Mljekarski list 5-1994

Sve LE URELEPANIU potrebeza mljekarskimdjelatnicima

Školskegodine 1994/95.Gospodarska školau Križevcimaupisuje. učenikeu I.razredmljekarskeškole

Školaje republičkogznačaja,štoznačida priupisunemaju prednost učenici s križevačkogpodručja

:PrednostpriupisuimajuučenicikojeEU mljekare

Učenicimaje osiguranđačkidom iostalaopskrba

Postrne kulture daju drugu godišnju žetvu

Uskoro će početižetva ozimih i ranih jarihkultura ječma,pšenice,raži,repice, graška i dr pa se na vrijemetreba odlučiti i pripremiti za sjetvupostrnih kultura na istu površinu,prema potrebama gospodarstva.

Nakon skidanjaozimih i ranih jarihkultura siju se postrnekulture kojesluže za ljudskuprehranu, za proizvodnju krme zeleno sijeno,silaža, zrno kao i za zelenu gnojidbu i zaštitu tla. Stom se namjerom mogu sijatimnoge kulture,ovisno o potrebama,mogućnosti i opremljenosti gospodarstva, te o uvjetima za proizvodnju odabranih kultura

Ako tlo ostane nepokriveno,izloženo jenepovoljnudjelovanju klime (isušivanje,erozija) i,što jejošvažnije,korovu koji se do jesenirazvije i osjemeni. Kad se takvo tlo preore, u oranični slojdospije velik brojkorovnih sjemenakaraznih korovnih vrsta kojeće nekoliko idućih godina klijati izadavati velike poteškoćepri zaštiti usjeva.

Od žetve ozimih usjevapodkrajlipnja iliu početkusrpnja pa do sjetve u proljećeiduće godinedugojerazdoblje od 7 do 8 mjeseci. To razdobljetreba iskoristiti,posebice u onim područjima u kojimapadneviše kiše a rasporedljetnih oborina ujednačeniji, tako da jesjetva postrnihusjevasigurnija.

Za postrnusjetvumogu poslužiti mnoge sorte i hibridi raznih kultura prilagođenih za uzgoj u toplije doba godine, kojesu kraće vegetacije,odnosno koje se mogu u jesenduže iskorištavati na razne načine,ovisno o potrebama i opremljenostigospodarstva. Da bi se proizvela što jemogućeveća masa po jedinicipovršine,treba sijati one sorte i hibride koji su najboljeprilagođeniuvje66

tima za proizvodnju. U tu se svrhu često sijusmjesekultura i sorata razne dužine vegetacije i razne visine;kojeće u određenim uvjetima u kratko vrijemeosigurati kvalitetnu krmu i moći će se duže mjeseci iskorištavati na predviđennačin upotrebe.

Danas su selekcionirane brojnesorte i hibridi kraće vegetacije,koje su prilagođene uzgojuprivišim temperaturama. One u tim uvjetimadajuvisoke urode vrlo kvalitetne mase, dospjevaju u predviđeno vrijeme i mogu se iskorištavati onako kako to najboljeodgovaragospodarstvu (zelenakrma,sijeno,silaža, zrno).Neke od postrnihkultura su vrlo kvalitetne, ali zbogprevelikaudjelavode u masi nisu priklade za siliranje. Te kulture služe i za popravakkukuruzne silaže (krmnikelj,petranova,grahorica, grašak),tako da se višak proizvedene krme Silira i dobijesendvič-silaža kojaje obično boljeizbalansiranogomjerahranjiva.Stoka takvu silažu radijejede i pojedeveću količinu, a u proizvodnji takvom silažom se postižuveći učinci.

Istidan nakon skidanjaozime kulture treba istu površinuobraditi i zasijati novom kulturom,jerako tlo ostane neobrađeno,ono svaki dan izgubi od 1 do 2% vode isparavanjem. To jerazlogzbogkojegse ne smiječekati s obradom.

Dubina obrade ovisi o unošenjužetvenih ostataka u tlo,potrebnojdubini obrade za sjetvukulture kojase sije, te o mehanizaciji inamjeni za koju se izvodi U zapadnimpodručjimapriprema za sjetvučesto se obavljateškom tanjuračom i sjetvospremačem, ako jecilj uzgojazaštita tla i zelena gnojidba. Tako se u kratko vrijememože pripremiti velika površina za sjetvu, pa od žetve do sjetve

prođesvega nekoliko sati U sušnim uvjetimaobrade tla i pripremu za sjetvu boljejeobaviti noću zbogmanjegisušivanjatla, a sjetvu u jutarnjimsatima

Da bi nicanjebilo sigurnije i brže i ostvario se predviđensklop, u postrnom roku sjetve sve kulture treba sijatidublje, u odnosu na sjetvu, u normalnim rokovima. Ako jesjemeplitkoposijano,često naklija, ali zbogmanjkavlagene nikne nego se osuši Ono sjemekojepadne u suho tlo klija tek kad padneprva obilna kiša To ječesto razlognesigurnosti u postrnojsjetvi. Da bi sjetva u postrnom roku bila sigurnija, sije se obično za četvrtinu više sjemenaod sjetvenenorme. Nakon sjetve tlo treba povaljatirebrastim valjkom.Valjanjem se pritisnesjetveni sloj a i bolji jedodir tla sa sjemenom,što će omogućitibrže i jednoličnijenicanje te potpunijisklop. Ako se tlo valjaglatkim valjkom,nakon valjanjatreba tlo vrlo plitkopodrljati ilirotirkom s valjkomprekinuti kapilaritet u površinskomsloju da se tlo ne bi isušivalo

Prijeobrade tlo treba pognojitimineralnim gnojemilignojovkom. To jepravo vrijeme za izvoz gnojovke i pražnjenje jama.

Nakon skidanjaječmapodkrajlipnja pa do u jesenostajeviše od trimjeseca vegetacije, za kupusnjače,nakon skidanjapšeniceostajeoko 100 dana vegetacije.Tako dugorazdobljedostaje za sjetvu jednepostrnekrmne kulture Ako se nakon skidanjaječmaslijedećegodine planirasijatikukuruz,mogućajeinterpolacija čak dvijukrmnih kultura (kukuruz, sirak + ozima žitarica ilismjesa) za zelenu krmu Svaka od navedenih kultura osigurava 30 ilivišeVha zelene mase, odnosno te dvijekrmne kulture osiguravajuoko 1000 obroka voluminozne krme Ozima žitarica ilismjesakoja se sije nakon postrnogkukuruza ilisirka treba biti raž ilitritikale, ilismjesa s ozimim gra-

škom,kojadospijevaranije za skidanje (podkrajtravnja u početkusvibnja).

Intenzivnijeiskorištavanje tla kulturama kratke vegetacijegustogasklopa, kojese često kose,smanjit će zakorovljenjetla, a time i potrebu za pesticidima. U tlu ćebitimanjeostataka pesticida, što znači da će hranidba bitizdravija.

