteljenje 28. 6 1994.
Zaželimo Kuzmićevima nove susrete na izložbama u Varaždinskojžupaniji (i proizvodnju po grluprije 13 godina).
Svečano proslavljena75. obljetnicaAgronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Pod pokroviteljstvompredsjednikaRepublike Hrvatske dr FranjeTuđmana u Hrvatskom narodnom kazalištu svečano jeproslavljena 7 listopada 75. obljetnica rada idjelovanjaAgronomskogfakulteta u Zagrebu.
O radu i djelovanju u prošlosti,sadašnjosti i budućnosti nazočne je u opširnomizlaganju izvijestio prof. dr Frane Tomić,dekan fakulteta
"Više poljoprivredne škole u Križevcima (njezin jepredstavnik među ostalim istakao da su korijeniAgronomskogfakulteta u Križevcima),Više poljoprivredne škole u Mariboru, Poljoprivrednog fakulteta u Ljubljani, Instituta za oplemenjivanjebiljaZagreb, te veći broj predstavnikapoljoprivrednihpoduzeća i tvrtaka iz poto cE i preradbenedjelatnosti
U ime Saveza seljakaHrvatske slavljeniku je u zanosnu govoru čestitao predsjednik Antun Mirović i zaželio boljusuradnjuFakulteta sa seljacima.
Fakultet jenašojpoljoprivredi dao tisuće diplomiranihinženjera,stotine (700)magistara i 400 doktora poljoprivrednih znanosti, koji su zajedno s tisućama poljoprivrednih tehničara, djelatnika i seljakapodignuli razinu naše poljoprivrede uz bok naprednijihzemalja u Europi i svijetu.
Mnogičestitari slavljeniku su svečano uručiliprigodnedarove
Veći dio izlaganjaposvećen jefakultetu sutra budućnosti obiteljskimgospodarstvima
U ime pokrovitelja dr FranjeTuđmana nazočne jepozdravioosobni izaslanik prof. dr MarijanŠunjić,rektor Sveučilišta u Zagrebu.
Slavljenicima su čestitalipredstavnici: Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Osijeku,
Za uzvanike jepriređen vrlo bogatkulturnoumjetničkiprogram, zatim domjenak na kojemjebio srdačan susret i druženjestudenata, apsolvenata,diplomanata,magistara, docenata, profesora i akademika, predstavnika malih i velikih poduzeća i tvrtaka sve do 80godišnjegdoajena,agronoma Martina _Wajganta i dr.
StjepanBrlek, dipl.ing.
am kolegij:
METEMima ETA NEE
Glavnirani Harana : dipl,ing. < Volarić;PI VlasiPajdo:
Studenvlada,teškamuka Sunčanoga nema žara, Al jetoplosrce i ruka, U marljivagospodara!
(Stihovi o studenom iz »Seoskog gospodara« 1893.)
Osim na blagdanSvih svetih osvrnimo se posebice na dva nama manjepoznata sveca čijedane svetkujemo u mjesecustudenom
SvetiAlbert
Bio je njemačkidominikanac. Nazivalisu ga »sveopćimnaučiteljem«.Godine 1931.proglašenje crkvenimnaučiteljem.
SvetiAlbert,filozof,teolog1 znanstvenik,poučavaoje u Kolnu, a zatimpostajebiskupomu Redensburgu.
SvetiKlement
BlagdanSv.Klementaje23.studenog.
Trećije nasljednikSv.Petrana papinskojstolici.
Mučen je u Hersonezu;današnjemSevastopolju na Krimu.
Sv.Ćiril1Metod donijeli su njegove moći u Rim, pa je njemu u čast u Rimu sagrađenabazilika. U tojbazilici je ipokopan sv Ciril.
SvetiKlementposebnojepoznat po poslaniciKorinćanima.
Zaštitnikje klesarai radnikau kamenolomima.
Aristotelovufilozofijustaviojeu službukršćanskemisli.Odlikovao se enciklopedijskomnaobrazbom, pa je tako zaštitnikprirodoznanstvenihfakluteta.
BlagdanSv.Albertaje15.studenog.
