k> . potmačjao ru 2 x zg učenika u mljekarsku_«gg% > Školu199495.
Rana košnja tratineutječe na kakvoću proizvedene krme
Vrijemekošnje,brojotkosa,načinuporabe te gnojidba,bitnoutječu na kakvoću ikoličinuproizvedenekrme na livadama.
Naše se livade kose jednomdo dva, rijetko tri putana godinu, pa jestoga proizvedenakakvoća krme niska Prvi otkos se kosi uglavnomprekasno, kad je većina vrsta prešla u generativnistadij razvoja, a rane vrste su u voštanoj ili punojzriobi Tijekomsušenjadozrele se vrste (okretanjem) otruse i posijusjeme, koje u kasno ljeto, kad padnukiše,nikne. Tako se šire rane vrste, a prikasnojkošnji(jedanotkos) i prevladavaju u tratini, jersu prilagođenenačinu uporabe. Budući da je svrha svake vrste donijeti sjeme i osiguratipotomstvo,takve su se vrste morfološki prilagodile, da što jemogućeprijedonesu sjeme,tjerajući što je mogućemanjelišća, a više generativnih vlati s puno sjemena.
Nakon košnjetakve se vrste sporo i slabo obnavljaju.Tratina u kojojpreovladavajutakve vrste dajenajčešćejedan dobar otkos. Za obnovu treba često i dva i više mjeseci, tako da drugislabiji otkos ilipašadospije tek podkrajljeta.Omjer mase prvog i drugogotkosa često je70 80 : 20 30%,što jevrlo nepovoljno.
Ako se tratina gnojidušikom (gnojovka,umjetnignoj),porastjebrži,tratina prijedospije za košnju, a ljetiboljeiskorištava vlagutla,ravnomjernijeporaste i može se kositi više putana godinu. U
takvojtratini ima puno vrsta, ali su uz rane proširene i višegodišnje vrste koje tjerajunekoliko putana godinu,osiguravajućikrmu tijekomljeta i jeseni,kudikamo boljimomjeromprirasta mase po otkosima nego od navedenih vrsta. Vrste kojenabusavajumogu se i napasivati pa su prikladne za kombiniranu uporabu. Dušik treba dodavati više putatijekom vegetacije(prihraniti), s manjimkoličinama nakon svake košnje,tako da tratina iskoristi gotovosav dodan dušik, da se on ne bi isprao.Dobro gnojenotlo omogućujebrži rast i obnovu tratine, a ako jeosiguranavoda,čak 4 do 6 pai više otkosa na godinu.Tako se boljeiskoristi tratina,mijenja se botanički sastav,prošire se uglavnomvišeotkosne i višegodišnjevrste, pa se povećava i kakvoća, i masa dobivene krme po jedinici površine.Takva krma ima veću krmnu vrijednost i produktivnost i energetske sastojke.
U tablici su izneseni podaci o utjecaju roka košnje na kakvoću krme Rano košena tratina u sijenusadržava 8,1 % probavljivihbjelančevina. Za 1 litru mlijeka krava treba 60 g probavljivihbjelančevina, što znači da 1 kgtakva sijenanamirujepotrebu u bjelančevinama jersadržava 81 g, a to jeviše od potreba.Rano Utjecaj
košeno sijenosadržava u kilogramu 410 g škrobnogekvivalenta, a za 1 litrumlijekatreba 275-300 g Jedan kgrano košena sijenanamirujenešto više od energetskepotrebeživotinje za proizvodnju
1 I mlijeka.Srednjekasno košeno sijeno namirujepotrebe samo u energiji. Budući da manjkabjelančevina, krave hranjene takvim sijenompodbacuju u proizvodnji.
Kasno košeno sijenosadržava vrlo malo bjelančevinapotrebnih za proizvodnju1 | mlijeka,svega 30 g u kilogramu, pa kravi treba 2 kgtakva sijena za proizvodnju 1 | mlijeka.Krava dnevno hranjena s 15 kg rano košenasijenanamiri potrebe u bjelančevinama i energiji za više od 15 I mlijeka, a krava hranjena s kasno košenim sijenom za oko 7 |mlijeka na dan. Budući da se livade u nas kose vrlo kasno pa sijenosadržava svega oko 3 % probavljivihbjelančevina kako god bilo dobro osušeno,takvo sijeno ne može namiriti potrebu u dnevnom obroku za više od 6 do 7 litara mlijeka na dan.
Iz navedena primjera se vidi da livade treba rano kositi,najbolje u stadijuvlatanjapredklasanje. U to vrijemekošena tratina sadržava puno bjelančevina i minerala. Rana košnjajevezana uz povećanu vlagu u tlu i niže temperaturezraka, pa sušenjeduže traje i gubici su veći,ali jebolja i brža obnova tratine,kojado sljedećekošnjetrajeoko četiri,najviše pettjedana. Ako se prviotkos skida za sijeno u početkusvibnja,drugiotkos dospijeva u prvojpolovicilipnja. Ako su nepovoljnevremenske prilike u vrijemeskidanjaprvog otkosa,pokošenumasu treba provenuti i silirati, ali se ne smije
čekati ljepovrijeme za sušenjeprvog otkosa. Kad se skine prviotkos,tratinu treba prihraniti dušikom (gnojovka,KAN, UREA,oko 30 do 40 kg/hadušika). Vrlo rana košnja(uvlatanju)nepovoljnodjeluje na razvojkorijena,potičerast škodljivihvrsta,zeljanice pa i trava kojese šire sjemenom.Ako se tratina rano kosi a livada gnojiNPK hranivima, u tratinise proširelepirnjače(djeteline), koje u višeotkosnojtratini mogu u masi biti zastupljene s više od 20 a u sušnim zajed- nicama čak do 50 %, što jeautor ustanovio u Pokuplju na širem područjuJastrebarskog,Zagreba i Bjelovara.
Najvišiprinosisijenapostižu se košnjomtratine u dva do četiri otkosa,ovisno o zajednici. Ako se livada kosi više od četiriputa,prinosisijenaopadajuovisno o čestoćikošnje.Kako utječebroj otkosa na urod sijena i prinossirovih bje- lančevina prirazličitubrojuotkosa u višegodišnjimistraživanjima u Njemačkoj, prikazujetablica 2.
U višegodišnjimistraživanjimanajviši urod mase sijenapostignutjekošnjom u dva otkosa, alijenajvišesirovih bjelančevina dobiveno sijenomkošenim u petotkosa i to gotovodvostruko više nego košnjom u dva otkosa;prinossijena u pet košnji bio jeniži samo za 4,5dt/ha, što jegotovozanemarivo.
Iz toga i brojnihdrugihistraživanja provedenih u nas i u svijetu,proizlazi da livade treba kositi više putatijekomgodine lako se čestom košnjomdobijenešto manjamasa sijena, to sijenosadržava znatno više probavljivihbjelančevina i škrobnih ekvivalenata od sijena s livada
kojese kose samo jednomdo dva puta na godinu.Ranom košnjomtratine dobije se sijenokvalitativno boljegomjerahraniVa, a iskoriste se proljetneoborine (proljetnimaksimum)za drugi i dio trećeg
rasta Ranijekošena tratina bdlje i brže se obnavlja pa jepotrebnomanjevremena za sljedećiotkos,nego ako se tratina kasno kosi
Prof dr Zvonimir Štafa
Akutni nadam buraga
Akutnim nadmom nazivamonagloproširenjeburagauzrokovano velikim količinama plinovakoji su se nakupili u njemu.Nadam se razvijanakon hranidbe hranom kojase lako razgrađuje(vrije) i stvara plinove. To su leguminoze(djeteline,lucerna,grahorica), repičino i repinolišće,mlada i sočna livadna trava,mladi zeleni kukuruz,šećerna repa, šećernikom,trop i sladne klice Nadam može uzrokovati uvela,uparena, pljesnjiva i općenitopokvarenahrana
Nadam se može razvijati tako da je plin u buraguodvojen od tekućegsadržajailiplinmože biti pomiješan s tekućim sadržajemburaga pjenušavi nadam. Naime plin se može tako brzo stvarati da se ne stignepodignuti na površinu pa se pomiješa sa sadržajem,kojionda izgledapoputpjenušavekaše
Obično se suvišak plinova u buragu uklanjapodrigivanjem za vrijemepreživanja,resorpcijomprekokrvnih žila, te ulaskom plinovaprekosirišta u crijevo. Zbogbrzine razvojaplinova tiinače široki putovinisu više dovoljni da se proizvodi vrenjabrzo uklone iz buraga.Plin se nagomilava,proširujepredželuce i toliko stvara pritisak na pluća i srce da životinje mogu uginuti od ugušenja.