Ako se nakon žitarica na istu njivu u proljećeplanirasjetvaneke industrijske kulture (šećernarepa), u postrnojsjetvi treba sijati neku od kupusnjača(rotkva). Ona će dati puno kvalitetne mase za zelenu krmu iliza miješanje s kukuruznom silažom, a djelovat ćei na smanjenje nematoda u tlu

Lepirnjačegrahorice,grašak,soja, bob i dr u čistojkulturi u postrnojsjetvi a jošbolje u smjesi sa zobi,sirkom, kukuruzom (gustasjetva) iliranolom daju odličnu zelenu krmu u rujnu i listopadu (dojačegmraza), a mogu se i siliratizajednos kukuruzom ili kukuruzovinom. Tako se dobiva kvalitetnija i tečnijasilaža.

Za hranidbu stoke u kasnu jesenzelenom krmom mogu se sijati razne kupusnjačekrmni kelj,repice i ogrštice, petranova,staroška, te podzemnakoraba i dr.

Navedene kulture mogu se kositi ilinapasivati(akosu selekcionirane za tu svrhu)tijekomjesenigovedima, a jošboljeZimi ovcama i kozama u Mediteranskom i Submediteranskom pojasu, osobito u vrijemedojenja i mužnjepodkraj zime i u početkuproljeća, kada dajunajraniju i najkvalitetniju krmu.

Kupusnjačekrmni kelj,repicapetranova,rotkve ranola i tifon mogu se i siliratizajedno s kukuruzom i kukuruzovinom Tako se dobiva kvalitetnija i tečnijasilaža kojustoka vrlo rado jede.

Prof. dr Zvonimir Štafa

Hranidba krava u suhostaju

Suhostaj jeodmor krava od mužnje60 dana prijeteljenja. Za to vrijemezasušena krava odmara svojiscrpljeniorganizam od proizvodnjemlijeka(laktacije). Glavna jezadaća suhostaja:

Osiguratipravilanrazvojzametka,jer se 60% plodarazvija u zadnjadva mjesecabređosti

Stvoriti zalihu pričuvnih(rezervnih) tvari za razdobljekolostruma i početak nove laktacije

Popravitikondicijskostanjekravina organizma

Pripremiti kravu za teljenje.

Svi ti čimbenici govore da vime treba zasušiti zadnjih 60 dana bređosti krava Zasušivanjevimena krava s niskom mliječnošću,ispod10 kgmlijeka, vrlo jejednostavno Krave se zadnja 2 do 3 dana jednokratnomuzu, a zatim se jednostavno prestajumusti. S proizvodnjom od 15 iliviše kg mlijekazadnjih se 6 dana prelazi s dvokratne na jednokratnu mužnju, a zatim se krava prestajemusti.

Pošto se vime prestajemusti, u siske se ubrizgasterilni vazelin da ne ulaze nečistoća i bakterije. Ako se vime zacrveni i otekne,potrebnojekravu ponovno izmusti kako bi se spriječilaupala vimena

Tablica 1.

U ljetnomrazdobljutrebalo bi za zasušene krave osiguratiispašu(nemateškoća s mužnjom)ilibarem hranidbu zelenim krmivima uz slobodno kretanje po ispustu.

Zasušene krave valjalo bi puštati na ispuste i u zimskom razdoblju, da se slobodno kreću na svježemzraku

Svaki bi stočar trebao razraditi planzasušenjakrava, a to može učiniti tako da iz datuma zadnjegpripustaizračuna datum očekivanogteljenja i umanji za 60 dana Svako produženjestare laktacije i za jedandan na račun suhostajavišestruko smanjujeproizvodnjumlijeka u slijedećojlaktaciji.

U suhostaju se krava hrani po predloženim pravilima. U obroku morajubitidobro zastupljenehranjivetvari,osobito minerali (Cai P)ivitamini (A,D,E).Manjak minerala i vitamina može uzrokovati rađanjeslabe teladi,zaostajanjeposteljice, parezu i ležanjeprije iliposlijeteljenja isl.

Evo nekoliko primjeraprosječnog obroka za zasušene krave (600kgtjelesne mase) kombiniranih pasmina(simentalska i smeđa pasmina) po normativima Popova.

Zimski obrok

Smjesase može napraviti u kućanstvu kuruznogzrna iliklipa(uobzir mogu doći miješanjemsuhe ilisilirane prekrupe ku- idrugežitarice), oko 80 % + 20 % superkoncentrata.

Tablica 2

Suha

kg tvar Hj sirove bje- ef oto ec

Krma za visokobređe krave mora biti treba svesti na male količine, svega 5-10 zdrava bez plijesni ilidrugihštetnih sa- kg.U suhostaju se preporučujedodatak stojaka.Kvalitetno sijeno i sjenažapo- mineralno-vitaminskih smjesa.Koncenželjna su i odlična krmiva za hranu zasu- tratise dajusamo za popravljanje kondišenih krava. Kukuruzna silaža dobre ka- cijekrave. kvoće može se zadržati u obroku,ali je

Ljetniobrok

Tablica 3

Teljenje i puerperij

Higijenasmještajakrave

Ležište i prostorpokrajkrave trebajubiti očišćeni,raskuženi (dezinficirani) i prostrtičistom i zdravom slamom. Blizu porođajnogmjestamora se nalaziti topla Voda,sapun, dezinfekcijskosredstvo i čistručnik. Prijeistiskivanjaplodatreba opratistidnicu, rep ivime. Nakon porođajateleta potrebno mu jeprekinutipupčanu vrpcu na dužini 6-10 cm od trbušne stijenke,istisnuti krv iz pupkai raskužiti ga (dezinficirati) jodnomtinkturom ilidrugimsredstvom Ako se može,treba omogućiti kravi da obliže tele radi boljecirkulacije(optoka)njegovihkrvnih žila Odmah nakon togatele treba posušiti(suhomkrpomilizdravom slamom) i očistitimu gubicu od ostataka rodničke sluzi

Hranjenjekrava nakon teljenja(puerperij)

Puerperij ilibabinjejevrijemenetom nakon teljenja. U puerperiju jekrava rekonvalescent iorganizamživotinje se postupnoprivikava na proizvodnjumlijeka (laktaciju). su

Hranidba u puerperiju po ovom sustavu provodi se po slijedećimuputama: Obrokjejednostavan,sastavljen od kvalitetnogsijena i mlakognapoja od posija.

Način hranidbe jesljedeći:

Tablica 1.

Šestidan nakon teljenjakrava pojede 3 kg posija i približno 7-8 kg sijena. Mliječnost se provjeravašesti dan,nakon togaslijedi uvod u mliječnost.

Tablica 2. Plan hranidbe krava priuvodu u mliječnost(tjelesna masa 650 kg)

Dan nakon Miiječnost , Probavive Kalcija Fosfor teljenja () ke (g) (g) lančevine, g

dan (očekuje se 30%

;soupelilA eusqpIUeIH)

Uvod u mliječnost

Uvod u mliječnostprovodi se zbogzaštite krave, da se ona postupnopripremi za intenzivnu proizvodnjumlijeka.Praksa jepokazala da nagaorazvojmliječnosti često uzrokujeprobavne,metaboličke i reproduktivnebolesti zbogneuravnoteženehranidbe u početkulaktacije. Da se to izbjegne,spomenutiuvod u mliječnost trajeoko 21 dan.

