Krmne kulture.
Krmni kelj značenje i uporabne mogućnosti
Krmni keljje vrlointenzivnakrmna biljka, u nas slabozastupljena,ali je prikladna za uzgoju svim krajevimaina svim domaćinstvima,jerse odlikujegospodarskimvrlinamakojemu dajuprednostpredgotovosvim krmnim kulturama.
Može se rabiti na više načina: košnjom ili napasivanjem za ishranu zelenom krmom tijekomljeta i jeseni, kad nema dosta ilikad nema drugezelene krme na travnjacima i djetelištima,obiranjem donjeglišća u kasno ljeto i u početkujeseni te siliranjemzajedno s kukuruzom,kukuruzovinom,šećernim sirkom,sudanskom travom i drugimkulturama bogatimsuhom tvari. Stoka radijeviše pojedemiješane nego čiste kukuruzne silaže. U proizvodnji se miješanomsilažom kukuruza i krmnogkeljapostižuboljirezultati nego čistom silažom kukuruza
Krmni se keljlako uklapa u sjetvu u velikom vremenskom rasponu, od proljeća(odožujka do listopada), do jeseni ovisno o kraju,slobodnom tlu te načinu i vremenu uporabe.
U kopnenompodručjusije se u golo tlo u ožujku i travnju kao glavniusjev, u svibnju i lipnjunakon ozimih kultura kao naknadni usjev, te u srpnju i kolovozu kao postrniusjev; u obalnom području za zimsku ishranu (napasivanjem ilikošnjom)sije se u rujnuililistopadu, a još se boljiučinci postižu ako se presađuje.
Tijekomvegetacije krmni keljrazvija puno krupnališća,koje se stalno obnavlja.Zbogtoga u dugomrazdoblju(donastupahladna vremena)zadržava istu kakvoću za razliku od ostalih kultura. Zato se može iskorištavati, ovisno o potrebama gospodarstva, u kopnenompod-
ručju u razdoblju od 80 do 150 dana, a u obalnom gotovocijelegodine.
Većina sorata krmnogkeljapodnosi temperature od -6“C, a neke i niže (do -10%C).Sorta Maksimirski visoki s manjimoštećenjimapodnosi, ako kraće traju,temperature i do -8"C.
Budući da podnosijačemrazeve, u jesen se može duže iskorištavati izravno s polja. Ako se pospremi u suho ilipokrije kukuruzovinom, može se iskorištavati dugou zimu,osobito za ishranu ovaca i koza.
Krmni kelj je odlično krmivo za sve vrste i kategorijedomaćih životinja osim njihovemladunčadi.
Krave muzare hranjenekrmnim keljom povećavajumliječnost do 30 posto,ali i masnoću mlijeka do 0,3pa i 0,4masne jedinice.Dakle,kad se krave hrane zelenom krmom bogatombjelančevinama (lucerna),padamliječnamasnoća,koja pak dodatkom 20-30 kg krmnogkelja dnevnom obroku na našim velikim farmama poraste za 0,3do čak 0,4masne jedinice.
Krmni keljvrlo brzo raste i već se 6070 dana nakon sjetvemože iskorištavati na gospodarstvu. Po prirastimazelene mase nadmašujegotovosve međuusjeve, a sadržajemprobavljivihbjelančevina sve međuusjeve,osobito nove sorte.
Energija(škrobnavrijednost)postignuta stočnim keljemvrlo jevisoka i nadmašujevećinu krmnogbilja.
Obiranjemdonjeglišća tijekomvegeta-
STROJ ZA MUŽNJU KORISTI SE SVAKODNEVNO KROZ CIJELU GODINU, PA NJEGOVOM ISPRAVNOM RADU TREBA POKLONITI POSEBNU PAŽNJU.
cije(kasnoljeto,početakjeseni)prirast zelene mase može se povisiti za 20,a hranjiva i do 30 posto.
Krmni kelj,razne sorte i tipovi, u zelenojmasi sadržava od 1,3do 2,5posto probavljivih sirovih bjelančevina te 8 do 14 postoškroba. Omjerbjelančevina i škroba u masikrmnogkeljajevrlo povoljan i seže od 1 : 3,8do 6.
Bjelančevinekrmnogkeljasadržavaju gotovosve bitne aminokiseline, a u mlađem usjevu su u vrlo povoljnuomjeru. Sadržajaminokiselina u suhojtvari krmnogkeljajena razini soje i vrlo je visoke biološke vrijednosti(Becker 1974.), a u lišću nadmašujegotovosva hranjivabiljnogpodrijetla.
Krmni jekeljvrlo važan izvor vitamina (karotin,B,C, niacin i dr.),osobito ujesen, kad nema više zelene krme
Vrlo dobar jekao predkultura za većinu kultura jerkorijenomprodireduboko u tlo (drenira), a korijenovom masom prožima čitav oranični sloj. U usjevukeljazbog zasjenetijekomljeta(povišenavlaga) omogućenjebujanrazvojedafona
Prirasti mase i hranjivakoji su u Hrvatskojpostignuti raznim sortama, u raznim rokovima sjetve i uz različitu gnojidbu.
Presađivanjem i natapanjem.krmnog keljapostižu se vrlo dobri rezultati, a prirasti mase i hranjiva su znatno viši (2030 posto)
Krmni keljima i negativnihosobina
Izvlačenjemvelike mase s male površine često i po vlažnu tlu (ukasnu jesen)ugazi se tlo (pokvaristruktura).
Neke sorte poliježuujesenkad padnu obilnijekiše,osobito ako na njihpadne snijeg(1993.).
Različito su osjetljive na bolesti (gnjiloća stabljike,alternaria i dr.).
Ako se duljevremena hrani velikim količinama krmnogkeljastoka je sklona slabokrvnosti, ubrzanu disanju,žutici i krvavu mokrenju.Tada nekoliko dana treba prekinutihranidbu, a zatim jeponovitiuz smanjenukoličinu (5postood tjelesne težine)25-30 kgna dan za odraslo govedo. Ta količina naće izazvati nikakve štetne posljedice za zdravlježivotinja
Iznesena gospodarskavrijednost, temeljena na dugogodišnjemiskustvu i rezultatima provjerenim u praksi,opravdava sjetvukrmnogkelja na svakom gospodarstvukojeproizvodimlijeko, jerpovećava i pojeftinjujeproizvedenukrmu, produžavaishranu zelenom krmom u jesen i povoljnoutječe na količinu i postotak masnoće u mlijeku.Prirast rasplodne i tovne junadi, ako jehranjenamiješanom silažom, veći jei do trista grama na dan nego kad se hrani kukuruznom silažom.
Rok sjetve zelene mase U zelenoj m. Eu% Suhe Probavljivekrobna
tvari bjelančevinevrijednost
Na Agronomskomfakultetu u Zagrebu stvorena jeprva domaća sorta krmnog kelja»Maksimirskivisoki« (selekcionar prof. Z. Štafa). Ona pripadavisokom tipu rasta,tanjejestabiljke,rodnost zelene mase jena razini Z. Angelitera, ali ima viši postotaksuhe tvari,nešto više lišća, podjednakojeotporna na polijeganje kao
Angeliter, alijeod njegaznatno otpornija na niske temperature.
Sorta Maksimirski visoki sadržava znatno više bjelančevina i škroba u zelenojmasi, pa su i njegovevrijednosti znakovito više nego u Angelitera.
Krmna vrijednost sorte Maksimirski visoki u raznim rokovima sjetveutvrđena na Agronmskomfakultetu u Zagrebu: 19
Suha tvar u % zelene mase
Probavljivebjelančevine u % zelene mase
Probavljivebjelančevine u % suhe tvari Škrobnavrijednost u % zelene mase
Škrobnavrijednost u % suhe tvari
Vidi se da domaća sorta Maksimirski visoki ima povišenpostotaksuhe tvari, škrobne vrijednosti, a osobito probavljivih bjelančevina, pa ga s pravompreporučujemoza sjetvu. Ove će godineprviput dostajatisjemena za sjetvu u trgovinama Agrariacoopa i ostalih trgovačkih kuća sorata Maksimirski visoki i Z. Angeliter.
Za sjetvu u glavnomroku (ožujak, travanj)potrebno je1-3 kgsjemena za hektar
Redni razmak ovisi o roku sjetve,sijačici i mehanizaciji za skidanje(30do 70 cm).Unutar reda razmak ne bi smio biti širiod 20 cm jerće narasti krupnebiljke
Rok sjetve
Glavni naknadni postrni
14-18
koje se teško skidaju.Najbolji jerazmak unutar reda oko 10 (15cm).U nicanju usjevtreba zaštitiod buhača sredstvima za suzbijanjezlatice. Tijekomvegetacije usjev.treba više putaprihranjivati dušikom do 200 kg/ha(KANiliUREA).Sorta Maksimirski visoki bolje se obnavlja od Angelitera: ako se kosi 10-15 cm visoko tijekomljeta i odmah prihranidušikom ili gnojovkom,daje i drugiotkos.
Ako jeprirastzelene mase 85 tha,za sto dana hranidbe 10 krava s 30 kg na dan po kravi,potrebno je3530 m? ili980 čhv polja.
prof.dr. Zvonimir Štafa
Sisanje i napajanje jaradi
Jarad mora dobivativeć prvih satinakon jarenjaprvo mlijeko (gruševinu,mljezivo ili kolostrum). Prijesisanjasisetreba opratiiprvemlazoveizsiseizmusti u posebnu posudu,jersadržavaju većibrojbakterijaštosu se naselile u sisneputove i mogu naškoditi mladojjaradi.
