Mljekarski list 3-1994

Travanjskovrijeme svakičasdrugo, Ni kišani sunce ne trajedugo, Ne kudi,rataru,travanjskovrijeme, Uztrajnonosidužnostibreme!

Jarko sunce prižarilo Zemljitravkuizvadilo, Težakulicezaznojilo, Nove nade uzbudilo, Neka nas nebiprevarilo!

OŽUJAK, 1994

GODINA XXXI ZAGREB

Krmni sirak

Sirakjevrlovažnakrmna kultura.Može se iskorištavati na višenačina za zelenukrmu, napasivanje,silažu,zrno, tehničkepredmeteu novije vrijemeisirup(šećernitipovi).

Selekcijomje dobivenvelikbrojtipovaod niskihza zrno, do visokih kojijako nabusavajuza krmu. U svijetu se danas najvišesijesirakza proizvodnjuzrna niskograsta vrlokrupnemetlice.

Visoki tipoviispunjenesočne stabljike s puno lišća,koji se dobro nabusavaju i obnavljaju te daju 2 do 4 otkosa,upotrebljavaju se za zelenu krmu košnjomilinapasivanjem, u mliječnojzriobi za silažu, a u obalnom vrlo suhom području(Mediteran) i za sijeno.Dobiveni su križanjemsirka i sudanske trave Vrlo dobro podnosesušu (bolje od kukuruza).Hibridi zbogneprekidnaobnavljanja rastu i ljeti, pa su prikladni za hranidbu stoke zelenom krmom od srpnja do mraza u listopadu. Budući da križani sirak ima porast u ljetnomrazdoblju, kad na pašnjacima nema dosta krme,prikladan jeza dodatnu hranidbu stoke kad pašnjaci i livade ne osiguravajudostatno pašeilizelene krme (srpanjrujan).Sirak ima općenitovrlo dobro razvijenkorijen,kojimprodireduboko u tlo crpećivodu iz dubljihslojeva.

Sirak vrlo dobro nabusava Nakon košnje(nabusivanje) bus se vrlo dobro obnavlja, napose na plodnimdubokim tlima opskrbljenimdušikom. On ima nizak transpiracijski koeficijent idobro razvijenkorijenovsustav pa i u sušnom razdoblju može imati znatan prirastkojimosiguravakrmu i u razmjernosušnu razdoblju, kad travnjacinemaju prirasta, kao što jebilo prošlegodine.Križanac sirka i sudanske trave »Susu« prošle jegodine na nekoliko lokacija u Hrvatskoj(Jastrebarsko,Zagreb,Dubrava pokrajVrbovca, Garešnica,Hercegovac,Podravska Slatina) dao 80 do 120 tha zelene mase u dva ilitri otkosa Isti hibrid jenakon košnjeponovno dospio za košnju za 30 dana (visina oko 80 cm).

Sirak se počinjekositi kad jevisok i viši od 80 cm Najboljukrmu dajekad jevisok 80 do 120 cm Nekim križancima kad narastu više od 150 cm, otvrdne stabljikapaje stoka slabijejede(povećavaju se gubici). Sirak se napasujekad jevisok 60 do 80 cm U kopnenimkrajevimadaje 3 do 4 turnusa paše, a u toplijimpodručjima čak i 5,ako jeosiguranonatapanje. Za napasivanjeprikladniji su tanjikrižanci kojijačenabusavaju (većibrojizboja na busu) s povoljnijimomjeromlišća u masi Ti su hibridi po fenotipu bliži sudanskojtravi

Hibridni se sirak može sijati kao glavniusjevilirani naknadni usjev za košnjuili napasivanjeodmah nakon sjetvekukuruza (potkrajtravnja ili u početkusvibnja) u golo tlo,ilikad se skinu ozime repice i ogrštica, raž tritikale, te smjesažitarica s graškom iligrahoricomtijekomsvibnja i početkomlipnja. Vrlo dobri se učinci postižu i u postrnoj sjetvibilo za zelenu krmu ilisilažu Ako urodi više mase nego se može pohraniti za zelenu krmu,viškovi se siliraju u mliječnovoštanojzriobi Sijan u početkusvibnja, za košnjudospijeva već potkrajlipnja ili u početkusrpnja i kosi se ilinapasuje po potrebi gospodarstva do mraza u trajanjučesto i dužem od 100 dana

Sirak uspijevagotovo na svim tlima Na vrlo laganim i suhim (pjeskovitimtlima)ima prednostpredkukuruzom,jerdajeveći i sigurniji urod zelene mase iljetniprirastdrugog otkosa nakon košnje.Najboljeuspijeva na ilovastim tlima, ako su duboka i plodna. Na težim ilovastim vlažnijimtlima, ako su plodna,dajevrlo visok urod mase Podnosi i umjerenozaslanjena tla.

Osnovna obrada tla za sjetvusirka može bitiista kao i za kukuruz (dubokabrazda).

Tlo treba pripremiti po mogućnostiširoko zahvatnim oruđima s rotirajućimvaljcima na dubinu sjetve(4 6 cm),kojaujednoravnaju tlo Ako jetlo neravno, bit će otežana košnjaširoko zahvatnim kosama (nejednakavisina,unošenjetla u krmu).

Osnovna gnojidba se obavljaprijeoranjaili u predsjetvenojpripremitla, s 80 do 100 kg/haP2Osi 100 do 160 K20.Dušik se daje u početku u količini od 40 do 60 kg/ha.

U busanju3-6 listova usjev se prihranjuje s 40-60 kg/hadušika (110220 kg/haKANa).

Nakon svake košnjeistise dan gnoji,ovisno o uvjetima, s 40-50 kg/hadušika

Sirak se sijekad se tlo ugrije na 12“,a to jeobično kad završi sjetvakukuruza

Dubina sjetveje3-4 cm na težim i vlažnijimtlima, a na plićim(pjeskovitim) 4-6 cm

Međuredni razmak ovisi o mehanizaciji za skidanje te o načinu upotrebe. Za napasivanje sije se gušće, za košnjurjeđe a za silažu na istirazmak kao i kukuruz. Nakon sjetve dobro jetlo povaljatilaganimvaljkomilisijatisijačicom s valjkom.

Krupnoća se sjemenakrižanogsirka jakorazlikuje pa se zato sije od 10 do 25 kg/ha sjemena(6do 14 kg/kj).Hibridi bliži sudanskojtravi imajusitnijesjeme i u pljevicama. Sitnijegasjemenasije se 8-12 kg/ha(68 kg/kj.).Hibridnogsirka Sioux sije se 12-16 kg/ha(7do 10 kg/kj.).

Sirak sporo klija i sporo se razvija dok ne nabusa, a poslijeraste vrlo brzo. U prosjeku naraste 7 cm na dan,ako ima vlage i hraniva u tlu. Budući da sporo niče,sirak treba zaštititiod korova istim herbicidima kao i kukuruz, ali ne onima kojima se suzbijadivlji sirak jerće ti herbicidi uništiti i sirak Na težim tlima ne smije se sijatisirak nakon kultura prskanihtreflanom, jertreflan djelujerezidualno na sirak. Osobito dobri predusjevi za sirak su sve lepirnjače(više i jednogodišnje kao i ozime smjeselepirnjača i žitarica) te ozime kupusnjače, ako tlo nijetretirano treflanom

Obradba tla nakon skidanjaozimina jetoliko duboka da omogućipripremu tla isjetvu.

Štete na usjevumogu uzrokovati klisnjaci i sovice te divljač.

Za zelenu krmu sirak se kosi kad jevisok i viši od 60 cm Najbolje jesirak kositi kad jevisok 80-120 cm (150cm).Pri tojvisini jošzadržava vrlo povoljan udio lišća u masi, a stabljikajejošmekana Poslijestabljikaotvrdne pa jestoka slabijejede(metličanje cvatnja). Sirak ima ljetidobar porast pa jevrlo dobar za miješanje s drugimkulturama, napose s djetelinama i djetelinskotravnim smjesamate kupusnjačama(krmnikelj, repice,ogrštice,rotkve). U kombinacijama s djetelinamapostiže se povoljnijiomjer hraniva.