Znanstvenim pokusimajeustanovljeno da se mliječnost 21 dan povećava približno 30% u usporedbi s 6 danom Ova spoznajasluži za stupnjevanje hranidbe,koja se provodisustavno svakoga 3. dana. U isto vrijemekrave se privikavajuna sve veće uzimanjeraznovrsnih krmiva u obrok U tablicijeprikazanplan hranidbe krava priuvodu u mliječnost.

Smjesaza muzne krave treba sadržavati oko 1 hji 200 g probavljivih sirovih bjelančevina.Najjednostavnije jetakvu smjesunačiniti na gospodarstvumiješanjemsuhogakukurznog zrna ilisilirane prekrupekukuruznog zrna i superkoncentrata Kombinacijomsijenalucerne u obroku smanjile bi se potrebe za dijelom bjelančevina iz krepkihkrmiva.

Dr. Ivan Katalinić

Potpuno izmuzivanje

Potpuno izmuzivanjevimena višestrukojevažno.Ako je izmuzivanje nepotpuno,dobijese manja količinamlijeka sa znatnomanjim postotkom masti,zbog stalnogpak nepotpunogizmuzivanjaidobraće kravamuzara davatimanje mlijeka, a nepotpuno izmuzivanjemože bitiuzrok upale vimena

Količina masti u mlijekuznatno se mi- kom podoja,jakoopadakoličina bezmajenjatijekompodoja.Tako prviizmužaji sne suhe tvari, ali kudikamo manje.Za sadržavaju malo masti (1%),dok su po- usporedbu, evo podatakajednog od ispisljednji vrlo masni (6 11%).Kako se tivanjakoličine sastojakamlijeka u popovećavapostotakmasti u mlijekutije- četku i na krajupodoja:

Očito je,dakle koliko jepotpunoizmu- ka Zato se i ističe u tržišnojodrednici zivanjevimena važno za kvalitetu mlije- mlijeka, da jemlijeko»proizvodvimena 72

dobiven neprekidnim,redovitim i potpunimizmuzavanjemvimena «

Mlijeko,kojezaostaje u vimenu ne smanjuje samo količinu mlijekatogpodoja,nego utječeloše i na lučenjemlijeka idućegpodoja,tako će dobre muzare davati manjemlijeka i postupno će zasušivati, što će uzrokovati velike gospodarske štete.

Nepotpunoizmuzivanje i zaostajanje mlijeka u vimenu može biti uzrok upala vimena. Kad se govori o uzrocima poremećene sekrecije_mlijeka,uvijekse, među ostalim,spominje i nepotpunoizmuzivanjevimena

Potpunoizmuzivanjevimena uvelike ovisi o muzaču,kojimora bitidosta stručan,jaki strpljiv.Važnoje da jedna osoba muze samo toliko krava koliko ih može dobro i potpunoizmusti Muzač treba poznavati narav krave, a to se postiže tako, da ista osoba muze iste krave, pa se i krave naviknu na tu osobu,te dopuštajulakšu mužnju.Kadštose događada krava ustegnemlijeko kad se promijenimuzač Cd

Obično se krave s punimvimenom lako muzu, jerzbogprepunog vimena djeluje i pritisak na vime idonekle izaziva bolove, što se uklanjamužnjom.Mužnja za kravu treba biti ugodanpodražaj, a da bi se mlijekopotpunoizmuzlo, s kravama valjapostupatiblago.

Krave koje se teško muzu obično često mijenjajuvlasnika jerih nitko ne voli,iako mogu biti dobre muzare Neke krave za mužnjerado mokre,balegaju, a ima ih i kojese ritaju, vrte i otimaju od mužnje, za što paktreba istražitiuzroke Često to mogu biti različite sitne ozljede na sisama ilivimenu,kojenisu lako uočljive i do kojih se obično mnogo ne drži,ali stiskomprimužnjikravi smetajuiliječak boli.Takve sitne ozljede, ako se ne liječe, mogu bitiuzrok i potpunoupropasti krave

Neke su krave paknervozne iškakljive iteško se navikavaju na redovitu mužnju. Takvih jenajviše među prvotelkama.Najboljiljekprotivtogajelijeppostupak, dobra njega i strpljivost, a udarci, vika i galamapogoršavaju to stanje. Ako se krava ne može nikako umiriti blagimpostupcima, onda se stavljakonopacpreko leđa i ispredsamih kukova i ispredvimena U početku se konopacdrži labavo, a ako se tada ne umiri,steže se jače.Ponekad jepotrebnokravi vezati zadnje noge da njima ne može udarati To se može učiniti konopcem_ili posebnom spravom, fiksatorom za zadnjenoge

Toganačina umirivanja treba se kloniti i upotrijebiti ga jedinoonda ako se krava nikako ne može umiriti blagimnačinom. Računa se da jeod 1000 škakljivihjunica samo jednanepopravljiva.Naravno, da bi se škakljive krave popravile, treba strpljivosti. Da junice ne bi bile škakljive, treba ih jošodmalena navikavati na milovanje i tetošenje, pa ih treba milovati i po vimenu i između stražnjih nogu

Prijemužnjekravin rep treba privezati za nogu da muzača ne može udariti i smetati mu primužnji, da lamatanjem repom ne zbacujeprljavštinu s njega te da ne diže prašinu i ne prljamlijeko. U nekim se stajamarepovidrže stalno zavezani uzicom o žicu iznad krava,tako da rep, dok životinjastoji,ostane u prirodnupoložaju, a kad liježe, ne padana zemlju, nego ostajeprivezan i tako se ne prlja.

Kad jeposrijedipotpunoizmuzivanje, treba nešto reći i o lučenjumlijeka. Mliječnažlijezda se aktivira estrogenim hormonima, a laktacijuizaziva prolaktin. Međutim samo lučenjemlijekauzrokuje oksitoksin jedanod hormona u stražnjem režnjuhipofize.Oksitoksin djeluje na stanice u mliječnimalveolama,kojese pritom stišću i istiskujumlijeko iz alveola u mliječneodvodne kanale. Mehaničkim podražajemsisa i vimena prisisanju ili mužnjireflektorno se podražujestražnji

režanjhipofize, a on u prvom redu izlučujeoksitocin kojiuzrokujestiskanje stanica u alveolama i glatkihmišićnih stanica odvodnih kanalića Dakle,oksitocin djeluje kao »otvarač« mliječnihalveola i kao puštačmlijeka u cisternu, a iz nje u sise Oksitocin djelujerazmjernokratko vrijeme,otprilikeonoliko koliko je potrebno teletu da izdojivime,oko 4-6 minuta Vime u mliječnihkrava, ako jeizrazito žljezdano, može se izmusti i bez prisutnosti oksitocina, alijemužnjapotpuna samo uz njegovuprisutnost.

Dojenjejeprirodanputpražnjenja mliječnežlijezde. Prema tomu,čin mužnje mora biti što sličnijisisanju, a podražaj prijemužnjetakođer što sličnijipodražaju što ga tele pritiskom»ducanjem«izaziva u mliječnojžlijezdi.

