Ocjena kakvoće sijena
Uskoroće zima,a za zimsko razdobljeipočetakproljećatrebaosiguratidovoljnokvalitetnekrme za podmirenjepotrebastokeiliako je na gospodarstvuspremljenovišekrme od potrebatrebaviškoveproizvedenog sijenaprodati.
Budućida se sijenospremas djetelišta,djetelinskotravnih smjesa,livada i pašnjakaraznih biljnihzajednica,različitogintenziteta i vremena gnojidbe i načina iskorištavanja u više otkosa tijekom vegetacije, sve proizvedeno i spremljeno sijenonema istu kakvoću, a prematome ni istu tržnu vrijednost. Da bi se na tržištu moglaboljevrednovatikakvoćasijena treba sijenoklasirati u nekolikoklasa, premavrijednosti uzevši u obzir sve njegoveosobine(botaničke i organoleptičke).
Sijeno se može ocjenjivati na više načina
Za brzo ocjenjivanjevrijednostisijena prikladanjedvostruki DLG ključ,kojegje za naše uvjetepriredioŠoštarićPisačić, a prema Kompleksnojmetodi za ocjenu travnjakaprilagodioŠtafa.Ovim se ključem brzo i na mjestu(usjeniku) može utvrditi približnavrijednostsijena, a ako jeocjenjivačstručan i uvježbančak gotovo prava vrijednostsijena,kojajegotovo realnija od skupih i dugotrajnih kemijskihmetoda,kojene dajupravusliku vrijednostisijenajer ne obuhvaćajuneke od bitnih, pa čak za kakvoću i presudnih osobina sijena o kojimaovisikakvoća i ukusnost ješnost, a to su trnje,dlakavost vrsta,udio grubihstabljika, otrovnost vrsta,vrijemekošnje,način nanošenjai gospodarenjatravnjakom,vremenske priliketijekomrasta i sušenjatratine, trušenjelišća iostale organoleptičke osobine sijena.
Prednosti dvostrukogključa su:
1 Analize su brže i jeftine
2. Mogu se obaviti brzo i gotovo na svakom mjestu(usjeniku)
Ova metoda traži određenu stručnost kojudobri ratari istočari uglavnomposjeduju(poznavanjevrsta).
Naročito pažljivotreba uzeti uzorke na sjeniku oko 1 kgmase. Uzorci se trebaju uzeti rezanjemsijena s nožem,da se mogu utvrditi sve osobine kojeima sijeno Čupanjemsijena na sjenikuotrusi se lišće pa se dobijekriva slika vrijednosti sijena,jer se otrusinajvrijedniji dio sijena a ostanu samo grubestabljikekojese vrednujulošije.
lako dvostrukiključtraži određenu stručnost on ima prednostipredskupim i dugotrajnimkemijskimmetodama jer se po ovom ključubrzo dobijurezultati, a mogućega jeizvršitigotovo u svakom sjeniku.Sijenopremadvostrukom ključu se ocjenjujebodovima.
Livado sijenopremaovom ključumože dobitinajviše 100 bodova
Samo sijenodjetelina idjetelinsko travnih smjesamože dobiti više od 100 bodova. Višak od 100 bodova se ne uzima u obzir.
Ovim ključemocjenjuje se botanički sustav s najviše 60 bodova (samodjeteline mogu imati više bodova najviše70, ali tajvišak se ne računa).
Ostale osobine sijenamogu dobiti najviše 40 bodova Na ovajsu način ocijenjeneuz botanički sastav i ostaleosobine sijena u rasponu od pozitivnih do negativnihbodova
Za negativneosobine sijenaovim ključem su predviđeni i negativnibodovi i to za botanički sastav (depresivneškodljive i vrlo škodljivevrste) te za ostale osobine sijenakoji se odbijaju od sume pozitivnih bodova
Razlika od pozitivnih i negativnih bodova predstavljavrijednostsijenakoje se ocjenjuje.
Postupak na koji se način ocjenjuje sijenoprikazan jena: Obrascu za ocjenu sijenaprema dvostrukom ključu:
I Botaničkisastav prema ovom ključuse ocjenjuje
1 Pozitivno se ocjenjuje
A. Udio trava u % utvrđen vaganjem iliprocjenom i množi se s faktorom 0,4 da se dobijesuma Ako u sastavu prevladavajuloše vrste faktor može biti i 0,3 pa čak i0,2, a ako prevladavajuselekcionirane sijanevrste u DTS tada faktor za trave može iznositi i 0,5.
Od trava se izuzimlju sve vrste uskog i tvrdog i šiljatog lišća (tvrdoća, trska busike šašuljica i vlasulje vrlo tvrdoglišća) kojese ocjenjuju kao depresivnevrste
B. Udio lepiranjača,(djetelina u širem smislu) u % množi se s faktorom0,7. Ako prevladavajumanjekvalitetne vrste lepirnjačafaktor može biti i niži 0,6pa i 0,5.Od lepirnjačaizuzimlju se škodljive i drvenastevrste s trnjem,vrste kojese ocjenjujunegativno, a to su zečjitrn (trnje)žutike,grašari i zvjezdastadjetelina (šiljci na mahunici).
C Udio travolikih biljaka u % množi se faktorom 0,1. Iz ove se grupe izuzimlju grubišaševi i sitovi za kojefaktor iznosi - 0,5.
i 0,4, a ako prevladavaju vrste s malo lišća s tvrdim stabljikamafaktor je0,2.
Iz ove grupe izuzimlju se sve škodljive (bodljikave i otrovne vrste) u % kojese množe negativnimfaktorom, te vrlo škodljivevrste
2. Negativnimfaktorom množi se udio:
a)Depresivnevrste koje se izuzimlju iz trava lepirnjača,travolikih i zeljanica. Faktor za depresivnevrste je 0,5,ako ih ima ukupnoviše od 3% u sijenu.
b)Škodljivebiljnevrste,ako ih jeu sijenuviše od 0,3%.Za škodljive vrste faktor je 2,0.
U škodljivebiljnevrste ubrajamosve one vrste koje su slabijeotvorene (izazivajuprobavne i ostale smetnjeilidjeluju nepovoljno na zdravlježivotinja) ali ne i letalno, te bodljikave vrste
Škodljivebiljnevrste uglavnom su zastupljene u sijenu s močvarnih i vrlo suhih travnjaka.
c)Vrlo škodljivebiljnevrste ako ih u sijenu ima više od 0,1%njihovudio se množi s faktorom 0,4. To su uglavnom one vrste kojeizazivaju teške probavne i ostale poremetnje(pobačaj), a ako su jačezatstupljene mogu djelovati ismrtno, kao i vrste s vrlo oštrim trnjem(zečjitrn, sikavac i dr.).
