Mljekarski list 12-1994

Nepoželjne biljne vrste travnjaka i djetelišta

Travnjacii djetelišta u RepubliciHrvatskojzauzimajuneštovišeod polapoljoprivrednihpovršina.Budućida su travnjaciidjetelištaprošireni u svim dijelovimazemljei u vrlorazličitimedafskimuvjetima u njihovoj tratinizastupljenje vrlovelikbrojbiljnihvrsta,kojebotaničkipripadaju vrlovelikombrojuporodica.

Određeni edafski uvjetiuvjetovali su opstanak i širenje onih vrsta,kojesu se mogleprilagoditi tim uvjetima,koji su često vrlo nepovoljni.

Od velikogbrojabiljnih vrsta kojerastu na travnjacima i djetelištima samo jemanjidio prikladan(koristan) za ishranu stoke u raznim oblicima, veći dio vrsta u tratinijeproširenjer se jeprilagodiouvjetima,ali s gospodarskogstajališta ima mali iligotovonema nikakvo značenje, dok jeodređeni brojvrsta na travnjacima nepoželjanbezvrijedan,depresivnog škodljivog i vrlo škodljivogdjelovanja na zdravljestoke, a nekoliko vrsta i vrlo otrovnih,kojedjelujuletalno Škodljive, vrlo škodljive, a naročito otrovne vrste treba iz tratine raznim agrotehničkim zahvatima odstraniti, o čemu će biti u narednim brojevimaiznešeno.

Štosu nepovoljniji(ekstremniji)uvjeti za rast i razvojkulturnih vrsta njihovudio u tratinijemanji,vrste manjepovoljne ili nepovoljneivrlo često potisnulepoželjne vrste,kojesu često samo u tragovima.

Gotovo u svim staništima manjeviše jeproširenodređeni brojvrsta kojeprate kulturne vrste,ili nisu diferentne na uvjetestaništa. Takve vrste nazivamo pratilicama. One često nemajugotovonikakvu krmnu vrijednost(dlakave,niske, malo lišća,tvrde igrubevlati)često imaju trnjeilisu nepovoljnogsadržajaeterična ulja,gorketvari i slično pa mogu djelovatidepresivno na zdravljestoke. Takve se vrste mogu u tratininesmetano razvijati pa čak zauzeti najveći dio površi-

ne, zbogčegatreba njihovudio smanjiti raznim zahvatima, iliih gotovopotpuno pobiti, a na njihovomjestozasijati nove korisne vrste visoke kakvoće i produktivnosti Turina navodi da u tratini naših travnjaka ima od 35 do 95% nepoželjnih vrsta, što gledepovršinekojuzauzimaju travnjacipredstavljaobnovljiviresurs, a time i više hrane.

U nepoželjnevrste na travnjacima i djetelištimaubrajamomahovine,šaševe, sitove, od trava one s uskim tvrdim (čekinjastim) lišćem (nekevlasulje,tvrdaču, busike u nizinskim položajima, trsku i dr.), od zeljanica tu spadaveliki broj na različitim staništima često proširenih vrsta kojesu bezvrijedne,depresivnog raznog stupnjaškodljivo pa čak i vrlo otrovnogdjelovanja, ali i iz porodicelepirnjača u tu grupu ubrajamonekoliko vrsta drvenaste i vrste kojesadrže gorkei škodljivetvari.

Neke vrste nisu škodljive alikvare kvalitetuproizvoda,miris,boju,okus a neke sprečavajulučenjemlijeka.

Nepoželjnostodređenih vrsta na travnjacima i djetelištima jerelativna i vrlo različita, a ovisi o krmnojvrijednosti uporabivosti,proširenosti te o škodljivosti.

"Akosu na vrlo plodnimtlima proširene neke vrste niske krmne vrijednosti iličak bezvrijednekojemogu dominirati u tratini smatramo ih nepoželjnim,jerzauzimaju mjestokvalitetnijim vrstama Iste te vrste u vrlo nepovoljnim ilipromijenjenimuvjetima (brdski i planinskipoložaji) mogu predstavljatipoželjnevrste (jerboljih ne-

ma),za određene vrste i kategorije stoke (ovce,koze) i određeni način i intenzitet držanjastoke (podmladak).

Stadijrazvojaodređenih vrsta jevrlo važan jersu u mladom stanjurelativno dobre međutim prelazom u generativnu fazu razvojaogrubeiliim se povećasadržina gorkihtvari i raznih uljapa predstavljajunepoželjnevrste pa ih stoka izbjegava(naročito na paši).

Udio određenih vrsta u tratini jetakođer vrlo značajanjerako su neke vrste u tratini zastupljene u vrlo malom postotku korisne su jerutječu na ukusnost tratine (djeluju kao začin), a ako su jako proširenenepoželjne su (miris,okus).

Način rasta određene vrste također djeluje na nepoželjnost u tratini. Maslačak i trputac u gustomsklopu u malom udjelu su vrlo poželjni. Ako dominiraju u

tratini proširenjemrozete pokrijugotovo svu površinu i onemogućujurast i razvoj drugihvrsta Budući da ih u takvim uvjetima ne može zahvatiti kosa,oni su nepoželjni.

O načinu iskorištavanja također ovisi nepoželjnostodređenih vrsta Žabljaci u zelenom stanju su škodljivi dok u sijenu im se škodljivostsmanjuje.Vrste s oštrim dlakama i trunjem su u zelenom stanju manješkodljive nego u sijenu, zato takove vrste treba silirati

Svi dijeloviodređenih vrsta nisu jednake kakvoće odnosno jednakonepoželjni. U mladom stanju i u lišću jesadržano obično manješkodljivih tvari nego u odraslojbiljci ili u sjemenu.

(Nastavlja

Uvrtanje i izvala maternice

se)

Prof dr Zvonimir Štafa

Izvalamaterniceje bolesnostanjerodilje,kojese najčešćejavlja u krava, a rjeđekod drugihživotinja, u kojemu se materičnirog (onajkoji jebiogravidan)najprijeuvrne u vlastitušupljinutojeinvezija(inversio), a kad ispadnena stidniotvor,toje izvalailiprolapsus.

Maternica se uvrće i izvaljujenajčešće prvih6-12 sati nakon poroda, no može se pojaviti imnogo ranije, čak i za jedan sat po porodu.Tajporemećajdolazi u krava,ovaca, koza,krmača i kobila, a veoma rijetko u kuja i mačaka Ako se izvale oba maternična roga, govori se o kompletnojizvali, a kad se izvali samo onajrog u kojemjebio plod,riječjeo inkompletnojizvali.