Kolostrum (mljezivo)mlijekojekoje sadržava većukoličinu suhe tvari,bjelančevina,minerala i vitamina (posebice vitamina A),i kojejaradmora obavezno posisati.Kolostrum uz to djelujepurgativno i pomažečišćenjucrijeva i izbacivanjufetalnogizmeta (mekoniuma).
Predželuci se počinjurazvijati tek uzimanjemsijena,biljne i drvenaste hrane, čemu jaradrano pokazujesklonost
Stogajojvaljaomogućiti da što prije počneuzimati dobro imekano sijenokoje jaraditreba bitistalno na dohvatu
Jarad uzima mlijekoizravno sisanjem ilinapajanjem, a može se davati i mliječnazamjena.Dobro jeu početkudržati jarad s kozom u istom odjelku, tako da jaradsiše po voljiprvih8-10 dana. Nakon togase možeodvojiti od majke i puštati jeda sisa 2-3 putana dan (prijeodlaska i nakon povratkakoza s paše). To traje 56, odnosno 8-12 tjedana,ovisno o pasmini i gospodarenju s mlijekom.Ranijim odbićem od sisanja te napajanjemjaradi mliječnomzamjenom,ostajeviše mlijeka za prodaju.
Jarad se rađa neotporna na uzgojne bolesti i bakterijeokoliša Uzimanjemkolostruma,kojisadržava antitijela(imunoglobuline),jaradstječeotpornostizaštitu od bolesti (pasivniimunitet). To jetakođer razlogkojiobvezuje da u prvimsatima nakon jarenjajaraddobijekolostrum. Treba pripomenuti da se imunoglobulini iz gruševinelako resorbiraju samo u prvimsatima nakon jarenja, a poslije se (nakon24 sata) i sljedećih dana brzo smanjujesposobnostresorpcijeimunoglobulina iz crijeva.
Ako jaradne može dobiti kolostrum svojemajke,može joj se dati kolostrum drugihojarenihkoza,pa i krava
Tekuću hranu (mlijeko)jaradmora dobivati najmanje5-6 tjedananakon jarenja. U prvimtjednimajarad,osim iz mlijeka, ne može ilivrlo slabo iskorištava hranjiva iz suhe hrane Naime,jarad nema anatomski i funkcionalno razvijen burag i buragovemikroorganizme, a sirište i crijevajošnisu sposobni za fermentativnu razgradnju suhe iteže probavljive hrane
Već u prvimtjednimajaraditreba davati suhu hranu,kao što jeveć rečeno, dobro sijeno,jerto pospješujerazvoj predželudaca i buragovihmikroorganizama Međutim,potrošnjasuhih hranjiva je vrlo malena sve dok se ne ograničisisanje, a to jeobično do dobi od četiritjedna. Kad se ograničidavanjemlijeka,progresivno se povećavapotrošnjasuhih hra-. njiva.
Jarad se može napajatimlijekomili mliječnimzamjenama(smjesama). Mliječnesmjesemorajuimati najmanje 50 postopuna iliobrana mlijeka u prašku i morajusadržavati sve hranjivetvari, energiju,bjelančevine,minerale,vitamine i drugo. U mliječnojsmjesiobvezno morajubiti važni minerali: željezo,cink, bakar,kobalt i dr.,redovito sol natrijeva klorida (kuhinjskasol) i vitamini A, Bkompleksa, D i E.
Mliječna se smjesadaje17 postorazmućenau čistoj i zdravojvodi,zagrijanoj na 3540*C. Razmućena mliječna zamjenane smijeimati grumenja i pjene.
ss 21
Ako se javiproljevjaradi,mliječnu smjesutreba jačerazrijediti.
Ako nema kozjeg,može se davati i kravljemlijeko i to u jednakojkoličini kao kozje, samo ga treba razrijediti sa 10 posto vode Kravljemlijekomora također bitisvježe ičisto,zagrijano na oko 30*C.
Tablica 1 Rasporednapajanjajaradi
Dobjaradi
prva 3 dana
4. dan
5-10. dan
10-20. dan
20-30. dan
30-35 dan
35-40. dan
Pros. dnev prirast g/dnevno
Jarad dobro iskorištava i može se napajatimliječnomzamjenomza ishranu teladi
Sisanje i napajanje mora uvijekbiti u isto,određeno vrijeme ipo rasporedu(tablica 1. i 2.).
Dnevni obrok
Gruševina
Mliječnazamjena Broj | ilimlijeko I obroka
5. mjesec
6 mjesec
7 mjesec
9. mjesec
12 mjesec
Jarad koja se napajadržišeu manjim odjeljcima (46 jarića), a mlijekom se napajaiz posudeilipojilicakojeimajusiske Pojilice su zapremnine10-12 I,moraju bitinačinjene od nehrđiva materijalakoji se lako pere i dezinficira Posebno valja paziti na čistoću posuda i sisaka,tempe-
Prob.
Dnev sirov KalcijFosfor potrošnja bjelančevina hrane g g ST/kg raturu i čistoću mlijeka.
Jarad prijarenjuteži oko 3,33,8 kg. Ovisno o pasmini i ishrani u razdoblju sisanja ilinapajanjajaradmože imati u prvom mjesecuprirasttjelesnetežine u prosjeku150-200 g. Uz ishranu treba paziti ina tjelesnutežinu jaradi(tablica 3).
Tablica 3 Tjelesnatežina jaradi u važnijim razdobljima
Težinajaradiprijarenju,
sa 3 mjeseca
sa 7 mjeseci prije 1 jarenja
sa 20 mjeseci
3,33,8 kg
15,3-18,0 kg
29,5-35,7 kg
40,5-48,8 kg
40,8-58,0 kg
Stres zbogodbića traje 2-5 dana i jači jeu mlade i najlakšejaradi, a očituje se smanjenjemtjelesnetežine (mršavljenjem) i čestim bolestima. Stres jeslabiji u jaradikoja se prijepočelahraniti suhom hranom uz napajanjemlijekom.
Jarad se lakše privikava na suhu hranu ako se drži u skupinama, u blizinistarijih životinja i ako im se prijenudi suha hrana.
Rast jaradiovisi o brojnimčimbenicima: razini ishrane i njezinojhranjivosti, teškoćšama prijarenju i tjelesnojtežini prijarenju,spolu i nasljednom(genetskom)potencijalu rasta
U vezi sa sisanjem i napajanjemvalja reći da se u mlijekokoje se dajesisajućoj jaradi ne smijemiješatibrašno žitarica i drugateže probavljiva hrana. Mlijeko izaziva podražajzatvaranja tzv ezofagealnog žlijeba,kojiizrano povezujejednjak sa sirištem i tako hrana zaobilazi burag i izravno dolazi u sirište i crijevo.Budući da jošnijerazvijenafermentivna probaVa, prispjela hrana može izazvati proljev. To treba imati u vidu jerjarad u dobi do 3-4 tjednanedostatno i nepotpunoiskorištava ugljikohidrate, šećer,laktozu iglukozu ako nije iz mlijeka. Isto vrijedi i za škrob isaharozu u dobi prvih5-6 tjedana.
Postupnoodbijanje od mlijeka i ishrana suhom hranom može početi u dobi od 4-6 tjedana. U tojdobi jaradplemenitih i križanih pasmina u prosjekuteži oko 10 kg.Vrlo jevažna tjelesnatežina jer odbijanje od mlijekaobično boljepodnosi (8,5 10 kg)nego lakša jarad(ispod 7 kg).
Jarad koja se ostavlja za rasplodvalja pustiti da sisa najmanje dva mjeseca, uz davanjemanjekoličine suhe i voluminozne hrane (trave,sijena i sl.).
Kad se odbija od mlijeka,jaraditreba davati krmnu smjesu s 18 postosirovih bjelančevinakojaima 1,0hij.Sijeno mora stalno bitina dohvatu,tako da jarad uzima po volji.
Nakon odbijanjajaradbrzo povećava potrošnjukrmne smjeseod 0,30,5 kgna dan,0,7kg na dan u dobi od 10 tjedana i 0,5kg na dan u dobi s 12 tjedana. U tim razdobljima vrlo jekorisno davati voluminozmu krmu,jerpomažebržem razvojuburaga i omogućujeuzimanjeveće količine hrane. Tjelesnatežina u tom razdobljutreba rastioko 100-150 g na dan
U vrijemeodbića brže rastu buragi crijevna masa, tako da jerandman klanja (klaoničkaiskoristivost)odbijenejaradi mnogo niži (za10-12 posto), a meso sadržava vrlo malo masnoće. Stogase ne preporučujeklanjejaradiodmah nakon odbijanja od mlijeka.
Dr.StjepanFeldhofer
Zaostajanje posteljice
retentio secundinarum
Zaostajanjeposteljice(sekundine)nazivamo bolesnimstanjem kad posteljicaostajeu materniciduljeod normalnog vremena. Naš narod kaže:»Nijese očistila«. To se događa najčešćeu krava,zatimu malih preživača(koze),dok je u ostalihživotinjadostarijetko.
Uzroci zaostajanjaposteljice mogu se razdijeliti u triskupine:mehaničke zapreke,atonija(opuštanje)maternice ismetnje u mehanizmu ljuštenjaposteljice od zida maternice (upalaposteljice, alergična itoksična stanja,oskudna ishrana).
U mehaničke zaprekemožemo ubrojiti: grljakmaternice kadšto se prerano i brzo zatvori,posteljica u preživača može se oviti oko petljekarunkula ilise rog maternice grčevitostegne i tako onemogućiizlazak posteljice.