Krmne sirkove i sudanske trave treba napasivatigdjegod jemogućejerdobro podnosenapasivanje, nakon kojeg se brzo obnavljaju(za20-30 dana)i dajunovu pašu, na što upućujuiskustva iz prošlegodine na gospodarstvuBurek u Dubravi pokraj Vrbovca.Napasivanjesirka može se kombinirati s napasivanjempašnjaka iliDTS,jer sirak u sušnu razdoblju(srpanj,kolovoz)osiguravadostatno krme,kojenema dosta na pašnjaku u to vrijeme.Sirak se napasujepregonskiobročno. Dajese ona površina kojuće stoka ispasti u jednomobroku ne preduboko(navisinu oko 10 cm).Nakon napasivanjaodmah se prihranjuje KAN-om (110220 kg/ha)iliureom (65130 kg/ha), 35

da bi se obnovio za 25 do 30 dana U tom razdobljuusjevnaraste 60-80 cm visoko s urodom zelene mase od 1-2 (3)kg/ms,tako da jeza jedanobrok potrebno 15 do 30 m? za jednukravu

Ako se kosi 10-15 cm visoko i nakon košnjeprihranidušikom,kako jenaprijed navedeno,sirak se brzo obnovi dajućiveći brojtankih vlati po busu Nisko košeni ili preniskoispašeniusjevsporije se obnavlja i dajemanjibrojdebelihvlati (izboja) po busu

Urod i kakvoća krmnogsirka varira ovisno o roku sjetve,gnojidbi,hibridu,načinu i vremenu upotrebe.Orjentacijski se može računati sa slijedećimvrijednostima.

Probavljive Škrobna

u zelenoj masi tha suha tvar % = bjelančevinevrijednost glavniusjev

60 kgzelene mase krmnogsirka sadržava 8-10 kgsuhe tvari,720-960 gramaprobavljivihbjelančevina i 5-7 kg škrobne vrijednosti. Tom se količinom podmirujudnevne potrebe za bjelančevinama i škrobnom vrijednosti za oko 10 litara mlijeka.

Prof dr Zvonimir Štafa

Selekcija i i reprodukcija .

Opravdanost intenzivne uporabe genetskog potencijala mliječnosti

Uvod

Visina proizvodnjezavisi od izgrađenoga genetskogpotencijalaodnosno nasljedneosnovice i većegbrojavanjskih čimbenika koji na njuutječu.Zavisno od načina i snage djelovanjačimbenika postiže se višailiniža razina proizvodnje. Proizvodnja će se promjenomvanjskih čimbenika povećati samo do razine izgrađenogagenetskogpotencijala. Za daljnjepovećanjetreba izgraditi viši genetski potencijalpromjenomnasljedne osnovice Kad jeposrijedigenetskounapređivanjepostojećepasminenasljedna se osnovica u govedasporo mijenja, ali se u stadu može promijenitirazmjerno brzo,zamijeni lise jednapasmina s drugom produktivnijom iliako se postojeća pasminarasplođujedrugomte se kao potomcidobijunjihovikrižanci U govedarstvu se nastojipovećatiproizvodnja 36

jerona najčešćejamčipovoljnije ekonomske učinke. U nas jemeđutim,proizvodnjamlijeka po kravi niska (oko2000 kg u prosjeku), a za proizvodnju mesa, promatrano po dnevnom prirastu i njegovojkakvoći,može se reći da pripada kategorijinapredneproizvodnje.

Pasminska strukturahrvatskog gospodarstva

U hrvatskom gospodarstvudanas se upotrebljavarazmjernomalen brojpasmina,od toganajveći dio pripadapasminama miješanihsvojstavakojesu jednakovrijedne u proizvodnjimlijeka i mesa Mliječne su pasminezastupljene na gotovosvim farmama poljoprivrednih poduzeća i manjemdijeluvećih privatnih farma Križanja među pasminamaporadi dobivanjapovoljnijeggenoma za proi-

Tablica 1 Pasminska struktura goveda u Hrvatskojpotkraj1992.

zvodnju do sada su gotovoizostala, a udiojemesnih pasmina u nas zanemariv

Simentalska pasminaprevladava i oslonac jenašeggovedarstva. To jetradicionalna pasminaprilagođenanašim uvjetimaproizvodnje, dobrih mliječnih i mesnih osobina Dosadašnjaproizvodnjakvalitetne govedinetemelji se na toj pasmini.

Dok je u većini zemaljanaprednogstočarstva velik udio Holstein pasmine, u nas jeona zastupljena sa svega 6% Pri tome valjaistaknuti da se u zadnjevrijemeteži smanjenjunjezinabroja, što se dijelomice može protumačitismanjenjem brojavelikih farma i krava na preostalim farmama bivšegadruštvenogsektora, zbogratnih razaranja i slabe ekonomske osnovice te proizvodnje.Međutim,valja istaknuti da se broj te pasminesmanjuje i na privatnimfarmama, a uzrok treba tražiti u nižojrazini primjenegenetskog potencijalakojajesamo neznantno viša u usporedbi s proizvodnjomsimentalske ilismeđe pasmine.Uzme lise u obzir da jepostignuta niža cijena za tele Holstein pasmine, te da se zbog neprikladnih uvjetauzgoja u nječešće javljajuzdravstvene i reprodukcijskeporemetnje, postajejasnoda se ona ne može jačeširiti u sadašnjojorganizacijiproizvodnje mlijeka.

Cijenateladi Holstein pasmineniska je i u drugimzemljama.Tako jeprimjerice u Njemačkojcijenasimentalskogteleta oko 9 DEM za kg žive vagea Holstein pasmineoko 5,5DM Pri tome jeprodajnatežina teleta znatno niža nego u nas i seže od 80 do 100 kg.Unatoč tomu količina mlijeka po kravi kojase dobije ovom pasminomomogućujeukupnopro-

matrano,veću dobit te jeHolstein pasmina u Njemačkojkao i u većini drugih zemaljanajzastupljenijapasminagoveda Zbog svega togaHolstein će pasmina u buduće i u nas biti kudikamo zastupljenija ako želimo imati modernu govedarskuproizvodnju.

Smeđa pasmina,kojaprimjenommliječnogBrownSwiss genoma postupno prelazi od kombinirane u mliječnitip,gubi djelomiceprijašnjasvojstvamesnatosti Stogana pojedinimpodručjima, na kojimajedo sada prevladavaosmeđi genom, prodiredijelomsimentalska pasmina, te se tako smanjujeudjel te pasmine.

Važnost povećanja proizvodnje mlijekau stadu

Kravi za proizvodnjumlijekatreba osiguratiprimjerenukoličinu hrane proi- zvodni dio obroka ali i hranu za osnovne fiziološkeprocese organizma uzdržne potrebe. Pri tome su uzdržne potrebejednakebez obzira na to o kojoj se razini proizvodnjeradi,dok su proizvodne potrebeizravno povezane s razinom proizvodnje.

Iz tablice 2. se jasnovidi da se povećanjemproizvodnjemlijeka po kravi znatno smanjujuhranidbene potrebeživotinjegledekoličine hrane svedene na proizvodnju 1 kgmlijeka. Ako krava proizvodi 1 kgmlijeka,treba utrošiti5,86HJ energije u obroku,dok priproizvodnji 30 kg mlijeka, za 1 kg treba utrošiti svega 0,64HJ. Svede li se vrijednost HJ na ekvivalent energetskevrijednosti kukuruza, proizlazi da jeto u prvom slučaju4,28 kga u drugomsvega 0,47kg.Zbogtoga

treba paziti na optimalnurazinu proizvodnog potencijalastada,uzimajući u obzir te omjere.Vrlo su upitnetvrdnje da se ne isplatiproizvoditimlijeko na višoj razini te se u tom slučajuneprikladnom i lošom hranidbom,krava drži nehranjena što smanjujeproizvodnju, ali izaziva i brojnezdravstvene i reproduktivne poremetnje.Viša razina proizvodnjenajčešće osigurava i uspješnijegovedarstvo. To se može vidjeti u većini stočarskinapred- nih zemalja, u kojimastalno raste proizvodnjamlijeka po kravi,iako državanastojismanjitiukupnuproizvodnju tzv kvotasustavima.

na velike završne težine teleta (150iviše kg).

Za proizvodnju 1 kgživetežine teleta treba potrošiti oko 10 litara mlijeka. Usporedi li se vrijednostprodaje 1 kg žive težine teleta s vrijednošćukoja se dobije za 10 litara mlijeka,uzgojteleta do viših završnih težina nema veće ekonomske opravdanosti.