Znakovi bolesti su brz nadam nakon hranjenja,veliko povećanjelijevestrane trbuha izbočenjelijeveslabine, a ako se po njojlupaprstima,čuje se preglasan zvuk s metalnim prizvukom.Trbuh dobiva izgledbačve U početkubolesti životinje su uznemirene,prestajuuzimati krmu i preživati, nema kontrakcija buraga, a ne čuju se ni običnišumovi Životinjese ogledavajuprema trbuhu,udaraju nogama, znoje se i mnogo sline,poslije se umire i teško dišu,srušese na tlo i uginuza nekoliko minuta. Bolest traje vrlo kratko (13 sata), a ako se ne pomogne, završava smrtno. 52
Liječenje se sastoji u davanjusredstava kojasprečavajuvrenje u buragu, zatimn od ispuštanjaplinova iz buraga sondom prekousta ilitako da trokarom bušimo trbušnu stijenku s lijevestrane
Naduto govedotreba prvo postaviti s prednjimnogama naviše, npr na neku uzvisinu, balu slame ili slično, ili pak stražnjimnogama u kakav jarak.Naime, kad jeprednji dio tijelapovišen,plin iz buragalakše izlazi van kroz jednjakili kroz sondu Kad ježivotinja u takvu položaju,čvrsto jemasiramo se objestrane, no ako jebređa,onda samo s lijeve strane i opreznije.Jakost i trajanje masaže ovisi o naravi bolesti i stanjuživotinje
U osobito teškim slučajevima, kad nadam nastupinaglo i brzo se razvija, te prijetiuginućem,može se stoci pomoći puštanjemplinovatrokarom. Trokar je naprava koja se sastoji od bodeža i korica Trokarom se bode u lijevuslabinu između posljednjeg rebra i kuka,odnosno dlan udaljeno od hrptenihkostiju te u smjeruprema koljenuprednjedesne noge. Trokarom se probušetrbušna stijenka i stijenkaburaga, a zatim se izvlači bodež iz korica kroz kojeizlazi plin. U početkutreba prstmalo staviti na otvor korica i tako pridržavati da plin ne bi nagloizlazio Ako se korice trokara začepe dijelovima krute hrane kojiizlaze skupa
s plinom,možemo ih očistiti metalnom sondom ilisamim bodežom Korice se ostave u buragu i nakon splasnućaburaga, pričvrste se vrpcom za trbuh,tako da ne bismo morali ponovno bosti ako se nadam povrati, jer se u buragujošnalazi hrana kojalako vrije i stvara plin.
Životinjamanakon akutnognadma treba u 2-3 dana davati male količine lako probavljivehrane, a tek kad se rad buragapotpunooporavi,postupno se prelazi na uobičajeniobrok.
Da bi se spriječilapojavanadma,prije izgona na mladu pašus travama ilileguminozama preživačimatreba dati obrok sijena ilizdrave (pšenične,zobne)slame Uparenu,pljesnivu,gnjilu i općenito pokvarenu krmu ne treba davati Prelazak s jednevrste krme na drugumora biti postupan.Nijeuputnonapajatigoveda netom prije i nakon ispašeilihranidbe lako probavljivom krmom. U samom početku sezone paše,životinjetreba veoma kratko držati na pašnjaku i tek postupnoproduljivatinapasivanje.
Pretragaburaga
Hrana dospjela u burag,neprestano se miješa s vodom odnosno slinom, a to miješanječujemo u obliku šumova. Burag se nalazi s lijevestrane trbušne šupljine, a šumove u njemuosluškujemo tako da uho prislonimo na trbušni zid u ljevojslabini (tzv.gladnojjami).Kadšto nijepotrebnoprislanjati uho na trbuh,jer se kontrakcije(stezanja)buragavide u obliku podizanjatrbušnogzida ilisu toliko glasneda se čujuiz daljine.Osluškivanjemčujemostezanjeburagakao grmljavinu,kojanadolazi i prolaziporednas Zapravo se u buragu u uobičajenimprili- kama čujetrajnošuštanjekoje se prikontrakcijijakopovećava.
U zdravih životinjaburagse ritmički steže, a po brojukontrakcija i njihovoj jačinimožemo presuditi u kakvu jestanju burag i uopćeželudac,odnosno jeliživotinjazdrava ili bolesna Brojstezanja mjerimo u dvijeilipetminuta U zdravog govedakontrkakcije se pojavljuju svakih 40-60 sekundi, te jebrojkontrakcija u dvijeminute 2-5 (3), a u petminuta 8-14.
Smanjenibrojstezanja,pogotovunji-hov prestanak, znak jeda ježivotinja bolesna i da treba pozvatipomoć.Buragove kontrakcije se smanjujunajčešće priprobavnimporemećajima, kad tjelesna temperaturanijepromijenjena, a smanjuju se ilinestaju i u tijekurazličitih upala i zaraznih bolesti
Smanjenjeodnosno povećanjebroja kontrakcijaburagamože nastati i zbog drugihuzroka, npr fizičkognapora, hranidbe,gladovanja,uzbuđenja,prijevoza. Međutim,kad prestanudjelovati tičimbenici,kontrakcije se vraćaju u granice normale
Kod normalnog stajanjagoveda jednjakulazi u želudac, gdje se nalazi kruti sadržaj
Za vrijeme nadma, govedo treba bitipostavljeno s prednjim nogama na više i tada jednjak,odnosno sonda dolazi u područje plina.
Dr StjepanBanožić 53
Utjecajneredovitenjegepapaka u kravana mliječnostireprodukciju
Obrada papaka domaćih životinja spadau abecedu stočarstva Zemlje s razvijenimstočarstvom tom problemu posvećujuvrlo veliku brigu.Tehnika obrade papakauči se i praktičnouvje- žbava na svim poljoprivrednim školama i posebnimtečajevimakojepriređuju poljoprivredne službe ministarstva poljoprivrede podnjegovimizravnim pokroviteljstvom
Zašto jetako u zemljamarazvijenog svijeta?
Krave u kojih se papciredovito ne obrađujudaju10 postomanjemlijeka.
Krave jakozapuštenihpapakadaju10 do 30 postomlijekamanjena godinuovisno o oštećenosti, a vrlo često imaju i poteškoće s reprodukcijom(nećeostati bređe iličak mogu pobaciti).
ukupnoopterećenje na površinu
područje bola neobrezivani papci 10% -30% godišnje manje mlijeka
ukupnoopterećenje na površinu120-160 kg
pravilnoobrađen papak presjek
Sastav građepapaka,kostiju i zglobova nogu vrlo jesložen i osjetljiv.Donji dio kravljih nogu opterećen jes 500 do 700 i više kilogramatežine Isto jeu dru54
gihživotinja,razmjernonjihovojtjelesnoj građi itežini Ako papcinisu pravilni(nisu obrađivani),zglobovi i tetive se jakoopterećuju, a sama životinjapatiod vrlo jakihbolova. Takva ježivotinja podstalnim stresom To jezapravo bolesna životinja.Zbogstrahovite opterećenosti oštećujuse zglobovi i same kosti.
O obradbi papaka isvim popratnim pojavamazbog neredovite i nestručne njege u zapadnoeuropskimjezemljama napisano na desetke knjiga i naputaka.
Dakle to jepitanje vrlo važno
U četvrtom prerađenom i proširenom izdanjujedneod knjiga(Austrija) na prvoj stranici piše:
»Zašto obradba papaka?«
Krava zanemarenih papakapati od ja- kih bolova,slabijejede i manjedajemlijeka.Ako prigodišnjojproizvodnji od 4000 litara dade samo 10 postomanje mlijeka, što je100 litara, uz 3,8posto mliječnemasti i cijenu od 4,8šilinga po litrimlijeka,nastajegubitak od 1920 šilinga. Po jednomgospodarstvukojeima 10 krava gubi se 19.200 šilinga na godinu. « Kakvo jestanje u nas?
Zašto jeto pitanjegotovozanemareno? Zašto mi,kad sve to znamo, ne počnemo uklanjatitajproblem?Kakva je naša računica?
U Hrvatskoj su papci u više od 80 posto krava zanemareni i ne obrađuju se za cijelogaživotnogvijekakrave.
Na koprivničkompodručjuprosječna godišnjaproizvodnjamlijeka po kravi je 3000 litara (procjena na osnovi proizvod-
pritisak na pritisak na površinu površinu 60-80 kg 60-80 kg a oš
pravilnoobrađen papak donjastrana
njekrava podnadzorom dobavljenog mlijekaSireli,potrošnje po teletu i kućanstvu).Ukupanbrojkrava je12.000,koje proizvedu oko 36,000.000litara mlijeka na godinu.Ako krave zbogzapuštenosti papakadajusamo 10 postomanjemlijeka,to je3,600.000litara.