Ciklama
Potječes otoka Rodosa i Cipra.Zimijenajomiljenijacvatuća biljka.
Jako jejako osjetljiva ne zahtijevaprevelikubrigu,alitraži pravilnunjegu.
Često dobijetena poklon ciklamu sa deset i više cvjetova, puno pupoljakaokruženihlijepim zdravim lišćem.
Postavitejena vidnomjestoda bijojse sa svihstrana moglidiviti,aliza nekolikodana (Štose često događa) listovipožute ili klonu,cvjetovipočnu venuti, a srce biljke,pupovi i mladilistovi pljesnive i otpadaju.
I tada vam vaša ljepotica prouzroči više brige i žalosti nego veselja.Najčešće ju morate baciti.
No, ipak,njegujetelije pravilnociklamaće cvasti mjesece i mjesece,od kasne jesenipa sve do proljeća.
Cvjetovaciklamaima različitih boja od bijeledo ljubičastocrvene
Ciklame se ne smijudržati u pretoplojsobi.Nojboljemjestoje između prozorskihkrila.LA vrlo hladnim noćima, zaštitite je komadom novinskogpapira (metnemo ga uz staklo), a unutrašnje krilo prozora ostavimo malo otvoreno.
2ko ne može stati između prozora držimoje u svježojneloženoj prostoriji na 10"-14C uz prozor.
Ciklamu,najsigurnijejezalijevati odozdo iz podloška mlakom vodom. Vodu, koja nakon sat vremena zaostane u podlošku trebaodliti,inače počne gnjilitikorjen,lišćepožuti i biljka propada. Polijevamolije odo2g0, a dani su tmurni i bez svjetlosti,razvit će se plijesan u srcu biljke.
Jedino ako smo prisiljeni ciklamu držatiu prostoriji s centralnim grijanjem možemo ju oprezno zalijevatiodozgo, uvijek uz sam rub lonca,a nikada na gomolj u srce biljke.
Kada ciklamaprestanecvasti (predproljeće)lonacs gomoljem i preostalimlišćemtreba držati u neloženojprostoriji i oprezno zalijevati,ali ne prihranjivati. Mora stajati na svjetlumjestu bez sunca
U poloviciljetaciklamaizgubi sve listove nastajevrijememirovanja.Smjestimoje na sjenovito mjestou vrtu Samo za jako vrućihdana trebajeoprezno zaliida se gomoljne osuši,
U kolovozupresadimo gomolj u isti lonac,u smjesu zemljeza ciklame,koja se sastojiod listovače,livadnjače i treseta. Zemlja se može naboviti u vrtlarijamaili cvjećarnicama.
Presadimo tako da gornji dio gomoljaviri iz zemlje.U početku
samo malo vlažimo,a kada se pojavelistići,ciklamupočinjemo normalnozalijevati i prihranjivati. Kada je to »normalno«?
Prijemraza unesemo biljku u neloženu prostoriju,stavimo na prozor i tekje sad počnemo prihranjivati.
O tome kada će ciklamaprocvasti ovisi imamo liranu, srednjuilikasnu sortu U svakom slučaju procvate nešto kasnijeod drugih biljakakoje su uzgojene iz sjemena Boa ) Pripremila: ing.Mirna Božičević
RUKA VICE
Uskoro će vam bitipotrebnerukavice.
No, od prošlegodineostale su crne mrlje na njima.
Rukavice od jelenskekoženavucite na ruke i isperite u čistom benzinu, a nakon togaih ostavite na rukama da se potpuno osuše Sušenje će trajati veoma kratko jer benzinbrzohlapi.Rukavice ne smijete sušiti na pretopluzraku,nego na sobnoj temperaturi.
Crne kožnerukavice također čistitebenzinom. Ne čistite samo prljavi dio nego cijelenamočite u benzin.
Vunene rukavice peritemlakom otopinom detergenta: dobro ih isperite i iscijedite stiskom izmeđudva frotirskaručnika; sušite ih na ravnojpodlozi.