D Udio zeljanica u % množi se faktorom 0,3.Ako prevladavajunajkvalitetnije zeljanice sa svim lišćem faktor može biti
Sijenokojesadrži više od 0,3%kukute, otrovne trubeljike ilivučjestope,kao i sijenokojesadrži više od 1% preslica (močvarna,barska i šumska)te sijeno kojesadrži više od 5% ukupnovrlo škodljivih vrsta smatra se škodljivim i nijeprikladno za hranidbu jermože izazvati teške zdravstvene smetnje, a ako se hrani duže vrijeme i u većim količinama i pobačaje(mrazovac) pa čak i smrt životinja. Sijenokojesadrži vrlo škodljive vrste u navedenim količinama nije za upotrebu.
llOstale osobine sijena ocjenjujuse na slijedećinačin
1 Vrijemekošnje
a)Prviotkos:
Vrlo
2. Izgled
Zelenkasta
4 Konzistenca
5 Onečišćenje (zemljom,prašinom,perjemperadi,grinjama iostalimsitnim životinjicama idr.)
Čistosijeno
Mnogoprimjesa iliprašineplijesni,pojedinačno
životinjice(mrtveiližive)
iliživih)
Na ovajnačin utvrđena ocjenasijenaunosi se u obrazac kojijeovdjepriložen. Nakon zbrajanjapozitivnih bodova i odbijanjanegativnihbodova dobije se razlika kojapred-
stavljaocjenusijena u bodovima Zatim se sijenosvrstava u klase priložene na dnu obrasca i ocjenjuje od I do V klase Sijeno s velikim udjelomvrlo škodljivih vrsta koje sadrži više od 0,3%kukute,otrovne trubeljike ilivučjestopete s više od 1% močvarne ilibarske preslicesvrstava se u VI klasu i neuporabivo jeza ishranu stoke.
Obrazac za ocjenukvalitetesijena,utvrđenuprema dvostrukom ključu
Brit godinazar W Mjesto Objekt; odn ime Općina
Vrsta sijena i otkos
I Botanički sastav
1 Biljke za pozitivnobodovanje Bodovi
a Trave (f 0.4) - tež %
b.Lepimjače(f=0.7): eslravolike i.=0j)Er d.Zeljanice(f.=0.3) oo o sasa
2 Odbici Pozitivni bodovi
a Depresivne vrste (najvišezastupljene) (f 0.5)
b Škodljive vrste (f= 2.0)
Cc Vrlo škodljive vrste poimence: (f= 4.0) Negativni bodovi Razlika + ili :
Ako su kod pozitivnogbodovanja uzeti drugifaktori kod grupa ad, navesti razlog(dominiranje vrlo dobrih ililoših biljaka):
ll Ostale osobine sijena +
1 Vrijemekošnje(+12do 20 bodova)
2 Izgled(+8do 20i više bodova)
3 Miris(+5do 20i više bodova)
4 Konzistenca (+10do 20i više bodova)
5 Onečišćenje (+5do 20i više bodova)
Zbroj Razlika + ili : Ukupanbrojbodova (razlika 1 + Il)
Sijenospadau klasu
Klasifikacija:
Sijeno S 81-100 pozit.nettobodova jje | klase = odlično
61-80 U" =vro dobro "41-60 4 S : HI dobro
"2140. " S o IV slabije ssuddk 1-21 A u V =loše
Sijeno s negativnimnetto-bodovoima ilis prekoračenjem vrlo škodljivih vrsti jeVI klase neuporabivo(bezvrijedno iliopasno po zdravlje).
Dr Zvonimir Štafa
Porođajna pareza (Paresis puerperalis)
Porođajnapareza je oboljenje sa paretičnim i paralitičnimstanjemi poremetnjamasvijesti, a javlja se kod kravakratkovrijemenakon poroda zbog poremetnji u prometu kalcijaimagnezijateutajivanjemneurohor- monalne regulacije.
Razvoj se temelji na usporednomdje-lovanjuviše faktora, od kojihjedniuvjetujusklonost, a drugineposrednouzrokujubolest.
Od porođajnepareze ponajvišeobole dobro hranjene i veoma mliječnekrave od 3.-8. telenja,tj. u doba najobilnije sekrecijemlijeka.Postojiiindividualna sklonost,jerpojedineživotinje mogu oboliti i nakon svakogtelenja.Porođaj i navala mlijekabitno pogodujurazvojubolesti. Većinom se javljaposlijenormalnogporođaja,nakon kojegse odmah razvija laktacija u punom obimu Obilna laktacija uvjetujeporemetnje u međusobnom odnosu iona kalcija i magnezija u tekućinama tijela,naročito ako se krave do predkrajbređosti intezivno hrane,naročito hranom bogatombjelančevinama, a siromašnom mineralnim tvarima Bolest jeučestala u godinama s obilnim i sočnim krmnim raslinstvom, dok se u drugim godinamajavljarijetko ilijegotovo i nema Stanovito značenjepripisuje se imeteorološkim utjecajima, npr. naglapromjenavremena, nepogode,padbarometarskogtlaka i dr.
Od faktora kojineposrednouvjetuju bolest posebnoznačenje se pripisuje nepravilnomodnosu kalcija i magnezija u krvi i tekućinama tijela.Životinjama se koncentracijakalcija u krvi odmah nakon telenjaznatno smanji, dok se koncentracijamagnezija ne mijenjailičak malo poraste.Slične pojavezbivaju se nakon telenja i kod zdravih krava samo u mnogo manjojmjeri.Katkad jeuporedo 166
s koncentacijomkalcijaumanjena i koncentracijaanorganskogfosfora Zbog umanjenekoncentracijekalcijevih iona u tjelesnimsokovima nastajuporemetnje u nadražljivostivegetativnogživčanog sustava Intenzivna hranidba,gotovoneprekidnabređost, te dugalaktacija i drugo, postepenoiscrpljujeorganizamdok konačno ne zakaže pa dolazi do sloma
No,vjeruje se da prirazvojuporođajne pareze sudjeluje i intoksikacijaacetilkolinom, koji se kod mliječnih krava katkad resorbira u velikim količinama iz vimena, a vjerojatno se resorbira i iz posteljice i maternice. U velikim količinama acetilkolin paralizirazavršne pločicemotoričnih živaca pa onemogućavaprijenospodražajaod živca na mišić
Prvi znakovi bolesti se javljajuobično drugogilitrećegdana nakon porođaja, rjeđejoš u tijekuprvog dana ilinekoliko dana nakon porođaja.Životinjaiznenadno prestajejesti i preživati, a lučenje mlijeka se znatno smanjiiliposve prestaje.
U početkuznačajanjenemir;životinje imajuuznemiren i plahpogled,tapkaju amotamo, ponekadriču iliškripezubima Katkad nemir prijeđe u izrazitu uzbuđenost pa životinjanadire naprijed,uspinjese u jasleilise nastojiotkinuti sa lanca Brzo se očitujuznakovi slabosti odnosno pareze Slabost većinom započinje u stražnjemdijelutijela, pa krave teturaju,naslanjaju se na ogradu i teško dišu Postepenoslabost mišićjaproširi se i na prednji dio tijela pa već za neko-
liko sati cjelokupnomišićje može bitiuzeto U tom slučajuživotinja leži i nijeviše u stanjuustati Kad jebolest posve razvijena,leži u dubokojnesvjestici.
Nekad po nastupupareze životinja ostane prisvijesti. Tada se bolest očituje tvrdokornim ležanjem i umanjenimapetitom, a mogu se javiti i grčeviograničeni na mišićjeglave i vrata
Zapadneliživotinja u komu,što se katkad dogodiveć 1-2 sata nakon prvihsimptoma,leži na strani, a glavajojjezabačena prema lopatici i poduprtagubicom o zemlju, dok su noge ispružene od trupa i životinja ne reagira na muhe,udarce ili ubode igle.Očnisu jojkapciposveili napolazatvoreni, a zjeniceproširene i neosjetljive na svjetlost. Koža jepo čitavom tijeluhladna, a mišićjemlohavo. Temperaturatijelaisprvajenormalna, a u stadijuuzbuđenjakatkad i nešto povišena,dok u komi pada,pa i do 35"C. Disanjejeisprvaubrzano, a u komi polagano i duboko. Životinje u komi često hrču,iz gubice se cijedislina a katkad viri iparaliziranjezik.Gotovo redovito nastajeatonijaburaga, a ponekad i nadam
U nekim slučajevimahrana se vraća iz buragakroz paraliziranijednjak u usta i izlazi iz gubicezajedno sa slinom. Ne čistise ine mokri Zadnjecrijevo jepuno suhih,tvrdih i tamnih izmetina,paralizirani mokraćnimjehurjepun.