Prosječnacijenaisplaćenamlijeka od mljekara jeoko 35 pfeniga ili0,35DEM Gubitak kojinastajeiznosi: 3,600.000 | x 0,35DEM 1,260.000 DEM
Po statističkom godišnjaku u 1992 u Hrvatskoj jebilo 383 000 muznih krava s 2 370 litara prosječnegodišnjeproizvodnje mlijeka,što je ukupno
907,710.000litara Ako samo od te količine odbijemo10% dobijemo90,771.000 litaramlijeka pa jegubitak u cijelojRepu- blici Hrvatskoj:
90,771.000 x 0,35DEM 31,769.850 DEM
Kad bi se u obzir uzele i štete u reprodukciji, i štete zbogprerana izlučivanja krava,tada su gubicikudikamo veći
Tim problemom bi se trebale pozaba- viti i početi ga rješavatiodređene republičke ustanove
Mr Srećko Ladišić
Utjecajishrane na preživljenjegoveđeg zametka i plodnost
Rentabilnost(korisnost) u govedarstvuovisi o zdravlju,mliječnostiiplodnosti krava,kojačestone zadovoljava.
Stručnjaci su ustanovili da jeumjetnim osjemenjivanjemoplođenoviše od 90 postoplotkinja, ali do krajaprvog mjeseca propadne 15 do 20 postogoveđih zametaka, a od 4 do 6 tjednapropadne još 6 do 10 posto.Tajgubitaknaziva se rana smrt embrija(ranasmrt zametka). Kasnijipobačaji su znatno manji. Ti se postotciodnose na stada s urednom plodnošću, ali u stadima u kojimakrave treba tri i više putaosjemenjivati da ostanu bređe,embrionalna smrtnost nadmašuje i 60 posto.Tolika smrtnost zametka nastaje i kod pripusta s bikovima, posebicekod embriotransfera (kod prijenosazametka iz maternice jedne krave u drugu).Dakako,nezadovoljni su i stočari kojimorajuviše putakrave voditi na osjemenjivanje ilipripust, a zbunjeni su i osjemeniteljikojimoraju za oplodnju trošitiviše doza sperme, iako su pregledom ustanovili uredno stanjespolnih organa Gonjenje se obično ponavlja nakon 21 do 35 dana.
Uzroci jalovosti su razni: nasljedni imunološki,jerplotkinja ne podnosispermu bika,zatim bolesti spolnihorgana, neprikladno držanje u vlažnim i zagušljivim nastambama, a često i neprimjerena ishrana.
Na ranu smrt goveđeg zametka može utjecati:
IL NEPRAVILNA OPSKRBA KRAVA ENERGETSKOM I BJELANČEVINASTOM HRANOM DEFICIT (manjak) ENERGETSKIH TVARI U DNEVNOM OBROKU
Kad se krave duljevrijemehrane nekvalitetnom hranom,kasno pokošenim sijenom,slamom i kukuruzovinom, tad u obroku ima premalohranjivihjedinica (h.j.), a i bjelančevina, odnosno premalo energije.Energija je potrebna za rad srca, pluća,crijeva i mišića Zbogtakve ishrane smanjuje se mikropopulacija u buragu te jestogaslabijaprobavahrane, hrana zastaje u buragu i tek jepromje55
njiv, to jestnastajeindigestija(poremetnjau probavi).Posljedicajemršavost, slabijamliječnost i plodnost.
Zbog manjkahranjivihsastojakaštitnjača(umozgu)prestanelučitigonadotropnehormone kojipospješujuspolnu djelatnost, te se pojačanoluče hormoni nadbubrežnežlijezde i adrenalin. Adrenalin uzrokujeslabijuprokrvljenost maternice,hranidba zametka ne zadovoljava i zametak može uginuti.
Predohrana (profilaksa): Krave trebajudobivati u dnevnom obroku dosta energetskihhraniva,škroba i drugihugljikohidrata.
Suficit (višak)energije
vijumikroorganizmikojirazgrađuju i mliječnukiselinu. Krepkakrmiva treba davati najviše u omjeru 60 prema 40 posto voluminozne krme na tri i više obroka.
Manjakbjelančevina u obroku
Manjakbjelančevina, osobito zimi,česta jepojava u ekstenzivnom (nerazvijenom)govedarstvu. Kadu hrani ima manjeod 5 postosirovih bjelančevina u suhojtvari (bezvode u hranivima), tad se smanjimikropopulacijaburagai zbog togase slabijeprobavljahrana Životinje mršave,manjedoje i postajuneotpornije na zarazne i nametničke (parazitarne) bolesti,slabije su plodnostizbogmanjkava djelovanjahoromina i rane smrti zametka.
Ako krave preobilnodobivajukrepkih krmiva (koncentrata),nastajesuvišak energije u dnevnim obrocima a to izaziva utovljenost, to jestnakuplja masno tkivo u tijelu,kojeuzrokujemasne degeneracijejetre i omašćenjejajnika. Ako se preobilnohrane kukuruzom,žitaricama, kruhom,šećernomrepom, krumpirom, tropom, a premalosijenom,može u buragu nastati kisela indigestija, kojuuzrokuje i naglapromjenaishrane od voluminozne (sijena) na krepkakrmiva jer mikropopulacijajošnijenaviknuta na tu hranu Kisela se indigestija može očitovati kliničkiuočljivimznacima isupklinički s neuočljivimznacima bolesti zbognastanka većegpostotkahlapljivih masnih kiselina, napose mliječnekiseline. Krave dajumanjemasno mlijeko,povremeno se javljaatonija(omlohavljenje)buraga, slabijepreživanje i povremena nadimanja.Plodnost se smanjujezbog rane smrti zametka,jerjemliječnakiselina embriotoksična (otrovna za zametak).
Predohrana : U suhojtravi dnevnog obroka treba biti najmanjedva kg voluminozne hrane (sijena) na svakih 100 kgtjelesnetežine,odnosno najmanje17 postosirove vlaknine Mikropopulacija se mora postupnonaviknuti na veće količine koncentrata dok se ne raz56
Predohrana: Kad se hrani hranom kojaobilujesirovom vlakninom (npr.slama), treba dodavati bjelančevinastu hranu (paša,pšeničneposije,sačme).
Suvišak bjelančevina u dnevnom obroku
Mikropopulacijaburaganajboljeprobavljahranu i razmnaža se ako u hrani ima oko 13 postosirovih bjelančevina u suhojtvari Ako paku dnevnom obroku ima previšebjelančevina, više od 17 posto u suhojtvari, kao kod prekomjerne hranidbe bjelančevinastimkrmivima, muznim smjesama,pšeničnimposijama, mladom bujnompašom,repicom,travnom silažom,javlja se visoka koncentracijaamonijaka u buragu i nastane lužnata indigestija.Amonijakprelazi u krv i nastajeamonijakalnaintoksikacija(otrovanjeamonijakom). U lakšim oblicima nastajesupklinička(neuočljiva)lužnata indigestija, te se samo smanjujelučenje mlijeka, s manjimpostotkommasti, oslabi rad buraga, a krave se često zanašaju u hodu ilistalno leže Kod kliničke indigestijeomlohavi burag,prestaje preživanje,smanjuje se tek,hrana u buragu truli i grlojepotišteno.Smanjenjeotpornosti može uzrokovati upalumaternice, vimena i bolest papaka.
Predohrana:U suhostajukravetrebajudobivati 7 do 11% sirovih bjelančevina, a u toku mliječnosti 12 do 17%. Kod prehranebjelančevinastomhranom treba osiguratidovoljnosijena.
Il. NEPRAVILNA OPSKRBA VITAMINIMA
Manjakvitamina u hrani izravno ilineizravno smanjujemliječnost i plodnost i izaziva zdravstvene poremetnje(avitaminoze).
Vitamin A i karotin
Vitamin A nalazi se u bilju kao provita- min (prethodnik)karotin,koji se tek u crijevima i jetrijednimdijelompretvara u
vitamin A. Višak karotinauskladišti se u masnom tkivu (žutilo), a najviše se odlaže u jetri.Vitamin A i karotin izlučuju se mlijekom.