Zaključak

Za očekivati jeda se današnjacijena mlijeka,kojazajedno s premijomseže od 0,45 i više DEM po litrineće u idućem razdobljuznatnijemijenjati te zbogtoga treba u tim okvirima iznalaziti najpovoljnijeomjere u proizvodnji.Proizvođač malo dobiva ako stalno tvrdi kako se ta proizvodnja ne isplati pa se ne koristi izgrađenimgenetskimpotencijalom stada. Nema načina da naše govedarstvo s prosječnomproizvodnjom oko 2000 kg mlijekapo kravi postaneprofitabilno. Potrebno je višom razinom proizvodnje smanjititroškove po proizvodenoj litrimlijeka i tako pridonijetiekonomskojosno' vici te proizvodnje.

Iz tablice 3 se vidi da se u svim tim zemljamatijekompromatranarazdoblja povećalaproizvodnjamlijeka po kravi, smanjio se brojkrava i povećaoprosječan brojkrava u stadu. Tajtrend,uobičajenza sve stočarski naprednezemlje, treba očekivati i u nas. To će pridonijeti smanjenjubrojaproizvođačakojiće držati krave i baviti se proizvodnjom mlijeka,ali i povećanjubrojakrava u stadu. Hrvatska jedanas jednaod rijetkih zemaljakojanema dostatnih količna mlijeka te ga treba uvoziti, za što nema objektivnih opravdanja.Proizvodnjamlijeka u stadu može se povećatipojačanomupotrebom genetskogpotencijalapostojeće pasmine,križanjemkombiniranih imliječnih pasminailiupotrebommliječne, napose Holsteinpasmine.

Pri tomu treba računati da će proizvodni potencijalmliječnosti biti najveći u Holstein pasmine, da će se križanjem simentalske i Holstein pasmine u dobrim uvjetimaproizvodnjapovećati za oko 1000 litara, dok će se simentalskom pasminom postići niža proizvodnja.Valjaistaknuti da sadašnjigenetskipotencijal simentalske pasmine u nas nijepotpuno iskorišten te da su tu velike rezerve proizvodnjemlijeka.Treba imati na umu da prihod od prodajeteleta nijetako velika stavka u sustavu proizvodnjemlijeka kako se to u nas čestoističe,štoutječe

Uz to valjajošjednomistaknuti da samo tele gledehranidbenih potreba ne zauzima tako važno mjesto u tojproizvodnji, pa na to treba paziti kad se bira optimalniproizvodnisustav glederazine proizvodnje i pasminekojomće se to postići.

Za uspješnuorganizacijunapredne proizvodnjemlijekavalja uz optimalan proizvodnisustav primijeniti višu razinu znanja.Neopravdanojeneuspjeh u proizvodnjipripisivatipasminiilidrugimčimbenicima u proizvodnomsustavu, a pri tome se ne zapitati o vlastitu doprinosu takovu rezultatu.

Za to jeočit primjeruzgojmliječne Holstein pasminekojoj se pripisuje niz loših 39

osobina gledeotpornosti,zdravlja | reprodukcije, a ne uzima se u obzir vlastit doprinostakovu stanju.

Holstein jepasmina,gledanobrojem, najzastupljenijapasminau naprednim zemljama, što znači da se njezinimpravilnim uzgojemosiguravauspješnost proizvodnje.Stogaje osim povećanja proizvodnjepotrebnaboljasuradnjaproi-

Hranidba

zvođača i stručnih službi kojeunapređuju govedarstvo. To se u prvom redu odnosi na suradnju sa selekcijskomslužbom, službom reprodukcije te poljoprivrednom savjetodavnomslužbom Tek će se zajedničkomsuradnjompovećatisadašnja skromna proizvodnjamlijeka i stvoriti podlogauspješnagovedarstva.

Dr. Ivan Jakopović

Hranidba jaradi

Hranidba rasplodnejaradi

Kad se jaradodbija od sisanja,burag se brzo razvija, tako da jarad u dobi od 3-7 mjesecimože trošiti1,01,5 kgsuhe tvari hrane Dajese više voluminozna suha ilizelena krma uz manjekoncentrata (krepkihkrmiva). Kao koncentrat dajuse obično gotovekrmne smjesesa 14% sirovih bjelančevina i sa svim potrebnim hranjivimsastojcima.

Ženskajaradodabrana za rasplod pušta se na pašnjake, što jevrlo dobro za pravilanrazvojtijela i razvojspolnezrelosti Prijelaz sa suhe na zelenu krmu mora međutim biti postupan da se izbjegnu probavneporemetnje.Probavne se poremetnjepakmogu izbjeći tako da se prije puštanja na pašujaradidajemanjiobrok sijena, da se u početkudrže na paši svega 1-2 sata na dan, a zatim sve duže

Uz dobru pašutreba rasplodnojjaradi davati jošoko 0,20,3 kgkrmne smjese.

O tomu treba voditi računa jerako se ne dajukrepkakrmiva,jarad ne postiže potrebnu tjelesnutežinu i proljetnajarad ne dosegnespolnuzrelost do jeseniiste godine,što jenormalno za očekivati u plemenitih pasmina.

Plemenite pasminekoza su ranozrele i postižuspolnuzrelost s tjelesnomteži40

nom 30-35 kg,odnosno u dobi 7-8 mjeseci Za rasplod se preporučaostaviti mušku i žensku jaraddobrih roditelja, kojase ojarila od veljače do travnja,jer kasnijedobivena jarad ne može uzrasti do jeseni da bude sposobna za pripust. Slično se događa i s jaradikoja se slabo hrani, a to znači gubitakjednegodine priploda i uzaludna trošenjahrane Dobrom hranidbom treba omogućiti pravilanrazvojjaradi iočuvati uzgojzdravim Nijedobro da se pripuštaju mlade i slabe jarice, ali isto tako ne treba čekati S pripustomnakon 10-12 mjesecistarosti.

Za spolnuzrelost važniji su tjelesna težina i tjelesnirazvojjaradinego dob životinja. Treba računati da priprvom pripustujaricemorajuimati oko 55-58% tjelesne težine odraslih grla.

U dobi 3-4 mjesecamogu se odabrati za raspolod i muška jarad.Muške jariće treba držati u staji i hraniti sijenom i krepkim krmivima Kraćevrijeme, više zbog kretanja i održavanjafizičke kondicije, treba jarićepuštati i na pašu.

Muška jaradmora već u dobi 7-8 mjeseci imati tjelesnutežinu 42-50 kgi mora bitisposobna za rasplod.

Tov jaradi

Jarad predviđena za tov hrani se tijekom prvih 6 tjedanamlijekom. Već u 2. tjednunakon porodatreba jaradiostavljati da uzimajusijeno i krepkakrmiva

Tablica 1 Tov jaradikrmnom smjesom

(kompletnekrmne smjese) po želji i potrebi.

Jarad se može tovitikrmnom smjesom (tablica 1)ilina paši.

Troškovi hrane u tovu jaradimorajubiti što niži s težnjom da se postigne što veći prirasttjelesnetežine i kvaliteta mesa Stogatreba nastojati da se uz krmne smjeseza tov jaradidajekvalitetna ali jeftinavoluminozna krma Tu treba posebice dati prednostpaši i zelenojkrmi uz potrebnukoličinu smjesa(350650 g na dan).

Veterinarstvo

Krmne smjeseza tov jaraditrebaju sadržavati oko 14% sirovih bjelančevina, ako se dajuuz voluminoznu krmu kao npr. uz livadno sijeno, a uz pašui zelenu travu ilisijenolucerne 12% sirovih bjelančevina. U vezi s vrstom i sastavom osnovne krme dopunskasmjesatreba sadržavati ostala potrebnahranjiva kao i potrebnevitamine i minerale

Dr StjepanFeldhofer

Njega papaka

Papcigoveda,osobitoonihkojase drže u stajama,morajubitineprekidnopod nadzoromi njegovanida bise održaoprirodanoblik i veličina, a timeizdravljenogu kaoi cijelogorganizma.Papke trebapratitipočev od teladipa nadalje,ako se želeizbjećirazličitebolestipapaka,od kojih su štetevišestruke.

Zdrav papakneprekidnoraste (govedska rožina izraste 5-7 mm na mjesec). Pašna, a osobito radna goveda,hodom potrošeizraslu rožinu, pa u njihnema prekomjernerožine i pojavatzv stajskih papaka.

