UPIŠITE VAŠE DIJETE U MLJEKARSKU ŠKOLU
Krmne kulture
Postrne kulture za naše uvjete
Budućida ježetvaozimihi ranihjarihkultura na pragu,trebase odlučitiiizabratipostrnekulturekojeće uspjeti u vlažnijim(zapadnim)područjimaHrvatske,kulturekojedajukvalitetnukrmu,tekoje se mogu duže iskorištavatiinadopunjavati u obroku,odnosno one kojese dobromiješaju s drugimkulturamapriizravnomiskorištavanjus poljailiprispremanjusilaže.
Za tu svrhu u svijetupostojivelik broj sorata i hibrida Međutim, u nas jeizbor kultura smanjenzbogsuše i nemogućnosti nabave sjemenanekih kultura odnosno sorata i hibrida kreiranih za tu svrhu. U nas se za to mogu upotrebljavati rani hibridi kukuruza (grupe100 i 200),zatim hibridni sirak »Susu«,krmni keljsorte »Maksimirski visoki« i »Z. Angeliter«, uljanarotkva »Ranola«,krmne repice »Petranova«,kojajefakultativno ozima i ozima krmna repica»Starška« te razne uljanerepicekao i podzemnakoraba »Hoffmanova žuta«. Od žitarica mogu se upotrijebiti jaresorte ječma i zobi u čistoj kulturi te u smjesi s jarimgraškomiligrahoricom sorte za zelenu krmu
Sorte graška za proizvodnju zrna kao što jesorta »Timo« ostajuniske i daju niski urod mase
Jara grahoricaodnosno grašak u postrnojsmjesi u nas nisu proširene, iako u vlažnijimpodručjimadajuurod 20-40 tha odlične krme (zelene iliza silažu). U nas se ne sijusmjesekukuruza isojeilikukuruza i graška,iako te smjesemogu dati odlične rezultate Vrlo dobre urode mase visoke kakvoće dajebob visoke sorte, koji se može davati izravno s poljaili silirati s kukuruzom,hibridnim sirkom ili suncokretom.
Soja u postrnojsjetvidajeniže urode mase, alijeizvanredno bogatabjelanče82
vinama U smjesi sa sirkom ilikukuruzom poboljšavakvalitetu proizvedenekrme.
Kukuruz,razni hibridi,hibridni sirak i sudanska trava iskorištavaju se za zelenu krmu ilisilažu do jačegmraza.
Žitarice i lepirnjače'podnoseslabije mrazeve s manjimoštećenjima, a kupusnjačepodnosejakemrazeve, ovisno o sorti čak do — 10“C. One se mogu izravno s poljadavati veći dio jeseni, a neke čak izimi u toplijimpodručjima(Mediteran)gdjemogu biti najvažniji izvor krmeza sve vrste stoke,osobito u primorjuilina otocima gdjetemperatura rijetkopada ispodništice. U kopnenom područjukupusnjačekrmni kelj,krmne repice iogrštice te rotkve mogu se davati S poljailisiliratis kukuruzom. Silaža dobivena siliranjemkukuruza i kupusnjača jetečna,stoke jerado jede i pojedeviše nego kukuruzne silaže,posebiceako je uzimanjeslobodno (povolji).
Tlo nakon skidanjaozime kulture treba odmah preorati i pripremiti za sjetvu, tako da od žetve do nove sjetveprođesvega nekoliko sati Ako jemoguće,obradu i pripremu tla treba obaviti noću zbogmanjegisušivanjatla, a sjetvu u jutarnjim satima Dubina obradetla treba bititolika da omogućiunošenježetvenih ostataka u tlo i predsjetvenupripremu te sjetve.
Sve kulture treba sijatidublje(donja granicadubine sjetve)sijačicama s valj-
kom kojiutisne sjemeu tlo. Ako nema sijačice s valjkomkojipritisne samo posijanipojas u kojemse nalazi sjeme,tlo treba povaljati po mogućnostikolutastim valjkomililaganimglatkimvaljkom uz obvezno vrlo plitkodrljanje.Plitkim se drljanjemprekidavaljanjemuspostavljeni kapilaritet i spriječiisušivanje tla Drljaču treba podesiti tako da ide iznad posijanog sjemena. Ako drljačazahvati i sjeme (idepreduboko),nijepostignutcilj.Sjeme će bitiizbačeno na površinu i neće klijati do sljedećeobilnije kiše iliće naklijati i osušiti se, što se često događa u praksi.