Ako hrana oskudijevakarotinom, nastajusmetnje u gonjenjukrava,oplodnji, stvaraju se ciste na jajnicima, a može uginuti i zametak
Manjakvitamina A uzrokujeorožnjenje sluznicedišnog,mokraćnog i spolnog puta i nastajukatari (površneupalesluznica),maternice, može uzrokovati ugi- nuće zametka,zaostajanjeposteljice iteljenjenakazne teladi
Preživači se opskrbe s dostatno karotina ljetivećs nekolikokilogramazelene krme. Ako se loše suši,sijenogubi mnogo karotina(oko80 posto), a bolje osušeno i zelenijesijeno ima više karotina
Uskladištenjem se gubioko 10 posto karotina (staro i loše sijeno nema karotina).
Izvori karotina su: ljetizelena krma, osobito lepirnjače:kvalitetno, rano košeno sijeno;leguminoznosijeno(bogatijejekarotinom od livadnog);proklijalo žito (možese na gospodarstvupripremiti);brašno od jelovihiglica.
Vitamini Bkompleksa
Stvara ih sama mikropopulacija u buragu Manjakmože biti samo u vitaminu B-12 ako govedane dobivaju u hrani dovoljnokobalta (CO)ilijetlo siromašno kobaltom.
Vitamin C
Stvaraga mikropopulacijaburaga, a ima ga dostatno u zelenim krmivima To jeprotustresnivitamin, a stresna stanja stalno prateživotinje u rasplodu(vlažne i zagušljivenastambe,tvrda stajališta, prenatrpavanje,buka).Spontanose stvara i u tkivu životinja.
Vitamin D
Manjaknastaje u životinjakojese stalno drže u nastambama i hrane zelenom krmom u kojojnema vitamina D Vitamin D stvara se u kožiživotinja pri boravku na suncu (zato su potrebniispusti). Ima ga dosta u sijenusušenu na suncu Vitamin D jevažan za izgradnju kostiju.
Vitamin E
Nalazi se u dobro sušenu sijenu. Potreban jeza aktivnost spolnihhormona (antisterilitetnivitamin).
Ill MANJAK MINERALA
Minerali izgrađujutkiva i nalaze se u tjelesnimsokovima Višak ilimanjakminerala u hrani izaziva poremetnje u zdravlju,mliječnosti i plodnosti.Opskrbljenostbiljakamineralima ovisi o tlu,jer minerali nisu podjednakoraspoređeni po zemljinojkori, pa prema tome ni u biljkama Postojepodručja s manjkompojedinih minerala Od važnijihmineralatreba spomenuti:
Natrij i kalij
Biljnahrana je siromašna natrijem (Na), a obilujekalijem(K).Kalijem jeoso57
bito bogatobilje ako jetlo gnojenokalijevim gnojivimailiobilno zalijevanognojnicom. Normalan jeomjerkalijaprema natriju6-15 : 1 Pri suvišku kalijaomjer može biti 300 : 1 Kalij se luči iz tijela kroz sluznice i nadražujeih,te nastaju katari i upalesluznica,napose maternice, što može uzrokovati ranu smrt zametka. Pri lučenjuviška kalija iz organizma često se gubi i natrij.
Ako organizmumanjkakalija za dva do tri tjednaobično nastajuporemetnje teka. Krave ližu okolne predmete i mokraćom zaprljanustelju,žeđaju i mnogo mokre Nakon višemjesečnamanjkanatrijanastajemršavost, koža postajesuha i neelastična, dlaka nakostriješena, a krave su neplodne.
Predohrana: Manjaknatrija u hrani nadomješta se stočnom soli u kojojima oko 40 postomanjenatrija.Stočnu sol treba svaki dan davati kravama, na svakih 100 kgtjelesnetežine petgrama, a za svaku izdojenulitrumlijekajošpo 1,5 gram
Kalcij i fosfor
Nepravilnaopskrbakalcijem(Ca) i fosforom (P)ne uzrokuje samo omekšanje kostiju(osteomalacija,rahitis) nego i slabijumliječnost i plodnost.Potreban je pravilanomjerkalcija i fosfora u hrani te vitamin D. Samo voluminozna hrana,često i uz pašui zelenu travu,može uzrokovatimanjakfosfora, a suvišakkalcija prema fosforu.
Bakar
Na manjakbakra (Cu) u nekom područjutreba posumnjati kad se u krava pojavimasovna lizavost,gubitakteka, proljevi,slabokrvnost i smetnje u oplodnji.Bakrom su bogatepšeničneposije i krmna repa. Na području s manjkombakra može se pokušatidavati kravama po žlica jednopostotneotopinemodre galice.
Mangan
Manjakmangana (Mn)u hrani uzrokujeslabijuoplodnju,pobačaje,gnojne katare sluznice maternice i smrt zametka. Siromašno manganom jekrmno bilje s oranica,kukuruzna silaža, a bogato manganom sijeno,kukuruzovina,pšenične posije i suncokretove sačme.
Jod
Manjakjoda(J)javlja se u strumogenim područjima(područja s gušom), a ima i goitrogenih tvari (hranakojaizaziva gušu), a to su nitrati,kupus,kelj i sirova soja.Zbogmanjkajodamože nastati klinička isupkliničkagušavost,slaba oplodnjai upalamaternice.
Za predohranu može se koža krava mazati jodovomtinkturom ilise u hranu dodajekalijevjodid,ilisol obogaćena kalijevimjodidom.
DragutinPremzi,dipl. vet
Laktacijska krivulja i izračun količine mlijeka u laktaciji
Laktacijakao fiziološkiproceslučenjamlijekatrajeneprekinutotijekom vremena kojezapočinjeteljenjem a završavazasušenjemkrave.Tijekom toga razdobljaona ima svojtoki intenzitet.
Dok jetok u normalnim uvjetimaproizvodnjeodređen i ne razlikuje se bitno od krave do krave,intenzitet proizvodnje mlijekaovisi o velikom brojunasljednih i 58
okolišnih čimbenika Na temeljunjega nastaje i razlika u visini proizvodnje mlijekapojedinihživotinja.
Graf. 1 Tok laktacijskekrivulje
kg mlijeka
Mjeseci
Iz grafikona se vidi da se laktacijski tok mijenja.Nakon teljenjaproizvodnja mlijekaraste tijekomprva dva mjeseca, kad doseže vrhunac, a poslijepočinjeopada- ti.
Spoznaja o visini proizvodnjemlijeka u laktacijiosnovica jegenetskogunapređivanjamliječnostigoveda.
Tablica 1. Metode kontrole mliječnosti
Podaci o proizvodnjimlijeka u laktaciji dobiju se praćenjemkoličine namuženogmlijekatijekomtrajanjalaktacije. Dakle u idealnimokolnostimatrebalo bi registri- rati ukupnukoličinumlijeka u laktaciji. To bi bio najpouzdaniji i najtočniji način izračunakoličine mlijeka.Međutim tajnačin praćenjanijemogućjerzahtijevasvakidašnjuprisutnostkontrolora u staji.
Umjestotogaprimjenjuju se različiti postupci u procjenikoličinemlijeka u laktaciji.Naime,količina mlijekaustanovljuje se samo u nekim laktacijskim razdobljima,kojaposlijesluži za procjenu ukupnekoličine mlijeka u laktaciji. Štoje razmak između kontrolnih razdobljaveći, to jetočnostprocjenekoličine mlijeka u laktacijimanja.
Uzimajući u obzir te činjenice kao imaterijalnemogućnostiustrojstvakontrole mliječnosti, svaka zemljaizabire neku od mogućihmetoda kontrole mliječnosti.
Metode konrolemliječnosti
Internacionalni komitet za kontrolu proizvodnostiživotinja(ICAR),član kojeg jei Hrvatska,propisaojemetode kontrole mliječnosti,kojih su se dužne držati sve njegovečlanice.