Upalaposteljice može bitipopratna pojavaneke zarazne bolesti ilipotpuno samostalna bolest
U krave posteljica obično izlazi za 3-8 sati, a ako nijeizišla za 8-10 sati,govorimo o zaostajanjuposteljice.
Atonijamaternice (slabekontrakcije) nastajenajčešćenakon dugotrajnih i teških porodakad se mišićni zid maternice veoma umori Zbogumora maternica se nakon izlaska plodane kontrahira, pa zaostajuposteljica i iscjedak iz maternice Uzrok mogu bitiirazne bolesti: osteomalacija(omekšanjekostiju),tuberkuloza, upalapotrbušnice i druge.Atonija maternice može nastati nakon narkoze, sedativa i epiduralneanestezije.
Smetnje u mehanizmu luštenjaposteljicenastaju u tijekupojedinihparazitarnih bolesti i podutjecajemhranidbe različitim krmivima kao posljedicaalergijske reakcije i otoka spojaposteljice s maternicom Slično jestanjepriotrovanju hranom ilinekim drugimotrovom Razvitkom upaleposteljice(placentitis)posteljica ostajepripijena uz maternicu i ne biva izbačena nakon ploda.
Znakovi bolesti su sljedeći: iz stidnice redovito visi dio posteljicekojimože biti razne veličine i nekad jedugačak i debeo,a kadšto je kraći i tanak. Opće zdravstveno stanje u početku(prvadva dana)općenitonijeporemećeno. To je uglavnomonda kad zaostajanjeposteljicenijepovezano s teškim teljenjem i ozljedamaporođajnogkanala. Krava se napinjekako bi izbacila posteljicu, grbi se, često ima podignutrep, tiska i iscjeđujeizlučinu koja ne zaudara Nakon dva dana ilimalo poslijepogoršava se opće zdravstveno stanje.Temperatura se povisi,disanje ibilo ubrzaju,iscjedak iz stidnice postajesmrdljiv,prljavosmeđe jedo čokoladaste boje i sadržava raspadnute dijeloveplodnihovojnica.Poremećuje se probava,gubitek i slabi rad buraga.Vrlo brzo posteljicapočnegnjiliti i pritom se od krave širi neugodan i specifičan zadah Posteljicajepogodna za prijelaz patogenihklica u organizam te osim upale maternice može nastati intoksikacija (otrovanja) i septikemije, pa životinja može uginuti.
Liječenje se sastoji u uklanjanjuposteljice,suzbijanjuinfekcijematernice i poboljšanjuopćegstanjaživotinje.
Posteljica se odstranjujeodlupljivanjemposteljice od maternice. To jeu krava operativni zahvat kojitreba obaviti po higijenskimpropisima,oprezno i štedjetipritomporođajnikanal i maternicu od ozljeda i infekcije.Ispravno to može izvesti samo veterinar pa jeu interesu vlasnika da na vrijemepozove veterinara Naime,smatra se da jenajpovoljnije vaditi posteljicu na početkudrugogdana nakon teljenja. Osim togaveterinar daje potrebnelijekove u maternicu, a po potrebi i injekcijama.
Još se nađe ponekivlasnik,kojiostavljaposteljicu u maternici da u njojsagnjije.To jeveoma štetno i opasno Također jeopasno vući za dio posteljicekojiviri iz stidnice iliza njegavezati kakav uteg.
Prognozajepovoljna, ako se posteljica izvadi pravodobno i u cjelosti, i ako je maternica tonična. Ako jepakopćestanjeporemećeno, a uz to maternica atonična,prognozajelošija.
Puerperij je razdoblje u kojem se spolniorganinakon porodavraćaju u stanjeprijebređosti. Puerperijzapravo započinjenakon izlaska ploda,ali mnogi stručnjacismatrajupuerperijemrazdobljeod trenutka izlaska posteljice do vraćanjaspolnihorgana u stanjeprijebređosti
Normalno odlupljivanje posteljicepreživača:
A zid maternice
B posteljica
Na maternici se događajuregresivne promjene, ona se sve više smanjuje i postajelakša, ali se nikad ne smanji na veličinu,kojujeimala prijebređosti te ostajeneznatno veća U maternici se smanjujukarunkule, u njimanastaje masna degeneracija, a raspalikarunkuli tvore glavninumaterničnogiscjetka. Istodobno sa smanjenjemtijelamaternice nastajeregresija i smanjenjegrljka maternice, a nestajuhiperemija(punokrvnost) i otok stidnice,njezineokoline i rodnice
Vraćanjamaternice u stanje prijebređosti traje u preživača 4-6 tjedana
Nakon poroda u maternici zaostaje tekući sadržajnazvan lohije, a tvore ga degeneriranidijeloviposteljice, krvni serum, crvena i bijelakrvna tjelešca,odljuštene epitelnestanice i sluz. Lohije se prazne iz maternice kroz porođajne putove i stidnicu. Najviše se lohijanalazi u preživača, a u njih se one i najdulje prazne
Normalne lohijenemajumirisa ilipak mirišu na svježemeso, a nikad ne smrde Naprotiv,patološkiiscjedak iz maternice ima veoma neugodan i prodoranzadah, kojijesvojstven i po njemse lako prepoznajebolesna životinja.
U krava su lohijeobilne, u početkuguste,žilave, s primjesomkrvi Odmah nakon teljenja one su svijetlocrvene,poslije postajučokoladaste, zatim tamnosmeđe do crne, a naposljetkupotpunosluzave i prozirne.Lohijamajeuprljanastidnica, područjeispodnje i donjapovršinarepa U normalnom puerperijuiscjedaknestaje za oko dva tjedna.
prof.dr. StjepanBanožić
"Selekcija i reprodukcija
Usmjereno osjemenjivanje bikovskih majki
Genetska izgradnja u govedarstvu ima osnovicu u uzgojnomprogramu većine stočarski naprednihzemalja. Tim se programom na temeljuspoznaja o stanjupopulacije i definicijomuzgojnihciljevaizgrađujepotomstvoživotinjapoželjnagenetskogpotencijala.
Genetska osnovica potomstvaovisi o uzgojnimvrijednostimaroditelja. Iako jedoprinos oca i majke u tomu jednakkad se oni promatraju u pojedinihživotinja,njihovihpotomaka,tajdoprinos se razlikuje ako se promatraju na razini populacije. Tada jeulogaoca kudikamo važnijajerjebrojpotomakajednogbika znatno veći od brojapotomakakrave. Uzmeli se u obzir da se od jednogbika može dobiti i do 15.000 dozasjemena na godinu a da jeproizvodnivijektakve životinjedug(kadšto i dužiod 10 godina),jasnajei uloga dobra rasplodnjaka za životinjskopotomstvo.
Zbogtogajeuzgojmužjakaizvanrednobitan i zauzima središnjemjestosvakoguzgojnog programa.
IZBOR RODITELJA NOVE GENERACIJE BIKOVA
TemeljemProgramagojidbenogstvaranjagoveda u nas se vlastita proizvodnjabikova provodi kod simentalske i Holsteinpasmine. Da bi se dobila što boljagenetska osnovica rasplodnjaka,biraju se i što boljiroditelji. lako su osobine kojese uzimajuu obzir priodabiru obajuroditelja jednake,mogućnostodabira nijeista Do jeza izbor muškogroditeljadostatna svega nekolicina životinja,odnosno njihovo sjeme, pa su mjerilaodabira visoka, za odabir ženskogroditelja treba više grlapa su i mjerilaodabira blaža.
Stogase priodabiru mužjakauzima sjemenajboljihbikova koji su u uporabi u bilo kojojpopulaciji u svijetu, a za odabir ženke veći brojnajboljih krava iz populacije.
Kad se birajumuški roditelji, pazise na proizvodneosobine, kao što su mliječnost te količina pojedinihsastojaka u mlijeku.
Kod simentalske pasmineuzimaju se u obzir i osobine tova i kakvoća mesa, a mjerese u prvom redu na potomcima
bika temeljemrezultata progenog testa. Uz to se priodabiru uvelike pazi na izgled grla s obzirom na životinjubikovskog oca, i njezinopotomstvo te pojavuteških teljenja.
Podaci o podrijetlu(pedigree)napose su važni za mužjakepričemu se oni promatraju u okviru tzv linijebikova. Pritom se priodabiru u uzgojuvode one kvalitetne linije,kojedo tada nisu iskorištavane ilisu iskorištavane neznatno,kako bi se spriječilapojavauzgoja u srodstvu. Takav uzgojnegativnoutječe na proizvodne osobine i otpornostgrlapa ga treba maksimalno izbjegavati.
U nas se za bikovske očeve najvećim dijelombira sjemekvalitetnih bikova iz drugihpopulacija, a samo manjimdijelom sjemekvalitetnih bikova naše populacije.Razlogtomu treba tražitiponajprije u razmjernomalenim populacijamakoje su u nas u opasnosti od mogućnosti uzgoja u srodstvu Ako se sjemenomkvalitetnih bikova tijekomdužegrazdoblja osjemenjuje veći dio populacije,objektivna jeopasnost da će se i sjemenom njihovihsinova osjemenjivatipotomci zajedničkog oca
REDOVAN SERVIS | ISPRAVNO ODRŽAVANJESTROJA ZA MUŽNJU PRODUŽUJE MU VIJEK!
odabiru izračunava uzgojnavrijednost, temeljena na podacima o proizvodnji mlijekasvih laktacija. K tomu se u obzir uzima izgledgrla,posebicenjezinauzraslost i razvojpojedinihdijelovatijela, a osobito oblik i kvaliteta vimena Bikovske majkesimentalskepasminebiraju se iz populacijskogmatičnjakakoji se nalazi gotovoisključivo na privatnimfarmama. Svake se godine za tu namjenubira oko 300-350 grlanajboljihkrava.