U nastanku togporemećajarazlikuju se pogodovnimomenti (dispozicija) i izravni čimbenici ilineposredniuzroci izvale. Od pogodovnihčimbenika najznačajnijijeatonija(opuštenost)maternice, nastala kao posljedicadugotrajnogporoda (zbograzličitihporemećaja u tijekuporoda), a manjesu važni npr prekosoleži-

šte u staji iloša neuravnotežena prehrana, zbogkojejerodiljamršava, a maternica labavo vezana za okolinu Neposredniuzroci izvalematernice su jakatrbušna preša i dugotrajnotiskanje rodilje nakon poroda,zbogpovredaporođajnihputeva(nagnječenja, rane u grljku maternice i rodnici), a nadaljenagloizvlačenjeplodapoštojeiscurila plodna Voda,pa jezid maternice usko prilegao uz kožu ploda,zatim nasilno potezanje i izvlačenjeposteljice(pokatkad i prevelika posteljica može povućimaternicu), kao ivješanjetežih predmeta o posteljicu kojavisi iz stidnice. Ako se krava poslije, porodabrzo i lako oslobodi posteljice tada mnogo rjeđedolazi do izvale maternice U uniparnihživotinjauglavnompro179

labira samo gravidni rog, a u multuparnih izvale se oba maternična roga

Kod izvale maternice rodilja jeveoma uznemirena,grbi se inapinje,podižerep, ne jede,preživači ne preživaju. Kobile ne dobivajunapadajkolike Nešto kasnije na otvoru stidnice pojavljuje se izvaljena maternica,kojase vidi kao kakva vreća kojavisi iz stidnice, a može dopirati do škočnih zglobova. U blizini stidnice je uža, a prema dolje se proširuje te nalikujedonjemdijelukruške. Na njenojsluznici vide se ostaci posteljice. U početku jesluznica izvaljenematernice crvena i sjajna, a već za nekoliko sati stajanja sluznica potamni i postajetamno crvena do crnocrvena, osuši se i može nekrotizirati (propasti).

Ako se opazida životinja i nakon poroda neprekidnotiska, mora se posumnjati da postojiopasnost od izvale maternice Tada treba kravu šetati,jertako manjetiska. Ako leži treba jenatjerati da ustane jerće i tada manjetiskati Svakako treba nastojationemogućitiživotinji da istisnematernicu

Ako jematernica ipakistisnuta treba odmah potražitipomoćveterinara, a dok on dođe treba maternicu zaštititiod povreda i nečistoće i s time mnogo pridonosi samom liječenju.Maternica treba ležati na čistojplahti, a ako krava stoji, a maternica visi,trebaju jedva pomoćnika pomoćuplahtedržati. Da se sluznica izvaljenematernice ne suši,što jejako štetno,plahtatreba biti vlažna umočena u čistu vodu iliblaguotopinunekog dezinficijensa, a zatim dobro ižmikana. Susjedneživotinje treba razmaknuti da bi se izbjeglepovredematernice, a pod treba prostrijeti čistom i suhom steljom.

Kobile su u slučajevimaizvale maternice veoma nemirne,liježu i ustaju, veoma se znoje, a općezdravstveno stanjedramatično im se mijenja. U ovaca i koza također se općezdravstveno stanje mijenjajačenego u krava Ovce izvalu maternice dosta strpljivopodnose, a koze su nemirne i jakodreče. U krmača jeizvala maternice težak zdravstveni poremećaj,kojičesto ima smrtni završetak U kuja i mačaka sluznica izvaljenematernice jesmeđecrvena sa zelenim rubovima. Izvala maternice jeveća i kompletnijakad životinjaleži, a tada su i trudovi jači.Izvaljenamaternica može svojomtežinom uzrokovati povlačenje, ali i trganje tkiva,tako može nastati pucanjekrvnih žila i posljedičnoobilno krvarenje s mogućimsmrtnim završetkom. Na izvaljenu maternicu mogu nagazitisusjedneživotinje,može juozlijediti slama i stelja, ona se prlja od balege i drugenečistoće u kojojima mnoštvo mikroorganizama. Zbogprekidacirkulacije veoma brzo dolazi do nekroze i propadanjasluznice maternice. Prognozaporemećajazavisi od trajanjaizvale ivrste životinje: u krava jepovoljnija, u malih preživačarepozicija izvaljenematernice općenitoteško polazi za rukom, a naročito su osjetljive koze

180

Glavni ciljjevraćanjematernice u prvobitni položaj. No prijevraćanjaveterinar će maternicu oprati u hladnojotopini dezinficijensa, skinuti s njedijelove zaostale posteljice, ako jepotrebnozaštiti rane, a zatim pristupitirepozicijivraćanjumaternice na mjesto.Maternica se omota čistim dugimručnikom i postupno se gura u prijašnjipoložaj. Kod malih životinjaprolabiranamaternica se reponira šakom iliprstom, a pritom se podiže zadnjidio tijela. U kujai mačaka zbog uske idugerodnice i dugihrogova maternice veoma jeteška repozicija,stoga se vrši laparotomija,tj.operativno se otvara trbušna šupljina i s trbušne strane maternica se dovodi u normalni položaj.

Nakon vraćanjamaternice u normalni položaj, u njezinu se šupljinustavljaju antibioticii drugilijekovi.Korisnoježivotinju malo provodati kako bi se spriječilo tiskanje, a i da se maternica što boljesmjesti na svom mjestu.Stražnji dio tijelavelikih životinja(krave,kobile)treba podićipomoću debelogslojaslame, a životinju

treba nadzirati da se izvala ne bi ponovila.

Da se spriječi novo istiskivanje maternice stidnica se sašije kod svih vrsta životinja ito sa 2-3 čvorasta šava Stidnica se može zatvoriti i Flessinim zatvaračima Zatvarači išavovi ostajunekoliko da-

na, a potomse izvade

Ako jematernica jakooštećena, ona se amputira.Amputacijumaternice slabo podnosekobile i krmače, a veoma dobro krave,ovce, koze i mesojedi.

Dr StjepanBanožić

Hranidbalucernomu visokojproizvodnjimlijeka

U nas propadaju milijuni litaramlijeka

N Novosel jeispitivaomliječnost domaćeg simentalca 1985 u bilogorskom kraju i ustanovio da umatičene krave doje u prosjeku4100I mlijeka na godinu, a trebale bi po svojemgenetskom(nasljednom)potencijalu dati 4500 do 5500 1; Zkrave (zemaljskoguzgoja)proizvode samo 2100 | mlijeka, što jesamo 50 % njihovemogućnosti.Glavni uzrok neiskorištenosti genetskogpotencijala je neprikladna(neprimjerena)hranidba

Poljoprivredna znanost usvojila jevisoku tehnologiju(način)proizvodnje kvalitetne voluminozne krme (sijena,silaže, sjenaže). U nas se kose livade obično dva puta:kad trava ostari i ima manje hranjivihtvari,bjelančevina, a više sirove vlaknine Zapadnjacikose četiri do pet puta,kad trava ima najvišehranjivih tvari i bjelančevina; suši se na žici i napravama, dosušujeventilatorima, a u nas se paksuši obično na zemlji. Za visoke pri-

nose potrebnojelivade gnojiti, a upute o gnojidbiobično dajunestručni trgovci. Na Zapaduse po hektaru dobije i desetak, a u nas samo 2-3 tone nekvalitetne krme.

Hranidba krava nijejednostavan i nevažan posao, jer o njojuglavnomovisi i količina stočarskih proizvoda(mlijeka), pa prema tome i cijena.Stručnjaci upozoravaju da jeu nas zbogpovećanihtroškova proizvodnjemlijeko za 50 % skupljenego na Zapadu.Uza sva nastojanja stručnjakastočari do sada nisu uspjeli usvojitipotrebnoznanje,osim donekle na malim farmama.