Danas se povoljniučinci masaže vimena tumače podražajemživčane naravi,kojiizazivajujačelučenjeoksitocina Kako se vrlo mliječnekrave muzu rukom i do 8 minuta, a djelovanje jeoksitocina ograničeno na 45, rijetko do 7 minuta, prirodno jeda ponovan podražajmasažom izaziva i jačelučenjeoksitocina, a time iobilnijukoličinu mlijeka.Osobito se preporučujemasaža krava prvotelkinja, u kojih se tako pojačava rad mliječne žlijezde i ubrzava njezinrazvoj.

Lučenjeoksitocina, pa dakle i mlijeka, može prestati u krava zbogboli,straha, uzbuđenja i sličnog.

Dr. StjepanBanožić

Rezultati progenog testa mliječnosti izračunani BLUP metodom

Progenimtestommliječnostiprocjenjuje se genetskaosnovicaza ove osobinetemeljempodatakao proizvodnjikćeribika.Ta procjena može bitivišeilimanje točna,ovisnoo vanjskimutjecajimakojise pouzdanim metodama izračunaštoje moguće višeuklone.

Do sada se u nas izračun togtesta obavljao tz CC metodom,pričemu se uspoređivalaproizvodnjakćeri jednog bika s kćerima drugihbikova. Ovom metodom nijebilo mogućeukloniti dio vanjskih utjecaja, tako da jei točnost izračuna znatno ovisila o njima.

Danas se u svijetunajčešćeprimjenjuje tz BLUP (BestLinear Unbiased Prediction) metoda kojajerazvijena u SAD,ali se do nedavna nijemoglaprimjenjivatizbogsloženosti izračuna i nedostatno razvijeneračunalske tehnike Ti razlozi više ne postojejersu danas u uporabisavršenijaračunala,gotovosvakom pristupačna, uz visoko razvijenu programskupotporu.74

PrimjenomBLUP modela može se ukloniti velik brojvanjskihutjecaja, tako da se dobijetočnijaprocjenauzgojnih vrijednostibikova.

U idućim su tablicama dani rezultati prvog izračuna progenog testa mliječnosti,dobiveni ovom metodom

U tablici se uz ime i oznaku bika daje podatak o brojukćeri,njihovarazina proizvodnje te rezultati izračuna uzgojnevrijednosti(UV)izražene apsolutnomvrijednošću za sve tri osobine mliječnosti (količinamlijeka,količina masti i % masti).

Takovom uzgojnomvrijednošću za svaku od osobina mliječnostiizražava se

genetskarazlika jednogbika u usporedbi s drugimbikovima koji se uzimaju za us-

poredbu.Štosu te vrijednostiviše, to je genetskipotencijal veći.

Pripremio: Dr. Ivan Jakopović

Otkup i prerada mlijeka od 1. 01. do 31. 03. 1994.

Početkom 1994 prometodnosno otkupmlijekanapokon,gledanogospodarstvenim mjerilima,dobiva svojezasluženo mjesto u zaštitnojcijeni od 0,35 DEMI (1993.), ali i od 1 01 '94., i u premiji od 0,10DEM/I za 3,2%m m Dosadašnjipremijskisustav,određivan u HRD/ bio jeobezvrijeđeninflacijom, 76

poglavito u 1993., a i prijašnjihgodina. Istodobno omjericijenamlijekaprema otkupnojcijeniteladi za klanje idaljnji tov zadovoljavajutj.manji su od 1 : 10,što mlijekočini profitabilnijimproizvodom nego do sada i to 10 zadnjihgodina. Cijenamlijeka i cijenateletine u prva tri mjeseca:

Zaključujemo da jeotkup u 1994 za navedeno razdoblje veći za samo 1,55%.

Otkup mlijekapo izvorima ulazi izlazmlijekaI. Ill.1994.

Rasporedulaza i izlaza mlijeka i ukupnapreradamlijeka od |. Ill.1994.

Promet mlijeka otkupodseljaka otkup od državnih dobara

Po No (O 10

Otkup iz Hrvatske kupnjamlijeka iz Hrvatske uvoz mlijeka Ukupnootkupljenomlijeka primljeno na usl. preradu ukupanulaz mlijeka u mljekare prodanomlijeko Izlaz

Iz prikazajevidljivo da je otkupiz RepublikeHrvatskeveći za 0,96% kupnjamlijeka i uvoz većiza 10,10% ukupanulaz mlijekaveći za 2,20% ukupanizlaz manji za 20,18% ukupnoprerađenoviše za 4,92% prerađeno u vlastiteproizvodeviše za 4,69%.

Pokazateljigovoreda otkupblagoraste (seljačkiotkup1,46%), no nažalost iz nabave mlijeka sa »strane« zato jepreradavećaza 4,69%,ali jeto malo u usporedbi s 1993.

Navedeniblagirast otkupaseljačkogmlijeka od 1,46%(uprosjeku)rezultat je različita rasta po otkupnimpodručjima.

Na devet otkupnihpodručja u unutrašnjostiHrvatskerast otkupajesljedeći: adonara di a rje i

Vrijemejeda se na temeljusigurnijepolitikecijena i premijezbogpovećanja prodajemliječnihproizvodaseljacipovećaju i svojuproizvodnjumlijeka, za što imajumogućnosti u genetskompotencijalusvojihstada

POTREBNA JE DJELOTVORNIJABRIGA ZA HRANIDBU krava (mlijeko se dojikroz gubicu) čak i uz upotrebusmjesaza proizvodnjumlijeka.Omjericijena smjesapremacijenamlijekasadasu, a i ostat ćepovoljnijerpotrošnja 1 kg smjese u hranidbidajenajmanje 2 litre mlijeka.

Preradamlijeka

Od prerađenih66.947.000litara mlijekamljekare su u prvomtromjesečjudobile sljedećekoličineproizvoda(poskupinamaproizvoda): onanirao ot E

Od 4,69%povećaneproizvodnje u 1994 po proizvodimaprerađeno je

više: pasteriziranogmlijeka3,21%,steriliziranogmlijeka59,34%,fermentiranih proizvoda33,2%,vrhnja8,7%,svježihsireva 13,53%,obranogpraha 90,00%i maslaca 7,82%a manje:tvrdih sireva 19,55%,polutvrdihsireva 10,64%,topljenihsireva 2,94%, punomasnog praha16,0%,sirutkinogpraha57,14%i ostalih proizvoda 39,11%.

Povoljno jeza prerađivačemlijeka što se u 1994. povećavadnevna potrošnja (ainajprofitabilnijihproizvoda)prerađevina, dok preradasireva padazbogslobodnoguvoza sireva. No uvođenjemzaštiteproizvoda(vidi ML 3/94),uskoro će biti stvoreni uvjeti za veću proizvodnju te robe

Sve u svemu rezultati ne zadovoljavaju, ali pokazujuuspon upravo zanimljivih proizvoda, što ohrabrujeprerađivače i stočare StjepanDeneš,dipl.ing.