Usjeveod korova treba zaštititina vrijemeonim herbicidima koji se primjenjuju
Hranidba
u toplije doba godineiliu sušnijevrijeme na način kojimće se postićinajbolji uspjeh.
Na zaštitu od štetnika u postrnojsjetvi treba posebnopazitijersu u to doba štetnici vrlo aktivni i pokretljivi(visoke temperature), a osobito buhači
Tehnologijaproizvodnjekrmnogkelja opisanajeu Mljekarskomlistu broj 2 i može se primijeniti uz prilagodbe na sve kupusnjače.Tehnologijaproizvodnje hibridnogakrmnogsirka iznačenjepostrne sjetveopisani su u broju 3.
Prof. dr. Zvonimir Štafa
Hranidba krava u laktaciji
Laktacijajeproizvodnjamlijekaizmeđudva teljenja.Počinjeporođajem,a završavazasušenjem vimena.
Proizvodnjamlijekanijepodjednaka u tijekulaktacije, i zapravo se mijenja i u idealnim uvjetimasmještaja i hranidbe, i to iz mjeseca u mjesec.Proizvodnja mlijekanaglose povećavanakon teljenja, a maksimum doseže između35. i 60. dana. Krave niže mliječnosti(30004000 kg)dosežu vrh laktacijskekrivulje oko 5 -6 tjednanakon teljenja, a u visokoj mliječnosti(70008000 kg)oko 12. tjedna Nakon togamliječnostpostupno opadasvojimprirodnimtijekom sve do zasušenja.Laktacijskakrivuljajepodizravnim hormonalnim utjecajem,funkcije vimena i općegakondicijskogstanjakrave
U selekcijske svrhe najčešćesluži izraz standardna laktacija, a predstavlja izmjerenukoličinu mlijeka u prvih305 dana (10mjeseci)laktacije.
Ako se najvećapostignutamliječnost u drugommjesecuoznači sa 100%,onda se laktacijskakrivulja po mjesecima može prikazati kao u tablici 1
Ova laktacijanaziva se teoretskom laktacijom, a dobivena je na velikom brojuobračunanih laktacija krava različitih pasmina u SAD
Tijeklaktacijskekrivuljemože se znatno razlikovati od teoretske, i to iz sljedećihrazloga:pasminska i individualna svojstva,lošijiuvjetismještaja i njege,pogreške u hranidbi i razne bolesti krava
U svakom slučajuteoretska laktacija može biti proizvodniputokaz,kojem treba težiti u proizvodnjimlijeka.
Predložena su dva sustava hranidbe koji se uspješnoprimjenjuju na farmama 83
Tablica 1 Teoretska mliječnost u pojedinimmjesecimalaktacijaprirazličitojgodišnjoj mliječnosti(305dana)
u Hrvatskoj, a to su: »metoda razdoja« i »pospješanjahranidba« (steamingup).
Prvi bi se sustav mogao primjenjivati za krave manjihproizvodnihkapaciteta kao što su simentalska i smeđa pasmina krava Drugi se sustav odnosi na krave visoke mliječnosti(iznad6000 kg u 305 dana), a poznatjepodimenom »pospješna hranidba« Tajse sustav primjenjuje u SAD na mliječnimfarmama
Hranidba u razvojuilirazdoblje avansa
U prvih 6 dana kravama se po volji dajunajkvalitetnijespremljenosijenodjetelinsko-travnih smjesa i pšeničneposije u obliku mlačnognapojailigustekaše. Ako nema posija, mogu se davati i smjese Količina posijailikrepkihkrmiva u obroku ovisi o teku krave.