U daljnjemtijekubolesti,kojakatkad traje samo nekoliko sati,katkad i 23, pa i više dana,slika bolesti se mijenjaovisno o njenomkonačnom ishodu U povoljnimslučajevimastanjebolesne životinjeidućeg se dana obično brzo poboljša: životinja se osvijesti, ustane i počne jesti.Nekada spontanoozdravljenje nastupibrzo čak i u težim slučajevima. U nepovoljnimslučajevima smrt nastupi u komi gotovoneprimjetno.
kojase vraća iz buraga,ilipakmlijekom što ga se na usta ulijeva.
Štose ishoda tiče valjaimati na umu, da mortalitet iznosi oko 5%,ako se bolest na vrijeme i suvremeno liječi. Nekad je mortalitet iznosio i 50-60% (uginuli i zaklani iz nužde).Ishod jenepovoljan u slučajukada se paralizarazvije veoma brzo,kada komatozno stanjetrajedugo, a uz to prategrčevi ilioštećenja npr. srca, jetrer,bubregailimozga Ishod tijekaliječenjadakako ovisi i o razvojukomplikacija.
Kod liječenjaživotinju treba smjestiti na obilnu stelju, tako da leži na prsima podvučenihnogu. Životinju treba nadzirati
Liječenje se temelji na aplikacijikalcijevih otopina.Nekad se upotrebljava smjesakalcijevih i magnezijevih iona kao kod pašnjačketetanije. Dobro je prije svakogliječenjakalcijem dati sredstva za jačanje srca Nakon davanjalijekakravu treba istrljatigužvamaslame,ukloniti izmetine iz zadnjegcrijeva i isprazniti mokraćni mjehurpritiskom ilipomoćukatetera. Pored liječenjakalcijemupotrebljava se insuflacija zraka u vime. Vime se ne muze 24 sata kako bi se smanjio gubitakkalcija. Ne smiju se davati lijekovi na usta,naročito ako ježivotinja u komi. Treba paziti na burag i eventualni nadam (trokar).
Kod sprečavanjarazvojaporođajne pareze, u posljednjimtjednimabređosti umanji se količina krmiva,kojaobiluju bjelančevinama(koncentrati), a poveća se količina dobrogsijena. Tako treba životinjuhraniti i tjedannakon telenja. Dobro jeako životinjapotkrajbređosti svakodnevno slobodno šeće. Kod krava koje su osjetljive na parezu treba nekoliko dana prijeporoda i neposrednonakon togadati vitamin D,a nakon porodakalcijevglukonat. Prva 72 sata nakon telenjamužnjutreba ograničiti.
Tijekbolesti ovisi i o komplikacijama, od kojih su najznačajnijeupalapluća, kojanastajezbogzagrcnućahranom,
Dr. StjepanBanožić
Rezultati kontrole proizvodnosti u nekim stočarski naprednim zemljama
Međunarodniodborza kontroluproizvodnostiživotinja(ICAR)međunarodna je udruga,članicekoje su stočarskinapredne zemljeu svijetu. Zadaća jeteudrugezajedničkirad u unapređivanjukontroleproizvodnostigoveda te izmjenaiskustava.
Od 1992.Hrvatskaje punopravančlanICARa.
Za zemlječlanice svake se godineobjavljujuizvješća o njihovimrezultatima kontrole proizvodnosti,dajupodaci o brojnomstanjugovedate drugipokazatelji o govedarstvu.
Na temeljutih rezultata može se dobiti uvid u brojnost i proizvodnostpojedinih populacijagovedazemaljačlanica
Držimo da jeto važno i za nas jerse tako može dijelomocijeniti i naše mjesto u sustavu govedarskeproizvodnje.
U tablicisu dani neki važni pokazatelji o govedarskojproizvodnji,posebno o kontrolnom dijelupopulacijevažnijihdržava članica za 1993.
Tablica 1 Brojkrava u proizvodnji mlijeka,broj i prosječna veličina stada te prosječna godišnjaproizvodnja
U tablici 1 prikazanojesveukupnobrojnostanje i razina proizvodnjekrava po pojedinimzemljama.Valjaposebnoistaknuti da jeprosječnaveličina stada-farme za sve promatranezemljeveća u usporedbi s veličinom stada u Hrvatskoj. Isto jetako prosječnaproizvodnjamlijeka po kravi u nas znatno niža u usporedbi s drugimzemljama
Dok s u tablici 1. dani podaci za sveukupnupopulaciju, u tablici2 tise podaciodnose na dio koji se nalazi podkontrolom mliječnostimatična grla.
Iz tablice se može vidjeti udio matičnogdijela u usporedbi sa sveukupnimbrojem stada i krava te prosječanbrojkrava u stadu za ovajdio populacije. Udio stada obuhvaćenih kontrolom proizvodnosti seže od 28 do 76%,dok jeu nas to danas samo 11,5%.
Kad se promatrajudrugipokazatelji,vidljivo jeda je u nas najmanjiobuhvat grla, ali i veličina stada
U tablici 3. dani su podaci o laktacijskojproizvodnjimatičnogdijelapopulacije.
Razinaproizvodnjematičnogdijelapopulacije jeu veliku rasponu, a najvećajeu Izraelu gdjejepremašila 10 000 kg po kravi.
Uz to jebjelodano da se u svim zemljamadajepodatak o količini bjelančevina u mlijeku.Jedino se u nas ne može odrediti tajvažan sastojakmlijeka. To bi trebalo što prijeomogućitiizboguzgojnih, i zbogposlovnihrazloga.
Da bi se dobila slika o udjelupojedinihpasmina u tim zemljama, u tablici 4. dani su podaci o njihovojzastupljenosti i laktacijskojproizvodnji.
U tablici su prikazani samo podaci za one pasminekojesu zastupljene s većim udjelom.Može se ustvrditi da jeu većini zemaljazastupljeno više pasmina s
razinama proizvodnje. Svaka od njihmože se prilagoditiposebnostimapojedinoga proizvodnogsustava.
U nas jemeđutim razmjernomalen brojpasmina, a to ne povećavamogućnosti izbora optimalnogaproizvodnogsustava
Tablica 4 Prosječna proizvodnjamlijeka matičnog dijelapopulacijepo pasminama
Zemlja
Austrija
Cijena koštanjagodišnjekontrole mliječnostipo kravi
Iz tablice jevidljivo da jecijenakoštanjakontrole različita, ovisno ponajprije o veličini stada iorganizacijikontrole Štojestado veće iraspršenost farma manja,cijenakoštanja kontrole jeniža.
Promatra li se udio uzgajivača u namirenjutogatroška,vidljivo jeda jeon različiti da u nekim slučajevimauzgajivač u potpunostinamirujetroškovekontrole jer u tome nalazi svojprobitak.