Mliječnost naših krava ne smanjuje se samo za zimskih mjeseci, kad obično manjkadobre voluminozne krme,nego i za ljetnehranidbe, kad jeobiljezelene krme Nijednakrma nema sve hranjive tvari potrebne za visoku proizvodnju, zato jepotrebnosastavljatiraznovrsna

krmiva Hrana sadržava tvari (škrob, šećer) za stvaranjeenergije(snage) za rad srca, crijeva,mišića, za stvaranjemlijeka u vimenu i drugo.Kako se organizam životinjaneprekidnotroši za stvaranje novog tkiva, kao i za proizvodnjumlijeka, potrebne su bjelančevine.Pretičak ilimanjakenergije ilibjelančevina u dnevnom obroku uzrokujeporemetnje u zdravlju, proizvodnjimlijeka i mesa i u razmnožavanju(plodnosti). Da bi prinosimlijeka bili visoki potrebnojeuravnotežiti energetskuhranu i bjelančevine.Energetske tvari određuju se škrobnim jedinicama (škr.jed.), a sirova bjelančevinagramima i kilogramima. Pri običnojmliječnosti omjerškr. jed. u dnevnom obroku je7 naprama jedankgsirovih bjelančevina (7 : 1),privisokojmliječnosti(više od 20 lit) omjerjeuži,5,5: 1. Ako jeomjer u rasponu od 10 : 1,tad se krave tove umjesto da doje,jerima previše škr jed., a premalo sirovih bjelančevina.

1. Ako se hrani u staji samo zelenom lucernom,krava od 600 kg tjelesne težine pojede 60 kgi dobije6,5škr. jed. u jednomkilogramu ima 0,11škr jed.Kako u zelenojlucerni ima 15-20 % sir.bjelančevina u suhojtvari/t.j. bez vode koje u lucerni ima obično 75-80 %. Kako u 60 kglucerne ima 13,5kgsuhe tvari,krava «je s hranom dobila 2025 grama sir bjelančevine u dnevnom obroku;6,5škr jed.prema 2025 grama sir bjelančevine omjerje3,25 : 1. Tajomjerjepreuzak i u zel lucerni, ima premaloškr jed., a previše sir bjelančevine, te krava hranidbom samo zelenom lucernom,zbog manjkaenergije, ne može racionalno (svrhovito)upotrijebiti suvišak energije za proizvodnjumlijeka. Tu treba uravnotežitiškr. jed. s viškom sir. bjelančevina, te da bi se povisilamliječnost, treba dodati energetsketvari: ugljikohidratne koncentrate,kukuruz ižitarice Ako u zel lucerni ima 20 % sir.bjelančevina, tad je omjerjošslabiji, 2,4škr jed.prema 1 kg sir bjelančevina.

182

2 Kad se u proljeće, nakon suhe voluminozne hrane nagloprelazi na zelenu lucernu kojaejbogatabjelančevinama, može nastati probavnasmetnjalužnata indigestija. Kad se u buragunakupi mnogo bjelančevina, tad mikropopulacija buraga(bakterije,klice,kvaščeve gljivice i praživi)razgrade svu bjelančevinu na amonijak, ali ga ne uspijevaju svega upotrijebiti za izgradnjuvlastite bakterijske bjelančevine, pa amonijakprelazi u krv i odatle u jetru. Ako su zdrava,jetrapretvarajuotrovni amonijak u bezazlenu ureju(mokraćevinu),kojase sa slinom vraća u buragilidio odlazi mokraćom Ako su bolesna (metiljava)jetra, ne mogu amonijakpretvoriti u ureju te nastajelužnata indigestija,rjeđe s vidljivim kliničkim znacima bolesti. Bolest jesupklinička/skrivena, a može se ustanoviti samo laboratorijskimpretragamakrvi i drugogmaterijala. Kad se bjelančevine razgrađuju,nastaju i drugeotrovne tvari, poputketonskih tijela i amina,kojismanjujumliječnost i mogu uništiti embrij / zametak, pa se krave pregone, uzrokuju atonijuburaga(omlohavljenje) i prestanak preživanja. Ako otrovne tvari djeluju duljevrijeme, mogu smanjitiotpornost organizmai izazvati razne poremećaje, kao zaostajanjeposteljice,produljenje puerperija(babinja),katari maternice, mastitisi i bolesti papaka. Da se spriječi lužnata indigestija, treba uz zelenu l|ucernu davati sijeno i ugljikohidrate te tako povisitimliječnost.

3 Zelena lucerna bogatajekarotinom od kojegse u organizmustvara vitamin A kojijepotreban za zdravlje i plodnost, a ima i vitamina E U zelenojlucerni i travama nema vitamina D, pa u hranidbi zelenom krmom u staji bez ispusta,jer se na suncu u koži stvara vitamin D,potrebno obvezno uvrstiti vitamin D.

4. Kalciji(Ca) i fosfor (P)glavni su minerali u kostima, a ima ih u krvi,mlijeku i tjelesnimsokovima kad krava od 600 kg pojede60 kg zelene lucerne,dobije

mnogo kalcija, oko 240 grama, a samo 36 grama fosfora Kad se za uzdržne potrebeorganizma(radsrca, crijeva i drugo)odbije 30 grama kalcija i 15grama fosfora,ostajekalcija za proizvodnju više desetaka litara mlijeka, a fosfora samo za 15 litara.

Dnevni obrok treba sadržavati stanovit omjerkalcijaprema fosforu i to 1-2 Ca prema 1 fosfora Ali,ako u hrani ima dostatno vitamina D (uzelenojkrmi nema vitamina D),krave mogu podnijeti i širi omjer3-4: 1 bez zdravstvenih poremetnja. U hranidbi samo zelenom lucernom omjerCa-P jevrlo širok,6-8:1 Dakle, u hranidbi zelenom lucernom nastajesuvišak kalcija imanjakfosfora u organizmu. Tajmanjakuzrokujezdravstvene poremetnjejerkrave slabijejedu,sklone su lizavosti, a i omekšajukostiju, pa se takve krave teško dižu Osobito kritično (opasno)razdoblje za pojavumanjkafosfora jestrazdobljesuhostaja, u visokoj bređosti, kad kravi trebajuminerali Ca i P za izgradnjukostijufetusa (ploda) i stvaranjezaliha Ca i P u tijelu za buduću laktaciju(proizvodnjumlijeka),posebice na početku, kad jeproizvodnjamlijeka najviša. Uz dostatne količine Ca i P u hrani i njihovomjermora biti povoljan, 2:1,jerse zbogpreobiljajednoglučenjemiz tijela i drugielementi gube,koji pak ostaju u manjku.Zbog nedovoljna omjerasmanjuje se i mliječnost, nastanu poremetnje na jajnicima pa tako i u plodnosti Te poremetnjetreba očekivati osobito u 2 tjednunakon porođaja, ako se krava u suhostajuhranila samo zelenom lucernom.