Njemačka
Kao bikovski otac iskorištavan je u većini simentalskih populacija. U nas ima danas veći brojsinova u centrima za umjetnoosjemenjivanje
S drugepakstrane, ako se za bikovske očeve birajunajboljibikovi iz najboljihpopulacija u svijetu, u našu se populacijuugrađujemaksimalan genetski napredakpo tom putuodabira (selekcije). To načelo odabira primjenjuju sve stočarski naprednezemlje,tako da se danas izjednačujegenetskaosnovicapopulacijepojedinihpasmina u različitim zemljama. To vrijedi i za nas jerse iskorištavajuiste linijebikova kao i u drugimstočarski razvijenimzemljama.
Simentalski se bikovi najčešćebiraju u Njemačkoj i Austriji jer su to trenutačno dva najboljauzgojnapodručja te pasmine, dok se sjemebikova Holsteinpa- smine nabavlja iz najboljihuzgoja u SAD i Kanadi
Da bi se proveo pojedinikrugusmjerenog osjemenjivanja,potrebnojeosigurati sjeme5-6 bikova simentalske pasmine sa po 200 doza po biku,odnosno sjeme 3-4 bika Holsteinpasmine sa po 30-50 doza po biku Doza sjemenatih bikova jevrlo skupa i seže od 20 do 30 njemačkih maraka za simentalsku,odnosno 30150 dolara za Holsteinpasminu.
Kad se birajubikovske majke,pogla“vito se pazina proizvodneosobine mliječnosti, pričemu se za svaku kravu u
Bikovske majkeHolsteinpasmine biraju se na velikim farmama, na kojima se najvećimdijelom i nalaze Za pojedini krugusmjerenogosjemenjivanja dosta je oko 50 grla,jerovdjejeriječ o manjoj populacijikojase danas i smanjilazbog ratnih razaranja.
USTROJSTVO USMJERENOG OSJEMENJIVANJA
Nakon odabira roditelja,bikovskih majki i bikovskih očeva,izrađuje se lista osjemenjivanja, kojatočno određujeroditeljskipar,t.j.svakojjekravi određen pripadajućibik. Lista obično vrijedi za godinu dana i to se razdobljenaziva krug usmjerenogosjemenjivanja.
Listu osjemenjivanjaizrađujeselekcijska služba u Stočarskom selekcijskom centru i dostavljajereprodukcijskoj službi kojarazdjeljujesjemeambulantama i osjemenjujekrave po tomu programu O roditeljskim su parovimaobaviješteni i uzgajivačibikovskih majki,kojitakođer paze da se osjemenjivanje obavi točno po programu.
Uspješnostosjemenjivanja svaki mjesec pratipodručnaselekcijskaslužba, dojavljujućipodatke o tome u Stočarski selekcijski centar Tako se može pravodobno intervenirati ako se osjemenjivanjene provodi po planu.
Sva muška telad dobivena osjemenjivanjembikovskih majkikomisijski se pregleda i ocijeni te se ona kojasu dobro razvijena, bez vanjskihpogrešaka,izdvajajuza test na vlastiti razvoj(perfor27
HORROR 9706945
mance test).Prijetestiranja teladi utvrđuje se pouzdanostpodrijetla, tako da se analizom krvne grupe teleta i obiju roditeljaustanovi da jeono stvarni potomak tih roditelja. Tako se isključuje mogućnostkrivogočinstva teleta, što se može dogoditizbogzamjenesjemenapri osjemenjivanju.
Tele simentalske pasminepotvrđena podrijetla odlazi u ispitnupostajugdjese testira njegovrast i razvoj do dobi od 365 dana Odvajaju se samo najboljagrla kojaće poslužiti za umjetnoosjemenjivanje, a preostalagrlasluže za prirodnipripustilise zbognižih uzgojnihvrijednosti izlučuju iz uzgoja.
1491007 USA
Najpoznatiji bik Holsteinpasmine u svijetu. U nas jekao bikovski otac imao dva sina
Za mliječnuHolsteinpasminu nakon utvrđene krvne grupe ne provodi se standardni performance test u postajinego se rast takva grlatijekomprve godine života prati u Centru za umjetnoosjemenjivanje.Razlogtomu jeu činjenici što se kod te pasminepazisamo na mliječnost a ne i meso Ako jerast i razvoj prve godineživota povoljan,grlo se uključuje u program umjetnogosjemenjivanja.
U provedbitogaizvanredno važna posla jednuod najbitnijihulogaimajuuzgajivačivlasnici bikovskih majki.Sav se ovajposao obavlja u stajamauzgajivača te se on bez njihovesuradnje ne bi ni mogao provoditi.Valjaistaknuti da jedo sada suradnja sa uzgajivačima bila vrlo uspješna. Do sada smo iz ovog programa za performance test preuzeli više od 1000 teladi simentalske pasmine. Da-
nas više uzgajivača u svojojstajidrže većibrojbikovskih majki.Imati u staji bikovskumajku,jednuod 300 najboljih si“mentalskihkrava u Hrvatskoj, ponos je svakogapravog uzgajivača,posebice ako jeona dala tele za performance test
Vrhunac jekad neki od potomaka u testu ima takove rezultate da će svojomnamjenomposlužitiumjetnomosjemenjivanju u jednomod naših centara
Osim togauzgajivačibikovske majke imajui izravnu korist. Njihove se krave osjemenjujunajboljimbikovima: ako je pripreuzimanju u testnu postajutele muško,uz redovitu cijenudobiva se i pravo na dodatnu premiju za takvo grlo. Ako je pakdobiveno žensko tele, ono jekvalitetan genetskimaterijalkoji će svakidobar uzgajivač rado ostaviti u svojemstadu.
mr Ivan Jakopović
Ovim tumačenjemnavedene uredbe od 30 prosinca1993.,objavljene u Mljekarskom listu br. 1/94.,obuhvatit ćemo samo premije za mlijeko,kvalitetan rasplodnipomladak i regres umjetnogosjemenjivanjate i stavke uredbe gdjeje korisnik proizvođač,seljakili druga pravna osoba.
1. Kravlje,kozje i ovčjemlijeko
Pravilnik o načinu i postupku za ostvarivanjepremije za određene proizvode u poljoprivredi N.N. br 3 do 14 siječnja 1994. propisujenačin i postupak za ostvarivanjepremije, kao i vrijeme u kojem jekorisnik premijedužan držati u uzgojurasplodnipomladak(uzobrasce o evidencijiisplaćenepremije).
Korisnici premije su ponajprijefizičke i pravne osobe u poljoprivrednojdjelatnosti, s prebivalištem odnosno sjedištem u RepubliciHrvatskoj, uz uvjetda proizvode za hrvatsko tržište.
Zahtjevu za isplatupremije za kravlje, ovčje i kozjemlijekokorisnik prilaže:
a)obračun premije s podacima o preračunavanju na 3,2postomliječnemasti za mlijeko i obračunani iznos premije po litrimlijeka i ukupaniznos u hrvatskim dinarima
b)fakturu za predane i otpremljene količine mlijeka
c)izjavu da se zahtjev za isplatu premijepodnosiprviput
d)nalog za naplatu na posebnojtiskanici br. 43 Zavoda kojiisplaćujepremiju.
Zahtjev za isplatupremijepodnosi se najkasnije 60 dana od preuzimanjamlijeka,te se mora strogopoštovatitajrok, jerse inače gubipravo na premiju.
U ČI. 5 pravilnikapropisuje se da ka-
kvoća mlijeka mora odgovaratipropisuo,zaštitnojcijenimlijeka(N.N.56/93 od 12 lipnja1993., a to je: da mlijeko,kravlje ilikozje,sadržava najmanje3,2postomliječnemasti a ovčje 6 posto m m da se kravlje i kozjemlijekokoje sadržavaviše od 4,2posto m masti obračunava kao da ima 4,2posto a ovčjekojeima više od 8,5posto m m kao da ima 8,5posto m m
Drugimriječima,mlijekomasnije od spomenutihnajvišihpostotaka m m ne priznaje se stogašto jevelika vjerojatnost da jemasnijemlijekopatvoreno dodavanjemvrhnjailinekim »drugimnačinom«
Dakle,kravlje i kozjemlijeko s manje od 3,2posto m m i ovčje sa šest posto m m ne premira se zbogvelike vjerojatnosti da jemlijekorazvodnjeno ilida ne potječe od zdravih životinja.
Osim navedenog,tj.postotka m m mlijeko po kakvoći mora odgovaratiuvjetima »pravilnika o kakvoći mlijeka,mliječnih proizvoda,sirila i čistih kultura «
Dakle,korisnici premije za predano mlijekodobivajupremiju u dinarskoj protuvrijednostinjemačkihmaraka.
Premija za mlijeko(NN116/93.,56/93 i 3/94.) u 1994 0,10DEM po 1 13,2% m m odnosno za svakih 0,1% mm 0,03125DEM. Dinarska protuvrijednost za 1 DEM isplaćuje se na dan obračuna premije, po sadašnjemtečajuNarodne" banke (čl. 6 stavak 3 Uredbe NN 116/ 93 od 30. prosinca1993.)
Dani postotaksluži proizvođaču da može kontroliratiisplatni listićza predano mlijeko.