Dr Ivan Jakopovićdana 17 prosinca U 15 sati, zgrada Škole Sv.HrižZačretje Veselimo se susretu sa Vama!
Gospodarski interes stočara za unapređenje hranidbe goveda
Isplativostproizvodnjemlijeka,reprodukcijeitovateladi
Ratna zbivanja i višemjesečna zabrana izvoza goveda igovedine iz Republike Hrvatske znatno su promijenili omjerecijena u govedarskojproizvodnji. Naime,europskotržište stokom i mesom popunile su zemljekojesu nudile stoku po nižim cijenama, a uz to jeslobodno tržište dovelo jeftinijustoku, meso i mlijeko,odnosno njihoveprerađevine i na naše tržište
Općiuvjetinalažu da se poradičuvanjai razvojadomaćeggovedarstva, za što sigurnopostojeboljiuvjetinego u mnogimeuropskimzemljama,moraju i u nas mijenjatiorganizaciju,tehnologiju uzgoja i hranidbe goveda.
Cijenamlijeka s 3,5% masti od 1 V 1994 iznosi 1,26K/litra, a uz premiju 0,41K/litra ukupno1,67Kl/litraTo jecijenakojamora zadovoljitistočare proizvođače i kojapotičedavanjekrepkih krmiva (koncentrata) kako bi se povećala proizvodnjamlijeka.
Gotova krmna smjesaza krave stoji oko 1,6K/kg, a davanjem 1 kg krmne smjesetreba dobiti 2 I mlijeka.Dakle, ulaganjem1,6 K prekokrmne smjesedobiva se mlijeko u vrijednosti 3,34K. Naravno, uz krmnu smjesuza proizvodnju mlijekakrave morajudobivati i osnovni obrok kvalitetne voluminozne krme (silaža,sijeno i sl.),kojom se namiruju osnovne životne potrebekrava i niža proizvodnjamlijeka(37 litara na dan).
gućnostima. Tako se smanjujuosnovni troškovi uzgojakrava,smanjuju se troškovi hrane u litriproizvedenogmlijeka i dobiva se najvišemlijeka.
Redovito teljenje i plodnostkrava temeljni su uvjet za proizvodnjumlijeka, a dobiva se i nova vrijednost u vrijednosti teleta Poznato je da hranidba krava znatno utječe na dobru plodnost i kvalitetu teladi To također treba bitirazlogom da se više pazina pravilnuhranidbu.
Za 1 kgprirastateleta,nakonporođaja,može se računati da treba oko 7-10 | mlijeka. To jeoko 11,6916,7 K za kg težine teleta Slučajno jesada na sajmu cijenateladi viša i to iznad vrijednosti 11 I mlijeka. To govori o isplativostiuzgoja (proizvodnje)teladi, a i o tomu da treba više paziti na reprodukcijukrava,jerto uz mlijekopovećavagospodarskudobit u iskorištavanju krava.
Zna se da jemlijekonajskupljahrana, pa i za prehranuteladi, ali se namiruje u priličnovisokojcijeniteladi To se očituje u probitkustočara da gojitelad do veće težine (150kgtjelesnetežine), s kojom se prodaje na sajmu.Tako se troše velike količine skupogmlijeka(više od 1200 | po 1 teletu),zbogčegase pak neki proizvođačipitajuisplati li se uzgajati i proizvodititelad, pa čak i krave
Osnovna krma mora biti što jeftinija, zdrava,dobro probavljiva, a dajese do sitosti Krepkihkrmiva paktreba davati samo onoliko koliko jepotrebno za željenopovećanjeproizvodnjemlijeka, što će ovisiti i o prirođenimgenetskim mo-
Stočar može više zaraditi ako se mlijeko u hranidbi teladi ograniči na svega 800-1000 | po teletu te da se ranije počme davati suha krma. Naime, 1 kg krmne smjese s 18% sirovih proteina, za hranidbu teladi, samo jeza 22% skuplja (2,0K/kg)od litre mlijeka, a ima 3 do 4 putaveću hranidbenu vrijednost.Istina, probavljivost i iskoristivost krmne smjese
u mlade teladi jeslabija od mlijeka, ali ako se ranijepočmepostupno s prihranjivanjemsmjesomi ako se telad goji za prodaju s većom tjelesnomtežinom (150160 kg), u tojdobi će telad vrlo dobro iskorištavati suhu krmu. To povećava zaradu stočara, a potiče ih i na uzgojkrava u reprodukciji i proizvodnjimlijeka.
Prema tome krmnu smjesu za telad u razvoju, s 18% sirovih proteina, treba davati jošu dobi 3-4 tjedna, a mlijeko ne davati više od 8-10 I na dan. Nakon 7-8 tjedana, ako se telad goji do veće tjelesne težine (iznad120 kg),mlijekotreba postupnosmanjivati, a povećavatidavanjegotovekrmne smjese.
Tov teladi od 150 do 300 kgtjelesne težine krmnom smjesomjošima gospodarsku važnost,jerse u tom razdoblju troši razmjernomalo krmne smjeseza kgprirasta(4,04,5 kg/kgprirasta), a takva se telad dobro plaćajerjošima klaoničku vrijednostteletine Treba znati da samo nabavna cijenateladi i cijenautrošene hrane za postizanje 300 kgtjelesne težine iznosi ukupnooko 3916 K,u čemu je:
nabavna cijenateladi sa 150 kgtež.
cijenahrane za 150 kgprirasta
hranidbom teladi manjimkoličinama mlijeka.
Interesno treba povezatiprvo i drugo razdoblje tova junadi, od 150 do 500 kg tjelesnetežine, a ne voditi ih kao dva obračunska razdoblja. Tako se smanjuje udjelulazne cijeneteladi, u odnosu prema drugimtroškovima u završnoj težini tovne junadi. Za tako organiziran tov junadirazlozi nisu samo gospodarski nego i zdravstveni, jerse može bolje organiziratijeftinijahranidba,izostajučesti stresovi zbogpromjenehrane i preseljavanjajunadi, te razne ozljede i bolesti junadi.
2850 K
1066 K
27,5% Samo ovi troškovi, a da se ne računaju
72,5% rad,zdravstvena zaštita,kamate,porez i brojnidrugitroškovi,iznose u 300 kg završne težine 13,0K/kg. Na tojosnovi daljnji tov od 300-500 kgtjelesnetežine više ne može bitiisplativ, jerse u cijeni ne pokrivaju ni troškovi hrane
Ipaktreba razvijatiinteres i stvoriti uvjete za proizvodnjugovedine(tovjunadi)kojaće se na razini svjetskihcijena namirivati s troškovima proizvodnje. Tu treba odmah reći da cijenateladi koja se kupuje za tov mora bitiniža, a to se može postićipovećanjembrojakrava u rasplodu,povećanjemmliječnosti idohotka od proizvodnjemlijeka,ranijimodbijanjem i
Cijenahrane za tov junadi od 300 do 500 kgmože bitisamo otprilike na razini cijenesuhogakukuruznog zrna To se može postićiotvaranjemmanjihprivatnih mješaonicastočne krme i proizvodnjom hrane na vlastitim posjedima,posebice proizvodnjomsilaže. U krmnim smjesama treba više iskorištavati jeftinije proteinske sirovine kao repičinusačmu i BENURAL S (ureu).Skupevitamine,antibiotike,probiotike i drugeaktivne tvari treba davati samo onoliko koliko jepotrebno za zdravlje i proizvodnjuživotinja. Sva znanstvena i tehnološka unapređenjamorajuimati dokaz u gospodarskim interesima.