Pravilan omjerCa:P postiže se:

a)dodavanjemhrane kojaobiluje fosforom npr pivskitrop

b) davanjemmineralnih dodataka s pretičkom P,kao što su rumenotrof, fofonat,natrijevfosfat i drugi

c)dodavanjemvitamina D u hranu

d)ranijomkošnjom i sušenjem na napravama

e)prikladnomgnojdibom.

5 U pojedinimgodinama(sušnimili prevlažnim), kad se krave hrane samo lucernom,osobito ako jekošena nakon cvatnje,krave mogu postatisklone hiperstrogenizmu, tj.lažno se gone, pa i kad su bređe,rodnica se često izvali i vime oteče i mliječnostjeslabija.

6. Nijeuputnohraniti krave premladom i mladom lucernom;

a) premladalucerna sadržava plazmatske bjelančevine, kojesu topive u Vodi i naglofermentiraju(vriju), što može uzrokovati nadam

b)u premladojlucerni ima mnogo vode,a malo suhih tvari,stogamogu nastati proljevi,mršavljenje i dehidracija organizma:gubi se voda i so, kože postaje suha i kruta, a krv gusta.

c) u mladojzelenojlucerni ima premalo sirove vlaknine (1517% u suhojtvari), a za urednu probavutreba najmanje17%, odnosno polakg sirove vlaknine na 100 kg tjelesnetežine;inače nastajuprobavne poremetnje i mlijekopostaje manjemasno

Da bi se poboljšalamliječnoststočari morajuproizvoditikvalitetnu voluminoznu krmu,agronomi i veterinari usposta- viti za selu bolju i uspješnijupoljoprivrednu savjetodavnuslužbu DragutinPremzi,dipl.

Selekcija i Sreprodukcija «TT

Utjecaj nekih čimbenika na razinu proizvodnje mlijeka i tijek laktacije

Proizvodnjajemlijekapod utjecajemvelikogbrojačimbenika.Nekiod njihprimarnozavise od genetskeosnovice(nasljeđe)kojuživotinjadobije od svojihroditelja,nekisu izrazitookolišnogkaraktera,dok je utjecaj drugihuvjetovandijelomnasljednomosnovicom,a dijelomvanjskom sredinom.

Ova posljednjagrupamože se svrstati u tzv. fiziološke čimbenike. Oni su značajnikako u uzgojnomsmislu jerznatno utječu na procjenuuzgojnevrijednosti, tako isto i u proizvodnomsmislujer o njimazavisi mogućarazina proizvodnje.

1 Redni brojlaktacije(paritet)

Paritet jedirektno povezan sa razinom proizvodnje u laktaciji.Ovajječimbenik u izravnojsvezi s dobi krave,odnosno njezinomfiziološkom zrelošću.Znano je, da proizvodnjamlijekaraste sa starošću krave do treće laktacije, kada krava prosječnedobi,od oko 5 godina,postiže maksimalnu proizvodnju.

Iz togih jerazloga od interesa poznavati da bi se priprocjenamaostvarene razine proizvodnje mogao uzeti u obzir njihovznačaj i na tajnačin donijetiobjektivna prosudbakako kod izračuna uzgojnevrijednosti za osobine mliječnosti tako i kod tehnološkihzahvata u proizvodnji.

Istraživanja su pokazala da krava prvotelka koja se teli u dobi od 24 mjeseca proizvodi oko 75 postoproizvodnje odrasle krave Nakon dostignutog vrha proizvodnje ona ostaje na tojrazini do staro-

Tablica 1 Faktori za korekcijuproizvodnjeglededobi krave

sti od 8-9 godinaposliječegase javlja opadanje.

Utvrđeno jetakođer, da sa porastompariteta, raste vrh proizvodnje u laktaciji, a sama ustrajnostproizvodnje(perzistencija)brže opada.

Da bi se krave različitedobi moglemeđusobno uspoređivati po razini proizvodnjesačinjeni su faktori za izračun kojima se proizvodnjaživotinja mlađe dobi svodi na proizvodnju tz zrele krave,krave u dobi od oko 5 godina.Primjertakvih tablica dan jeu prikazutablice 1. za Holstein i smeđu pasminu.

Iz tablice jevidljivo da se kod mlade i stare krave postignutarazina proizvodnje množi faktorom većim od 1,želi lise procijenitiproizvodnjakojubi ta krava davala u optimalnoj dobi

2 Sezona telenja

Laktacijazapočinjeotelenjem pa se

3. Servisno razdoblje

Nakon telenjapojavljuju se kod životinjeza određeno vremensko razdoblje znakovi tjeranja(estrusa). To jevrijeme pripustakojeako jeuspješnoobavljeno predstavljaistovremeno i vrijemeoplodnje.Ukoliko životinjanijeuspješnoosjemenjenanovi se estrus javlja u pravilu nakon tri tjedna.Razmak između otelenja i nove uspješneoplodnje(koncepcije) naziva se servisnim razdobljem.

Dužina jeovog razdobljarazličita, zavisno od vremena pojaveestrusa i uspješne oplodnje. Ono se obično kreće između 60 i 90 dana ali ponekadmože

utjecajsezone promatrakroz početak laktacije.Ovajse utjecajtumači ponajviše učinkom različite hranidbe i utjecajemklimatskih čimbenika na životinjutijekom godine.Većina istraživanjapokazujeda su krave koje su se telile od kasne jeseni do proljeća u nastupajućoj laktacijiimale višu proizvodnjumlijekanego one koje su se telileu ostalim sezonama Ovajse utjecaj može dijelomumanjiti poVoljnijimhranidbenim uvjetima no utjecaj temperature na životinju vrlo je teško ukloniti

Životinjekojese tele u zimskom razdobljuimajustrmijiporast iopadanjetoka laktacijenegoone koje su se telileu ljetnom razdoblju.Utjecajsezone telenja različitjepromatra lise on kod mladih ili starijihkrava;kod mladih je krava on značajnoviši što se može vidjeti i iz slijedećetablice.

trajati iznatno duže.

Utjecajservisnograzdoblja na razinu proizvodnjenijedirektan već jeto indirektna mjerautjecajameđutelodbenog razmaka Kako jevrijemetrajanjasteonosti uglavnomodređeno i razlikuje se neznatno unutar i između pasmina(280295 dana)to razmak između dva telenja zavisi prijesvega o dužini servisnog razdoblja.

Utjecajsteonosti na visinu proizvodnje temelji se na utjecajupromjenerazine hormona,zahtjevuploda i interakcijskim učincima majkaplod na fiziološke i metaboličke procese u organizmumajke.

Većina istraživanjapokazuje da jeovaj utjecajznačajan u zadnjemdijelusteonosti,poslije 7 mjeseci. To znači da jeu krava kojeimajukratko servisno razdobljeovajutjecajznačajanjeron djeluje u ranijemdijelulaktacije kada jejošrelativno visoka razina proizvodnjemlijeka u usporedbi sa kravama kojeimajuduže servisno razdoblje i kod kojihjetajutjecaj izraženiji u razdobljukasnijegdijelalaktacijekada je razina proizvodnje značajnoniža

Pri kraćem servisnom razdobljudolazi do strmijegopadanjatoka laktacije pa je

u tom slučajuperzistencijaslabija u usporedbi sa životinjamakojeimajuduže servisno razdoblje.