1. Kravlje i kozjemlijeko
Premija
2 Za ovčjemlijeko
Premija
2 Ostvarivanjepremije za kvalitetan rasplodnipomladak
Rečeno jeveć da jekorisnik premije kvalitetnograsplodnoggrladužan držati grlo u uzgojupropisanovrijeme, a ono jepo čl. 11 pravilnika NN 3/94. određeno ovako:
za kravu (ijunicu) 5 godina
za bika za prirodnipripust 3 godine
za krmače do starosti 2,5godine
za nerasta do starosti 2,5godine
za ovce (šilježe) do starosti 4 godine
za ovna do starosti 3 godine
za kozu do starosti 4 godine
za jarca do starosti 3 godine
za pastuha do 3 pripusnesezone
za kobilu dok oždrijebi 3 ždrjebeta
za maticu jednaproizvodnagodina.
Y Mogućejemanjevremensko razdoblje držanjarasplodneživotinje ako su nastale zdravstvene ili reproduktivne te-
škoće u životinje, no stvaran razlogisključenjaživotinje iz rasplodautvrđuje pravna osoba kojaobavljaposlove zdravstvene zaštite stoke, a reproduktivne problemepodručnaselekcijska služba,odnosno pravna osoba za selekciju konja i pčelinjihmatica
Vlasnik životinjekojase isključuje iz rasplodautvrđuje se ZAPISNIKOM koji jekorisnik seljakdužan čuvati do isteka roka navedena u ovom napisu,jerako vlasnik izluči kvalitetan rasplodnipomladak iz uzgoja suprotnoodredbi čl 11 pravilnika,dakle,ako nijegrlooboljelo ili postaloreproduktivnosposobno korisnik premijeseljakdužan jeisplaćenu svotu vratitiu roku 15 dana od izlučenja grlaiz selekcije.
Ovu premijurealizira pravna osoba koja za korisnika,seljaka,obavljaselekcijuilistručni nadzor proizvodnjerasplodnog pomlatka(inspekcijeposebnoza muški rasplodnimaterijal).
3 Ostvarivanjepremije za troškove umjetnogosjemenjivanjagoveda,svinja,ovaca, koza i konja.
Korisnik,vlasnik grla, ima pravo na regres naveden u Mljekarskomlistu broj 1/94., no:
Pravna osoba,ovlaštena za poslove umjetnogosmenjivanja, dužna je korisniku premije na potvrdi o izvršenu umjetnomosjemenjivanju kojase izdaje na propisanuobrascu (NN.9/869)upisati: iznos umanjenecijene u visini premiranih troškova umjetnogosjemanjivanja po jednojplotkinji.
Kako za sve oblike premiranjaosim pod3 ovog napisa (regres U.O.)realizira pravna osoba (zadruga poduzeće kombinat), to jeona obvezna: d isplatitipremijuseljakuodnosno neposrednukorisniku najkasnije u roku 15
dana,kada jenaplatilapremiju od organizacijeisplatiteljapremije iz državnog proračuna.
Sve što jerečeno u Mljekarskomlistu 1/94 i ovom napisuprimjenjuje se od 1 siječnja1994. do 31 prosinca1994 bez obzira na to što je Uredba stupila na snagu 30. prosinca(dakle 2 dana 1993
do 30 i 31 prosinca) i to stogašto su sredstva po tojuredbi osigurana u državnom proračunu za 1994.,
Vratimo se ponovno na isplatepremije za sve vrste mlijeka.
nekadi 90 dana
Danas kad napokonpremija za mlijeko potičeproizvodnju iotkupmlijeka, i iznosi realno 28,57postocijenemlijeka ili22,22 postoukupnoprimljenihsredstava seljaka za litrumlijeka sa 3,2posto m m,, zbog zakašnjenjarealiziranjanapalte i premije od mljekaredržavnogproračunamnoge| neće moći isplatitimlijeko i pre- : mijuistodobno Može se pakočekivati da će mljekareisplatitipremiju u navedenu roku od 15 dana od njezinenaplate iz državnogproračuna.
Do konca 1993 mlijeko se isplaćivalo po mljekarama, tako da se istodobno seljakuisplaćivalomlijeko i premije iz sredstava mljekare.
Kako je premijabila 5 15 postocijene mlijeka(češće 5 nego 15 posto),mljekare su mogleobaviti istodobno i čekati dokjojdržava platipremijuza 30 pa
Ako se to dogodi,pozivamoproizvođače da to shvate i prihvatetakav novi obračun,posebicestogašto se temelji na zakonu i što zbog»sidra« dinarskom protuvrijednošću. DEM ne obezvrjeđuje sredstva za premiju, kao što jeto bilo 1993. i prijašnjihgodina.
StjepanDeneš,dipl.ing.
Poljoprivredna zadruga Jurovski Brod organizator proizvodnje i otkupa mlijeka
Zadruga,osnovana prijeviše od 48 godina,radi i djeluje na unapređivanju poljoprivrede pa i privredeJurovskogBroda danas i sjedišta nove općine.
Gotovo u svim većim mjestimaotvorene su vrlo opremljeneprodavaonice mješoviterobe,reprodukcijskog materijala,ugostiteljskiobjekti i dr
Zadrugaorganiziracjelokupnupoljoprivrednuproizvodnju i otkup,osobito u stočarstvu, te otkupljekovitogbiljaitd., a Vodi jeveć 30 godinauvijekokretni Ivka Josip.
Na područjuzadružnogdjelovanja izgrađenojei postavljeno 27 otkupnih postajamlijeka,kapaciteta200-1500 litara Mlijeko se otkupljuje od 450 proizvođača, među kojima ih jeviše od 150 predalo
5-10.000 i više litara mlijeka na godinu. Tijekom1993 otkupljeno je više od 2 000 000 litara
Otkupnijezastao ni jedandan pa ni za vrijemeagresije - posebice na mljekaru KIM. MlijekojepredavanoDukatu ZagrebiliSlovenskim mljekarnama.
Zadrugavodi i uzgojnoselekcijski rad u govedarstvu, a po brojugrla u odabiru nalazi se gotovo u vrhu organizacija s najvećimudjelom od 32 posto(republički prosjek13,22%).Umjetnimosjemenjivanjemobuhvaćeno je97 postoplotkinja (republičkiprosjek73%).
Zajedno s Hrvatskim mljekarskim društvom priredit će tijekomveljače i ožujka stručna predavanja o proizvodnji i spremanjukrmiva
Predavanja će održati poznatistručnjaciAgronomskogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Postavit će se pokusnaproizvodnjanekih najvažnijih krmiva krmni kelj,grašak,sirak i dr
Organizirat će se predavanja i razgovori s proizvođačimamlijeka.
StjepanBrlek,dipl.ing.
Gospodarstvo i prijedlozi obiteljiIvana Hajdine
ObiteljskogospodarstvoIvana Hajdine, brat,žena,otac i majka u Terdovcu
DugoSelo,proizvodimlijeko za »Dukat« Zagreb.
Posjeduje 14 k.j.vlastita zemljišta i 20 kj. u zakupu. U strukturi sjetvenajzastupljeniji jekukuruz sa 12 k.j. od toga 4 kj.za silažu, 12 k.j.pšenice, 2-3 k.j.ječma, 1 5 kj.zobi, 2 kjj.tritikale, 3 k.j.prirodnih livada i 2 k.j.pašnjakaodmah uz stajskiobjekt.
Od mehanizacije ima tri traktora Ferguson 533,558 i577,tripluga,tanjurače, drljače,četverorednu sijačicu za kukuruz, utovarivač i rasipačstajskoggnoja, rasipačmineralnih gnojiva,prskalicu za pesticide, bočnu kosilicu,prekretač za sijeno,samoutovarnu prikolicu za sijeno, puhalnik za sijeno i dr
Djelomicepreuređenstari stajski objekt za 25 grlasada jepopunjen sa 10 krava i sedam rasplodnihjunica, od toga dvijepripuštenesteone, i triteleta
Siliralisu 12 vagona zelene krme na otvorenom Dosadašnja su iskustva više nego pozitivnajerpokazuju da nema kvarenja.
Uz kvalitetnu silažu pospremili su i dovoljnekoličine sijena.Grla su u dobroj kondiciji.
U prošlojgodinipredali su svega 16 000 litara mlijeka, a razlogtome je manjekrava u laktaciji,nepoticajne cijenemlijeka i drugo.
32
Cijenamlijeka uz deviznu klauzulu zanimljiva jeza proizvođače i treba jerealižiratis danom isplate, a ne obračuna
NajavljenezajmoveVlade Republike Hrvatske trebalo bi više usmjeriti na kreditiranjekvalitetna ženskogpomlatka kod uzgajivača, kako to predlažupojedini zastupnicihrvatskogSabora.Zajmovebi trebalo odobravati i za izgradnju,preuređenje i opremanjeobjekata za proizvodnjumlijeka.
Zauzimaju se za bržu obnovu rada selekcijskeslužbe koja u tim krajevimadjelujeviše desetljeća.Također žele da seljaci,proizvođačimlijeka,zajedno sa selekcijskom i veterinarskom službom posjeteSredišnji zavod za razmnožavanje domaćih životinja u Križevcima i odaberu najboljerasplodnjake za osjemenjivanje svojihkrava.