KIA LAZI:X

U broju4/94. na str 56 u 1 odlomku u rečenici

Zbogmanjkahranjivihsastojaka,umjesto mozgu)prestane lučitigonadotropne hormone

SET: Me RSETENI uljejeira: M(U

U posljednjem odlomku istogstupca u rečenici

Predohrana: U suhojtravi ispravno: U suhojtvari

Ivanjski krijesovi ipjesme

Stari su narodi živjeliduboko povezani svetac i staro slavenskobožanstvo i glas prirodom i promjenamakoje su im do- si: nosile svemirske sile Promjenegodišnjih »Lepnam Ivo kres naloži, doba uvijek su pratile razne svečanosti, a među njimaposebnodan proljetnog solsticija oko 21 lipnja, kada sunce i doseže svojunajvećusnagu, i počinjeje postupnogubiti. U doba solsticija kršćanstvo jeuvelo blagdan sv Ivana Krstitelja s kojimsu se sretno povezaliprastari slavenski običaji, pa se uoči njegova blagdanapalekrijesovi i pjevajuposebne pjesme. U tim pjesmamaredovito se pjevaistipripjev u kojemse spajanovi

Na Ivanjskonavečerje! Ojlado,lado,ojIvo lado!

Učenjacimanijejasnojelitaj»lado« bog Ladon ilibožica Lada, a sigurnoje da se spominju u cijelomslavenskomsvijetu.

Krijesovi se paleod grmova borovnice (smrike) na vrhuncima brežuljaka iliraskršjimasela Ove lomače zovu se »kolede« po božici Koledi,kojoj u čast su po79

ganipalili vatre Momci idjevojkepreskakujukrijesove kako bi ih po starim vjerovanjimavatra očistila i odagnala od njih čarolije zlih duhova,vila i vještica. Čak su majkemalu djecunosile između krijesova kako bi ih sačuvale od bolesti.

Sutradan nakon Ivanjadovodila bi se i stoka da prelaziprekozgarištakrijesa, da jese očuva od bolesti

Evo stihova iz posebnihivanjskihpjesmica, iz sjeverneHrvatske; o lepomIvi:

»S desnum rukum kres nalaže

S levum šaltonigra, Njegamajkadomom zvala:

Hodi Ivo na večerju!

Večerajte, ne čekajte!

Divojke su v kolo došle, Vse divojke i snašice.

Ja ih moram nadigrati Nadigrati,nadplesati.

(»Šalton« znači svirala)

Zememo vam Ivaneka, Pa ga bomo sobom nesle, Sobom nesle pod orešek, Pak se bomo z njemigrale, Darujtenas, darujte!

Mi ne moremo privas biti,

Mi moramo daljeiti «

Svakistih ima istipripjev:»Lado,lado Falen budi JezušKristušlepalado!«

U okoliciVrbovca pjevaju se slični stihovi,ali se nadopunjuju s poljodjelskim pojedinostima:

»Rodilo vam polježitkom, Saka laca polvaganca, Rodila vam goraz vinom, Saka loza polvedarca, Rodila logažirom Saka granapolvagana!«

(»Laca« znači vlat,a »loga« lug.)

CRTEŽ: NIKOLA BOŽIČEVIĆ

U ivanjskimvečerima na području panonskeHrvatske obilaze sela djevojke nazivane »ladarice,ladanjke,krijesnice, ivančice«,svečano obučene s vijencima od cvijeća na glavama.Obično ih ima 4-8 u skupini, a prati ih mlad momak zvan »kresničar ilipobirač«.Pjevajupredsvakom kućom stojećimirno iliplešućikolo Evo primjeratakve pjesmeiz Miholjanca u Podravini.

»Bog pomogeltomu stanju, Tome stanjugospodaru, Ponaboljegazdarici, Pri si hiži družinici.

Pu o ( >

Kad ladarice dobijudarove,onda se ovako lijepozahvaljuju:

»Lepahvala stari majki, ki su dare daruvali, Mi njimfalu,Bog jimplati, i današnjigodevnjakSveti Ivan!«

Izbor stihova i podatakajeknjiga: M. GAVAZZI »Godina dana hrvatskih, narodnih običaja«,Zagreb,1991.

Priredio

StjepanKeglević,dipl.ing.

Pajo i

Redakcijskikolegij: - 00 ; dr. StjepanBanožić; dr Ivo Belan; ing.Mina Božičević; dipl.ing.StjepanBrlek; dipl.ing. StjepanDeneš; dr StjepanFeldhofer; dr. Ivan Jakopović;dipl.ing.StjepanKeglević;prof. > o “drZvonimir Štafa

Glavni i odgovorniurednik:dipl.ing.JurajČičmak;Redaktorica: dipl.ing.VeraVolarić; o Tehnička urednica: ing.Mirna Božičević; Lektor: prof.ŠimeTalajić;Vlasnik i izdavač: >>: Hrvatskomljekarskodruštvo “2/10 2 Uprava1 uredništvo:Zagreb,llica 31/11l,tel./fax:041/424420 4

8 >

Cijena:1.700HRD 72 o ko Tisak: Tiskara»Varteks«Varaždin

Lipanj.

QOAdledi u lipnju na lipinoevieće, Kako pa njenvmarnapčelaleće; Sama marnihudamedse hvata, (RadćeplemeuzdićiZrvata!

Krošnjamalipepčelazuji, Doljezlatnimklasombuji, (lizmar zdravagospodara, ta pravog božjegdara!

Sveti Antun Padovanski

Rodio se godine1195 u Lisabonu, u dobroj i plemenitojobitelji.Roditelji su mu na krštenjunadjenuli ime Ferdinand.

Ma odgojqa roditeljišaljukanonicima lisabonske stolne crkve. U svojojpetnaestojqodinistupio jeu obližnjisamostan

Kako bi proučiosvete znanosti i posvetio svojudušu molitvom, te pobožnim vježbama,odlučuje se na samotan život (uKoimbru) i tako živi 8 godina.

ČeznuojeAntun iza mučeništvom; željomda za Krista, ako treba,prolije i krv Odlazi u poganskezemlje, u Afriku,navijestitiriječBožju.

U Africi obolijeva i vraća se u Europu, u gradAssisi.

U samostan ga primaotac Gracijan.

Nakon nekogvremena odlazi u mjesto Torli i zaređuje se za svećenika i uzima ime Antun.Poglavarnaloži Antunu da progovoribraći,rasplamsariječ.Nadahnuo qa je Duh Sveti. Svi su se našli u čudu

Braća su ga veoma poštivala i poradi mudrosti i poradivelike poniznosti.

Doznavši to, sveti Franjozapovjedi svetom Antunu da bude propovjednik te postajeprvim i najalasovitijimpropovjedni“kom svojegavremena Govorio je bez straha istinu svima bez razlike, ali u njegovimukorima bilojetoliko miline da su ga slušali i sa strahom i s ljubavlju. l

Sam rimski papa nazvao ga je »škrinjomzavjetnom«,rekavši time da se u Antunu nalazi doista nebesko blago.

Gdjegod bi Antun propovijedao nestalo bi mržnje,zavisti,lihve,nečistoće, a cvale bi kreposti.

Zadnjedane svojegaživota Antun proVodi u Padovi,gdjemu jepozlilo za vrijeme korizmene propovijedi. Povukao se u samoću i pripremio za smrt Umro je 15. lipnja1231.

Navršio jetek trideset šest godina.