Danas se u uzgojnoselekcijskom radu najvišeprimnjenjuje A4 metoda kontrole mliječnosti, u kojoj se svakih 30 dana jedandan registriraukupnakoličina mlijekakojukrava dajetijekommužnja. Stogase ta metoda kontrole smatra standardnom Sve ostale,osim AT metode, oslanjaju se na ista načela, a razlikuju se međusobno u razmaku među kontrolama,što jedano u tablici
U AT metodi razmak među pojedinim kontrolnim razdobljima jetakođer 30 dana, ali se u kontrolnom danu registrira količina mlijeka samo u jednojmužnjiako jemužnjadvokratna,odnosno u dvije mužnjeako jemužnjatrokratna Pri tomu se jedanmjeseckoličina mlijekaregi- strira ujutro a drugiuvečer, te se ta metoda naziva i alternativna metoda kontrole mliječnosti. Po podacima o količini mlijeka u kontroli procijeni se ona količina mlijekakojanijemjerena te se tako dobijeukupnakoličina mlijeka u kontrolnom danu,što omogućujeobračun ukupne količine mlijeka na krajulaktacije kao i u drugimkontrolnim metodama. Važno je istaknuti da uz količinu mlijekapritojme59
todi treba bilježiti i vrijemekontrole, i vrijememužnjekojajebila prije same kontrole Tako se dobijetočnijaprocjena preostalogdijelamlijeka u kontroli Nije naime isto ako jerazmak između prijašnjemužnje i mužnje u kontroli bio 8 ili 15 sati
Osim tih metoda kontrole mliječnosti, kojuobavljajustručne osobe i kojedolaze na farmu,kontrola se može obavljati i tzv. B metodom,primjenomkojeuzgajivač sam bilježikoličinu mlijeka po programu selekcijskeslužbe Povremeno selekcijska služba obavljanadkontrolu i ako se pojavivelika razlika između količine mlijekakojujeustanovio uzgajivač i one kojujeustanovio predstavnikselekcijskeslužbe,može se poništitivaljanost obračuna takve laktacije.Prednost jete metode što se znatno smanjujetrošak rada,ali jeona ipakmanjepouzdana.
Organizacijakontrole mliječnosti u nas
Kontrolu mliječnosti u nas obavljapodručnaselekcijska služba uz pomoćkontrolnih pomoćnikailikontrolora mliječnosti.
u tom poslu.Tijekomkontrole mliječnosti pomoćniktreba svaki mjeseczabilježiti namuženu količinu mlijekakontrolnog dana To znači da u primjeni A4 metode kontrole mliječnostipomoćniktreba bitiu stajiprisvakojmužnjikoja se obavlja na dan kontrole Uzimajući u obzir udaljenosti kojepomoćniktreba svladati svaki dan,nijeteško razumjeti da jetajposao vrlo skup, ne samo u nas negoi u većini drugihzemalja.
Uzimajući u obzir te čimbenike,danas se u nas na najvećemdijelumalih privatnih farma mliječnostkontrolira AT metodom i manjimdijelom A4 metodom. Tako smo znatno smanjilitroškove rada kontrolnih pomoćnika,iako nam jetrošak kontrole po kravi,kako pokazujetablica, jošvrlo visok
Treba istaknuti da nam jebrojkrava po stadu u usporedbi sa svim ovdjenavedenim zemljamaznatno manji,što je glavniuzrok tako visokogtroška kontrole mliječnosti.
Količina mlijekamjeri se posebnomvagom za mlijeko i izražava se u kilogramima. Ako nema takve vage, količina mlijekamože se izmjeriti u litrama, ali se tada dobivena vrijednost množi s faktorom 1,032da bi se dobila težinska mjera količine mlijeka.Osim količine mlijeka kontrolni pomoćnikuzima od svake krave uzorak za analizu sadržajamasti u mlijeku.
Zbogmalih stada (oko 3 krave po stadu)i velike rasprostranjenosti tajjeposao u nas neučinkovit Uzme lise uz to u obzir da se mliječnost može kontrolirati samo u kraćem razdoblju,ujutro i uvečer, u vrijememužnja,onda se javljajošviše poteškoća u ustrojudjelotvornog rada
Kad završi laktacija,izrađuje se tzv laktacijskizaključak i obavljaizračun mlijekaza cijelulaktaciju na računalskom sustavu Stočarskogaselekcijskog centra
U izračunu se vide podaci o količini mlijekatijekomcijelelaktacije i tijekom trajanjaprvih305 dana (standardna laktacija).
Sam izračun nijezamršen računski postupakako se primijeni A4 metoda,ali je
u primjeni AT metode potrebnoviše korekcijafaktorima, pa jei računski postu- pakkudikamo zamršeniji.
U idućojtablici dan jeprimjerizračuna laktacije na temeljupodatakakontrole mliječnosti A4 metodom. U izračun je uzet podatak da jepočetaklaktacije bio 15. siječnja 1993
Dobiveni podatak o količini mlijeka u laktacijivišestruko jevažan. Temeljem
njegaspoznaje se genetskamogućnost krave,što jenadaljeosnovica izbora roditeljanovih generacija.
ganizacijiproizvodnje,jermoguupućivati na različite promašajetijekomtehnološkogprocesa proizvodnje.
Skupljanjempodataka o laktacijskoj proizvodnji po kćerima bikova neizravno se procjenjuje,progenimtestom genet- ska mogućnostmliječnostibikova,mogućih roditelja nove generacije.
Podaci o laktacijskojproizvodnji i podaci o kontrolama mliječnosti služe u or-
Zbogsvega togakontrola jemliječnosti u svakom naprednomproizvodnom sustavu govedarstvaizvanredno važna i u uzgojnom, i u tehnološkom smislu
Dr. Ivan Jakopović
Zaštita domaćih
mliječnih proizvoda
Rat 1991. i njegoveposljedice u proizvodnji ipreradbimlijeka bile su goleme.
Prijerata otkupmlijeka u Hervatskoj dosejaoje400-440.000.000 litara mlijeka na godinu,1992/93. pao jena 270280 000 000 litara ili u usporedbi s 1985. na 63,7%,odnosno za trećinu Istodobno jeu ratu uništeno iliopljačkano više od 120 000 krava i rasplodnihjunica, iliviše od 25% brojaplotkinja.
Te štete su uzrokovale pomanjkanje mlijeka i mliječnihproizvoda na hrvatskom tržištu
U prvo vrijeme u protekledvijegodine, uvoz mliječnihproizvoda bio jenekontroliran i uglavnomjepotjecao iz europskih zemalja, ali po takzvanim »damping«cijenamakoje su i do 2 putaniže od naših To jemogućezato što Europskisavez s više od 32 milijarde EKU-a ilioko 40 milijunadolara subvencionira robu svojih proizvođača i tako im omogućujeizvoz
U Hrvatskoj jetako uvezeno mnogo proizvoda,posebicesireva,maslaca i mliječnogpraha,što jes vremenom počelo ugrožavatiionako malu proizvodnju mlijeka.
Za razliku od nas te zemljesnažno potičuseljačkuproizvodnju i poljoprivredne poduzetnike, a istodobno dajuvelike subvencije za izvoz svojihviškova
Nakon dvijegodine»nereda« na našem tržištu (uzdjelomičanneučinkovit nadzor uvoza robe)hrvatska jeVlada 1994. počeladjelotvornije štititidomaću proizvodnju.
Tako je12 siječnjadonijela»Naredbu o visini posebnepristojbe priuvozu poljoprivrednih i prehrambenihproizvoda« (NN 2/94 od 12. 1 '94.),kojaobuhvaća i mlijeko i mliječneproizvode.
Po tojnaredbi uvoznici mliječnihproizvoda,pretežitotrgovci(mnogonovoosnovanih uvoznih poduzeća)osim carine, kojajeniska,morajuuplatiti iuvoznu pristojbu u državni proračun. Tom uvoznom pristojbomcijene se inozemnih proizvodausklađuju s razinom cijena domaćih prerađivačatj.mljekara.
Kako se u početkuprimjene te naredbe griješilo,Ministarstvo gospodarstva već 29 ožujka1994. dopunjuje uvozne pristojbe, ali čim su objelodanjene, Poslovna zajednica jeustvrdila da ni one nisu najboljeodređene i ubrzo će zahtijevati dopunute naredbe
Ovoga časa zaštita uvoza propisana jeu njemačkimmarkama, a obračunava se po srednjojvrijednosti marke po tečajuNarodne banke na dan carinjenja, kojapreračunanaiznosi:
Tajjepopisobjelodanjenprijenekoliko dana i,kako rekosmo, ne zadovoljava mljekare, pa se jenadati da će njihov prijedloguskoro biti prihvaćen, o čemu ćemo vas obavijestiti.
Na krajutreba istaknuti da valjapozdraviti i takav pristupVlade i Ministar-
stva gospodarstvajersu spoznali da se mljakarama i hrvatskimproizvođačima, koji će zamijenitiizgubljena i opljačkana grla u ratu te povećatiproizvodnju, omogućiti da to mlijekootkupe i prerade za domaćetržište,kojeviše neće ovisiti o uvozu iz susjednihrazvijenihzemalja.