Navedena iskustva, novi prijedlozi i njihova provedbaomogućili bi brzu obnovu hrvatskoggovedarstva i približile ga razini viđenoj na prošlogodišnjojstočarskoj izložbi Zagrebačkogvelesajma,izjavio je Ivan Hajdina. StjepanBrlek,dipl.ing.
i Ho Ožujski stihovi ES
2 Kolondari t eorezdart“, P “prolječenam jada kažu. da oboječestalažu. Kea SvetiJosipdostojanjevolikečastijetuzIsusa i Mariju a ima najpovlaštenijemjesto5/52
0) POA kra ave 13: 4 Pred.zakonomijeotacTrasu)aline inaravni.; To se\AU vidiizMatejevaEvanđelja,'izrečenice:»Jakovrodi Ja- +: sipassmužaMarije,.kojarodiIsusakoji se zove: Krist«, kojom:Sv: Maj završavarodoslovljeIsusovaljudskog podrijetla! d
"Izčitava Fodoslavliavidisenajvažnije O Sv.Josipu,ak istanovnikumjestašcaNazareta!Bioje»sin'Davidov«, u +“ njegovimžilamateče krv)kralja:Davida,“1'samanđeo, “kadu snu Sv;Josipunaviješta!Isusovorođenje,naziva: '/gai»Josipe, sine Davidov;ii« Č Kroz:stoljeća su se u čitavusvijetuosnivalisamostani * posvećeni Sv. Josipu,izricala mnoga proročanstva i ispu- EE
si: * njenjezavjeta Pa dragom,sveci a napisanesuilk knjižice o njemu. EPRA k na Om: Prosinca1870.papa PioIX proglasio je Sv. JosipazastimikomCrkve. 22 3: 4Hrvatski ga narod od /davninaštuje,moli za zagovor 1 utječe.senjegovojzaštiti. U protokolu!Hrvatskogsabora za 9. i'10.lipnja 1687 'na latinskomjezikuspominje!“ se tekst: '»SvetiJosip,Kristaspasiteljavjerni/hranitelj,:Djevice.Bogorodice“djevičanski:: : “I zaručnik;zaposebnogzaštitnikaKraljevineHrvatske u ao poboKugodine1687 Todredova i staležajednoglasno jeodabran « *+' 8 2U 17 stoljećuisusovci su, prekoSjemeništaSV, o, za siromašnedakenaGričuu S i “(ZagrebupridonijelištovanjuSv:iJosipa u gornjojHrvatskoj. PERA m SV, JosipzaštitnikjestolaraiJesara.Zato se 1;SVODE sverkujeblagdanSv.“Josipa radnika. ?
U zagrebačkojŽupiSrcaHani inačebolničkojŽupiSestaramilosrdnica(Vinograd: š S ška),svakese večerimolimolitva:'»SvetiJosipe,:djevičanski. oče Isusa!Kristai'praviš se ZzaručničeBlaženeDjeviceMarije;molizanašiza sveone kojiće noćasunije Pig (Sv, Josipumoli'se'za laganu i blaženusmrtiš** vek Sv,Josipbio je pravedanmuž,čovjekdobrasrca, primjernatra u Boga,čovjek )vjere i poslušnosti,vjeranronda kad jeposlušnosttražilaodnjegavelike žrtve;“Zaručnik +5) “čista srca koji s poštovanjemŠVES MarijomDjevicomkaobrižničuvar,skrbnikciiotac> 2 okej: MAE
:
Pžena. Za kućniposao Običnooblačebilošto,ne razmišljajući da bi s se “mogle:naćiu TAME položajuako se.na vralimaPojaviiznenadan (gost...StogaHALJINA mora bitiudobna,ali i privlačna. Za vrjemeradatreba je zaštititiplegaćomu RADNAPREGAČA moraimatiduboke "džepove'da se u njihmože staviti krpa : za brisanjeprašine ilidrugipredmetikoji Po su(Ipotrebnipripospremanju.“?
Naravski, kad se pripravlja hrana Valja A privezatidrugu,SRI čistupre: gaču.OBUĆA kućanicemora bitiudobnai čvrsta,.kako se noge ne.biumorilepri
hodanjuižalana MekanepapučenisuJo. prikladne.“ za ČARAPE. moraju.biti.čitave,nešto.
nja stana | pripravljanjahranekosupoj kritirupcem s Žena mora bitiuvijekurednopočešljana,'aruke i noktimorajubitipespnjes 4 kornočisti
Pri teškimiprijavimposlovimarukeValjazaštititigumenimrukavicama. To će! prvi i drugiputbitimalo teže,ali ćevam 1; “treći bitineobičnobez njih.
Ruke često“ perite“limunovimsokom “kako biste uklonili neugodanmiris luka; češnjaka,rezanogaCrvenogzelja,cikle, (čišćenjavišanja...
čvršćekako se priposlu ne bi poderale. 'Poderane | čarapepokvare.čitavu “sliku -
žene.
Bilobi poželjnozavrijeme:posprema-
PETKA REEDA E Ruža
“Ruža, kraljicavijeća,zahtijeva
dy njegu.;
!
Ožujakjemjeseckad se trebaviševremena!posvetitiružama.Ruže.u.svojem:. vrtu vokopajte;!prihranitemiješanimgnojem,stajskim i mineralnim, tako da sva-; kom grmu dodate nekoliko litara teotopine,pazećida gnojivonedođe nakorijen “ruže. Za sušnavremena ruže"obilnozali > jevajte, Ružu najviše PEPOdA“bolest nr A “a suzbija se tako'darano u proljeće oko korijenanaspetesumpora;poslije se Poe sumporom.
“Eeskinite pregaču i rubacKad nekom otvarateKućna vrata tolikovremena ii imate, r
POA Ruža
TAKO Steseove godineodlučiliružičnjak obogatitijoškojomsadnicom; u pripremljenujamu,širine i dubine40cm Stavite sadnicuruže, "Korijenov. sustav jednoličnoraširite, takoda se ne ak ine dodirujerubove \ jame.“"PrijesadnjeKorijenprikratite na 2035 cm,Ovisno o sorti.Jednomrukomuhva
= "Hrđa i lisne uši bolestisuPUŽAkoje se liječetvorničkimpreparatima.Prskamoih otprilike.jednomtjedno u Tanojutroili uvečer,nikada na suncu ni pocvjetovima,
Ee ši KR u
ru
tite korijeni.ravnomjerno ga, odrežite,“ "Sadnicu'spreostalim.korijenomumočite "u kašu napravljenuodbalege,vodeizemlje, a kaša služi kao hranjivizaštitni omo- PIK, tač. Ako jekorijen izbilo kojegrazloga \“' sasušen,sadnicudržitenekolikosati u vodi.
“Kadsadnicuslaviteujamu,nakorijen ' naspitesitne zemlje,kojulaganougazite. (Ružuzatim.malo:prodrmajte:da:zemlja “zađe među:korijenje.“ Zatim korijen/zat“rpajteizemlju'opet dobro nagazite,tako da ne ostanu šupljine u tlu Posađenu ružu = obilno zalijte kako bi zemljauoBiGpro nulauz koljena ) < dih izboja.
I novu sadnicupotrebnojezagrnuti sa 1520.cm: zemlje,“čime+ružuštitimo od' Zime i isušivanja, a pospješujemorastmla-
4 Pripremila:ing.Mima Božičević,
»Kad zamietiš! kod muženja, da kraviPvranevime, i da jojse/u njem.kaoorasi “ “ zameću:napuniškafvodom,metni.u nju.usjaluopeku(razbijenicigalj).i i staviga pod kravu;ponjavomilikakvimpokrivačempokrivenu,takoda para izlazeća iz vode u vime udara; Škafostavi podkravom,doklegodiznjegaEE ide.Ovakoradisvaki danpo dvaputa, i Vimeće ZLI «
s
a Šest glaVnih pra vila za dobivanje maslaca št Gospodarskilist'od28.srpnja1859.
“dao jetadanjimgospodaricamaovihšest s glavnihpraviladobivanjamaslaca ilikako su ga nekiZaakadPL maslosili »putar«
I) MLJEČA R ilimlječnjak mE Ž "nebudeblizustaje(štale) ilikuhinje,jerti“
“vodu jita uzetiiznit,solajke(sode), osobitokodidrvenaposudja;jersedrvo! d zna napitimliečnekiseline, a solajka ju svu iznjegavadi 43 SKORUP nečuvajnikada duljeod “dva dana,akoželišimati čista i i[Sura masla, “ondamlieko i maslaczaudarailijedim=/!
“"ljiv, Osim toganekajepopodjenilipoplo:!. “čeni to,malkona ostrm, a pod i police:“
neka su mu uvijekčiste;nekapromahiije "čistzrak1nekase nečuva u njemmeso ili: drugakakva stvar, izkojebimlijekoKon U še povuklo; 2 MLIEČNO POSUDJE može bitizemljano,drvenojstakleno ilikositre:““, no,'alsvakakoneka ječisto. Kad sepo“suda izruči,obari i operijetako,daneosstane'ni.truna. od prijašnjeg! mlieka “ U“
4.5 TAP drži Motta čisto.Najprije gaobarivrućom; a onda hladnom vodom: “E metni! u 'nju'malkosolajke, ako. često \ skorupstapaš, iliga operivapnjenjačom. Ondastoprvnalijskorupa, ikad se uhvati “maslac,ociedi š njegamlaćenicu(stepku) i nalij na maslo vode.“KadSvršiš DZ operiodmah stap.
Ko IMASLAC, izvadiv'£q_izokna peridotle u čistojvodi,dokjeviše nemuti ni malo;zato morašvoduviše putihpro- i “mieniti,Akoli malomlaćeniceostane u“?
UT:
Aaa pitru,ovajMe tisenaskoromSTARKEAVIK A
#% Gnječećga, primiesinasvakufuntu 6 lo. pritaa "tihsoli,da se boljedrži.(U našim mje'. 2 ramato značinaoko polaan mai: 045i slacastaviti 99,6gramasoli). KD
SGKUSOLJEN: "MASLA C'-Ako.