Kukuruz jeosnovna sirovina u stočnoj krmi i uzrok čestojnestabilnosti stočarske proizvodnje.Stogagatreba najvećim dijelomosigurati u vlastitojproizvodnji i spremiti kao silažu i suho zrno Ječam ječesto zanemarenkao stočna hrana.
Gospodarskiprobitakgovedarstva može se dakle naći u tehnologijama hranidbe krava u reprodukciji i proizvodnji mlijeka,uzgojuihranidbi teladi,posebice manjompotrošnjommlijeka za uzgojteladi,snižavanjemtroškova proizvodnje, osobito hranidbe junadi u tovu,oslanjajući se najvećimdijelom na vlastitu proizvodnjuhrane.
Dr. StjepanFeldhofer
GUMEX A FARM"
—#——
SVE ZA STOČARSTVO
NOVO— Automatske pojilice i ventili Muzilice i rezervni dijelovi(sisnegume, crijeva) (ALFALAVAL,WESTFALIJA,VITREX)
Mljekarskipribor(kante,centrifuge za mlijeko,četke,sita)
Vezovi za muzne krave komplet
Hlevit toplipod
EI pastiri,baterije,izolatori,žice,mreže za sitnu i krupnustoku
Farmerski alati (lopate,vile,škare)
Farmerski pribor(brunde,česala,četke,kliješta,markice, el. goniči, šišači dlake i vune...)
i sve drugo
GUMEX+ FARM?
ZAGREB -
15
“Obavijesti ire,
Drugi međužupanijskiizložbenoprodajni stočarskiigospodarski sajam u Gudovcu, Bjelovar1994.
Pod pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske, u organizacijiŽupanijebjelovarskobilogorske i suorganizatora HGK županijskekomore Bjelovar,Zagrebačkogvelesajma,Hrvatskogastočarskogselekcijskogcentra,Saveza seljakaHrvatske i Gospodarskesloge, u GudovcupokrajBjelovarapriređenje2.,3. i 4 rujna1994 2 međužupanijskiizložbenoprodajni stočarski i gospodarskisajam.
Izlagače i gostepozdraviojeŽeljkoLedinski,dipl.inž.,bjelovarskobilogorski župan i dr., a sajamjeotvorio Antun Šeda,dipl.inž.,zamjenikministra poljoprivrede i šumarstva
Tradicijastočarskih izložaba u Bjelovarskobilogorskoj županiji 1912 -1994 Junice i Godina Mjesto Krave ž poml. Bikovi Ukupno
1912. Bjelovari V Zdenci 1913. 21 izložba sa 985 krava 1916. Nova Rača i Hercegovac 1917. Daruvar i Hercegovac 1942. Daruvar (35 rasplodnih goveda)
GOVEDA
A)Bjelovarskobilogorska izložba 22 krave simentalske pasmine,koje u prosjekuproizvode 4957 kgmlijeka izložba 15 mladih krava simentalske pasmine,kojeproizvedu u 100 dana laktacije 1702 kg za 7 grla17 kg ul kontroli (14,521,5 kg) izložba 5 mladih krava iz uvoza, koje su u I kontroli proizvele 17 kgmlijeka(1618) izložba steonih junica,kojihjeproizvodnjamajki4177 kgmlijeka u 305 dana standardne laktacije.
Od 44 izložene junice 36 jebilo ponuđeno za prodaju.
Izložba 5 steonih junicaholstein-frisien pasmineDD »Zdenka« Veliki Zdenci,kojih jeproizvodnjamajki u 305 dana laktacijeiznosila 5898 kgmlijeka.
B)Zagrebačkažupanija
1 krava s 4928 kgprosječneproizvodnjemlijeka u 305 dana laktacije
1 mlada krava u 100 dana laktacijeproizvela je1620 kgmlijeka
izložba 10 steonih junica,kojesu ponuđene za prodaju, a proizvodnjamajki u 305 dana laktacije bila je4388 kgmlijeka.
C)Koprivničkokriževačkaizložba 7 krava simentalske pasmine s 4486 kgprosječneproizvodnjemlijeka u 305 dana standardne laktacije
izložba 5 mladih krava, od kojihjeproizvodnjajedne u I laktaciji 4347 kgmlijeka, jedne u 100 dana 1560 kg, a ostalih u I kontroli 22,1kgmlijeka
izložba 15 steonih junica, od kojih 11 za prodaju.Majkeizloženih junicaproizvele su u 305 dana laktacije 4744 kgmlijeka slavonskosrijemsko podolskogovedo(Centar za reprodukcijuKriževci) 3 krave sa područjaSlavonije.
D)Virovitičkopodravskaizložba 4 krava, s 4365 kgprosječneproizvodnjemlijeka u 305 dana laktacije izložba 7 steonih junica, od kojih 4 za prodaju.Majkeizloženih junicaproizvele su u 305 dana laktacije 3760 kgmlijeka.
E)Osječko-baranjska (Zavod za stočarstvo)
a) rasplodni bik HB 6726,oteljen 28. 12 1987.,sin HARISA;majčinaproizvodnja u V. laktaciji 5614 kgmlijeka s 3,72postomliječnemasti u 305 dana laktacije.
Proizvodnjamlijeka 11 kćeri u I laktaciji iznosi 3839 kg,sa 3,75postomasti u 305 dana laktacije. Težina 1280 kg.
b)rasplodni bik HB 265 holsteinfrisien pasmine oteljen 1 3. 1991. Majčinaproizvodnja u III.laktaciji iznosi 8137 kgmlijeka u 305 dana laktacije. Težina 1230 kg.
OVCE
Bjelovarskobilogorska županija
ovan pasmineWurtenberg i 10 šilježicapramenka x wirtenberg,GALA, pod.iz Bjelovara
ovanHB 44 s5 kćeri pasminewirtenberguzgajivačVlajkoUzelac Novoseljani. Istočnofrizijskapasmina 1 ovan i 4 ovce, 4 ovnića i 6 šilježica.
Jezersko-solčevska x romanovska 1 ovan i 4 ovce
Koprivničkokriževačka županija
5 šilježicaistočnofrizijskepasmine
Ličkosenjska županija
3 ovna, 5 ovaca i 5 šilježica - paškapramenka.IzlagačSIRANA PAG
KOZE
Bjelovarskobilogorska
izložba sanskejaradi1 mladi jarac i 4 kozice
izložba alpskejaradi1 mladi jarac i 4 kozice
Uzgajivač»SIRELA« SAMARICA
izložbe 1 jarac i 3 koze,alpskapasmina.UzgajivačBARICA ŠOŠKI,BJELOVAR.
Izložene su i kolekcijesvinja i konja.
Na izložbi su bila najzastupljenijagoveda,štojeza Bjelovarskobilogorsku županiju uobičajeno.Izloženo jeukupno63 krave, 2 bika, 77 junica, od togaza prodaju 66 junica, od kojihjeprodanosvega 14.
ZagrebačkaAgroobrtnička banka jedinajeodobrila zajamza nabavu rasplodnih junica, po razmjernopovoljnimuvjetima, u skladu sa svojimmogućnostima.
Nadajmose da će ta najmlađanovčarska ustanova u nas pojačatisvojaulaganja.
Sva izložena grlapredvodile su i ocijenilestručne komisije.