U govedadržanih u staji(mliječnagrla, rasplodnibikovi),rožina se ne troši dostatno Zbog neprekidnarasta rožine i

slaba trošenjapapakse proširuje, izdužuje,poprimaoblik skije iliopanka,vrhovi papakačesto su podignuti te prelazejedan prekodrugoga križaju se Kad je izdužen,pomičese točka težišta sa sredine na petupapkai tada krava više ne opterećujecijelutabansku površinupapka,nego samo petnidio,kojitako nosi cijelutjelesnutežinu. Tako velikim opte41

rećenjemsmanjuje se cirkulacijakrvi, nastajucirkulacijskiporemećajiprehrane tkiva u petnomdijelupapka.Zbogtoga rožina na tom dijelupapkapostajeneotpornom, krhkom i lomljivom. Na petnom dijelupapkamogu se pojavitimanjiili veći žuljevi.Životinjedobivajunepravilan stav nogu te lako obolijevajuzglobovi i zglobneveze To vrlo nepovoljnodjeluje na razvojmladih životinja.

Rasplodnibikovi teže stoje iteže hodaju,nerado i teže skaču pripripustu, sjemeim jelošijekvalitete, te često morajubitiprijevremena isključeni iz rasplo- da

U trajnudodiru s papkomrazličitebakterije i drugimikroorganizmi kroz pukotinu na rožini ilidrugeozljedeprodiru u papak,uzrokujućiupalu,tzv. panaricij ili gnojnuupalunekih dijelovapapka.Razvija se bolna,topla i jakocrvena, ograničena oteklina,kojase uskoro proširi i uzrokujeapscediranje(gnojenje) i nekrozu (obamiranje) kože i korijuma(ovojnice)papakapa i djelomičnoizuvanje papka. Na kraju se može razviti smrtonosna septikemija.

Gotovo se svaka bolest papakaodražava na zdravstveno stanjegoveda i nji- hovu proizvodnju. Po mjestuupale i opsegu zahvaćena tkiva na papkugoveda

NEPRAVILAN RAST PAP-

KA 1 Putišna kost,2 Krunska kost, 3. Kopitna kost, 4 Košćica, 5 Tetiva sagibača +» kopitne kosti,6 Tetiva sagibača krunske kosti,7 Tetiva opruživača kopitne kosti, 8. Tetiva opruživača krunske kosti,9 Usmina papkove stijene, 10 Usmina stopala,11 ZA: &-: Vilica,12. Ugao papka koji, GT pravilnoraste 42

Fiksacija stražnje 7 noge goveda prilikom obrezivanja papaka očitujumanjuiliveću šepavost.Bolesna krava nevoljko i teško ustaje,često jede ležeći Redovito jesmanjentek, uz to i iskoristivost (probavljivost) hrane. Mliječnim kravama smanjuje se mliječnost za 520%, a tovnim jegovedimamjesečni prirastmanji za 10-15 kg.Općenito, bolesnim se govedimasmanjujeproizvodni vijek, a kadšto bolesni papcimogu biti uzrok prisilnuklanju i ugibanju.

Da bi se spriječilebolesti papaka,potrebno ih jeredovito obrezivati i korigirati. Pri obrezivanju treba odstraniti sve nepotrebne i izrasle dijelove.Papcimatreba dati prikladan oblik Važno ih jeobrezivati istodobno i jednakomjerno na sve četiri noge, kako bi se izbjeglerazlike u dužini papaka.Kad se obrezuju,papci se morajučuvati od ozljedakojemogu nastati urezivanjem ili prejakimobrezivanjem. Rane na papcimateško zarastaju i često uzrokujuupale,kojese teško liječe. Ako su papcilomljivi, onda ih prijeobrezivanjatreba kroz nekoliko dana mastiti ili dobro vlažiti.

Samo obrezivanjepapakajepoznato našim stočarima, a i pribor za obrezivanjejedosta jednostavan i mnogiga imaju na svojimgospodarstvima.Međutim ako čovjeknijesasma siguran da će tajposao obaviti kako treba,najbolje jeposavjetovati se sa stručnim potkivačemkoji se razumije u njegupapaka i košita.

Kad se obrežu,papci se očiste, a kad se osuše,treba ih malo namastiti

Stajskimgovedimapapketreba obrezivati 3-4 puta, a pašnimgovedimajednom do dvaput na godinu,odnosno potrebno jesamo korigiratinepravilno potrošene rožine na papcima.Bikovima u centrima za umjetnoosjemenjivanje papci se obrezuju 3-4 putana godinu.

Papke pašnihgoveda,kojase zimi drže u stajama,treba prijeizlaska goveda na pašusvakako pregledati i obrezati To se ne smijenapraviti uoči sama odlaska na pašu,nego nekoliko dana prije da se svježeobrezani papci ne bi nažuljali na tvrdu terenu U prvo vrijeme nakon obrezivanjapapakapoželjnoje stoku tjerati na obližne pašnjake i po mekšem terenu, a tek poslijedalje i po tvrdu terenu da se papcipriviknu na hodanje i otvrdnu

Kod radnih volovajeposve drugačije, oni hodajupo tvrdim cestama te papke troše više nego oni rastu, pa ih jepotrebno potkivati.

Osim obrezivanja i korekcijerožine potrebna jei općahigijenapapaka.Vrlo često se između papakazadržava gnoj i prljavština, pa ih jepotrebnopovremeno pregledavati i čistiti, te namazati Potrebno jeodržavati općuhigijenupoda staje i češće mijenjatistelju, tako da pod bude suh kako bi se spriječiloomekšavanjei maceracija na papcima.

Vrijemeutrošeno na njegupapaka vraća se većom proizvodnjom i boljom kondicijomživotinja.

Dr. StjepanBanožić

Cijene, proizvodnja i prerada mlijeka u 1993.

Kao i svake godine u vrijeme kad se svedu računi za prijašnjugodinu,dajemoprikaz spomenutihveličina i za 1993

Cijenemlijeka

Godine 1993 ni cijenamlijeka ni premijanisu se moglepovisiti iznad praga isplaćenih cijenamljekara i premija iz državnogproračuna.

Nakon 12.lipnjaodređena jecijenamlijeka0,35DEM u protudinarskojvrijednosti, a premija 28 HRD/ za 3,2%m m

U slijedećemprikazudajemorealno primljen novac u DEM na temeljutečajaDEM 15 u mjesecu.

Ovakav prikazdajemoporaditogašto se mlijekoplaćapo tečajuDEM prvog u mjesecu za prijašnjimjesec pa su zato stvarno primljeniiznosi nešto drugačiji.

Kako je1 siječnjapremijaodređena u protudinarskojvrijednosti od 0,10DEMa, proizvođači su u 1994. u mnogo povoljnijempoložajujerse tijekomgodine ne mogu obezvrijeditiprimarniiznosi pa neće biti ni cjenovnešarolikosti kao 1993 Po prosjeku 1993 od 0,315DEM/ u 1994 ista cijena bi trebala biti 0,45DEM ilipribližno toj cijeni, iliza 0,135DEM-a odnosno realno 42,86%više.

Dakle,mlijeko je1993. bilo ispodgraniceisplativosti ali 1994 obećavaRENTABILNU

PROIZVODNJU kojabi trebala potaknutiproizvođače na povećanjeproizvodnje po grlu (upotrebakoncentrata) ilina proširenjestada.

Dinamikaotkupamlijeka

Ukupanotkupmlijekauključivootkup iz Hrvatske, uvoz mlijeka irekonstituciju bio je: otkupiz AR Hrvatske 271,262.000 | 9,95%manjeod '93.

uvoza

| 22,44%manjeod '93 rekonstitucija

6,257.000 | 13,72%manjeod '93

303,818.000 | 11,26%manjeod '93

Tijekomgodineotkupjebio manji,tj.veći jepadbio u prvojpolovicigodine.

Pad proizvodnjepo mjesecima:

u siječnju13,8, u veljači16,10, u ožujku16,14,travnju18,33,svibnju14,92,lipnju15,7, srpnju10,83,kolovozu 13,09,rujnu7,17,listopadu0,5više,studenom 2,07 i prosincu 2,78%manjeda bi u završnici ukupnobilo u prosjeku1993. 11,26%manje.

Otkup mlijekapo izvorimaipreradba

Detaljnijipregledotkupa s prometommlijeka i proizvodnjommliječnihproizvoda:

od togaiz Hrvatske 8%, a izvan RepublikeHrvatske 22,82%manje

prodanomlijeko

24,351.000 |ili30,44%manjeod '93. dano na uslužnu preradbu

ukupnoizlaz mlijeka

ukupnopreradba

preradba u vlastiteproizvode

4,073.000 | ili188,7%više od '93

28,424.000 | ili21,95%manjeod '93

281,688.000 | ili8,00%manjeod '93

281,101.000 lili7,89%manjeod '93.