SeažiŽelišmaslac za'zimuspraviti,ponajprije ž “treba; kaoštojeveć razloženo, da u maslu nebude ni tragamlaćenici“Ondauzmi1247. 5 lotih najboljesoli, 6 lotih salitra i isto to 25; “45 liko\biloga:sladora!(šećera).“Stuci.sve:1 izmiešaj,“što ise bolje!može.Na'svaku.:: “funtumladogmaslauzmi1,25lotaovoga: začinai umiesi'gau'maslačkako valja. Onda napunilonacili'bure:maslacem; ozgor ga polijsalamurom(razsolom) i za2 <a klopi,;datakodimožijzrakdopnietido): š sinjega. <: Kid) pra
A raernanaevrzanoziaznar mjesecuOŽUJKU Prije101 godinu
"Godine1860.mmaala seda,jeidO. ki LANDESKI MASLA Cna glasukao< S najtečniji na svijetu?Uzrokjenjegovoj Je aa “nostišto gospodariholandeskisiplju u vO-: ks ka dučkojupijunjihovekravemuzare, malo. “zobenabrašna“Ovajneznatnitrošak obi" (lato im se naknađujenesamoizvrsnošću, maslaca,negoi tim,:štokraveLebljataj Kak Vadis! listbr:Ceska,
Pi i Papiješpinat,"posijsjeme“za'kupusli
:“minutaimašgotovmaslacbezVelikogna+." "4 pora/“Jedanovakav stapStojipremaveli: 27. čini (za5.do10 oka Hana Kileću81
“NOVI STA pi “BečkiPJOPaG"Martin g Ke Svoboda prodajeosobitestapove(bućke):“tj.posude u kojima se maslacmuti.“Takav + stapse, okreće!kao!kolovrat.i za 1520 + 415 forinta(okaje1,280kg)
U vrtu:
i “Okopajaknganšalatu,ločisnporacluk,“ ostalovrtno zelenje.Presađujjagode;0d5* kopajŠparčište, šakuduboko Ako jošte Po nisi,'očisti i obrežimaline,nibizleiOgro-“ zdei to što prije“Tko neprikraćujeine-:' “«proređujeribizlenećeimatiniod najbolje ' vrstijijepaploda,; ki
PV Na polju i livadi: pai sa: nikon u Orištoprijemožeš,nou'blaio ne turaj + VERA» pluga.Branjaj ilidrljajlivadejakooštrom“: (44branomosobito ako su zarasle.mahovi“nom:Posipajtakva mjestasadrom u koju "Tisepomiješazelenagalica'1'to'nasvakih dek keg“sadre pol kggalice.!/ +243 x Gdje;Si!Zimus:iskrčio grmlje,tuposij travnatogsjemenapomiješanog Sa djete-.“. .“linskim Za dobrotlouzmiengleskiljulj,! 4 a za suhomačjaka./Razorikrtovine Ka: niš li gnojitilivade/i to jedobroda' činiš “štoranije, alifriškog,gnojailignojnice ne a5 vozi sada;nalivade,jeribiirava“snjih : PERI smrdila, j PŽurise“daposiješdjetelinu uM InanE
2 * ) jeu
Še U voćnjaku: Kr
DEE Orkrivajsacijepovaomote,cijepiIVA ljake u razkolilispoj.Obirajgusjenice l
“druguškodljivugamad.Ako'tiza rana, 44procvatubreskve,osobitopakomandale ili kajsije,čuvajihod mraza, što ćeš naj|
ste 'jeve,JarubienicuteMOT, mak imrkvu; a U vinogradu:.
3 K <
21 boljepostići, ako u zoru naložišpridušenu “ ndVatru s onoga kraja od kudaVjese. da ti voćkeDN dim:'%+\ ; 4 a a
RežitepriTomčistipanjeve od mahoa Ša vine iako ima podstaromkoromkukaca.
1. TeglećemblaguuzsijenododavajneštosA zrna zobi,\ječma,!makar i kukuruzada: budesnažnije.Provjetravaj štalu marljivo.
* . “iraznihbubauništi ih. Poslijerezitbena-:! koli ,vinograd,privežitrsove i okopaj Fs IV e ;
Ž Umu teladza Pad: ii ga od: ee PE
S roleva.oi HaSjeodnaklade“. Ovcetjeraj.nasuhupašu,od mokrojju še, node, kaood gotovepogube,ak # ZU kokošinjcu:
Gospodarskemudre poslovice [ po zlatusuze teku.
Nasađujperad,podpne, Bavi sva nič zinaJaja,amogu i dvijeguskedaobsjede #“ jajasvoja i odjednetreće:Čuvajgnijezda 2?
>. od gamadi.DomaćaPeradoce da sjedi a
u miruodljudiiživotinja:
člišnojknjižnici u Zagrebu Sakupio:dl ing.SijepanKoleve
S
SER M Gopodaškikkuziki
STUTAEA(TONIVIRE ITI TOITA Krivom oku sve je krivo. Na!svetuKunigundu2 ožujka) / ševe počinju:pjevati.“ i tildu(14.)šljukeseglasaju.)
Si Na Zjožujka dan jeza tri sata+: ] duži. Na dan Sv GregoraletePaun si lastepreko. mora Na Sv »Ma-:;
s g “TOdsJosipovačpripadašte+5. i žaku.zajutrak*Na; dan 21. ožujka'počinje“zvijezdarsko * LENA proljeće,daninoćnako SUŠE Oves smo tekstove. u Starinskomhrvatskomjezikuprene-dugi. at iz mjesečnogčasopisa'SEOSKIGOSPODAR'za mje“ .seCožujak1983. Primjerci se nalazeUNacionalnoj isveu- skespavače,(Čitatelji! uoča: goa vajuda se jetijekom 100 go2 dina!izmijeniokatolički“ka-)“' ME oda a lendariSveci u njemu,“
Svi Aleksa(29. ) budizima
Biti u "vlasticigaretnog dima ZA
“Da bisteKAN dl moraleada njegovečariHiprivlačnost, 'On Vas “može! održavatisvježimjibudnim).može vam;Smiritiživce,pomoći da jE h E na težini: vat Prije NEBO,VASKOUEA Ša Kea
Zašto ljudipuše?LjudipušezatoŠtoh im pušenjedonosl osjećajbudnosti iliim.“ “umiruježivce,!napetost,tjeskobu,olakšavastres. iliimpomažeu kontroli teka “'<ilinaprostozbogtogaštose,dok puše, ši osjećajudobro,“akadne puše, ne osjež/“1: jaju se dobro;Istraživanja te koristipre+: “težito pripisuju.nikotinu,temeljnojaktiv=.“““ nojtvari u duhanu;Prematome,usprkos): * stalnim,/%hitnim*apelima'zdravstvenih: a stručnjakada seNERO S pušenjenja
Imajućisvetou PICU,istraživačiStva-,
š svakiPovučenidimhiznovi,iakokratko“ a ,.vidan,poticajda;senastaviSuvlačenjem Sao: dima, rajunove složenestrategije.zaprestanak“1/7 pušenja,“strategije.kojenapadaju/pro144i.:; blem odjednom na svim frontama:brojne: kratkotrajnekoristiizadovoljstvaKojapu- 4; “šačiizvlače iz nikotina/njegovo snažno š svojstvo. da izazivaovisnost i ponašanja“. Zuštopojačavaju tu naviku pušenja.Među:
< takvim mogućimmetodamajesu i ove: “Tjelovježbamože biti'vrlokorl-::
Nicorette'='guma za žvakanjekoja.u “““sna'uodvikavanjuod pušenja sebisadržava i nikotin;obećavapomoć BH ptoma,koji se javljaju u razdobljuodvikavanjaod cigareta“ Za sadase u nas još ne mogu.nabaviti te gume za žvakanje,'4samo dobro,nego im ona može pomoći|: aliima nekihdrugihfarmaceutskihpripraVaka's drukčijim.načinomdjelovanja; " (da izgledajudobro.Istraživanjapokazu=. "Tjelovježba ' (športskorekreativna |aktivnostjmožepriuštitimnogaod onih zado- * :
izo pušačima u svladavanjuneugodnih, sim: J voljstava i »koristi«Kojadonosi inikotin: +
I moćiljudimada prestanupušiti. *maže da se održavanižatjelesnatežina.
umnu bistrinu,/smanjenje.nemiraiopu+“' moenoša sE pušsćnogDaečenjaama “oko četirikilograma.Zanimljivo,onikoji “ičsu prestali pušitiimajuveću želju za slat“Novisprej za sluznicuždrijela čini se da.S sm jelima Pštoučiniti?
* jisrca Sepestražnjojstraniždrijela.“
“““ garetom, kao prvomjutarnjomstvari.