Kravom prvakinjomproglašenajeBrena,m.b. 1909,oteljena 1 9 1989 Bikovska majka,otelila 4 teleta, u III laktacijiproizvela je5402 kgmlijeka u 305 dana laktacije, sa 3,65postomliječnemasti. UzgajivačDraganSabolek,Starčevljani,Kapela. StjepanBrlek,dipl.ing.
Gospodarskeuzrečice i gatnje
OB IZIZAVNro rilsfet)
U prosincupodvedrim nebom raste samo jošmahovina.
Na Nikolinjeotvaraju se kace kiselogkupusa.
Zornice su najobljubljenije službe loleb4[-
% O MajciBožjoj(8.prosinac)najveći izdatak jeza petrolej.
Za prosinačkihvečeri silno pada hrpakudelje, a diže se hrpagotove
Od 24 prosinca do Nove godine su dani počinka i radosti.
Nastaru godinusjeti se, da jeiopet minula godinica i pitaj se, šta si u njojdobra učinio za sebe i svoje potomstvo.
SvetaBarbara
Dlemenitu i lijepudjevojku iz Wikodemije,Barbaru, da bi jezaštitio od nasrtljivihprosaca, otae zatvara u utvrdu.
(Nakonočeva povratka 4 jednogputovanjapriznaje mu kćerkada jepostala kršćanka.RazjarenDioskurpredaje Barbaruupraviteljukojiju stavlja na mučila, a zatim jojjesam otae Dioskur odsjekaoglavu,nakončegajepaa ošinut gromom
SvetaBarbaraštitiod groma i požara, zaštitnica jerudara,pirotehničara i artiljeracea
Blagdansvete Barbareje 4 prosincu.
Oeznutljivoiščekivanje Dolaić
Svjesnavažnosti dobrepriprave,kaouvjetadubljegdoživljajablagdana,Crkva jeuvela i vrijemepriprave za Božić.
Krajen 16.stoljeća u rimskoj.liturgijipostojalo.jepripremna.razdoblje (Došašće.Waziv.došašćejeprijevod od latinskeriječiadventua.
(Nekadajedošašćeobuhvaćalašest nedjelja po uzoru na korizmu, na nakon reforme,priprava za Božićtraječetirinedjelje i nema naglašenapokorničkoobilježje. BSvejeu znakuvelikenadei čeznutljivaiščekivanja.
(Dvostruko.usmjerenjedošašćajepripravasvetkovanjaBožića,ali i priprava za konačni i slavnidolazakdusa Krista.
Zapaženo.mjeto. u liturgijidošašćazauzima BlaženaDjevicaMarija,kojoj se posvećujeosobitapažnja.Dosebannačin svetkovanja u čast BlaženojDjevici očituje se ranint jutarnjimmisama zornicama noštvo.pobožnognaroda,jošza gustogjutarnjegmrakahiti u erkvuda svojoj pobožnosti da oduškapjevanjempoznatihadventskihpjesama.edna odnajpoznatijih i najčešćepjevanihje » Dadaj. 4 neba1040 sveta«.
Budućida Božićnosi naglašenoobilježječašćenjaBlaženeDjeviceNNarije, najvećibroj.hrvatskihpjesamaovoga adventskogvremena posvećenjeupravo DjeviciNlariji:»Zlatnihkrila«,»Raduj. se gradeHazaret«.Djesmakojagovori a najaviBezgrešnogzačećaBlaženoj.Djevicinosi u sebiposebanton blagosti,
»DoslanbianđelGabrijel, od Boga u gradHazare, K jednoj.ponizno.Djevici i pravoj.Božjojslužbenici.«
Dripremila:ing.SlirnaBožičević
Da bi cijelaobiteljosjetilaradost.iščekivanjaBožica,počnite se pripremati već sada. Ne zaboravite na sv Nikolu 6. prosinca ilinajkasnije na blagdan sv Lucije,posijati žito (pšenicu).
Pripravite ilinačinite novi stalak za bor
Najradosnijejeizrađivanje ukrasa za bor.
Gotovo svakodomaćinstvo ima aluminijskufoliju,kojavrlo efektnomože poslužiti kao ukras na božićnomdrvcu Folijuizrežite u kvadrate,krugove,zvijezde ilinekedrugeoblike Na pripremljeneplobeoblika folijeutisnite strukturekoježelite;npr. listova,češera,grančicabora,podmetač za stoliliručnograda.
Konac pričvrstiteselotejpom i nakit jegotov.
280 gr brašna
280 gr šećera
140 gr maslaca
3 jaja
1 prašak za pecivo malo mlijeka grožđice
Pjenastoumutiti 3 žutanjka sa 100 gr maslaca,dodati šećer,brašno i mlijekokoliko je dovoljno da se zamijesitijesto.Dodaje se prašak za pecivo i snijeg od tri bjelanjka, te grožđice.
Sa ostala 4 gr maslaca treba dobro namazati kalup.Tijesto se usipa u kalup i ostavi stajati 15 minuta
Peče se 45 minuta na 200"C.
Pečeni kuglofostavi se malo hladiti, a zatim se istrese iz kalupa i posipašećerom u prahu.
Pripremila:ing.Mirna Božičević
O uplivusvjetlana maslo
»Gospodarskipoučnik«ječesto objavljivaostručne članke mljekarstvu, pa jeu br. 21 od 1889 godinedonio članak podgornjimnaslovom kojipišeovo:
Glasoviti sirar SOXLLET smatra da na kvarenjemasla odnosno na promjenunjegove boje i teka utječunajvišemodra i ljubičastaboja.Međutim bojekojemanjelome svjetlo utječumanjena promjene u maslu. Iz svojihistraživanja izvukao jeove praktične zaključke:
maslo ne valjadržati na svjetlu;
da maslarnice budu što mogućetamnije;
da stakla na maslarnici budu crvene iližute boje;
da maslo kojese šalje na trgbude omotano zelenim lišćem ilizaštićeno kojom drugomzelenom tvari
Da krave ne izvrgnu
U istom 1889 -tom godištupisaojelisto tome kako treba postupati s bređim kravama Prvo,pisacupozorava da jenajvećašteta po gospodara, ako mu bređa krava izvrgne, jerne samo da bi time poremetiosvojumljekarsku i gospodarskuosnovu, nego može čak kravu izgubiti ilida mu u buduće nema pravoga zdravlja i mogućnostponovne oplodnje.Zbogtogagospodarmora poduzimatislijedeće:
»1. Ako su podovi u stajiprevećnagnutiprema onojstrani prema kojoj stojistražnji dio tijelakrave tada ih treba ispraviti sa steljomtako da stražnji dio bude stajaonešto više od prednjeg;
& Stelja ne smijebiti vlažna,nagnjilaili pljesniva niti od močvarnih trava,jerse iz njihizdižu smrdljivepare, pa to može izazivati izvrgnuće.
3 Napajativaljakrave redovito,čistom,zdravom vodom Mnogo vode najedanput,prehladneili nezdrave može prouzročitiizvrgnuće.