Smrt svetogAntuna htjeli su skriti, ali su djecavikala po ulicama: »Svetac je umro, svetacjeumro!«

Svečevo tijelojepokopano u Padovi otuda mu i pridjevak»Padovanski«

PapaGrgurIX već 1232 proglašava

Antuna svetim.

Godine 1261 u Padovi,svetom Antunu u čast,sagrađenajeprekrasnacrkva u kojoj se nalazi svečev grob.

Prijenegoli su svečevotijeloprenijeli U crkvu,otvorili su njegovgrob i našli su njegovehaljineijeziksvjež i crven kao u zdrava čovjeka.Sveti Bonaventura uzeo jejezik u ruke i rekao: »O blagoslovljeni jeziče,koji si Gospodinavazda slavio i učinio da ga i druqislave,sada se jasno Vidi,koliko imaš zasluga u Boga!«

TijelosvetogAntuna položenoje u grob u padovanskojcrkvi, a jezik i haljine postavljeni su na uvid mnogimhodočasnicima

Na dan smrti svetogAntuna,15. lipnja, blaquje se njemuu čast

Razmnažanje cvijećadijeljenjem i sijanjem

DIJELJENJEM možemo razmnažati biljke,kojesame tjeraju mlade biljke(npr. sanseverije,aloje,kaktusi,bromelije).

Mladice treba oprezno odvojitioštrim nožem,skupa s dijelomkorijena i odvojenoposaditi.

SIJANJEM se biljkerjeđerazmnažaju, jerjetajnačin polagan, a iziskujedosta truda i vremena

Najčešće se sijeljetnobilje za sadnju u sandučiće na prozoru i balkonu, u lonce, i zdjelice, a može se sijati i izravno u vrt

Sije se uvijek u laku pjeskovituzemlju.

Kad su mlade biljčice već primjereno velike,treba ih presaditi,»prepikirati«, u druguposuduna veći razmak

Dok niču,biljčice treba zaštititiod jakogsunca i držati na toplu i svijetlumjestu

Razmnažanjebiljaka:

Ako jesjemevrlo sitno,treba ga pomiješati s pijeskom,lakše se i jednoličnije sije.Sije se uvijek u umjerenovlažnuzemlju i svaki dan pomno zalijeva.

Nakon sijanjasjemetreba oprezno utisnuti u zemlju.

SANSEVERIJA <.

Sanseverijajenajtraženija sobna biljka. Potječe iz Afrike, a ime jedobila po napuljskomknezuSanseveriju.

Sanseverijajestepskabiljka s dugim sabljastimdebelim listovima. Omiljena je jer se njezinadekorativnostočitujeosobito u moderno namještenu stanu

ali treba paziti da voda ne dođe u srce biljke.

Sanseverija će lakše podnijeti ako jezaboravite zaliti, nego kad jeprevišezalijete.

Korijenje se razvijapovršinski, zato ju jenajboljeuzgajati u širokim plitkim posudama

Među sobnim biljkamajenajizdržljivija i najotpornija, a vrlo jei skromna Držati jemožemo na svakom mjestu, pa čak i iznadradijatoratoplinajoj i pogoduje, ali se ne smijenalaziti u prostoru u kojem jetemperaturaispod12C

Sanseverijauspijeva i na lošijeosvijetljenumjestu.

Budući da jesanseverijaotporna i ne odveć zahtjevna, mogu jeuzgajatiljubitelji cvijećakojinemajuvremena baviti se biljem, a svojdom želeukrasiti lijepom i ukrasnom biljkom,sanseverijom, kojelistovi narastu i do 80 cm

Jedino zahtijevaumjerenozalijevanje,

Pripremila:

Mirna Božičević,ing.

Osječkilist».Gospodar«zabilježio jeu svom broju 4 od 1898. ovu važnu vijest za napredakmljekarstva:

»NOVA DOMAĆA INDUSTRIJA ZA PODIGNUĆE MLJEKARSTVA - U Beču je31 ožujkaosnovano novo dioničarskodruštvo pod imenom »ALFA-SEPARATOR« a svrha mu jeda obskrbiva gospodarsko žiteljstvo sa strojevinužnim za umno mljekarenje.Dionička glavnica društva iznosi 600 000

Kruna,podije-

ljena na 1 500 dionica po 400 Kruna Ova će se glavnicapomalopodignuti na 2,000.000Kruna. Dionice glase na ime, te se jurnalaze u sigurnih ruku Za izdavanjedionica nijerazpisanoupisivanje, nitiće se sa dionicama na burzi trgovati, pa jetako svaka spekulacijaisključena, jernovo družtvo želi na najbolji način da služi blagostanjuseljačkogžiteljstva. Podružnica našegdruštva sad jeveć osnovana u Budimpešti.«

Daljninapredak u mljekarenjuogleda se u sve novijimspravama ilistrojevima o kojimajepisao i donosio slike također list»Gospodar« u br. 10,11i120d 1899 Autor tih članaka pod naslovom »Mlje-

karstvo« bio jeDr. F. Zavodny. U četvrtom poglavljuopisuje se ovrhnjivanje ili obiranjevrhnjamljekarskomzdjelom, zatim po sustavu »Schwartz«, te po Lavalovu vrcalu (centrifuga) po starijem i novom načinu.

1.)Ovrlnjivanjepomočjumljekar ske zdjele 0:60 0:80% masti ostaje u obranommlijeku, t. i.27% čitave množine masti,ako.mlijeka. 3% masti sadrži.ctko. se na dan 7000 ( mlijekaprerađuje, a akajecijena maslaeu 7 for.15 nč. po kilogramu, ta se u godinudanagubi2964 for.85 nč., sraonio prihodod istogamlijeka0vrhnjnoga sa novijim Pavalovim orcalom(eentrifugom).

3.) Lavalovaorealafeeutrifuga) starijegauataoa. 0:35 030% masti zaostaje u obranommlijeku, t df. 10% čitave množine masti,akomlijeko

3% masti sadrži.ctko. se na dan 1000 (.mlijekaprerađuje, a aka jecijena maslaca 1 for.15 nov., po kilogranu, toa jegubitak u godinidana 617 for. 15 nč.,sravnin prihodod istogamlijekaovrhnjenoga sa navijimLavalovimvrealom.

3 LAVALOVO VRCALO (CENTRIFUGA) STARIJEG SUSTAVA

2.) SustaaSehmarteaa. 0:30 0 "50% masti zaostaje u obranommlijeku, t i.17% čitave masti,ako.mlijeka 3% masti sadrži.ctko. se na dan 1000 l.mlijekaprerađuje, a ako jecijena maslaca 1 for.15 non. po kilogramu, ta jegubitak u godinudana 1563for. 90 nov , aravnjinprihododistogamlijekaovrhnjenoga sa novijim Lavalovimvrcalom.

4. LAVALOVO VRCALO (CENTRIFUGA) NOVIJEG SUSTAVA

4. Lavalovaorcalonovijegasusta sa 010 015% masti zaostaje u obranommlijeku, t. i.5% čitave množine masti,ako mlijeka. 3% masti sadrži

nadititime,itoće ga znatno. nadmašitivećiprihodmaslacataka,da se ponajvišeatrojveć u prvojgodiniisplatiobude.