Po pokazateljima u ukupnimpodacimadonekle ohrabrujunajmanjipadotkupamlijeka od seljaka od 4,44%,ali i proizvodnjamliječnihproizvoda s padomod 8% govori da kupovnamoć potrošača,uvjetnorečeno,zadovoljava, što se vidi iz sljedećegprikaza. Proizvodnjamliječnihproizvoda1993.

Iz navedenih pokazateljavidimo da jeprodaja i potražnjapasteriziranogmlijekapala 17,91%,fermentiranih proizvoda7,23%,vrhnja11,01%,svježegsira 10,57%,polutvrdih sireva 4,6%,punomasnogmlijeka u prahu21,06%,sirutke u prahu7,83%i sladoleda 2,22%.

U 1993 povećala se proizvodnjasterilnogmlijeka18,33%,topljenog sira 8,36%, tvrdogsira 41,76%,mliječnogobranogpraha68,25%,maslaca 39,89%i ostalih proi- zvoda 9,74%.

Povećanjeproizvodnjeobranogpraha i maslaca posljedice su nesređena tržišta, na što jejošutjecao uvoz slovenskih proizvoda. To će se u 1994 ukloniti prometommlijeka među mljekarama(prodajamlijeka s kontinenta u područjeIstre i obale).

Po podacima, uz očekivanu proizvodnju u 1994.,vjerujemo da će se stanjepopraviti te da će se povećatiproizvodnja i potrošnja.

Stočarske izložbeod 1864.do 1984.

Stočarske su izložbe u svijetu pa i u nas odavno bile pa i danas jesuvažni oblici unapređivanjastočarske proizvodnje.

Hrvatsko-slavonsko društvo i Trgovačko obrtnička komora priredili su prije 130 godina,1864.,stočarsku izložbu u Zagrebu, na kojoj su predstavljena 73 goveda.

Prije110 godina,1884.,ponovno jeu Zagrebupriređenaizložba maltalske pasmine i njezinihkrižanaca murodolske, ergelanske i marijadvorskepasmine,simentalskog,istočnofrizijskog i domaćeg goveda.

Prije100 godina,1894.,priređena je zajedničkaizložba gospodarskihpodružnica Nove iStare Gradiške i Nove Kapele u novogradiškommjesnomperivoju. Izloženo je150 grla križanci domaće buše i maltalca. Iste jegodine u Vrbovskom izloženo 250 grla, od toga2/3 buše i maltalca.

Prije 40 godina,1954.,predrepubličku izložbu 1955.,priređene su izložbe u BabinojGredi,Bjelovaru,Đurđevcu,Prelogu, Vinkovcima,Županji i još u nekoliko desetaka mjesta.

goveda iosnivačke Svjetskekonferencije uzgajivačasimentalskoggoveda.Osim te iste su godinepriređene ove izložbe u:

Ljubeščici, N Marof, za petopćina Varaždinske regije, a izloženo je68 krava, 58 junicailiukupno126 grla; Petrinji za šest općinasisačke regije, a izloženo je75 krava, 63 junice i 9 bikova iliukupno147 goveda.Na izložbi su sudjelovaliproizvođačisvinja i ovaca i nezaobilazni uzgajivačipoznatihhladnokrvnih konja; Buzetu za osam istarskih općina, a izložene su 52 krave, 29 junica iliukupno 81 govedo; Rakovu Selu,Šibenik,izložena je31 krava i 10 junica41 grlo; Sinju su izložene 72 krave i40 junica iliukupno112 grla, a predstavljeni su i primjerci ovaca; Vrbanji,Županja,izloženo je 35 krava i 20 junica,ukupno55 grla.

Prije 10 godina,1984.,priređena jeizložba bjelovarskeregije u Dragancu,Čazma, za 11 općina.Izložene su 54 krave, 69 junica i 5 bikova iliukupno128 grla.

Godine 1974. na izložbi u Koprivnici, stočari su iz 11 općinatadašnjebjelovarske regijeizložili115 krava,139 junica, 13 bikova iliukupno367 grlagoveda, a izložene su i svinje, ovce i konji.Izložba jeposvećenaizaslanicima XI Europske konferencijeuzgajivačasimentalskog

Na svim izložbama za najboljagrlauzgajivačimaproizvođačima dodjeljivane su novčane ili naturalne nagrade,diplomei dr.,ovisno o statusu stočarske proizvodnje u određenu vremenu i angažiranosti organizatoraizložaba.

Nastojimo i godinu1994 uvrstiti u obnoviteljsku kao što jebila 1993.

Obiteljskogospodarstvo Panić u Miklinovcima Koprivnica proizvodimlijekoi rasplodnipomladak

Gospodarske su zgradeizgrađene izvan urbanizirana mjestagdjese nalaze i zemljišnepovršine.Stajaizgrađena za 50 krava slobodnogdržanjapopunjena

jetrenutačno s 28 krava i 2 bređe junice (staja ima tekuće izgnojavanje). Postavljenje stacionarnisustav mužnje, uz staju se nalazi rashladni uređaj za mli-

jekokapaciteta 500 litara Koristi se bunarsku vodu pomoćuhidrofora

Izgrađen jei posebanobjekt za uzgoj 80-100 grlarasplodnogpomlatka, a popunjenjes 18 grlaženskogpomlatka. Tu jei objekt za poljoprivrednestrojeve i objekti za skladištenje krme 3 silosa po 250 m“ 750 m* silaže (DTS + kukuruz) i 1 silos kukuruza (klipzrno) kapaciteta 150 m.

Gospodarstvoposjeduje 30 k.j.vlastitogai 30 kj.zemljišta u zakupu.Najzastupljenijijekukuruz, na 30 k.j., od toga 25 za silažu, 20 k.j.zauzimajudjetelinsko-travne smjese(DTS),siju i 8 k.j.pšenice i 2 k.j.ječma.

Gospodarstvoposjedujeosnovne poljoprivrednestrojeve:traktor URSUS od 120 KS,Torpedo75 KS i ZETOR 65 KS, plugove,tanjurače,drljače,sjetvospremač,sijačice za kukuruz,pšenicuitrave, prskalicu za pesticide,silokombajn, mlin čekićar,samoutovarnu prikolicu i 2 prikolice za prijevoz,kreinu za odvoz tekućeggnoja i dr

Za izgradnjuobjekata,nabavu mehanizacije i stoke,uzeo jezajamprekobjelovarske »Sirele«. GospodinPanić jedioničar te poznatemljekarskeindustrije.

Prije 20 godina(1974)obiteljPanić je na stočarskojizložbi u Koprivniciizložila 2 krave:

Jagoda oteljena1968., u II.laktaciji proizvela je 4894 kg mlijeka u 305 dana standardne laktacije, Zora oteljena 1970., u I laktacijiproizvela je3785 kg mlijeka u 305 dana standardne laktacije.

Na stočarskojizložbi u Vrbovcu 1978. obiteljPanićsudjelovala je s kravom Cvetom,oteljenom1973 U II laktaciji proizvela je5168 kgmlijeka u 305 dana standardne laktacije iproglašena jeprvakinjom.

Tada jeobiteljPanić uzgajalagoveda simentalske pasmine, a idanas ih uzgaja u starim objektima. U novoizgrađenim objektimaZlatko uzgajacrnošaro govedo

U radnom i stručnom timu su žena poljoprivredni tehničar stočar,brat, također poljoprivredni tehničar vrtlar, i Zlatko veterinarski tehničar

Zbognepoticajnecijenemlijeka ni proizvodnjanijezavidna.

Novi premijskisustav za mlijeko i rasplodnagoveda,nada se Zlatko,potaknut će razvojgovedarstva i proizvodnjumlije- ka

Zadovoljan jeradom savjetodavne poljoprivredne i selekcijskeslužbe,što je osnova razvoja i poljoprivrede i stočarstva.

dipl.ing.StjepanBrlek Lp a Redakcijskikolecgil: , StjepanBanožić; dr. Ivo Belan; ing.Mima Božičević:dipl.ing.StjepanEBrlek;dipl.ing. | 1 StjepanDeneš;dr.StjepanFeldhofer; dr Ivan Jakopović;dipl.ing.StjepanKeglević;prof. dr. ZvonimirŠtafa Glavni|odgovorniurednik:Pdipliing.JurajČičmak;Redaktorica:dipl.ing = Lektor:prof.ŠimeTalajić;Vlasnik|izdavač:Hrvatskomljekarskodruštvo| uredništvo:Zagreb,liica31/1,tel/tax:041/424420.

> Cijena:1.700HRD a o Tisak:Tiskara»Varteks«Varaždino

eraNE .