Da bi cijelezime ostale lijepaoblika, nemojterukavice nasilno rastezati Kad ih skinete s ruku,nikad ih ne ostavljajte zgužvane u torbici ili džepukaputa.Izravnajte ih i odložite na ravnu podlogu.
Ponestalo vam jelaštilaza cipele.Nadomjestite ga nekimdrugimsredstvima: cipelenamažite sredstvom za čišćenjepokućstva upotrijebitepivo:namažite obuću, a kad se osuši,istrljajte jemekom krpom cipelesigurnoneće promočitipremažeteliih jestivimuljemilisvinjskommašću lijepsjajcipele će dobiti ako ih namažete NIVEA kremom iliistrljatepamučnom krpom
lakirane cipelečistite mlijekom,zatim ih laganoprebrišitepamučnomtkaninom.
Pripremila: ing.Mirna BožičevićIII
OBIČEJ
ŽALOSNI I RADOSNI DANI U MJESECU STUDENOM
Naši su hrvatski narodni običaji najčešćevezani uz crkvene katoličke blagdane i svece Kojiput dolaze ti običaji iz daleke poganskeprošlosti, kojeje mlado kršćanstvo preuzelo i oplemenilosvojomvjeromu Isusa Krista.
Čašćenjeuspomene na svojedrage pokojniketakođer dopire iz pradavne prošlosti, kad su bili čak pokapani pod domaće ognjište, pa sve do naših dana,kad često počivajupod skupocjenimmramornim pločama u prelijepimperivojima. U nas jevrijedilo pravilo po stihu »Rod bo kojisvoje mrtve štuje na prošlosti si budućnost kuje.«
I tako su prva dva dana u mjesecu studenom Svi sveti i Dušni dan posvećeni našim predcima,rođacima,prijateljima i velikanima koji su prije nas otišli u Vječnost.Običajkićenjagrobova i paljenjasvijećicaupravo tih dana potječe tek od I1 stoljeća, kako to tvrdi Milovan Gavazzi Nekoć su se na grobovenosila jela i pićaili se u kući pokojnicimaostavljaoprostrt stol Na jadranskompodručjupeku posebnekolače kojenazivaju»lumbijaili ublija«. Mi kontinentalci uživamo na Sve svete u »purici z mlincima i zdiganimkolačima od orehov ili maka« Žalost za našima liječimo uživanjem u ovozemaljskimdobrima, a u dnu dušeznamoda će se i nad nama jednompalitisvjećice kao simbol vječnogsvjetla u Kraljevstvu Božjem.
Da,lako jenama pripovijedati o 1ijepim svisvetskim običajima,koji ukrašujemogrobovenaših umrlih i do kojihse došećemo ili odvezemo lijepoobučeni. Ali naši prognanici i izbjeglicepatetih dana jošviše, a suhe im suze crvene oči za svojimgrobIV
ljimana kojimanema više nikakva znaka;sad su to stravične pustopoljine, kojeih barbarska četnička ruka učini takvima u svojojbezumnoj mržnji.Još da bar Inogu i doći do tih svetih razvalina, bila bi velika stvar: oni bi ih u času uredili,očistili,okitili i sjale bi svjećiceduboko u noć,sve do zore Dušnogdana.
Ali ni toga nema Samo u mislim mogu doći na grobovesvojih, samo ih zatvorenim očima mogu vidjeti, a nezasađeno cvijećesuzama zalijevati. Ne daju, ne dajuveliki da nevini mali Imogu barem nešto učiniti iz svojeduše,za duše svojih na Dušni dan!
Životmeđutim teče dalje,pomalo neosjetljiv, pa nakon tužnih dolaze po kalendaru radosni dani Prvi se tu nađe 4 studenogkad se slavi Sv Karlo Boromejski, kad Drageci i Dragiceslave veselo svojeimendane uz pun stol i srdačno raspoloženje. Taj svetac jebio nadbiskup u Milanu, a umro jena tajdan 1584. Biojeveliki borac za duhovnu obnovu svećenstva i vjernika, a jednomjenesebičnim zalaganjem i novčanom potporommnoštvo ljudispasio od kuge.(Eto,trebali bismo ga i danas...)