4 Bređim kravama ne smijese davati vlažna ili pljesnivahrana,niti ih izlagativelikojstudeni,vlažnom vremenu, naglimpromjenamatopline. One ne smijuskakati ni bježati, niti ih se smijeudarati u trbušnu stranu « Eto vidimo na što se jemoralo gospodareupozoritiprijestotinjakgodina, na ono što danas ne bi nikome palona pamet,da s kravom postupa niti onda kad nijebređa
Pripremio:dipl.ing.StjepanKeglević
Veseli prosinački dani
U prve prosinačke dane već dolazi druganedjeljadoiaića ili adoenta koje jeozbiljnodoba unutar erkvenegodine, jerse treba u molitvi i pokoriprirediti za proslavurođenjaQoipodinanaiega Juua Kruta.Ipak se za to vrijeme ne upadau nekutugu,nego. ie i u tome razdobljunađeveselihdana,kojinaojeićujunajveseliji dan Božić.
Jaojevrijemepuno raznolikih narodnih običaja u svim nalim hrvatskim krajevima, kako u selimatako i gradovima. Drvo veselje u prosineu nam priredenaše drageBarice,kojeslave(4. prosinea)voju otmjenuplemkinju (Barbaru iz trećegstoljećakojoj au u (Jikodemijiodrubiliglavuzbognjenogprelazana krićanutvo. (U barokno dobaje često prikazivana u raskošnojhaljini 1a nakitom,mačem u ruci i kaležom u drugojruci Zaštitnicajetopniitva, te rudara,koji su nekad na njendanpriređivalisjajneple100e.(Haiadainjojizložbi »Svetitrag« u Zagrebuizločeni iu prekraininjenikipovi u naravnojveličini Drugii veseli dan u mjesecuprosineu jeSveti(Nikola(6.prosinea),kojiie mnogo. vije ilavio u gradovimanego u ielima,alidanai jeto izjednačeno.(3i-Sita
kolinjejetipično za katoličke narode, a protestanti 1u to oblačenje u biskupa 1 bijelombradomi dijeljenjemdarova prenijeli za Božić.Jo.jei američki SantaClaus, a komuniiti su iz toga izvukliDjedaraza. Ja jedandječjeg veielja,samo ito su dana1 djeeakratko vrijeme djeca, pa se malo.mole predSo. HWikolom, a (oi manje 1e boje krampua i njegovihlanaea, rogova i dugačkogernog repa Wa dan So. Iikole mnoge župeilave600g 100q gaititnika, kao ito i mnogi JHikice,VHWikle i HWikolete slaveivojeimendane.
U nalim seljačkimobičajimaveće značenje ima Soeta Lucija na dan 13 prosinea.
QU Boni jenazivajuLueijaDroariea jerie toga dana počinjuunositi drva u kuću, a trebaih mnogo. da božićniblagdanibudutopli
gadulu i zatijelo.Opći deobičajdasenablagdan Šo. Lucijezasije
i podijećala da će čivot u prirodiopetzapočeti 4 proljećem. (U nekim mjetimau Dalmaciji djeeaie darivaju(umjetona so.Wikolu).
U Boni 1enatajdanneimijetkati i iivati,jerće inačemoljaeizjedatitkanine u kući.
U Slavonijidjevojkeunose žeravieu u kućuna tanjuru, pa ako niitane padne dobarjeznak, a djevojčice će dobro.raditiavofručni rad.
Ul sjeverozapadnim krajevimapostojiobičaj da ie pekunaročita peciva od kukuruznogbralna,bezi10li i mauti, i timeieukućani i stokaočuvajuod bjenoće.Dostoji i običajdaveselamladež obilaziselom zavita u bijeluplahtu noseći tanjur, a na njemunož i oči od neke životinje.Jo.jeu vezi mučeniitva So.Lucije,kojoj au zbogprijelaza na krićanutvo u Sirakuziiukopali oči. Jakođer ie u nekimkrajevimanosi tikva 14 izrezanim očima,no1om i uunama 1a zapaljenomivijećom u njoj, pa izgleda 1ablaino. u noći.Jakvisuobičaji i u Sjedinjenimctmeričkimdržavamana 31 lutopada, a zovu 1e Jalloween.
Ha Luecijino,djevojke u mnogim krajevimauzmu 12 cedulja i naivakoj, osim na jednoj,napilu ime momka koji bijojmogaobitiprosae.Svakog1edana jednaeeduljaipali, a ona kojaostane na 1am Badnjak1 imenomtajće biti đuvegija!Ostanelina Badnjakprazna eeduljiea,odivatovategodinenećebiti niita
DinarikiIrvatipredBožićrazglikujutri nedjelje;jednuimajuDjetnici,
druguNlateriee i treću Očići, pa 1e mediuobnodarivajudjeeasa majkom i ocem
DoslijeLueijinogvažan jedan 80. Jome na 21 prosinea,kojeg u novim kalendarima vile nema Irvatiitokavei zovu ga JueinDan, kad ie koljeive ono ito jepotrebno za proslavuBožića. Dostojiuzrečica »SvetiJoma ubipraiea doma«.(U Bosnizovu tajdan »Joma mlivosija,kruvarili kruvokriž«,jer1e zeKe dan počnupećibožićnapeciva, a zovu »BožićnjakiliBožićniea« tberku).
d tako iz tjedna u tjedandogađase u kući uvijekneito veinelo, a ive u očekivanjunajdražegdanaBožića! JIlnogi ljudiuživaju u samim pripremamaiako. su ipojene 1a fizičkimnaporima,alinagradaiedobiva u radostionog(Dana i (Hoći za kojejeto. pripremano. Želimo.vima malima i velikima da za božićneblagdanezaboraveivojetuge i brige, da 1e prepuitejednostavnojradosti zbogrođenjamalogDjetića u Betlehemnukojitalici,kojinam jedonio. porukuljubavi i mira: da ie međuobno poitujemo. i volimo,da 1i međuobno oprostimo.itojetkokomeglo.učinio, pa da tako u zaboravu i ljubaviproživimo. iretno: ive naie dane i doživimo.jol mnogo veselihBožića.
Dripremio:dipl.ing.StjepanKeglević
Što možemo sami učiniti u borbi protivraka?
Premda jerak,kao uzrok smrti, na drugom mjestu,daleko iza srčanožilnih bolesti, to jebolest kojese, sasma sigurno, ljudinajvišeboje.Mnogood togastraha potječe od pomisli na dugotrajnoumiranjepovezano sa zloćudnošćubolesti, ali i od osjećajanemoćikad jeriječ o načinu da se izbjegne rak Stalno smo bombardirani porukamakojeupućuju da gotovo sve u našojokolini vanjskoj i unutarnjoj može uzrokovati rak Zbogtogane iznenađuje što mnogijednostavnoprestaju razmišljati o nekom osobnom programu zaštite od raka. Ipak,činjenica jeda opstojeučinkoviti postupcisprječavanja ili ranog otkrivanja svih petvodećih vrsta raka.
Korisno će biti ukratko prikazati neke postupkekojesvatko od nas može primijeniti ne bi lise osobno zaštitio od raka:
RAK PLUĆA Rendgenskipregled pluća,iako jeftin i razmjernosiguran, rijetkootkriva rak plućadovoljno rano za izlječenje. To jeloša vijest. Dobra vijest jeda su u barem 80 postoslučajeva ovog vodećegraka ubojiceuzrok cigarete.
pom).Osobe kojesu u prošlosti imale polipeiliulcerozni kolitis (objepromjene smještene u debelom crijevu) možda će se trebati podvrgnutispomenutimpretragamaredovito, u određenim razmacima.
Medicinski stručnjacipreporučuju da u našojprehranibudu dostatno zastupljenenamirnice s vlaknastim komponentama (povrće i voće) i da smanjimokoličine zasićenih masnoća(mastiživotinjskogpodrijetla).