To) BJNJKK0)ILO: 1)

ZA NKA ROB RBA VO:

Naš seljačkipuk kao da ne priznaje početakproljeća s 21. ožujkom,nego on ima svojprastari, pa još i poganskikalendar,kada se 21. travnjaslavila Palilia tj. svečanost u čast rimske božice Pale, zaštitnice stada i pastira. To jebila svetkovina očišćenja, a ujednojeto dan utemeljenjaRima

Budući da jesv Crkva svoga junačkog viteza Sv. JURJA na konju i zmajem pod njegovimkopitamaslavila na 24 travnja, tako su se nova i prastarasvetkovina sretno spojile u našegaveselog »Zelenog Juru«,kad se slavi radost novog zelenila i izlaska stoke na polja.

Milovan GAVAZZI u svojojknjizi»Godina dana hrvatskih narodnih običaja« (Zagreb,1991.)navodi da su »Jurjevski obhodi« ZelenogaJure poznati u manjemdijeluHrvatske tj. do poriječjaKupe na jug,Međimurja na sjever te do međa Slavonije na istok i do Slovenije na zapad.Pjevači u obhodu okićeni su zelenilom,često grančicamaprolistalebukve, te i u rukama nose također zelene grančice. »Zeleni Jura« jepoklopljen okićenim košem,on ne pjeva,šuti i pleše okružen pjevačima. Isti autor zabilježio jestihove kojepjevajumladi u Mraclinu (Turopolje)obilazeći kuće: premanennšnetnnee pje? ooaomnnatse proaaR oka oNtLom

R ača

Prešeljeprešel

Pisanivuzem, Došeljedošel, Jurajzeleni, Izzelenegore, U to ravno polje,

Darujtega,darujte Jurjazelenoga!

DajteJurimesa, Da vam da nebesa, DajteJurisoli

Da vam Boga moli, Darujtega,darujte!

neee

Gospodarska predskazanja i gatke: | Akose nemožena Đurđevogavran. ustm sakritijaoinaopako!

ik Š

RBA

ER Kaše ksar SEŽE SKE

- Mokartravanjotvaradobrugodinu. Travanjskivjetarvladasvojim pravcem cijelogabudućegaljeta!

raka

Ps

ze) sad saak

DajteJurisira Da vam lepšesvira, DajteJurijajec, Da vas nebu zajec...

Darujtega,darujte, Jurjazelenoga!

Iz jedne druge pjesmice postojiova duhovita završnica:

»Ne dajtenam dugostati, Pred vašemi novi vrati, Jer jeblato do kolena, A voda jedo ramena «

dueti dzidor

Sveti Izidor bio jeseljak.Živioje u okolici Madrida. Madriđani su ga smatralisvojimzaštitnikom i prijeproglašenja svetim Godine 1936 njemu u čast društvo sv Jeronima izdajemolitvenik »Božjisijač«.

Ovihproljetnih dana utječite se i molite Sv. Izidorujerjezaštitnik ratara i seljaka.

»Krekrekžaba u travnjurani Dobre žetveznak jepouzdani«

Blagai toplakiša obećavadobru Mjesečinaškodi cvieću,jersu noći žetvu i ugodnujesen. hladne

' Vlažnom travnjuslijeditopaolipanj. Ako jetravanjliep,bit će svibanj sigurnoneugodan.

Čim promjenljivijetravanj, tim nam Ako jena Markovo zima,to će sise više siena i žita obećaje. gurno i prošnidani vrlo hladni biti.

Nalazimo se prednajvećimkršćanskimblagdanom:uskrsnuću od mrtvih GospodinanašegaIsusa Krista kojegnazivamo USKRS,VUZEM iliVAZAM, pa da se sjetimo i jednoguskrsnoganarodnogobičaja!

Prof Milovan GAVAZZI opisuje u spomenutojknjizi kako se na užem području srednjeHrvatske održao običajobhoda»raspetnika ili križičara«,kojinakon obreda uskrsnuća na Veliku subotu po čitavu noć obilaze selima,skupljajući darove,pjevaju i jednupjesmicusačuvanu u Pavlinskojpjesmarici iz 1644. kojoj prva kitica glasi:

Kristuš jegore stal, Nas jeKristuš k sebi zval, Naše grehejeodebral, Vu očinsku diku, I koje on tu ljubil, Gde sam sebe alduval, Sobom si jev nebo zel. Kirjeelejson,aleluja!

Vezda se veselimo V srditosti ki smo bili.

Uskrsno slavljepočinje u noći bdijenja, na Veliku subotu To jeobred sadržajnobogat.

Simbolika svjetlavezana jeuz same razlogeslavljenjaUskrsa Središnji dio obreda jeblagoslovuskrsne svijeće i pjevase pohvalasvijeći.

Svećenik ulazeći u crkvu tri putapjeva:»SvjetloKristovo«, a pukodgovara:»Bogu hvala«.

Ovajobred ima veoma dugutradiciju. U Starom zavjetuodabraninarod vodio je stup ognja, a u Novom zavjetuBožjinarod vodi uskrsnasvijeća,kojase kroz godinupali za vrijemeobreda krštenja.

Uz svjetlo se ističe i simbolika vode blagoslovkrsne vode U Starom zavjetu upotrebljavala se za liturgijskočišćenje.Sveti Ivan Krstitelj na rijeciJordanu polijeva vodom narod kojijepriznavaosvojegrijehe i time naznačio da se želi očistiti

Cijelobdijenjeobilujesimbolikom kojaduboko seže u religioznidoživljaj.Vjernike u potpunostiuvodi u proslavuGospodinovauskrsnuća.

U tojsvetojnoći bdijenjavrši se bogoslužjemise,slušaju se čitanjaStarog i Novog zavjeta,pjevaju se pohvalnipsalmi.

Obredi Velike subote dosežu vrhunac kad odjekneveseli poklik»Alelujal« Znak je to radosti i sreće Ovajradosni usklik Crkva jepreuzela iz hebrejskogbogoslužja, a znači: »Hvalite Gospoda!«

Bdijenje se protegnedugou noć,sve do nedjelje, dana Uskrsa,najstarijegblagdana kršćanstva,blagdanauskrsnuća Isusa Krista

Po evanđeljimadoznajemoda se dogodilo za vrijemežidovske Pashe Stogase Uskrsslavi, kao i Pasha, u nedjeljunakon prvoga proljetnogpunog mjeseca.

U Hrvata uskrsni su običajiduboko ukorijenjeni, kao svetkovina istinskogveselja i probuđenenade.Blagdanjeduhovnogdeno preporoda,naviještanje novog bujanjaživota neponovljiveljepote.

Zato: » neka bude i tvojživotsav jedan blagdan i velikidan, potpuno lišen noćne tame,«

IRE »Uskrsnu kako je rekao, Aleluja!«

U zraku se osjećamiris proljeća, sunčeve su zrake sve toplije,pognute glavicevisibaba,nježnicvjetovijaglacai šafrani provirili su iz usnule zemlje, a nabujalipupovina granama spremnisu pokazatisvojuzanosnu ljepotu.

Uskrsnistol nezamisliv jebez proljetnogcvijeća,zečića i dakako jaja.

Najljepše su pripremepredblagdan. Izrađuju se ukrasi,pripremaju se jela zanosnih mirisa, a najveselijejebojiti jaja.Unesitemalo raznolikosti!

Ukrasite jajasjajnimpapirimaraznolikih oblika,ukrasnim vrpcama, stručcimacvijeća.

Proljećejerazdobljebuđenjaprirode. Javlja se prvo cvijeće.

U vašem domu sigurno jenešto u cvatu,jermnoge biljkelončanice zablistaju baš zimi njih ne dirajte.

No,većina ih jekojeosjeteproljeće, pa će im odgovarati da ih presadite u veće posudeili da im bar promijenite zemlju.

Proljeće jeidoba razmnožavanjabiljaka

Afričkojljubiciuzmite list,posadite u vlažnu zemlju i dobit ćete novu biljku; lisnim reznicama razmnožite biljke u ko-

Jedete li obojenajaja,odlučite se za prirodnebojekojenisu štetne za zdravlje.

Želiteli žutu boju, u malo vodeprokuhajtecvjetovemimoze i kamilice Crveno obojenajajadobit ćete ako ih namačete u soku od malina. Ljubičastu bojudat ćesok cikle iliprokuhane, netom procvaleljubice.Iscijedite li sok sirova špinata,dobit ćete lijepu zelenu boju.Jaka će biti svijetlosmeđa prokuhateliih s ljuskamacrvenog luka Nakon bojenjajajapremažite s malo uljada dobijusjaj.