Odmah,drugidan,imendan jeonih koji se zovu Mirkeci ili Imbreki, a zaštitnik im jeSv Emerik,ugarskohr- vatski kralj,jedanod zaštitnika zagrebačkekatedrale.
| |
Međutim jenajveseliji dan u studenom, a gotovo i u cijelojgodini,njegov jedanaestidan,kad se slavi Sv Martin, biskupiz Toursa, a rođenjemnavodno naš zemljakiz Panonije. O tomu veselu svecu s pečenomguskom irinoštom koji on pokrsti u mlado vino puno jetoganapisano i puno jenjegovo svetkovanjeljudimaradosti da10 Na njegovdan treba imati u sebi Imnogo pustopašnaveselja i duhovitosti, a to se može imati samo u slobodi, kojunapokon,hvala Bogui Sv Martinu, u obiljuuživamo
Glazbenici,skladatelji i prijatelji glazbeslave 8 studenogSv Ceciliju (kajkavskiCiliku),kojoj su posvećene glazbeneakademije,pjevačkadruštva,muzikološki časopisi itd U vrijeme baroka naslikana jeu mnogim lijepimslikama kako svira uzorgulje.
Za stočare u Dalmaciji bio jenekoć
I tako se polako(ali u naše doba brzo)dođe do lijepe, umne i bogate djeviceSv. Katarine iz Aleksandrije, kojojjezbogprijelaza na kršćanstvo car Maksiminius 825 studenoga307. dao odrubiti glavu.Ona je zaštitnica sveučilišne mladeži, te su jojisusovci kao osnivači našegsveučilišta posvetili u Zagrebubaroknu raskošnucrkvu
U svojimradostima jošse mjesec studeni ne predaje,nego nam na sam krajdovodi Sv Andriju,Isusova apostola,kojega na unakrsni križ razapeše Tog dana slave imendane Dražeki i JandrašiilijepeAndrejeili Andrijane Međutim vinogradari su se i u taj dan vještoupleliprodajomvina pa pjevaju:
Došel jedošel
Sveti Jandraš važan svetac Sv. Kliment,koji se slavi
On bu me pital &3 studenog,kad su seljacivodili počem ga daš? stoku tri putaoko crkve i darivali je
u naravi ili novcu
S krzkeo
[GT Skvi i:FEšzdiii
Priredio:
StjepanKeglević,dipl.ing.
Gatnjevremenske
NERSVICGEEELE EEDARE Medvjedtvrdo spava
NEM VET I=NaRARENI SEAulo)
U vino se pretvorio.
[21 (A
Na Feliksa naloži peći obuci bundu (20. MIR)
Studenikad jeljut, tko ne mora, nek'
neide na put.
o
»KAD SE MLIEKO VUČE?«
Našim jedragimčitateljima već poznato da prevrćemostare listove stručnog časopisa»Gospodarskipoučnik«, u kojemsmo u br 14 godine1889. pročitali članak podgornjimnaslovom, pa ga vama priopćujemo da vidite kakve su muke s mlijekommučili naši stari:
»Nnoge 1u mliekarice već izkušaleda se mnogo put neito malo.po mužnjimlieko.vuče kao. u žice iliako.daljeatoji, da postanežilavo.Ova 1e mana lagljeopažau onom slučaju,ako se iz mliekaitajanjemvadi orhnje. U takvomslučaju,nakon8-10 sati stajanja,mjestoda ie napravi orhnjeiliskorup,nego se prikažuje,kakoda jewireno ilizmrznuto.
Iz ovakovogvrhnjaotuče 1e težko i sporo maslae, a da stojivijedana ono se ne uzljutiili ne ukineli,kao:mliekoiz kojegse jevrhnjenapravilo. Sir,kojise napraviiz ovog mlieka,pokrije 1e brzopjegom,te nijeni tečan ni trajan,kakono:sir od zdravogmlieka.