Uvažavajući ove činjenicevećina se autora slaže da optimalnorazdoblje između dva telenjatreba bitikod krava prvotelki oko 13 mjeseci a kod krava kasnijegpariteta oko 12 mjeseci.

Da bi se moglauspoređivati visina proizvodnje kod različitogservisnog razdobljasačinjene su tablice kojeuzimaju u obzir optimalnoservisno razdobljepri čemu se kraća iduža razdobljakorigiraju odgovarajućimfaktorima.

3. Faktori korekcijeproizvodnje prema dužini servisnograzdoblja

Pri izračunu uzgojnihvrijednosti za osobine mliječnosti u većini se slučajeva uzimaju u obzir ovi čimbenici, da bi se dobila objektivnijaprocjena. Uz njihuva-

žava se i utjecajgodine a posebnoutjecajrazine korištenjagenetskogpotencijalastada.

Dr. Ivan Jakopović

09. 1994.godine

su

% m m

DM

m m za 11 0,10DM

iliukupno za 3,6 % m m 11 0,4625DM

što jeprviputa u povijesti da su cijenemlijekaveće no u susjednojRepubliciSloveniji i to malo oko 0,425DM ili15-16 lipa po litri

ulaza

u mljekarukroz devet mjeseci,kojauključuje uvoz mlijeka, kupovinu i rekonstitucijukondenziranogmlijeka i prahaostvarilo se kako slijedi:

Iz ove vrste prikazakonstatiramo da je direktan otkupneštoniži no 1993.,ali jezato nabava sa strane,kupovina i uvoz veći za oko 40 % i tek time jeostvaren ukupanulaz mlijeka od 248,122.000litara ili 5,85 % više

U zadnjevrijemeradi poremećaja na tržištu mlijeka dio mljekaraprodajemlijeko pretežitomljekarama sa priobalja tako da ove godinebilježimoprodaju20,214.000 litara ili104,29 % više nego 1993 godine,dok jedavanje na proizvodnjumlijeka iz uslugedrugimmljekaramasimbolično no samo 7,12% od količina u 1993 godini (Karlovacproradio).

Prerada proizvoda od mlijekaradi svega što se dogodilo u otkupu i prometumlijekom doseglojeiznos od 227,591.000 | ili7,23 % više nego prethodnegodine.

Ovajpodatakiako zabrinjavajućigovori o mogućnostimaproizvodnjekojajeniska, a potrošnja viša od domaćih izvora, i nad tim podatkom se treba zamisliti, odnosno u skladu sa potrebamamlijekaproširivati i povećavatiproizvodnju, što nijeslučajkod svih poljoprivrednihproizvodnji.

Proizvodnjaproizvodaod mlijeka

Tijekom IIX 1994 mljekare(njih18)proizvele su proizvodekako slijedi:

roba — proizvoda od mlijeka što potvrđujepotrebemljekara za mlijekom iz otkupa.

Prema prethodnojgodiniproizveli smo više 5,59% konzumnogmlijeka,14,94 % sterilnih proizvoda,43,64 % fermentiranih,21,33svih vrsta vrhnja,28,72 % svježih sireva i 19,44 % topljenihsireva i 6,71 % maslaca. Pad proizvodnjesireva svih vrsta posljedicajevećeguvoza, kojiutječe na smanjenjesirarske proizvodnje dok pad proizvodnjepunomasnog praha i ostalih proizvodarezultira iz povećaneproizvodnje gospodarskiprofitabilnihproizvoda.

Nailazećazima odnosno period od 9/94. do 4/95 obećava(radinavedene sušei nižih prinosakrmnogbilja)smanjenjeproizvodnje iz postojećihresora, pa ovime preporučamo veću upotrebukrmnih smjesa za krave muzare (vidi ML br 7,8,9)kojedanas stoje1,3 1,4kn/kg a omogućavajuproizvodnju 2 | mlijekaodnosno prihod od 3,42 kn za mlijeko,odnosno ulaganje1,31,4 kn ilidobit po litriod cca 1 kunu

StjepanDeneš,dipl.ing.

Stočarska izložba»Sunja

'94«

U Sunjije24 srpnjapodpokroviteljstvomStočarskogselekcijskog centra Hrvatske, u okviru manifestacije » Gospodarskidani«, a povodomdana općineodržana Stočarska izložba »Sunja1994.«.

Na područjuSunje,iako na prvojlinijibojišnice,nijeprestao rad na uzgoju i selekciji. Umjetnimosjemenjivanjem jeobuhvaćeno preko50 postosvih plotkinja, a podselekcijom se nalazi 50 krava sa 30 grlaženskogpodmlatka. Niti otkupmlijekatokom ovog rata,nijeprestao.

Izložbe u Sunjiveć su tradicionalne, a održane su: ooo bd i Godina krave junice bikovi ukupno ___———— ov PVA

= ///

Na ovogodišnjojizložbi predvedene su: kolekcijebređih junica,mladih kravadomaćeg uzgoja i iz uvoza, te kolekcija krava starije dobi

A Kolekcijabređih junicadomaći uzgoj

D)Kolekcijakrava u starijoj dobi

1 Cana 649 8.5.86. 17 12 93

2 Desa 479 23.7.87. prip. 3 12 93

am

Stanko Barišić

StjepanMajdak

3 Goluba 716 17 2 88 prip.25.5.94. (4teleta) Ivan Marić

4 Jelenka 721 11.2.89.zad telj. 10 3 94

Ukupnojeizloženo 18 grla.

Zvonko Lović

StjepanBrlek,dipl.ing.

Stočarske izložbe1894.

U okviru gospodarskihizložbi,prije 100 godina,održane su i stočarske izložbe:

U Vrbovskom je27 rujna1894 godinena stočarskojizložbi predstavljeno 250 goveda.

GospoštijaBosiljevogrofNugentaizložio jebikove,krave i junicečistokrvne i križance simentalske pasmine.

Više od 2/3 grlabili su križanci mohitalske pasmine.

Vladin zastupnikVelemožni gosp savjetnik Tomić pozdraviojeizlagače i posjetitelje i govorio o značajuizložbe za ovajkraj.

Diplome za najbolju marvu primili su:

GospoštijaBosiljevo,GospoštijaSeverin,JosipNezić,llijaJakšić,MarijaNikšić,Vjekoslav Vršić,ŠimeMrvoš,JosipPintar, Mate Kvatapik, Jače Mance,Milka Mance,grof Krištof Vojky,Mile Medić,Vladimir Petrović, Milka Marković, a novčane nagradeprimilo jejoš30 izlagača.

U NovojGradišci je2.-3. listopada 1894 godinetakođer u okviru gospodarskeizložbe održana i stočarska izložba, a izloženo je150 goveda, 30 konja, 40 svinja, te 37 ovaca i koza.

Pokroviteljizložbe bio ježupanNikola plemenitiJurković.

Goveda su bila križanci buše i mohitelske pasmine.