Prvo: SLS takve jedobrazamjena za jednood prvihuži-:: taka“ pušenja:!nadražujućiosjećaj. na osobe (spoznaju! dai se.njihovodnos, u “ćevišena to paziti i kazati NE čokoladi “ Tehnikezapromjenuponašanja,često | slatkišima! a kazati DA voću| povrću? 1“ kombinirane sa spomenutomgumom za žvakanje,pomažupušačimapromijeniti “7; navikepovezane s pušenjem; kao što je, “kontrolutjelesnetežine,jerona pomaže nba 41 5 izgaranjudodatnih kalorija,tojestsuprot-: pimjenešanevia od sšo poseone, stavlja se usporavanjuizmjenetvari, a to usporavanjejepools plekoopuse Velikavećinaonih koji su odlučili.pre.“ nja. kinuti s pušenjemponovnopočnupušiti
KANI prijenegoistekne godinadana od preki“mg nikotina izgume, kojipostiže.ukrvi
da. Mnogiod onih koji.pokušavajupre- / 5 stati pušitiosjećajuneugodepoput:slabs |“ “ljenjakoncentracije, umne zbrke,zabo-. ravljivosti uz lošeopćestanje.“
"Što se tiče športskorekreativnihaktiv-“<. “nosti,smatra se da tjelovježbamožepo-: S cigaretama se pušači.neosjećaju. x ju, a to mnogipušačiznaju:nikotin po-. <; Doista,kroničnipušačiteže u prosjekuKam oko 2,5kilogramamanjenegonepušači../" "Većinaonih koji su prestalipušitidobiju«2+: premaslatkommože promijeniti,možda?
dakako;tjelovježbajesnažanrecept za < *
x Razlogštojjemoć pušenjatolikovelika o jestitajštopušenjesvremenom postaje “3:
“.«Nicoretteguma za žvakanjeolakšava“; “te tegobe.Pola satažvakanjaotpušta 2/14
147 upolamanjukoncentracijuodone u jakih /“ pušaka >
4/45Svakako,“promjene u Pomaže trebajupratititjelovježba i uzimanje!sredstavaKojaZOELVOJ tegobe , oka r : A nja, LSE)
sastavnimdijelomsvagdašnjegživota.“ Kupovaticigarete,služiti se Njima,pripa-.“ sljivatiih s poštovanjemzapravo su maugodnijenego se zavaliti u naslonjač, na. iVati u mirisucigarete.“ “+
lenipušačkiobredi.“Ništa ne može biti“ kon'dobraobroka,zapaliticigaretu iuži Vai
Dakle,kaošto vidimo,brojne su mogućnosti,toii načini da seprekine S pušenjem, aimai drugihkojeovdjenisu spomenute.Strategijaodvikavanjakojaodgovarajednoj osobi ne mora odgovaratidrugoj:Ima različitihputovakojivodeistomGijueKena od njihmorate odabrati/ 4/15 : Ž Na “"Popratnepojaveodvikavanja od pušenja"prolaznesui ne značeJak svijeta. Nisu!
do opasne za život,kaošto ponekadmože bitiodvikavanjeodZob ilialkohola. a sE
pisikaoštoje'uvijeknastavakpušenja: "Ek iječnik
Muke : s debelim crijevom -
Začepljenost,proljev,nervoznocrijevo,Kivorkuitsahemoroidi,kolitis i i Chronovaji
"lest/česte su bolesti, a osobito ae plenoskjnervoznocrijevo,kojeSU,Čini56,poprimile. razmjereepidemija. :
Pražnjenje.debelogcrijevaJedanjeod NEKOLIKOvitalnihtjelesnihprocesa“eliminacije. “<Međutim debelojecrijevo.nešto.više.od samo prolaznogpodručja za otpadne.tvari... “TajVažniorgan tvoriposljednjih'1,5metra probavnogsustava: Prolazne istalne »prija'“' teljske«bakterije u debelom crijevuimajuvažnu ulogu u stimuliranjudjelotvornapokre-;
poka Zbogdebelog“ua iope Suk RV imunitetaKrebs ka
otvrdnućafekalnemase.Valjaznatida u takvu stanjupovećanakoličinavlakna: */-; ste hrane. može zapravo izazvati daljnje
sU slučajevimazačepljenosti,kojane: reagira na promjene u prehrani;možda| će bitipotrebnoobaviti pregledekako bi <: seisključili neki neurološki: poremećaji.sTvrdokomazačepljenostmože biti iza“ 4“ zvana i'prekomjernim“rastomcrijevnih.“ “nametnika,neravnotežom. crijevnebak: terijskeflore,slabošću 'zdjeličnihmišića, 1 “ neprimjerenompokretljivošću; to jestsla-“ “bom peristaltikomcrijeva;problemima sa “ štitnjačom,hemoroidima,“nedostatnim 2“ uzimanjemtekućine;slabom ilinepriklad-“. nom prehranom i starijomživotnom dobi. Stariji su ljudi, čini se, Posebno,osjetljivi de na crijevnetegobe.
“zaustavljanje *stolice “ Međutim,dugo-“ trajnaupotrebalaksativa; bez liječničkog45/4 savjeta,može takođerznatno:štetiti zdravlju.
l'za sve ostalebolesti,spomenute u početkuovog članka, na tržištu se više.manjemogu nabaviti uspješnifarmaćeut“skipripravci,koji. se zajedno s: dijetom! mogu (aGET Moraju) a u liječe-“ nje.!
Mnogese crijevnetegobenedvojbeno“.pse"moguolakšati.promjenama u: prehrani. Dobre dijetalnemjerečestomogupobolj“tegobe ibez primjeneBERNIE, za čiš>a “ćenje.
4 mati više tekućine.“ U prehranu!treba “uključiti dosta lisnata ikorjenastapovrća: Jogurt: je također: korisna'namimica: u : BE probavomsmetnjama i smetnjama/debelogcrijeva; a sadržava i potrebankal-. <“ cij.Meso idrugeživotinjskebjelančevine
«Nažalost,poznato.jeda i samimnogi lijekovi"mogu |uzrokovati: začepljenost. Dugotrajnijaupotreba čak ilijekovaprotiv. “proljevamože izazvatijakuzačepljenost ilinervoznocrijevo.
Mijenjanjeprehrambenih: o ; navika Ljudikojipateodzačepljenosti inervo- ga Znogcrijevačesto.nedostatnopijuteku=!.“ ćine, pa im valjamijenjati tu naviku i uzimogu pogoršatizačepljenost,zbogtoga ih treba uzimati u umjerenimkoličinama.
“Dobro se kloniti svinjetine/ šunke i koba“sica. U prehranutreba uvrstitidosta vo- \ iĆa,smanjitislatka i masna jela te se po'
/ «: Medicinski pristupzačepljenostimože| «biti.ograničeni:naolakšanjetegoba.pri| mjenom sredstava za čišćenje(laksativa) “= koji. su često jedinapomoćkodjačeg
kušatinaviknuti “na \zobene“mekinje, smeđu rižu,raž/pšenicuižitnepahuljice. VII
tanja(peristaltike)crijeva i zaustavljanju rasta nepoželjnih,patogenihbakterija.:To je je činjenica|koju,kako: se čini,često!zaboravljaju i:liječnici,“koji.nesmiljeno'propisuju5+: antibiotike ) Antibiotici svakakoimaju,izvanredno važnu:ulogu: u: liječenjd:bakterijskih upala,alinjihovaNeumjerenaprimjenauzrokovala je nepoželjan rast probavnihsmetnja, “Može lihrana pomoći kod. začepljenosti ?
Keti
Redovte“. i Nježnemasaže trbuha. bd 4. mogu olakšatitegobe,poboljšatitonus“: mišićapotrbušniceipotaknutipokretanje a #2 tvrdihfekalnihmasa.Dugotrajnecrijevnegio ŽAJA:tegobečesto uzrokujulošuresorpciju u “-.-“crijevima.pastogatijelooskudijevatva-74: 435: rima kojesu prijeko,potrebne za norma=:::14 5 5# 1lan/rad*organizma::Zbog,togabi:bilo“““. 25% uputnonadomjestititaj:manjak:uzima-
dnje tihtvariU“oblikuPoravakanue 3; # “vom redu.vitamina Bkompleksa (Biotin1/44: »vitaminB5),vitamina A (C;temagnezija,“ <“: “kalcija,željeza | probavnihfermenata; i. Prijenego lise odlučitenauzimanje“547 tih pripravaka,penje sesa elu vd lječnikom; RA, MrLSSa Vaš SNI. ge
GUMEK: "FARME EE
ZAPROIZVODNJU|TRGOVINU KI dada HARAMBAŠIĆEVA 145 Y TeUFax:D41/220886, 214189.235280..
017 Žuoračun:90101601193624'
+ (Iz SVOG; PROIZVODNOG PROGRAMA“ Gume. FARM VAM NUDI. > BE aK e SVE TIPOVE. HRANILICA. bPOJILICA ZA KRUPNU. [E
“S SITNUGSTOKU: dla VRANJA! - TE:kraje lb “PERAD Mo e o VIŠE TIPOVA VEZOVA ZA MUZNE "KRAVE.
51 Ze SVE VRSTE BOKSOVA!I PREGRADA! 1 (o /POMAGALAJI PRIBOR ZA NJEGU STOKE!
Ee GUMEX =“FARM VAM 'OSIGURAVA: 2: o ORIGINALNE REZERVNE DIJELOVE:
1. DOSTAVU /GUMEX- .FARM PROIZVODI SU: Te TRAJNI I FUNKCIONALNI “46 PRAKTIČNE. KONSTRUKCIJE“: 1/7
ALL o VJEDNOSTAVNIZA UGRADNJU | ODRŽAVANJE "GUMEX 5 (FARM AUTOMATSKE POJILICE PATENTOM SU ZA db UŠTIĆENE. € 4300
"|U GUMEX E FARM PROJEKTIRA 1 PROGRAMIRA PROIZVODNJU ZAVAŠE SPECIFIČNE UVJETE! + S SIJENA +3
NAZOVITE: NASIILINAS POSJETITE | oč ža de
Na SA ZADOVOLJSTVOM ĆEMO POSJETITI IMI VAŠI. SA GUMEX FARM >
ZAJED N o.Di 2 PAS