OJ VARJEST
Na temeljusrednjegtečajaDEM-a od 01 04 1994 godinekojiiznosi 3 670,46 HRD cijenamlijeka 3,6% m m iznosi 1.284,66 HRD/it iliI
Dipl ing Stjepan Deneš
Novi objekt za 40 ležećih mjestaslo- Grla su 9 mjeseci na ispaši. bodnogdržanjaizgrađen je1990/91 zaj-
Izgrađen jei sjenik za 50 tona sijena, mom AIZ Zagreb,vlastitim sredstvima te novčanom i radnom pomoćiobitelji. Uz objektjeizgrađenoporodilište, centralno izmuzište tandeme 4 mjesta, rashladni uređaj mini mljekara,tekući sistem izgnojavanja.
silos kukuruz stabljikaklip i ostalo za 500 tona silaže,silos za 10 tona kukuružnog zrna, nadstrešnica i radionica za mehanizaciju,mješaonica za stočnu hranu i dr
Objektjepopunjen sa 25 krava, 14 bređih junica i 9 komada ženskogapomladka. Grla su holteinfrizien pasmine
s genetskimpotencijalom 6 8000 kg mlijeka u 305 dana standardne lakatacije.Sadašnjidnevni muzni prosjekje22, a stajski 17 kgmlijeka.
Ukupnoobrađujuviše od 25 ha zemljišta većim dijelom u najmu.Posjed se nalazi u 4 katastarske općine u 63 parcele
Među uzgojnimkulturama najzastupljeniji jekukuruz sa 19 ha za silažu stablika klip, 2 ha za silažno zrno ostalo (DTS)djetelinskolivadne smjese i druge krmne kulture Postrno sijukrmni keljidr
Od mehanizacijeimaju 2 traktora 66 - 135 KS,plugove,tanjurače,drljače,sjetvospremač,kukuruznu sijačicu,prskalicu za pesticide,mješalicu za gnojovku, cisternu za odvoz gnojovke,rotacijsku kosilicu,okretač i skupljačsijena,samou-
tovarnu prikolicu,transporter za sijeno u sjenik, mlin čekičar za zrno, mješalicu za koncentrat,silokombajn,prijevozneprikolice i dr
Josipaističe da jekombinacijaratarske i stočarske proizvodnjenajučinkovitija za proizvodnjubiološki zdrave hrane: biljkaživotinjatlo biljka, te da je najnovijaodluka Vlade RepublikeHrvatske za premiranjemlijeka i rasplodnih grlaviše nego li idealna za razvoj naprednoggovedarstva.Zadovoljna jei službom selekcije i oplodnje.
Najveći i jedini(zasada)problemje usitnjenostobradivih površina i velika udaljenost(velikiprijevoznitroškovi i gubitak vremena).
Koncesija za najamzemljištajedinaje mogućnostunosne proizvodnjemlijeka, ističe mlada,ambiciozna Josipa,dipl. ing.agronomije.
StjepanBrlek,dipl.ing.
Poljoprivrednoškolstvo ima dugutradiciju u Križevcima i datira od godine 1860.,kad jecarskom odlukom u Beču osnovano Kraljevskogospodarskoučilište Godine 1885 prvu knjiguUMNO MLIEKARENJE napisali su Vichodil, Ubi i Limarić.Nakon togapočinjeprerada mlijeka u Križevcima. Slika nam prikazuješkolu kojajesagrađena1860., a sada jeto đački dom.
Srednjagospodarskaškola u Križevcima (1944/95)upisujejedanrazred
mljekarskogsmjera u trajanju 3 godine. Praktičan rad obavlja se na najsuvremenijimstrojevima za preradumlijeka, a osiguran jei đački dom za sve učenike mljekarskogsmjera.Ministarstvo kulture i prosvjeteRepublikeHrvatske podmiruje 50% troškova smještaja u đdačkom domu Svi podaci o upisuučenika mogu se dobiti na telefon 043/844-614 ili043/841420 Hrvatsko mljekarskodruštvo u Zagrebu.
i dr Stjepan
oke Redakcijskikolegij: Banožić:dr.IvoBelan;ing.Mirna Božičević;dipl.ino.Stjepan # Brlek:dipling. MidiDeneš)dr.Sina poor dr. Ivan Jakopović; br o Nai Kok: Li. .2 > i. draZvonimirgllaš uk
Naša najstarijakatedrala,smještenana mjestuDioklecijanovamauzoleja u Splitu,posvećenaje Svetom Duji,pa je tako
SvetiDujam
zaštitnikgradaSplita i splitskenadbiskupije
Sveti Dujam,rodom iz Sirije,joškao dijeteodlazi u Rim,a zatim u Ilirik.
U vremenu Dioklecijanovevladavine postajebiskup u Saloni (Solinu).
No kako jeDioklecijanprogoniokršćane, 10. travnja 304 Sveti Dujampredanjena muke. Mučen jeu Solinu.
Jedan jeod prvihnasljednikaprvoga solinskogbiskupaSvetogVenancija.
BlagdanSvetogDujmačasti se 7. svibnja.
Marijo,svibnjakraljice, Ti Majko rajskogslavlja, Pred slikuTvoju ružice, Na pozdrav svibanjstavlja!
SVIBANJ Rojenjepčelahu svibnju Nadom hranipoljskuradnju A na hrastuje lipupa? Hrana neće bitiskupa! S Ž
Hladan svibanjobećaje puno Ako hrastoviliepocvatu,bitće VR Sienaislame. dosta masla. MAM rai
Zrielenam svibanjskejagode jamče za dobru vinskuljetinu.. -
Vlažan svibanj puni lagvii Svibanjskihladobećajemnogo štaglji. sienapa idobra vina. E Ako se na prvisvibanjmraz za- RRE bieli,nadajmo se obilnomžitu. dasa a L zada doii
Svakiljubiteljcvijećailiukrasnogbiljaželisam razmnožitibiljkukojamu dobro uspijevailimu se sviđa.
Razmnažanje se obavlja na tri načina: razmnažanjemreznicama dijeljenjm sijanjem.
Reznicama se razmnažajubiljkekoje se lako ukorjenjuju.Reznice se dobiju od kratkih,zbitihizboja. Ne smiju se uzimati cvatući izboji i izvučene slabe mladice koJimasu listovi na velikim razmacima Vršne reznicenajbolje se razvijaju.
Reznicetreba rezati oštrim nožem rez treba biti gladak.Režese neposredno is-
pod lisnogkoljena.Donjipar listova se ukloni, a na reznici se ostavi jedanod dva lisna para
Reznice se najboljezakorjenjuju u mješavini pijeska i treseta O veličini reznica ovisi treba li ih utaknuti pojedinačno u male lonce
Ako jeviše reznica,utaknu se uz rub velikoglonca
U zemlji se štapićemizdubirupa u koju se utakne reznica i prstimadobro utisne Nakon toga zemljuilipijesaktreba dobro navlažiti.
Biljkakoja se lako razmnaža reznicama je
VODENIKA
poznata i po imenima NETIK, NEDIRAK, KRNA Latinsko ime je Impatiens sultani.
U Europijepoznata od davnina, a potječe izbrdovitihpredjelazapadneAfrike.Vodenika jenajskromnija sobna biljka i rijetkojemožemo naći u cvjećarnici, ali često ukrašava prozore seoskih kuća.
U Njemačkojjepoznata po imenu»marljivaLiza«,koje i zaslužuje jerneumorno cvate, najčešćeružičasto.
Cvjetovi mogu biti i bijeli i crveni. Grmolika jebiljka,uglatihsočnih peteljki sa svijetlozelenim lišćem.
Raste vrlo brzo,razmnaža se lako,tako da stare biljke, od kojih smo uzelireznice i zakorijenili, bacimo ilijakoprikratimo.
U sobivodenika mora stajati na svijetlom mjestu, a kako obilno cvate, potrebnojoj jemnogo hrane i vode, pa jojotud i ime Ljetijetreba dvaput na dan zalijevati, a od mjesecasvibnjadvaput na tjedandohranjivati.
Zimi jetreba pomno zalijevatijernaginje gnjiljenju. Ne podnosiduljevremena temperaturu ispod1215"C, treba jedržati u toplojsobi
Ljetimora biti zaštićena od podnevnog sunca
Lijepodjeluje ako jedržite na polusjenovitu mjestu u vrtu iliposađenu u sanduku na prozoru ili balkonu.
RAVILA'O CVIJEĆA
takoda
alazi, štot
VO T VERA LAI#4 i DRUGO 4 MARS “y
; Hot VrkjA 7 š sepa#7E ZA LTAjj goA2)14Nje
PRIPREMILA: ing.Mirna Božičević.