1 MLJEKARSKA ZDJELA

2 SCHWARTZ-OVA POSUDA ZA OVRHNJIVANJE

Narodne

gatnje u mjesecu lipnju

Ako na Medardovo (9.lipnja) kišapada,bitćejekroz40 dana.

Ako ima malo kišedo Ivana(24. kipnja),bitćejevišeposlijeIvana

SvetiVid trešanjasit.

Na Antunovo (13.lipnja)racisu najbolji.

Na Alojzijevo(21.lipnja)najvišepjevajučešljugari.

Petrovkenajranijekruške.

Ivanjskakiša mokra žetva.

Petrovamagla (29.lipnja)raž ispija.

Kupiš liljekovitobilje,kupiga isušido Ivanja.

GOSPODARSKE MUDRE POSLOVICE

Razum bez razbora ne vrijedi. Umijgovoriti ali znaj i mučati.

Ne živi kako se tebi hoće,nego kako

Bog hoće.

Kupuješ li suvišnoprodatćeš nuždno

I u kočiji ima budala

Jezik jemalen,ali cijelimtijelom vlada

»Seoski Gospodar«, Zagreb 1893

NVS jećni RR itanje

je sad

Neki se odgovorinalazeiovdje

Možda su vas ostavile zbunjene i u dvojbivijesti da umjerenopijenjealkohola može,zapravo, biti dobro za vaše zdravlje.Naslovi koji su se pojavljivali u novinama tijekomnekoliko zadnjihgodina govorili su o smanjenojsmrtnosti od srčanih bolesti,smanjenojopasnosti od moždanogudara i čak o smanjenjutjelesne težine kao učinku uzimanjaumjerenih količina alkohola. Međutim,prije negoposegnete za čašom,promotrimo

neke činjenice.

Prvodobre vijesti.Nekoliko istraživanjaobavljenihprijedesetak godinapokazalo jeda ljudikojipijumale količine alkohola imajunižu smrtnost od srčanih bolesti nego oni kojiuopćene piju. To je dalo naslutitida alkohol umjerenokonzumiran na neki način zaštićuje od srčanih bolesti Od tada do danas nakupilo se dosta dokaza,koji su omogućili da se ustanovi koliko malo alkohola može zaštititiod srčanih bolesti. Inače, V

Piti iline piti

ta zaštita potječe od povećanihkoličina lipoproteina visoke gustoće u krvi Tvari kojeprenose kolesterol u krvi zovu se lipoproteini i oni se, s obzirom na gustoću,dijele na lipoproteine visoke i niske gustoće.Ovisno o tome u kakvom lipoproteinu se nalazi kolesterol,dijelimo ga na dobar i loš tipkolesterola. Istraživači su uočili da ljudikojižive dugo,bez srča-nih tegoba,imajupovećanekoličine lipoproteinavisoke gustoće.

U nedavnu istraživanju na uzorku 100 muškaraca i žena,ponovno jebilo usta.novljeno da se povećao»dobri« kolesterol. Količina alkohola,kojusu piliispitanici u tom pokusu,bila jepriličnomalena: oko 18 grama alkohola na dan (okopola litre pive,dvijemale čaše vina ilijedan »mali« viski).

utroška energije) bila povećananakon umjerenoguzimanjaalkohola

Poseban rizik rak dojke

Drugaskupinaistraživača ustanovila jeda su ljudi,koji su u svojuprehranu biliuključili imale količine alkohola,izgubilinešto na tjelesnojtežini, a da slična skupinaljudi,uzimajući istu količinu kalorija, ali bez alkohola,nijeizgubila niša na težini (unjih su one kalorije što su pripadale alkoholu iz prve skupine,nadomještene hranom). To dokazuje da se alkoholom kao izvorom energijekoristi kudikamo manjedjelotvorno nego hranom.

Međutim, u najnovijemistraživanju kojejeobuhvatilo 8000 muškaraca, engleski su znanstvenici uočili da jeumjereno pijenjepovećalokoncentracijulipoproteinavisoke gustoće,ali da nije znatno smanjiloopasnost od srčanog napadaja.Učinci dobro poznatihrizičnih faktora, kao što su pušenjecigareta i visoki krvni tlak,nadmašuju one učinke od umjerenogpijenja,zaključili su istraživaČi.

U časopis New EnglandJournal of Medicine stručnjaci su nedavno izvijestili da jerizik od moždanogudara bio manji u onih kojivrlo umjerenopijualkohol, nego u onih kojiuopće ne piju.Međutim, u onih kojipuno piju,rizik od moždanog udara (»kapi«) bio je4 putaveći nego u onih koji ne piju.Kao umjerenopijenje definirali su uzimanjeizmeđu 10 i 90 grama alkohola na tjedan(umalojčaši vina ima oko 10 grama alkohola), a jake »trinkere« definiralisu kao one kojikonzumirajuviše od 300 grama alkohola na tjedan.

Jedan jeod stručnjaka za prehranu izvijestio da jebrzina metabolizma (pretvorbe,izgaranjehrane u organizmu i VI

Međutim,unatoč svemu do sada iznesenom, budite oprezni. Kao što jei s mnogimdrugimpodručjimanaših zamršenih života, tako i umjerenopijenje alkohola ima i naličje. U jednomod istraživanjauspoređenjeunos hrane i hranjivih sastojaka u organizam na uzorku dvije skupinemuškaraca. Prva skupinaispitanika,kojajeredovito pila,uzimala jehranom oko 11 postomanjeukupnihkalorija nego ona skupinakojanijepilaalkoholna pića.Drugimriječima, oni su se »punili« alkoholom i tako slabili svojtek. Stoga im jebio i slabiji unos u organizamdrugih hranjivihsastojakanamirnica

Ipak,kudikamo najvećuzabrinutost gledeumjerenauzimanjaalkohola uzrokovala jenedavno otkrivena veza s rakom dojke.Podaci dvajuvelikih pokusa, kojimajebila svrha ispitati tu vezu, objavljeni su u već spomenutomčasopisu. Prvi pokus,obavljen na američkom Nacionalnom institutu za rak,uključio jeviše od 7000 žena Ispitivanjejepokazalo da je u žena koje su pileoko tripića na tjedan rizik od raka dojkeveći 40 do 50 posto. Drugipokus, s harvardske medicinske škole,pokazaojeu osnovi iste rezultate: 50 postopovećanrizik u onih žena koje su umjerenopile.Umjerenopijenjebilo jedefinirano kao 3 do 9 pićana tjedan.

Štobismo trebali zaključiti iz ovoga? Sadašnjipodaciupućuju da muškarcima može koristitiumjerenopijenjealkoholnih pića recimo neko usputnopićetijekom tjedna.Međutim,pokazalo se da je u žena povećanrizik od raka dojke,čak i kad pijuvrlo umjerenekoličine alkohola, one kojeinače mogu smanjitirizik od srčanih bolesti.

Dakle,dokazi upućuju na krajnji oprez za sve kojipijuviše od onoga jednog povremenog,usputnogpića.Naravno, morate učinitisve da suzbijetenaviku čestog,odnosno stalnogpijenjaalkoholnih pića.