Što jeuzrokovojmani ilibolestimliekanezna 1e niti se jolmože ustanoviti,jerie ona ne ponavljasvakogdana,ni periodički,nego. na ikokove,kadkad za vile dana zaiebice,kadkad jevile nedjeljamlieko posve zdravo.
tliekarieepripisuju ovu manu nekimtravama,kaomliečiki,čabnjaku, poljakojsirotici,kojemogu bitipomieiane u sienu,dočimučenjaciprepisujuovu manu jednojnametnici
(Hijeod tolikevažnosti za praktičkoggospodara,itomanu prouzrokuje, koliko,kako se može zapriečiti i liečiti. Ut prvom reduvaljadržatičistu mliekarnicu i mliekarsko.posuđe, a omda kravam davatiamjuu od 60 gr kuhinjske10li, 30 gr čiste pepelike(potaše) i 30 gr. idjirota.Kao sredstvodjelujeizorino, no puno pomaže,ako se blagune kratisoli,bude li. se mogloobilnoosladitisa 1olionda će ie ova mana rjeđe i slabije
Pripomena:»iđirot« se danas pišesa slovom »đ«, a naziv jeza ljekovitubiljku kojase na latinskom zove Acorus calamus Raste uz obale rijeke i uz močvare, ima sabljastolišće, a podanaksadržava eterično ulje i gorketvari koje u obliku čajaliječeprobavnesmetnje.
Opisanumanu mlijekaprof.dr. Silva Miletić u svojojknjizi»Mlijeko i mliječni proizvodi«Zagreb,1994. naziva »sluzavost mlijeka«, a uzročnici su bakterije rodova Micrococcus bacillus, te Aerobacter aerogenes
Priredio: StjepanKeglević,dipl.ing.
Kad se lijekovi i hrana ne »podnose«?
Svi znamo da se ulje i voda ne miješaju.Ali,znamo lisvikojilijekovi ne »trpe« miješanje,uzimanjezajedno s hranom. S vremenom na vrijemepojave se napisi, bilo u stručnojliteraturi, bilo u dnevnim novinama, o mogućimuzajamnimdjelovanjima,interakcijama hrane i lijekova, ali se čini da nitko ne mari dovoljno. Uglavnomjepoznato da priličanbrojlijekova nadražuježelučnu sluznicu, pa liječniciobičnopropisuju da ih se uzima za vrijemeilinakon obroka I to bi bilo sve Sve do nedavno nijebilo potonjih razgovora o tomu kako hrana dobro ili loše djeluje na lijekove.Međutim,danas jestanjenešto drukčije.
Sve boljepoznavanjefarmakokinetike (znanostkojaproučavasudbinu lijeka od trenutka kad uđe u organizam do trenutka kad se izluči)pridonijelojespoznaji da mnogičimbenici znatno utječu na to kako se neki lijekresorbira u probavnom sustavu i kako ga iskorištava (ili ne iskorištava)organizam.Pokazalo se da je hrana jedanod tih važnih čimbenika,koja utječe na mnoge lijekove.Kadšto hrana poboljšavaresorpcijulijeka, ali ipak češće odgađailipotpunosprječava ulazak lijeka u optokkrvi
Na primjer,mnogiantibiotici,poput ampicilina(Ampicilin,Penbritin),penicilina (Silapen,Ospen),slabijedjeluju ako se uzimaju s hranom Pića s nešto kiseline, kao što su vino,gaziranapića,kava, voćni sokovi,isto tako mogu oslabiti djelotvornost takvih lijekova.
Kemijskisastav lijekamože bititakođer važan Primjerice,eritromicin dolazi na tržište u različitim oblicima, to jest u različitim solima,ovisno o proizvođaču.
Tajantibiotik može doći u obliku stearata,estolata i etilsukcinata Svi su oni
antibiotici širokograspona djelovanja, často propisivani za različite upale.Ipak, eritromicin stearat manjejedjelotvoran ako ga se uzima s hranom. Međutim, ispitivanja su pokazala da se drugadva oblika isto tako dobro resorbiraju, bilo da se uzimaju za jelailina prazan želudac. Pića s nešto kiseline mogu otežati resorpcijueritromicina. Prema tome,ne »gutajte«svojeritromicin s, recimo,voćnim sokom ilicoca-colom.