»DOBIVANJA MNOGOGA MLIJEKA « najmilija i najzdravija hrana za malo i ve- 3 liko, za bogatca i siromaha, za zdravca m Tako je glasionaslov uvodnogčlanka | bolestnika« Tada odmah prelazi na u br 49 »Gospodarskoglista« od godine glavnopitanjesvojeraspravice: štotreba ] 860.Zanimljivojedan Je = gospodaručiniti s kravama,ako opazida trebalopodučavatiseljačkegospodare mu nedajudovoljnekoličine mlijeka. Da pr ijesto tridesetak godina i učitiih o ono- bi to točnosaznao, preporučujegOSpOme, što nam jedanas svimajasno,ali 0 darima da si svaki napraviknjižicu,koju tom se doduše i danas piše,ali s viso- naziva »Mliječnokazalo«, a može jeu Kogaznanstvenoggledišta. obiteljivoditi svako dače. Svakakrava e: Nepotpisanistručnjaknajprije u uvodu mora imati svojustranicu gdjese upiše | | tvrdi da je»mliekozamesom i kruhom koliko jemlijekadala primjerenjusvakih : III
14 dana,tijekomcijelegodine. Na
krajugodine to se zbroji za svaku kravu = iondajojsesudi. Slabe dojilje treba prodati, a one boljepočetidobro hraniti. Koe = Sada počinjeosnovnapodukau hrajes nidbi životinja, pa pisackaže da govetas četu treba prvotnohrane za obavljanje = poslovasvogatijela, a to jedisanje, kolanje krvi,gibanjeudova,bez čegaono kase ne može živjeti. A tek od hrane kojamu ua se dajeiznad tih za život potrebnihkoliddnue čina počinjekorist za gospodara u obliku e
o Ed a
l o tdt
500 grama. Iz tog računa proizlazi da | kravi kojavaže 7 centi treba svaki dan 11?/3funte sijena da joj se uzdrži život i zdravlje.Međutim želi li gospodarimati od krave kojuod navedenih koristi, treba jojsvaki dan dati jošpo 35/3funta sijena ilidrugekrme te hranive vrijednosti, po jednomcentu tjelesnetežine. Zbog takvih proračuna mora gospodar nabaviti vagu kako bi svako grlodobilo svojednevno potrebnometalo iliporciju.
Bete Za prvu svrhu tj. za obavljanježivotnih krava u Švicarskojpisaczavršava članak funkcija treba govečetu na dan dati po ovim mislima: »Goveda zlo hranjenaubiKonac svakom centu (100kg)njegovetežine jajugospodara, a dobro hranjenabogate KE 17/3funte ilionoliko drugekrme kojaod- ga. Zato pametnijeradi onajkojijednu govara oj količini sijena.Navodiprimjer kravu dobro hrani, od onoga kojidvie zlo “da da u jednojfunti dobra suha sijenaima hrani. Ne donosi stočaru dobitka množSs toliko hraniva koliko u 5 funti zelene dje- tvo stoke,nego množtvo hrane kojejoj : St teline.Podsjetimo se da je1 funta oko daje.«
: »NJEKOJE SHODNE MLJEKARSKE SPRAVE«
. Slavonsko gospodarskodruštvo izdavalo jeu Osijekunakon ža 1877. svojmjesečnilist»GOSPODAR«,u kojemse zbogvećeg kai brojavelikih posjednikačesto pisalo o najnovijimgospodarskim zi strojevima. Tako jeu br. 8 od 1892. objavljenčlanak podgornjim X naslovom. Opisane su ove tri sprave sa crtežima:
za BET > ziZi ču pi Sao
Kravaje sveti simbol od najstarijih. ed ash
Vremena R2 a
Općenitojepoznatoda jekravakao proizvoditeljica bia mlijekasimbol(značenje)zemljehraniteljice. To jojse PENA od pradavninepripisivalo u Indiji, pa odatleiproizlazi Mae štovanjete korisneživotinje. Bor)
Najstarijaindijskavjerskaknjižev- ubijunebesku životinju i jeduje,kako $ iša nost poznata pod naslovom ATHARDA bi poslijevratiliu život u njezinojkoži, tada VEDA skupjepjesama i mudrih izreka koju su jojnajprijeskinuli Kao simbol SR kojajepostupno nastajala od 1 do 4. oblaka nebeskih voda,krava što jeras- Ka: tisućljećaprijeKrista Krava u Vediima komadana na nebu ponovno zadobiva zA svemirsku i božanskuulogu,izraženu svojoblik na zemljuzahvaljujući hra- S. ovim stihovima: ni,kojukiša čini obilnom. Ona dakle a ima ulogusličnu ulozinebeskogjarca & i nebeskog ovna u brojnimdrugimmi- SARENA tologijama od skandinavskihnaroda EL pa do stanovnika na obali Nigera. š & U Egiptu amajlijaAHAT pred- sa stavljaglavusvete krave,kojanosi sun- aga čev kolut među rogovima. Lik božice KA HATOR sadržava u sebi sve različite Penn simbole krave.Ona jeplodnost,bogat- KODA stvo, obnova,majka,nebeska majka, odak ona jemajkasunca mladogteleta naj čistih usta ona ježena sunca bika zake vlastitemajke.Ona jehraniteljica egi- * Indijskabožanstva patskihfaraona, ona jebit ponovnog Sa rađanja i nade u zagrobniživot Psa: U Indijikrava je,dakle,simbol soda ure! plodnosti, vezana uz ratarski ciklus, te 1 jošjedandražestan stih za krave iz 2B jesusrećemo i u starojgermanskoj Vede: odo mitologiji. U njihjekrava hraniteljica ai prvihpradivova(Audumla i Ymira) KH koji su stvorili svijet, pa i same bogove, m a rođena jekao i oni u rastaljenu ledu Ona jepredaksvega živoga,simbol plodnosti. Ona jeoblak pun plodonosne kiše,što se spušta na zemlju, kao duhovi vjetrato jestduše umrlih
I u našem narodu,nakon tolikih tisućljećaobožavajukrave, nađe se uvijekljudikojiih vole i nježno s njimapostupaju. sa (Podaci i stihovi su iz knjige »RJEČNIK:SIMBOLA«autora J Chevaliera i A Gheerbranta; prevedeno i objavljenou Zagrebu, 1987 ) / Priredio:StjepanKeglević,dipl.ing.
Vitaminski i mineralni dodaci Mogu lise pripravcivitaminai mineralausporediti s istimtim tvarimau hrani?
Vitaminski pripravcisadržavajuvitamine za koje se zna da su dobri ipotrebni za zdravlje, a mnogiod tih pripravaka sadržavaju i ključneminerale, kao što su kalcij,željezo i cink Raznovrsna i dobro uravnoteženaprehranaobično sadržava sve vitamine i minerale Zdrava djeca i odrasle osobe najčešćedobivaju sve potrebne vitamine akojedulisnato povrće (špinat,zelena salata,prokulice), zatim mrkvu,buću,krumpir i voće (breskve, dinje),žitarice, crni kruh i izvore vitamina C (limun,jagode,zelenu papriku,peršin).
Osim togapotrebni su mliječniproizvodi zbogopskrbekalcijem, crveno meso, leća,grah,smeđa riža,kikirikizbogželjeza, školjke ilimeso zbogcinka Sve na-brojeno sadržava odgovarajućekoličine tih i drugihpotrebnihminerala
iliim ga jezapetljano i dosadno pripravljati,ili,jednostavno za njnemajunovca Isto tako,ima i onih kojizbogcijeneili oskudice vremena iliželje ne jeduribu ili školjke, ne kupujugrahilidrugemahunarke,smeđu rižu dakle, sve dobre izvore željeza.
Samci. Osobe kojevećinu svojih obroka jedusame mogu postatiposve ravnodušne na svojuprehranuiliim je teško držati u kući stanovite zalihe različitehrane
Ljudikojisi ograničujuprehranu bilo zbogvjerskih iliideoloških razloga. Različite dijete,kojih se čovjekvjerno i uporno drži,gotovouvijekoskudijevaju jednomilidrugomhranjivomtvari
Ljudimakoji su na krajnjeograničenim dijetama,zatim onima kojisu ograničili izbor namirnica i onima koji pijuvelike količinealkohola, a pritome se loše hrane,također prijetivelika opasnost
Vitaminski dodaci u različitim proizvodima (npr.žitne pahuljice)namiruju ukupnudnevnu potrebu.Prirodni vitamini nisu ništa bolji od sintetskih,industrijskih. Organizam ih ne može razlikovati
Kad je vjerojatnoda će, inače normalnojosobi,ponestativitamina i minerala?
Ljudimakojiograničujusvojuprehranu iz bilo kojegrazlogaprijetiopasnost od pomanjkanja tih prijekopotrebnihtvari Minerali su češćiproblemnego vitamini, premdai oni mogu uzmanjkatizbogporemećeneprehrane. Evo nekoliko primjera:
Usputnivegetarijanci. To su oni ljudi koji se nisu odlučili za stalno i potpuno vegetarijanstvo, ali ne jedumeso, zato . što se »osjećajuboljekad ga ne jedu«: VI PEza
Komu osobito trebajuvitamini i minerali?