Ukrasite košaricu slamom,suhim sijenomili zelenim kreppapirom i u njupoložitejaja.Bit će to najljepši ukras na stolu.

Ž iji 2 3 e 4 6

Položajgrumena biljke u loncu: 1. previsoko,2. preduboko, 3. u strunu, 4. ispravno,5. preveliklonac, 6 premali lonac

Obrezivanjebilja - pomlađivanje

jihjeto moguće.Zimi ste kaktuse oskudno zalijevalijerjeto bilo razdoblje mirovanja. Čimdođu toplijidani,dajte im više vode i prihranjujte ih.

.Kadprođeopasnost od kasnih proljetnih mrazeva, iznesite lončanice u vrt U početkuih stavite pod stakla, pa postupnoiznesite na sunce

Pripremila: ing.Mirna Božičević III

SRETAN VAM I VESEO USKRS!

Alergijske bolesti

Alergija je zagonetna pojava našeg vremena i slobodno se može reći da su alergijskebolesti u stalnu porastu.Alergijaje reakcijatijela na stranu tvar, obično bjelančevine, ali ne mora biti To je stanjepreosjetljivosti na najrazličitije tvari iz naše okoline,kao što su: prašina, životinjskadlaka,neke namirnice (jagode, jaja,riba),cvjetnipelud,razne tvari s kojimaljudidolaze u dodir u raznim zvanjima(cement,kozmetička sredstva, lak,lijekovi,deterdženti)itd Tvari koje mogu potaknutialergijskureakciju u organizmu zovu se alergeni.(Neka ježena dobivala urtikariju kad god bi poljubila svoga muža kojije upotrebljavaoposebnu vrstu voska za svojebrkove!)

Mehanizam nastanka alergijskereakcijeje sljedeći:ulaskom stranih tvari u organizam, u njemu nastajuprotutijela koja se vezuju uz stanice raznih tkiva Kad poslije,drugom zgodom, u organizam uđe ista tvar, u tijelu se ta tvar spaja s prijestvorenim protutijelom, s tim alergenom Učinak toga spajanjaje alergijska reakcija,koja se, ovisno o mjestu spajanja,pojavljujejednom kao urtikarija ili ekcem, drugiput kao otok bronhijalne astme,treći putkao kihanje,suzenjeitd

U svijetumnogo ljudiobolijeva od nekog od oblika alergije.Samo u SAD ima ih 35 milijuna, od toga 9 milijunapatiod najtežihoblika alergije,astme Alergijske bolestimogu se razviti u svakojdobi,ali su češće u djece.Najčešćioblici su:

Peludna hunjavica

Ta se alergijskabolest javljakao posljedicapreosjetljivosti na pelud raznih biljaka i trava i vezana je uz određena godišnjadoba Bolesnici kišu,curi im iz nosa i začepljenje,a oči suze Onaj tko to nijeiskusio ne zna koliko teškoća mogu zadati te tegobe za vrijemerada IV

danjui noću prispavanju.Ako se ne liječi,peludnahunjavicamože izazvati teže bolesti,osobito polipeili čak astmu

Koža

Alergijskekožne bolesti danas su vrlo česte Spomenimo kontaktni alergijski ekcem (preosjetljivost kože na kemijske tvari s kojimadolazi u dodir),neutodermitis (čestou vezi s astmom), alergijska urtikarija(reakcija na neke namirnice i ljekove).

Bronhijalna astma

Značajke te bolesti su povremeni napadi otežana disanja.Mnogo toga može izazvati napad astme To su, među ostalim,kućna prašina,životinjskedlake, neke vrste namirnica,infekcijedišnogsustava itd Kažimo da se alergijskebolesti mogu javiti i na probavnim organima i drugdje.

Kako liječitialergiju?

Osobni problem alergijeje nepoznat. Prema tome, mi možemo izliječitijednu određenu bolest,ali sklonost alergiji ostaje.Liječenjeje olakšano ako je uzročni alergen-pronađen. Danas ima mnogo metoda kojeolakšavajuotkrivanjeuzroka. Zbog togajepotrebnoodmah se posavjetovati s liječnikom i disciplinirano se liječiti. Ako se alergenmože izbjeći,problemjeriješen, ako se ne može, onda će liječnikspecijalistmožda podvrgnutibolesnika serijiinjekcija, kako bi postao neosjetljiv na alergene.Alergija se može liječiti i ljekovimakojise zovu ' antihistaminici Kadšto se promjenom mjestastanovanjaili poslaizliječialergija.Umjerene tjelesnevježbe,kao i šport (npr.plivanje za astmatičare)mogu biti izvanredno korisni,ali oni ne smiju biti natjecateljskenaravi

zd

a

i

o

ti

ot m

i

o

da

dt

jd

ob oo ai

ie ad o_ BA

ea

i a

Čir na želucu i dvanaesniku

Zadnjihgodinapovećao se brojoboljelih od čira na želucu i dvanaesniku. Bolest zahvaća 5 do 10 postocjelokupnog stanovništva, a ima iveliko socijalnome- dicinskoznačenje.Mnogoje radnih dana izgubljenozbog te bolesti. Muškarci češće obolijevaju, i to najvišeizmeđu 20 i 35. godine. Na sluznici želuca ilidvanaesnikapojavljuje se maleno oštećenje ilitakozvani ulcus Štose tiče uzroka bolesti (medicinski naziv jeulcus ventriculi et duodeni), on se danas ne može pouzdano ustanoviti Čini se da je za pojavu čira odgovoranautonomni živčani sustav. Danas jepoznato da duševno stanjeosjetnoutječe na pojavučira. Emocionalni stres može pojačatilučenjekiseline i gotovosigurnouzrokuječir. Ipak, u većini slučajevauzrok jenepoznat. Pogrešnujeprehranulako optužiti, ali je teško dokazati isključivonjezinukrivnju.

Bolesnici se često žale na bolove koje osjećaju kao pritisak i paljenje. Bol se može smjestitisvagdje u gornjemdijelu trbušne šupljine, ali obično jelokalizirana u središnjojliniji. Bolovi su najčešći u jesen i proljeće.Mnogosu jačikad ježeludac prazan, a kad bolesnik uzme hranu, obično nestaje.Pacijentipateod žgaravice i česte začepljenosti. U tijekubolesti smetnje se mogu posve smiriti, ali neki vanjskičimbenici: nepravilnaprehrana, veliki psihički i tjelesninapor, emocionalna napetost,odgovornost na radu i drugo,mogu ponovno potaknutiproces i izazvatismetnje u stolici ilipovraćanje. Većina,ako ne i svi pacijenti s čirom kr-

vare s vremena na vrijeme, što može uzrokovati slabokrvnost Vrlo opasno pogoršanjejeprsnućeželučane stijenke na mjestučira. Od raka češće obolijevaju stariji. S obzirom na to da jerak želuca prilično čest i da često počinjesimptomima sličnim čiru,valjasepodvrgnuti temeljitojpretrazi i liječenju.

Mirovanjei prestanakpušenja

Mirovanje i prestanakpušenjadva su čimbenika kojasu povoljnoutjecala na zacjeljenje čira Čirse danas liječi konzervativno i operativno.Bolesnici trebaju uredno živjeti sa što manjeemocionalnih napetosti.Odbacite nikotin i alkohol! Jedite češće u manjimkoličinama a jelo ne

smijebiti ni pretoplo ni hladno Dijetalna prehranajevrlo važna.

Najvažniji ali i često najteži dio liječenja jestodmor. Različitioblicikirurškog lječenjaprimjenjuju se kad ne uspijeva jednostavnijeliječenje ilikad se pojaveopasna pogoršanja.

Od lijekovatrebate uzimati umirujuća sredstva,zatim sredstva protivgrčeva i pripravkekoji će donekle suzbitipovećanu kiselost želučanogsoka Osim toga, možete se podvrgnuti i operativnom liječenju.

Međutim,među ostalim sredstvima za liječenje čira pacijenti i liječnici mogu upotrebljavati i nekoliko razmjernonovih pripravakakojismanjujuizlučivanje želučane kiseline (cimetidin,ranitidin).

Masti

Masti su kao namirnica u zadnjihdvadesetakgodinaprivukleposebnupozornost, ne samo kliničara i dijetičara, nego i laika.