RAK DOJKE. Kad s rak dojkeotkrije u lokaliziranojfazi,petogodišnjepreživljavanje jeu otprilike 85 postoslučajeva. Velika većina čvorova u dojci(u8 do 10 takvih slučajevaispadne da su dobroćudni)jošse otkrijesamopregledavanjem.Mamografija jeizvrsna metoda otkrivanjatumoroznogtkiva u dojci, a i novijetehnike znatno smanjujuizlaganje žene zračenju,kakvo jebilo od starijih uređaja.
Učestalost raka dojke u dobi nakon 50 godinaopravdavaviše rutinsku primjenu mamografije.
RAK DEBELOG CRIJEVA. Stručnjaci za rak kažu da su dvije od tri osobe s rakom debelogcrijevamoglebiti spašene da su samo obratili pozornost na sumnjivesimptome i uz pomoćupotrebe sredstava za provjeru i dijagnosticiranje. Simptomikojizaslužujupozornostuključujukrvarenje iz debelogcrijeva,stalne (dužeod dva tjedna)promjene u pražnjenjustolice i tegobe u trbuhu. Najvažnija pomoćnametoda je godišnjakontrola stolice na skrivenu (mikroskopskividljivu) krv u njoj, u osoba starijih od 40 godina. Nalaz skrivene krvi treba voditi do rendgenskogpregleda i izravne vizualne kontrole (proktoskopom ilikolonoskoVI
RAK PROSTATE Temeljitpregled kroz stražnjecrijevojošjejedinamoguća i dobra metoda za rano otkrivanjetoga raka
Mogu upozoravajućisimptomirasta prostateuglavnompoteškoće u mokrenju najčešće su uzrokovani dobroćudnim povećanjem,kojese veoma često javljaju u starijihmuškaraca
RAK MATERNICE. Pojam»rak maternice« može se odnositi na dva različita raka,oba započinju u uterusu:
1 Rak grlićamaternice: PAP razmaz jevrlo lagana ipouzdanametodaza rano otkrivanje ovog raka. Rak grlićamaternice ječešći u žena kojerano započinju
seksualne odnose i/ilikojeimajuviše partnera.
2. Rak sluznice maternice (endometrija).PAP razmaz ne otkriva pouzdano stanice iz unutrašnjosti uterusa. Stogaje jakovažno obratiti pozornost na rane upozoravajućesimptome a najvažniji je bilo kojevaginalnokrvarenje u žena nakon klimakterija. Ono se mora smatrati da je uzrokovano rakom,sve dok se drukčije ne dokaže. Rak sluznice maternice obično se javlja u žena nakon 50. godinaživota.
DRUGE MJERE - Nekoliko drugih načina sprečavanja i otkrivanja raka treba spomenuti kao sigurnei/ilidjelotvorne:
1. Rak kože: izbjegavatipretjerano sunčanje, uz ranu liječničkukontrolu sumnjivihčvorova Područjapovećane pigmentacije ilikroničnogkrvarenja.
2. Rak usne šupljine:brižljivavizualna inspekcija - posebno u jakihpušača(uključivocigare i lule) i uživalaca većih
Reportaže
količina alkoholnih pića otkrivanje neuobičajenihbijelih ilicrvenih mrlja u ustima.
3 Rak grkljana:vizualna inspekcija kojuobavljaliječnik uz pomoćposebnog instrumenta u osoba s dugotrajnom promuklošću (dužomod 2 tjedna).
4 Rak testisa: svaka 3 mjesecamuškarac si može sam opipatisvojetestise i otkriti mogućečvoriće.
5 Industrijskekemijsketvari: Izbjegavanjepoznatihkarcinogena(azbest, anilinske boje,vinil klorid itd.) i kontrola sigurnostistalnog ilijačegizlaganjanekoj od takvih tvari.
6 Rak mokraćnih organa: pregled mokraće na krv Ako je nalaz pozitivan, treba isključiti zloćudni tumor
ZAKLJUČAK:Ako svi pripazimo na sve što jenavedeno,znatno ćemo smanjitismrtnost od raka. To su stvari koje možemo učiniti.
Dr. Ivo Belan
11.smotra smeđeg goveda Buzeštine
Pod pokroviteljstvom gradaBuzeta u organizacijiAgroprodukta d d Buzet,Hrvatskog selekcijskogcentra,Poljoprivrednoindustrijskogkombinata Rijekad.d. i Veterinarske stanice Buzet, 4. rujnaorganizirana jesmotra smeđeggovedabuzeštine s aukcijskom prodajomrasplodnihjunica»Buzet '94«
Izlagače i posjetiteljeprigodnim su govorom pozdravili Boris Širotić,gradonačelnik Buzeta, mr Zlatko Dominiković,direktor Hrvatskogselekcijskogcentra, a izložbu je otvorio mr Luka Stojaković,pomoćnikministra za poljoprivredu i šumarstvo Republike Hrvatske
Brojnostanjegoveda,oplodnja i plotkinjepodselekcijom1993.
Brojplotkinja više jenego liprepolovljen.Kvalitetna oplodnjaosim 1990 zadržala je veliki postotak.Brojkrava podselekcijom pao jeapsolutno, pa i relativno. U 1974 god. od 1530 plotkinja 411 ili26,86postobilo jepodselekcijom da bi u 1993 godinibilo svega 760 plotkinja od čega94 grlapodselekcijom ili12,36posto.
U Buzetu su i ranijeorganiziraneizložbe.
ižen. podml. Ukupno
Na ovogodišnjojizložbi predstavljeno je38 krava i 14 junica,ukupno52 grla.
Prosječnaproizvodnjamlijekaizloženih krava u 1. kontroli iznosila je10,2 25,3 litreiliprosječno17,75litara.
Šampionskomkravom proglašena jeSiva MB 4,oteljena 30 12. 1988 godine,otelila 3 teleta, u 1. kontroli proizvelaje25,3litremlijeka.
UzgajivačSilvano Žulićnagrađenjei šampionskimzvonom
Drugonagrađena jekrava Bruna Z 268,oteljena 15. 6. 1986. otelila 6 teladi u 1 kontroli proizvela je25 litara mlijeka.
UzgajivačRatko Nemarnik Brščak 78 nagrađenjesa 800 kuna.
Treće nagrađenajekrava Bruna Mb 3,oteljena 17. 11. 1988. otelila 2 teleta, u 1. kontroli proizvelaje24,6kg mlijeka.
UzgajivačStanko Žuhedobio jenagradu u iznosu od 600 kuna.
Prvu nagradudobio jevlasnik juniceViole,pb326,pripuštena 3. 2. 1994.,uzgajivač JosipAgapito,Barušići 3 Nagrađenjesa 1000 kuna
DrugonagrađenajejunicaGara pb 315,pripuštena 26. 4. 1994.,uzgajivačStanko Nežić,Majcani3,nagrađen sa 800 kuna.
Treće nagrađenajejunicaViola pb 376 pripuštena 19 4. 1994.,uzgajivač jeLino Raspolić,Pahedim 11 Nagrađenjesa 600 kuna.
Svi izlagačikrava i junicanagrađeni su sa utješnomnagradomod 150 kuna
Po završetku izložbeprodane su samo 2 junice.
Agroprodukt i gradBuzet najboljemproizvođačumlijekapoklonili su junicusimentalske pasmine.
StjepanBrlek,dipl.ing.