Uzmete li svojantibiotik tetraciklin s hranom,njegovo će se djelovanje smanjitiupola, a ako obrok sadržava mliječne proizvode ilijelijek uzet istodobno s pripravkomkalcija,djelotvornosttetraciklina se može smanjiti na samo 10 posto.
Laksativi (sredstva za čišćenje)koji sadržavajubisakodil također se ne bi smjeliuzimati s mliječnimproizvodima.
Na priloženojtablici su prikazani samo neki lijekovi za koje se zna da im djelovanjemože poremetiti hrana Dakako, za potanjenaputke iz ovog područjaposavjetujte se sa svojimliječnikom ililjekarnikom Ako vam jeza propisanilijek rečeno da ga morate uzeti na prazan želudac,valja to učiniti barem jedansat prije obroka ilidva sata nakon obroka Obično se preporučuje nakon uzeta lijekapopiti čašu vode
Lijekovikojiboljedjelujukad se uzimajubez hrane
ampicilin(Penbritin) bisakodil(Dulcolax) cefaklor(Cefaklor,Teracef) eritromicin stearat furosemid(Fursemid,Lasix,Edemid) izoniazid(EutizonB6) levodopa(Nakom,Madopar) penicilamin(Metalcaptase) prokainamid(Novocamid) tetraciklin(Arficin,Rimactan) teofilin trimethoprimsulfamethoxazol (Sulotrim, Sinersul)
pripravcikojinadomještaju to slabijedjelovanje.No,neke namirnice mogu ometati djelovanještitne žlijezde i pogoršati ionako usporensustav Stogane bi trebalo pretjerivati s obrocima kupusa,kelja,korabe,cvjetače, repe i soje.
Ljudikoji su preboljelizgrušavanje krvi (tromboflebitis,plućnaembolija,srčani i moždani udar)uzimajuvarfarin,lijekprotiv zgrušavanjakrvi. On djeluje tako što spriječavadjelovanjevitamina K. Ako se uzimajuvelike količine hranebogatetim vitaminom,može se poništitidjelotvornost togalijeka i bolesnik može završiti u bolnici s ponovljenimzgrušavanjem krvi Ne ti trebalo pretjerivati s obrocima cvjetače,prokulice,špinata,zelja,graška,repe, govedskejetre te sa sojinim uljemi zelenim čajem.Ali,jasno, ne smije se ni izbaciti sva ta hrana,zato što su stanovite količine vitamina K potrebne, kako bi se spriječilokrvarenje.
Opaska:Lijekove, kao što su prokainamid,kinidin,aspirin i drugelijekove za reumatsketegobe,pripravkeželjeza, levodopa i neke druge,vjerojatno će trebati uzimati s obrokom,kako bi se smanjio podražajželučanesluznice,premda hrana možeograničitinjihovuresorpciju.
Lijekkojipodražuježeludac u jedneosobe,ne mora bitištetan za druguosobu. O svakojpopratnojpojavivaljaporazgovarati sa svojimliječnikom ililjekarnikom.
Pripravkekojisadržavajukalcijev karbonat općenitotreba uzimati s obrocima. To posebnovrijedi za starijeljudekoji obično pateod manjkaželučane kiseline, što može uvelike oslabitiresorpcijukalcijevakarbonata. No,unatoč tomu mora se paziti ina vrste hrane kojemogu ometati resorpciju.
Ljudimakojiboluju od oslabljenadjelovanjažlijezdeštitnjače često se propisuju
Bolest zvana gihtiliulogznakovita je po nakupljanjukristala mokraćne kiseline u zglobovima,posebno u nožnom palcu, a praćenajejakimbolovima. Lijekovikoji se često propisuju za kontrolu količine mokraćne kiseline obično su alopurinol, probenecidi i kolhicin
Da bi tilijekovi bilinajdjelotvorniji i istodobno najbezopasniji za stvaranje bubrežnih kamenaca,bolesnici koji ih uzimajutrebaju se kloniti hrane kojaobiluje purinom(mozak,bubreg,jetrica,sardine, skuša,špinat,govedska i pileća,guste jakejuhe,leća i drugeleće mahunarke).
Dr Ivo Belan