Kemijski,masti nastajuspajanjemglicerola i različitih masnih kiselina. Masti

su netopive u vodi, a topive su u tzv otapalima kao štosu alkohol,benzin itd. Ima na stotine masnih kiselina i one se općenitodijele na zasićene i nezasićene. Masne kiselinekojenalazimo u životinjskojmasti zasićene su i lako se prepo-

znaju,jersu na sobnojtemperaturi u krutom stanju.Prehrana u kojoj su velike količine zasićenih masnoćamože povisiti razinukolesterola u krvi. O toj,danas često spominjanoj,mastima sličnojtvari, pobliženekom drugomzgodom.Nezasićene masne kiseline nalazimo u maslinovu ulju i ulju od kikirikija.Uzimanjetih masnih kiselina praktički ne utječe na razinu kolesterola u krvi

potkožnomtkivu Ona jevažna za: Ajude i životinje u hladnim klimatskimpodnebljima.

Masti su korisne i potrebne,ali bez pretjerivanja

Današnjistručnjaci za prehranupreporučujuvišestruko zasićene masne kiseline, a one su koncentrirane u ribama, školjkama,ulju od soje,kukuruza i suncokreta, u specijalnimvrstama margarina itd.

Masti imajuvrlo veliku kaloričnu vrijednost. Izgaranjemjednoggrama masti oslobađa se 9,45kal (39,5kJ),što jeviše nego dvostruka količina energije od one kojase dobijeizgaranjemugljikohidratailibjelančevina. U organizmu se i šećer i bjelančevine mogu pretvoriti u masti. Zbog svojevisoke kalorične vrijednosti masti su osobito važne u prehraniosoba kojeobavljajufizičke poslove, a prijeko su potrebne i malojdjeci.Osim spomenutog,masti imajuvažnu ulogu u prenošenjuvitamina koji su topivi u mastima. To su vitamini A, D, E .iK. Mast,kao višestruko korisna namirnica,služi i kao toplinskiizolator sa svojimnaslagama u

“lakosu korisne i potrebne,nemojte pretjerivati ni sa životinjskim ni s biljnim mastima,jersu posljediceprekomjerna tjelesnatežina,kojaremeti normalan rad vitalnih organa i uzrok jemnogimbolestima Napose neka ne pretjeruju s mastima oni koji se malo kreću i oni koji obavljajuposloveuglavnomsjedeći.

Usput:kad računate »koliko ste masti konzumirali« nemojteuzimati u obzir samo onu vidljivumasnoću (slanina, mast,ulje,maslac,margarin,salo)nego i onu nevidljivu: u kobasicama,pašteti, svinjskommesu, čokoladi itd.).

Vaš liječnik

i i

"Kako se nekoć mljekarilo

Negdašnji znaci za poznavanje dobre krave muzare

Glasoviti stručnjak Adam MULLER za svako jesvojstvodobre krave muzare odredio brojbodova,pa jetako došao do zbirne brojke 40 Štojeneka krava

Svojstvakrave

bliža brojučetrdeset, sve jeboljamuzara Skupilise brojbodova »34«,tada je to dobra muzara, ali postigne li krava samo »24« boda,tada jeto loša muzara

1. Dobra pasmina i porijeklo od priznatodobre stoke

2 Lahka glava,fina gubica,mili iživi pogled:

3 Tanak vrat i mali podvoljak:

4. Široko,duboko doljeprodužeća se prsa:

5 Mekana,gibka,tanka koža s tankom,glatkomdlakom:

6. Ravan hrbat,široki bokovi,tanak rep, fine laganekosti:

bh o

ae

7

8.

9.

vime,kojeseod ispodtrbuha pa do među stražnje noge pružapo finom svilenastom dlakom obrasle, ali razmjernorastavljene sise ivrlo uvinute žile mliječnice:

dena 0

U Zapovijed e 1 neka su tičisteruke.bo 0 vno u u muzareda ječisto,aan

Ill. Zapovijed | Ko Prvo mlijeko,što se odmah u početkuizmuze,valjaodlučiti.

TE DIV Zapovijediavi a Kušajmlijekoizsvakesise.S

2 1.4 = V.Zapovijed M o Muzli dojiunakrst. no o a VI Zapovijed .

ko

bo 0 na Muzipomnoi pažljivo.

VII. Zapovijed

zo Za muženjenekavlada mir u štali.

P a . | VllI Zapovijed.

2 MustiKEle ED rERidnoT i brzo.

IX. Zapovijed 2 Muzido kraja.

Mlijekoneprocjeđuj u štalivećvani u miječnici ilikući. 1

MLJEKAR I MLJEKARICA

JESU ODLIČNIČLANOVIGOSPODAREVE KUĆE,ALI DA SU SNAŽNIMOMCI | ČESTITEDJEVOJKE

dipl.ing.StjepanKeglević

90. obljetnica prve Marvogojske udruge pinzgavskoggoveda u Vrbovcu

U Vrbovcu jegodine1904 osnovana prva marvogojskaudrugaza uzgojpin.zgavskepasminegoveda.

U prošlomstoljeću na područjuHrvatske uzgajanojegovedobuše. U drugoj polovici 19. stoljeća bilo jepokušajakrižanjabuše s raznim pasminama. Od do tada uvedenih pasminastočarima jepo uzrastu i proizvodnostinajvišeodgovarala ta pasmina.

Pasminskom rajonizacijom u to jevrijeme, osim u Vrbovcu, ta pasminauzga- janana područjuBanije,Like i Korduna Tako jedo 1935 od ukupnoosnovane 94 udruge,sedam udrugabilo za uzgoj pinzgavskepasmine.

Od početkauvoza te pasminedo 1940 uvezeno je3500 pinzgavskih goveda,većinom bikova

Vrbovečka udrugabila je rasadište rasplodnogpomlatka za ostala uzgojna područja te pasmine.

Udrugajeprestalaradom 1958.,kad ' jeimala 50 krava ijednakotoliko pomlatka.

Budući da se u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u početkuovoga stoljećaosnivaju marvogojskeudrugeza uzgojsimentalskoggoveda, to jegovedoudomaćeno i na vrbovečkom području.

Tijekomproteklihdesetljećavrbovečki su govedariprihvatilaisimentalsko govedo i sa svojimširim područjem(Dubrava, Farkaševac,Gradec i Haganj)svrstali se među najnaprednijauzgojnapodručja togagovedasjeverozapadneHrvatske.

U Vrbovcu jeu proteklomrazdobljupriređeno nekoliko stočarskih manifestacija,smotri,izložaba i sajmovarasplodne stoke

U jednomod brojevaovog listau 1993. pisali smo o izložbi 1912.,priređenoj u

Vrbovcu. Izložbe su priređene i 1995., 1971.,1978.,1992 i 1993.

Stočari Vrbovca idrugihuzgojnihorganizacijasudjelovali su na svim izložbama u bjelovarskompodručju od 1969 do 1988 i zauzeli visoko mjesto, a bili su sudionici i prve stočarske izložbe u slobodnoj i neovisnojHrvatskoj1993 na Zagrebačkomvelesajmu.

Na područjudosadašnjevrbovečke općine(sadaDubrava,Farkaševac, Gradec,Rakovec u Vrbovec)ima 10. 458 krava,odnosno 12.600 plotkinja.

Umjetnim_osjemenjivanjemobuhvaćeno je 10.999 plotkinja ili87 posto, a 13 postoje nekontrolirano ilineplodno (RepublikaHrvatska 73% kvalitetne oplodnje, a 27 postojenekontrolirano i neplodno).

Pod selekcijom u petorganizacija u 1165 proizvođačanalazi se 4526 krava ili43,28postosvih krava,što jegotovo u vrhu RepublikeHrvatske, u kojojjeselekcijomobuhvaćeno13,22postosvih plotkinja.

U provedbiprograma gnojidbene izgradnje u hrvatskom govedarstvu od ukupno238 bikovskih majkisimentalske pasmine u Hrvatskoj 67 ili28 postosvih bikovskih majkinalazi se kod vrbovečkih stočara(Bjelovar 50 - 21 posto,Đurđevac 39 - 16 posto,Koprivnica 26 - 11 posto,Križevci 23 -9, 6 postobikovskih majki.

Proizvodnjamlijekakrava podselekcijom u organizaciji: Dubrava 3967 kg u 305 dana;Farkaševac 4214 kg u 305 dana;Gradec 4037 kg u 305 dana;Haganj4242 kg u 305 dana;Vrbovec 3841 kg u 305 dana

Prosjek za simentalsku pasminu u Hrvatskojje3695 kg u 305 dana

dipl.ing.StjepanBrlek