Diplome za marvu dodijeljene su izlagačima iz:

Rešetara: Ivo Piljuzan,Povća: Antun Šagovac,Kovačevca: Jakov Ivanišević,Petrovo Selo: MarijanLasović,Mato beštaj,Štivica:ŽigaRogić,Ferdo Španić,Petar Tušek, Nove Gradiške: StjepanBadaj,Ivan Žagar,Daniel pl.Dieneš,MarijaWalheim,Josip Svarc,ŠandorLorković,Miroslav Stigleitner, Julio Matoković, Ana Antolović, Emil Matoković, Tomo Lazić,DragutinKren,Cernika: Ferdo Mushatović, N. Kapele:Skender Seitz,Lupina:vlastelinstvo Šarčević.

Više desetaka izlagačadobilo jenovčane nagradeod po 10-30 kruna

StjepanBrlek,dipl.ing.

(Marodinani se Kralj.nebeski

Od arije, čisteDjevice (Xa tom ladom ljetu QVDeselima se, lladoga kraljami molima.

Božić idvanaest božićnihdana otapaju led s Ime ERiAsrdaca

Dvanaest božićnihdana je razdobljeizmeđu Božića i blagdana Sveta Tri kralja.

JIkao što jena Božić cijelaobitelj na okupu,takodrugidan Božića ide se u čestitanje i darivanje.Toga dana posjećuju se rođacii prija- telji.

Narodni običajigovore o drugom danu Božića Štefanjukao danu Kada se počinjaloplesatiKolo.Štefanjese osibotoslavilo, i jošse slavi, u obiteljimagdje se jedan od članovazove Stjepan.

U selimapred kućama gdje živi kojiod Stjepana pjeva se: »Dobro jutromiliStevo

Doj se stani, pa pogledajko je vani, Došlisu #i kum i kuma, daj donesiflašuruma, Došlisu ti muzikaši, uzmi metlupa ihspraši.«

Na Jvanje,treći dan Božića,iznosila se slama iz kuće i stavljala na voćke.Posebniobičajivezani su za četvrti dan zvan Mladenci.

U Slavonijibi se u zoru okupljalimlađioženjenimuškarcii vrbovim šibama udaralimladež i djecuu susjedstvu.Mojke biskrivaledjecu, a skrivalebise i snahei djevojke.Šibari su se koristilišibanjemkao isprikom da uđu u kuće u kojimaima djevojaka.No, ipakšibarebičastilipićem.

U Dalmacijijebioobičajda mala djecaustajurano kako biihmajka »mladinčala« ošinulamaslinovom šibom da budu zdrava. Djeca glume plač,jeršibanjenijepravo,nego šala.

Taj dan je poznat i imenom Nevina dječica,jerobnavljauspomenu ubijenedjece.Naime Herod je zapovijedioda se ubijusva muška djeca do dvijegodine,jerje vjerovaoda će među tom djecom ubiti i Isusa. Želioje bitijedinikralj.Tako i govoripjesma:

»U palačistojeć i odgovoriIrud:

LALI + Naći ga nećete

au RJ zaludje sav vaš trud.« + s JINAtu

Novu Godinu ljudi su običnoslavilikao i Božić u krugu obitelji.

I danas se blagdanNove Godine naziva Mali Božić iliMladi Božić.

Na Novu godinu ponavljali su se pojedinibožićnirituali,obavljale mnoge magijskeradnjeda bi se osiguralaplodnost,uspjehi sreća

Obilnije se ručalo,dobro pilo,aline i napijalo,jeriko se toga dana napije,bitće pijancijelegodine.U Loboru se Novo ljetočestitalo:

»Bog doj celeletezdrave i vesele,da bimu dukatidukali v žepe kak debelerepe.«

Sveta Tri kralja:Gašpar, Melkior i Baltazar slavese 6. siječnja. To jeujednoi zadnjidan božićnihblagdana.Obično se skidajuukrasi s bora i bor se iznosi iz kuće.

Na sveta Tri kraljablagoslivlja se voda.

U Međimurju biiz svake kuće netkootišao u crkvui donioblagoslovljenuvodu.Malo vode ulilibi u posudu i hrastovomgrančicom blagoslivljalipeć, kuću,zemlju,staje.

U Istrikomad čoka (panjs ognjišta)ponovno bipalili,jerta vatra osvjetlila je putTrijukraljeva.

» Tri kraljajahahu

s onihsunčanihstran Tri dara nošahu mir,zlato,tamijan.«

Dvanaestije dan Božića.

Tih dvanaest dana blagdanisu doma, blagdaniobitelji,blagdani skrovitihtoplinaljudskogsrca

Nije liBožić u najdubljemsvojemsadržajudar,dar neba,dar svima nama?|

Darivajmose poklonima,čestitkama,čestitanjem,darivajmose osmijehom. Za božićnihdana podimo jednidrugima ususret,kao što je Bog pošao nama|

Susretnimo se negdje na sredininaših putova,u središtunaših Života

Pripremila: ing.Mirna Božičević

KOJE TYoXeisiNeRsišj=E

Tijesto: Sve skupadobro izmiješati i staviti peći.

20 dkgšećera ž

5 žumanjaka

6 dkgmasti ili 10 dkgmaslaca

Snijeg:

5 bjelanjaka i 25 dkgšećera lupati na pri Sve dobro izmiješati i tome dodati: da bude čvrsto

1 prašak za pecivo

Prijenego jetijesto sasvim pečeno,izvaditi

2 žlicekakaoa (može i ne mora) iz pećnice,namazati pekmezomi staviti

2 1/2 dcl mlijeka gore snijeg.Vratiti u pećnicu da se malo 25 dkgbrašna posuši.

na tom mladom ljetu

Daj nam Bog zdravlje svega obilja. k tomu veselje,

Nlali Božić

Nlalo je kojiuljudbeninarod, blagdandolaskaJuua Kristameđu nax ljudenazvao ljepšim i milijim imenom nego. mi Zrvati, a to jeBožić.Kako jeave rečeno u tome: to je maliBog Božić,jerjekao.nejako dijeterođenood DjeviceNlarijedolao k nama na zemljui donio. nam porukuLjubavi.Sva dragost i milina, kojase u čovjekujavi,kad gleda malo,nevino,nauniješeno.dijeteizraženo.jeriječjuBožić.A narodne božićnepjesmepjevaju 6 tojdragosti ovim stihovima:

Oj djetešeemojedrago Ji si 1vega svijetablago.«

»Spavaj, milje,prava Spavajmojesrdaice!«

velika radost bidoživjelinađu u bolji i ljepšiavijet,gdjećebitičistihdjetinjihradosti.ctli, ne samo priprostiljudi,nego veliki,bogati i mudri,kao.sveta Jri Kralja,čeznutakođerza mirnom irećomi ljubavibezkojese ne može sretno provestiovajživot Zbog toga ito jeLjubav.došlak nama ivi se dobriljudivesele, pa takopjevaju: »Veselte se sve planine O ave živine,Ribe,ptice,vode,brda, d ave doline,jerkojijesve atvori Jz niita učinio, Sad se rodio ! a

slasti!