Dr Ivo Belan

Obiteljsko gospodarstvo Josip Stepinac-Brezanić, jedno od naprednijih u Krašićkom kraju

Gospodarstvo ima 5 članovaJosip, ženaMira i trojedjece.Posjeduju 15 k.j. vlastitoga i u zakupu 2 k.j.zemljišta.

Imaju i 1 kj.vinograda s 2600 čokota, na kojemproizvode 8 tona grožđa, a imajumanjivoćnjakjabuka i dr

U strukturi sjetvenajzastupljeniji jekukuruz sa 5 k.j., od togaza silažu stabljika klip 3 kij. i 2 kj.zrno, 1 ki.pšenice, 0,5kj.ječma, 1 kj.(DTS)djetelinskotravne smjese,1000 čhv tritikala, ostalo su povrtnekulture i dr.

Posjeduju 2 traktora od 56 i 36 KS,2 pluga,drljače,frezu,dvorednu sijačicu za kukuruz,utovarivač irasipač za stajski i rasipač za mineralnagnojiva,kreinu za tekuće gnojivo,silokombajn,okretač za sijeno,samoutovarnu prikolicu,puhalnik za dosušivanjesijena, mlin čekićar, 3 pri- kolice za prijevoz i dr.

U staji za 13 krava i ženski pomladak sada ima 9 krava, 1 bređa junica i 1 žensko tele U objektujeklasičansustav izgnojavanjastelja, ali su izgradili i septičku jamu za tekuće izgnojavanje, jer imaju i 2 rasplodnekrmače.

Višegodišnjijedobavljačmlijeka za zagrebački»Dukat«,kojemje1993. dobavio 30 000 litara mlijeka.

Sva grla su podselekcijom,zadovoljan jes veterinarskom a djelomice isa selekcijskom i savjetodavnompoljoprivrednom službom.

Pozdravljaodluku Vlade Republike Hrvatske da bi premija na mlijekotrebala iznositi 0,20DEM po litri.Takođersmatra, da bi već nabavljenoulje za loženje trebalo iskoristitiiliomogućitinjegovoiskorištavanje po nižim cijenama.

Cijenamlijekajošnijeprimjerenacijenama reprodukcijskogmaterijalamineralnim gnojivima,pesticidima,gorivu idr

StjepanBrlek,dipl.ing.

Obiteljsko gospodarstvo F. Veličan, Babotok 36, Kapela više od dva desetljećajedno od najnaprednijih u tom kraju

Gospodarstvo ima svegatri člana Imaju20 k.j.posjeda, i u najmuobrađuju

10 kj.U sastavu sjetvenajzastupljeniji jekukuruz sa 16 kj.,namijenjensilaži VII

stabljikaklipiliklip zrno

Žitarice su zastupljene s 10 k.j.(pšenica, ječam i zob).Travnodjetelinske smjesezastupljene su sa 6 k.j., s 4-5 vrsta ljulja i djeteline. U prosječnojgodini postiže i triotkosa Tijekomgodinecijela površinasluži kao pregonskipašnjak. Uz primjenukalcifikacije tla sijejedankj. lucerne.

Od mehanizacijeimajutri traktora 75,65 i 35 KS,dvobrazdni i trobrazdni plug,tanjurače,drljače,sjetvospremač, pneumatskučetverorednusijačicu za kukuruz, te za pšenicu,prskalicu za pesticide,utovarivač i rasipač za stajski i mineralni gnoj,rotacijskukosilicu,prekretač za sijeno,grablje,samoutovarnu prikolicu, elevator za sijeno,puhalnik za dosušivanjesijena,silokombajn,kombajn za kukuruz i pšenicu,dvijeprikolice za prijeVoz, cisternu CREINA.

Stajajekapaciteta za 15 krava s podmladkom,izgnojavanje jeručno stelja u staji su ugrađenepojilice,mužnjaje strojna.Posjeduju 10 krava, 3 bređe ju- nice i 5 komada ženske teladi

Izgrađenojei tovilište za 50 komada junadi rešetkasti pod septičkajama

13 x 5 x 2,5 163 ms.

Sva grla su podselekcijom.Posjeduju 5 bikovskih majki. Do sada jeu varaždinsku testnu stanicu otpremljeno 12 komada muške teladi, od kojih su neki u centrima za UO Križevci, SI. Brod i Osijek,kao i u prirodnompripustu.

Prosječnagodišnjaproizvodnja mlijekau 305 laktacijskih dana iznosi 67000 kg.Sireli otpremaviše od 40.000 litara mlijeka, a dioničar jebjelovarske Sirele Zadovoljanjesavjetodavnom poljoprivrednom te selekcijskomiveterinarskom službom.

Drži da su cijenamlijeka i premija poticajne za proizvođače,jednakokao i premije na rasplodnipodmladak.

Grla su mu na izložbamabjelovarskog VIII

područjabila u vrhu po ekoterijeru i proizvodnji.

1 Na izložbi 1974 u Koprivnici izlo- žena jejunicaCIFRA,oteljena 6. rujna 1972.,pripuštena 10. siječnja1974.,čija jemajkaMaca u Ill.laktacijiproizvela 5449 kgmlijeka.

2. Na izložbi 1976 u Đurđevcu izložena jejunicaELTA,oteljena 1 kolovoza 1974.,osjemenjena 2 ožujka1976 (majkaEva ulll laktacijiproizvela 6740 kgmlijeka u 305 laktacijskihdana).

3 Na izložbi u Daruvaru 1977. izložena jekrava MICA,oteljena 27 rujna 1972.; u II.laktacijiproizvela je6949 kg mlijeka,proglašenajepratiljomprvakinje

4. Na izložbi u Vrbovcu1978 izložena jebikovskamajkaASTER - oteljena 6. siječnja 1968 Do tada jedala 7 teladi (6 muških i 1 žensko), a u V laktaciji dala je7250 kgmlijeka.Aster jena izložbama 1972 i 1973. takođerosvojilapriznanje i nagrade.

5 Na izložbi u Križevcima1982 izložena jejunicaCIGA,oteljena 20 lipnja 1990.,pripuštena 8. travnja1982.;majka Cica u III laktaciji dala 7640 kgmlijeka u 305 dana.

6 Na izložbi u Dragancu1984 krava MICA (1977. u Daruvaru) bila jeu skupini krava sa životnomproizvodnjom. + Otelila je 5 muških i 5 ženskihteladi

U 9 laktacijaproizvela je60747 kgmlijeka,2273 kg mliječnemasti (2 6750 kg).Maksimalnaproizvodnja1978/79 u laktaciji je7744 kgsa 3,8%mliječne nasti

7. Na izložbi 1993 u Zagrebuizložene su bikovske majkeMICA oteljena 15 kolovoza 1985.,otelila 6 teladi,prosječne proizvodnjemlijeka6249 kg te CIGA, oteljena 1 prosinca1986.,otelila je4 teladi i dala 5581 kgmlijeka.

GospodarstvoVeličan u vrhu jekvalitetnoguzgojasimentalca u Republici Hrvatskoj.

StjepanBrlek,dipl.ing.