Ženeza vrijemetrudnoće i dojenja. Mogućejeda trudnica, uz posebnubrigu, hranom primasve potrebnevitamine i minerale. Međutim,te potrebnepromjene u prehranimože bititeško provesti Na primjer,potrebe za foličnom kiselinom (jedanod vitamina) i željezom udvostručuju se za vrijemetrudnoće Te se potrebemogu namiriti uzimanjem velikih količinajetrica i peršina, ali jedan farmaceutski pripravak može bitipraktičniji. Da bi dobila dosta kalcija,trudnica ilidojilja mora jestidodatne količine mliječnihproizvodailiuzimati kalcij u obliku pripravaka.
Novorođenče.Ako beba primamlijekood dobro hranjenemajke,vjerojatnost jeda će mu manjkati samo vitamin D,kojizato treba osigurati u obliku kapljica,koje se daju na usta Novorođenčad kojuhrane industrijskom hranom prima sve potrebnevitamine, ali ako ta hrana ne sadržavaželjezo,željezomora biti osiguranodavanjemkapljica.
vitamine i mineraletako dobro kao prije, one ih trebajuviše, a ne manje.Manjak vitamina B i folične kiseline mogu pridonijetimentalnojzbrci ilipromjenama u emotivnom i intelektualnom ponašanju. Manjaktogvitamina može se smatrati jednimod uzrokaprijevremenagubitka duševnihsposobnosti.
Dijetenakon prestankadojenja. Mala djecačesto prolazerazdoblje smanjenjateka ilipostajupretjeranoizbirljiva i razmažena Kadšto spojraznih okolnosti bolest,prehrambenihirovi iliizmotavanje,neznanjeitd mogu uzrokovati blaguiličak znatnu oskudicu neke od hranjivih tvari
Nema nekog automatskograzloga zbogkojegbi neko zdravo dijetetrebalo početiuzimati vitaminskepripravke. Započeti s velikim dozama bez liječničkog nadzora može biti opasno Čim se pokaže manjakvitamina,majkatreba posjetitipedijatra i s njimporazgovarati o prehranisvojegadjeteta.
Starijeosobe Zbog brojnihrazloga starijeosobe mogu biti spriječene da jeduhranu sa svim potrebnimvitaminima i mineralima Meso jeskupo,žitarice i zeleno,lisnato povrćemogu bititeški za žvakanje i probavu.Nadalje,oslabljen vid,upalezglobovaili drugetegobe mogu ometati pripravljanje hrane. Život u osamljenostismanjuježelju za hranom Budući da starijeosobe ne resorbiraju
Pacijenti s određenim bolestima, kao što jeloša resorpcija iz probavnog sustava,često trebajuvitaminske dodatke u obliku pripravaka.Njihoviliječnici trebajuodrediti izbor i dozu.
Što je s upotrebom vitamina u liječenjubolesti?
Jedine bolesti koje se liječevitaminima najčešće su one kojesu posljedica pomanjkanjavitamina u organizmu ilislabe resorpcije iz crijeva. Kad su preporučene vitaminske doze sto do tisuću putaveće: od uobičajenih, tada se one morajusmatrati ljekovima,dakle s potencijalnom toksičnošću i popratnimpojavamakoje izazivaju kao i svaki drugilijek.Kako stvari do sada stoje, nema uvjerljiva dokaza da vitamini mnogo obećavaju u poboljšanjupreživljavanja od raka ili; u povlačenjumentalnih bolesti. Po nekim spoznajamaotprilikeuobičajene doze vitamina C mogu donekle smanjitijačinu prehlade.Međutim,veće doze od toga ipaknisu ni korisne ni djelotvorne u sprečavanjuprehlade.
Dr. Ivo Belan
ObiteljskogospodarstvoStjepanaTalana u Sudovčini kod Ludbrega: otac,majka,žena i dvojedjece;jednood najnaprednijih u ludbreškom kraju
Gospodarstvo ima 15 ha posjeda, od togadio u najmu. Na pošjeduproizvode kukuruz i drugekrmne kulture.
Imajugotovosvu mehanizaciju: 3 traktora 77 KS,52 KS i 35 KS,plugove, tanjurače,drljače,traktorsku prikolicu, VII
utovarivač i rasipačstajskoggnoja,rasi pač umjetnihgnojiva,cisternu za tekući gnoj,silokombajn,kombajn za kukuruz i žitarice,samoutovarnuprikolicu, 2 prikolice za razni prijevoz, 3 mlina čekičara, muzni uređaj i dr.
Staja za muzne krave,kapaciteta 12 grla,pripadanbrojpomladka,popunjena jeza sada s 8 krava, 1 junicom i 1 ženskim teletom, kao razlognavode nepoticajnecijenemlijeka.
U staji se primjenjujeklasični suhi sustav izgnojavanja.
sjetvu1994.PBa vranajepopovoljnijim ra cijenamaviše od 550 tona umjetnihgnojiva, 31 tona sjemenskogkukuruza, 5000 kgpesticida i dr
Pri nabavi reprodukcijskogmaterijala plaćeni su državi svi porezi.Iskorišten je jedinopopustšto ga proizvođačirepromaterijalaodobravaju za plaćanjeunaprijed.Nijenaplaćena ni veleprodajna ni maloprodajnamarža,što jei jedinaušteda
Ukupnaušteda za seljakeludbreškog područja za proljetnusjetvu1994 iznosi više od 30 000 DM.
uk a*
MAS A
| rada ia
Kini as
kaV KAIs dj si A (AA, k nah kk sivi POPARA KRG
Izgrađenjei novi objekt — tovilište za 80 goveda tekuće iizgnojavanje s gnojnom jamom kapaciteta 9000 m".
GospodinTalan jedioničarpoznate mljekarskeindustrijeVindije u Varaždinu
Već drugimandat predsjednik jevaraždinske udrugeSaveza seljakabivše ludbreške općine,jedneod najvećih u Hrvatskoj, u kojujeučlanjenoviše od 1000 članova
Veći brojseljakaposjetiojepoznati poljoprivrednisajam u Grazu, u Austriji, stočarske izložbe u Gudovcu kod Bjelovara, Goli i Zagrebu.Organizirana su stručna predavanjazajedno sa savjetodavnom poljoprivrednomslužbom.
Savez se u proteklomrazdoblju osobito zauzeo za nabavu reprodukcijskog materijala za seljake. Samo za proljetnu
KIA
Dobra suradnjagledepoljoprivrednih problemauspostavljena jesa zastupnicima političkihstranaka u Općinskom i ŽupanijskomvijećuVaraždina te u Zastupničkom i Županijskomdomu Sabora RepublikeHrvatske.
ObiteljskogospodarstvoLenardićizVukšinca3 - Dubrava,među ostalim bavise proizvodnjommlijeka UzornačetveročlanaobiteljLenardić jednajeod najnaprednijih u Vukšincu.
goveda, a popunjenajes 9 krava, 2 junice i 2 ženska teleta
KEG LaS
HADU
rola [gh KVARI? ja" te
FU, Dg iS tva
Posjeduje 18 k.j.vlastitoga i 10 kj. zemljišta u zakupu. U strukturi sjetvenajzastupljeniji jekukuruz 7-10 k.j.zrno i 8-4 kj.za silažu Ostalo služi za proizvodnjupšenice,ječma,zobi,krumpira i djetelinskotravne smjese.
Posjeduju 2 traktora Fergusona60 i 35 KS.,tanjurače,plugove,drljače,sijačicu za kukuruz,rasipačstajskog i mineBOše ralnoggnojiva,prskalicu za pesticide, Re kreinu za gnojnicu i mlin čekićar,muzni Kao uređaj i dr. kre Ska Slajdjekapaciteta 14 grlamliječnih
u
rd pear o VII Zeke
4 i" kiš c" g
daka
doro: o sždezed SS.
Zbognepoticajnecijenemlijeka u staji.
približnakapaciteta za sada se nalazi 6 kobila i 6 grlapomlatka ii 1 pastuhnE nokrvne pasmine.
Izgrađena su i dva silosa jedanza silažu stabljikazrno i jedanza zrno 10 tona
GospodinLenardić pozdravljanajnovijuUredbuVlade RepublikeHrvatske o premijama i regresima za određene proizvode u poljoprivredi kao što su: mlijeko,rasplodnipomladak u stočarstvu, kvalitetnosjeme,mineralna gnojiva i dr. m Brlek, s ing.