»0j,avite ilave,Djeteice, ito ipavaikao janješee, (U italici na ilamici! 2 moleti se grijeiniei!.«

Nlalodijete,maliBog Božić, čininas sretnima i veselima u tojnaoj ne uvijeklijepojstvarnosti. Jo je ono zašto su pastiri,ljuditeikogčivota u oporojprirodi,doilipozdravitidragomaločudesnodijete,kako

Svojojradostinaš jehrvatski narodod 100g pokritenjaodavaoradosti zbog rođenjamalog Božića na razne veseleiduhovitenačine, i to u prilikamakad jevelikavećina bila jako.siromašna, i jedvaie održavala plodovimazemlje,varavog iunea i nesigurnekiše.Da ipak je naiao inage za radosti i svakakoda u njoj nijezaboraviosvojesvakidašnježelje i potrebe,kojejepodnosio:malome Juuu, mladom Kraljićuda ihiapu-

Jako na pr. prana prof.Zorici Rajković, na sam Badnjakdomaćin doneseiz italeslamei sijena,rasipa ihpo kući,po stolu i ipod njega,te 1a lojanomivijećom u ruci govori: »(FaljenJu i Nlarija,dobarvečer

(Ubožićno se vrijeneposebnoituje kruhnaš svagdanji, pa ga se pečena razne načine, a mora ga bitidovoljno za cijelobožićnovrijeme.Kruh jeu središtusvečanookićenogatola, a okružujuga košarica 1a raznim ajemenjem,u kojuse utaknevijeća(ili u zelenupienicu),zatim 1e tu nalazi neito čeinjaka,papra, hrenai sitngo novea (Hegdjese na stoliliispod stolastavi »maslenka«, u kojojie pravimailae.ODečerajena Badnjak poma pa glavnuuloguima grah. Doslijevečeriiđee nahranitiblago i to obilno,kako se na Božićnebi trebaloniita raditi.Ile101e jedeposlije 40 Nise Donoćke.

(U božićneobičajeneminovno 1u preneseni i običaji, pa i praznovjerja iz poganukihvremena, a kojisu vegani uz zimski1oliticij, kad jenajkraćidan,alikojiupravo. u to.božićnodobapočinjeopetrasti,itoljudima dajenadeza noviživot u prirodi.

na tom novom letu!(Dajnam Bog pieekov,racekov,purekov!Dune lagve vina,pune italeblaga,pune ikrinježitka;mira i blagoslovanajviše! cot u Oroslaoljujošdodajuda žele: guićiće,teliće,ždrijebiće, a oko.hiže djeliće,oko.italekopiće.«

Jako se na primjerkukuruz1a božićnogstoladaje u jutro.peradi,kako biitovilejajainesala, i dabikvočke ito. boljesjedile.Slama se pak 1a božićnogstolaodnese u voćnjak,pa ivežeoko svakevoćke,da bi rodile slijedećugodinu, pa isto tako. u vinograd,u italu i kokošinjae. U Oroslavlju,pripovijedaspomenutaautoriea,prvom muškom čestitaru na Božić(kojinosi sreću)ponudesjesti i kažumu: » Daj, Jvek,trđe1isedi. Qej i pij,da budu čučekiradegeli. (Da bu boljasreća,da buju kvočke sedele. I njemu se nudikruhi on ga mora jeti dabitakoi blagodobro jelo.«Doznat jeobičaj sa jabukama

kojesi međuobno dijelemladikoji se vole.

d takonarodveseloispreplećeduševne i tjelesneradostiod kojihse i sastojinaš život.

Božićne radostine zavriavaju tako.brzo.nego se nastavljaju ive do (Xovogljeta, pa joši duže.Svecekoji dolazenakon Božića,naš jenarod lijepouvio,kao. u vijenae, u najomiljenijuhrvalikubožićnupjesmu »"Harodi nam 1e Kraljnebeski«.Ali ćemo ovdjenavesti te kitice,kako bi ih mladimoglinaučiti,jer.pomalo padajuu zaborav.ćvo, od drugog dana po.Božićupa do Hovog ljeta pjevase:

»Do njemu slijedi 10 Stjepan Drvi mučenikGospoda Boga.«

»SvetiIvan preljubljeniNleđu apostolipreodabrani.«

»Nlaludječicupomoriše Za ime (Božjekao ovčice.«

»Joma biskupikupamučenik Jomino.ime to jeblaženo.«

»silvestar papa k njim1e pridruži Koga na nebesihokruniše,«

Svakom tom stilunadodajese pripjev.»(Ilatom mladom ljetuveselimose IlladogaKraljami molimo: Daj nam Bog zdravlje, k tomu veselje(Hatom mladom ljetusvega obilja!

Božićno slavljezavriava4 već spomenutomsvetkovinom»SvetaJri Kralja«.Jada u našimselimaobilazečetitari »Jrikralji«ili»Zvezdari«,kojinose zvijezdu i itapove pjevajućipjeumu»O sveta tri Kralja o blaženval dan Kad djevaje sinkaporodilanam«!.

Obhodaridobivajudaroveod domaćica,ito jeu staro. doba bilolaNeno povesmo, jaja, a u suvremeno doba novae (Uerkvi seu »(Harodinam se Kralinebeski«nadodaje:»Svetatri Kralja darenose Jamjan i zlato,plemenitumait«. Da se opetpjevaveselo.»Daj nam Bog zdravlje, k tomu veelje.(Ka tom mladom ljetusvega obilja«što od srea želisvojimvjernimčitateljimauredništvo»ljekarikog lista«

Priredio: dipl.ing.StjepanKeglević

Kako se nekoć mljekarilo

Kako se nekad priugotavljaodomaći sladkisiru Božjakovini, PodraviniiSamoboru

Prije133 godine na 2 gospodarskoj izložbi podružnicaDugo Selo i Sv. Ivan Zelina u Hrvatskoslavonskoggospodarskogdruštva na Božjakovini 26 rujna 1861. godineuređenoj u postavi (=Glashaus tj.staklenik)grofaStjepanaDraškovića bio jeizložen i domaćislatki sir

»Sir domaći, no vrlo dobar,tečan i mastan, kao najboljabrinza (Liptauerkase)izloži gospojaBlažica PevalekoVI

vaj da jedobar bio i da jezavriedio pohvalu,vidi se već iz toga,što se je skorosav i prijeprosuđivanjapotroslo «

(Gospodarskilist40/1861 :169)

U broju 38 Gospodarskoglista 1865 godineopisalajegospojaBlažica PEVALEKOVA kako se takav sir priugotavlja.

»Tkosi želi priugotovitisladkogasira, ponajprije si mora nabaviti zaljev (buj). A taj se praviod svinjskoga želudca,kojise, dobro očišćen, metne u rasol, i za njekolikodanahiz rasola se izvadi i dobro posuši. Od ovoga zaljevauzmi komadić,kad želiš sir praviti, metni ga u polčaše vodepomiešane s nještokvasine(octa) i ostavi u njojdva tri dana da se moči, dokle sasvim neodmekne.Dok jezaljevtvrd, nevalja za sir Kad vidiš, da jezaljev posve razmočen ulij u lonac frižkoga mlieka,primakni ga malo k vatri, i ulij tri žlice od one tekućine, što si jeod zaljevadobio. Prema kolikoćimlieka Primiešajzaljeva i više; tri su žlice dosta za mlieko od 8-10 okah.Čim pako zaljevuliješ,dobro izmiešajmlieko kuhačom i ostavi ga za čas, dok se zgruša i usiri. Tad ga izsipljibudina sito, budi u druguposudu(uPodravini tvorilo zvanu)da se sirutkasciedi. Dobro ga na površjunasoli, i čuvaj na otvorenom hladnommjestu, dok se neosuši Ovako zgotovljen sir biti će ti za porabuza 2 do 3 mjeseca.

Gotovo na isti način pravi se i u Podravini dobro poznati sir razpužnjena, s tom samo razlikom, da se mliekopri laganojvatri nesmie miešati, već treba čekati,dok se mliekosamo nezgruša; tada ga rukomiličim drugimiz lonca vadi u zdielicu ilina tanjur, i postupaj kao gori.«

Kako se nekad u Samoboru pravio sir i postupalo s mlijekomopisaoje1911 godineučiteljMilan LANG u Zborniku za narodni život i običaje sv. XVI.

»Mlieko se dojiod krave u drvenu posudu dižu,kojaima jenudužicu dužu od drugih, te je izdjelana za držak.Dojenjem se bavi obično gospodarica sama ilipakdrugokojespretno ženskočeljade. Ne umijesvatko valjanodojiti, pa vele, da krava 'ne da', ne pustisvakomu mlieka,ako se pak 'čisto' ne podoji,bude štete. ODmuzeno

mlieko procijedi se na sice (malo,gusto sito),ulije se u labore (niskizdjelkasti lonci bez ručke) i ostavi se u njima,dok se ne skiše,ilidok se ne upotrebijoš prijetogaza što Mlijekoje slatko i kiselo. Sa slatkamlijekaobira se slatka, a s kiselakisela vrhna,potom ostane obrano mlijeko.

Slatko mlijekojede se kuhanosamo ) ] ilijošviše pomiješanokavom, a troši ga se mnogo i za kolače,pogače i gibanice.Kiselo mlijekonadrobi se kruhompa se ljetimnogo jede P ) go.)

Jnače se pravi od njegasir. Obravši s labora vrhnjepristavi se k ognju, da se malo prigrije i mlijekoščvrsne,pak se vadi rukomi meće u tvorilice, to je mala drvena ililimena zdjelica na više mjestaprobušena.Tvorilice se drži u zdjelipak se zgrušanomlijekorukom u njgnjete,našto sirutka kroz rupice iscuri u zdjelu.Kad jetvorilice puno i dobro nagnjeteno, stavi se na tanjur, da se dobro ocijedi iz sira sva sirutka, a poslijetogase prevrne i dignetvorilice sa sira. Da se sir boljeuzdrži,malo ga posole.Ovakav frižki sir jedese s kruhomiliupotrebi za kolač.Inače se sir metne na sunce ilina toplomjesto, te se pomalosuši Kada jesamo na po posušen,vele mu prevehli, a kadaje posve tvrd,suhisir Sir jejošukusniji i masniji, ako je napravljen od neobrana mlijeka.Sirutka se pijeilikruhom udrobljenajede.Prvi sir od krave, nakonšto jepolegla, zove se mlezivo Vrhnje, što se žlicom obira s mlijeka, spravlja se u lonac,iliako ga jemnogo, meće se odmahu stepicu. To jelakat visoka,dolješira, gore uža drvena posuda krnjostožastaoblika. Na pokrovu ima ozgo u sredinuprobušenurupu kroz kojuje 'prepelan'stepalek. On ima na donjojstrani nasađen kotačić, kojijena više mjestaprobušen.Stepalkom se tuče vrhnje,dok se ne stepeiz njegaputer.Kada se puter ne če dugo da stepe,priliju u stepicumalo kropa

i odmah je gotovo:nekipak bace u stepicumalo kruha,novčić i dr pak kažu,da se maslac oko togapribira i prije se onda stepe.Kada je maslac otepen,ocijede se stepki iz stepice, puter se izvadi,metne na tanjur i zgroha, onda se napraviduguljastoblikštruce, a onda ga postave u mwrzluvodu,da se stisne i ščvrsti Friški se maslac jede na kruhu,ali ga se najvišepotroši za kolače,ili se skuha za maslo. Metne se naime u rajnglek i kuha u njemu dotle,dok nestane s njegapjene.Tada je postalomaslo U kuhano maslo djenese malo luka črlenca, da bolje miriše; onda se maslo ocijedi u lonac, a ono, što preostane na dnu rajngleka,

KARPATA jeststruskva Ona se upotrebi za začin, a jošjeradiječeljadonako vruću pomaže se kruhomi pojede.«

Prof.FranjoŠatović

»O mastiluza maslac«

To jenaslov članka kojijestručni list »Gospodarskipoučnik«donio u br. 23 od 1 prosinca1886 Odmah razjasnimo da jeriječ»mastilo« stara hrvatska riječ za »boju«.

Uvodno pisacnavodi kako ljetikrave jedubilje,kojedajumaslacu lijepužutu boju,kojajeomiljela u potrošača.Međutim zimi se ne postižetako lijepabojapa mljekari u pokrajiniHolstein i državiNizozemskojobojemaslac orleanom uz nešto žutnjaka.Orlean jesjemenka od uvijek zelenebiljkeBixa orleana,kojaraste u američkim tropima.Njezinesjemenke služe u medicinske svrhe i bojadisanje. U Španjolskojnjomeboječokoladu i juhe, a u Engleskojsireve. Okus jojjeslanogorak Žutnjakjebiljkaroda Curcum koja potječe iz istočne Indije, s Malezijskog otočja i izjužneKine. U Europi se mnogo upotrebljava kao začin i sredstvo za bojadisanje u slastičarstvu iproizvodnjilikera

Evo doslovnogrecepta kako se maslac požućivao:»Rastopi se po prilici0,5kg masla;čisto, bistro maslo odlije se u VIII

druguposudu.Onda se u to maslo stavi komad orleana,velik kao orah, zamotan u finuplatnenukrpu,te se stavi na vatru Kad se rastopinešto orleana postane maslo smeđe-crveno Ono se pusti da ohladi Hoćemo li sad da obojimomaslac uzme se nešto malo tog obojenogmasla,otopi se, i pomiješaskupasa opredijeljenom množinom soli i pomiješa u maslac,kojeg se odmah gnječi.Koliko da se uzme obojenogmasla neda se opredijeliti. U tom mora da nas uči vježba.No,jošpredtučenjemmože se skorupobojiti sa orleanom

Umjestoorleana može se rabiti također žufran(šafran). Ako se maslac u kući drži privišojtoplini, onda ostajeintenzivno obojen.«

U suvremenom sirarstvu boje se također dodavajusirevima kao aditivi, pa se u Poljoprivrednojenciklopediji,Zagreb1973., spominjekarotin ali i orlean, kao sinonim za anato

Priredio: dipl.ing.StjepanKeglević