Proizvodnjamlijekaprovjerava se 21 dan nakon teljenja. Ako se hranidba u uvodu u mliječnostpodudarala s ostvarenom nadziranom proizvodnjom(21.dan), tada se i daljepovećavajukoličine krepkekrmne smjeseda bi se kravi omogućilanajvišaproizvodnjamlijeka. To razdoblje avansa ilirazdojaobično traje 3-6 tjedana. Na povećanje od 1 kg koncentratne smjeseiznad osnovnog obroka (21.dan)krava treba reagiratipoveća84
nom proizvodnjom oko 2 kg mlijeka na dan Za pravilanrazdojkrava potrebno jestalno provjeravatimliječnost kako bi se moglopopravljatidavanjeavansa Kad prestanerazdobljeavansa, prelazi se na hranidbu prema stvarnojlaktacijskojproizvodnji i nastavak jeiskorištavanjagenetskogkapacitetamliječnosti.
Načelosastavljanjadnevnogobroka temelji se na procjenitjelesnetežine krave i visini dnevne proizvodnjemlijeka. Dnevni obrok mora bitiuravnotežen s obzirom na krmiva kojagospodarstvoima, a u skladu s normativima za predviđenu proizvodnjumlijeka.
Doziranjekoncentrata računalom na našim obiteljskim farmama nijeuobičajeno, ali se uskoro mogu očekivatipojedinačni primjeri. U svakom slučaju, to je budućnost suvremene visoke proizvodnjemlijekakakva jeorganizirana u zapadnojEuropi.
Pospješna hranidba visokoproduktivnihkrava(proizvodnjaiznad 6000 kg mlijeka)
Za holštajnskupasminu,kojaproizvodi iznad 6000 kg mlijeka u laktaciji, sustav hranidbe po metodi razdojanijedovoljno uspješan,jerholštajnske krave imaju veći probavnitrakt pa mogu pojesti i pro-
baviti više hranjivih tvari za sintezu mlijekanego kombinirane pasmine(simentalska,smeđa pasmina i dr.).
Zato se u mnogimfarmama u SAD primjenjuje sustav pospješnehranidbe
Primjenomtogsustava hranidbe postiže se veća proizvodnja i ranijimaksimalni vrh laktacije (do30 dana).Sustav hranidbe temelji se na intenzivnomtrošenjuvećih količina koncentrata u suhostaju i odmah nakon teljenja, i posve je drukčiji od metode razdoja.
Tablica 2. Plan hranidbe krepkomkrmom (koncentratima) u sustavu »pospješne« hranidbe
Razdoblje Količina koncentrata
Zadnja dva tjedna Postupnopovećanje nakon teljenja do 0,80 kg/100kg tjelesne težine
Prva dva tjedna Povećanje od 0,50 kg nakon teljenja do punog teka za konzumiranje
Od krajadrugog Hranidba koncentratitjedna do sljedećema po volji test-kontrole
Nakon testkontrole
nove laktacije i time ranijepostiže proizvodni vrh laktacijskekrivulje;
4 Proizvodnjamlijekaopada sporije (laktacijskakrivulja), a količina koncentrata smanjuje se ovisno o razini proizvodnje;
5. Smanjuje se postotakkrava oboljelih od ketoza;
6. Krave kojene reagirajupozitivno na ovaj sustav hranidbe povećanom proizvodnjomsmatraju se grlima na koje ne treba računati za uzgoj u stadu;
7 Krave održavajutjelesnutežinu i poboljšavaju se reproduktivnesposobnosti
Kao voluminozno krmivo u osnovnom obroku preporučuje se sijenolucerne i sjenaža.
U ranojlaktaciji obroci morajubititako sastavljeni da 75 % suhe tvari tvore koncentrati, a 25 % voluminozna krmiva Poslije se tajomjermijenja na 60:40 posto. Pospješnahranidbakravau suho-. stajunakon teljenja
Hranidba prema proizvodnji
Ostali dio laktacijeMjesečnousklađivanje prema proizvodnji
U svim laktacijskimrazdobljima voluminozna krmiva se dajupo volji.Prednosti togsustava hranidbe mogu se očitovati u sljedećimčinjenicama:
1. Omogućenjeintenzivan razvojmikropopulacijeburagasvojstvenkoncentratnom tipuobroka;
2. Krava se privikava na trošenjevećih količina koncentrata;
3 Organizamživotinjeopskrbljuje se velikom količinom energije u početku
U suhostajukrave se hrane samo sijenom uz mineralni dodatak do zadnjadva tjednaprijeteljenja.Hranidbom krava samo sijenomsprečava se debljanje krava, što često uzrokujeketoze. Dva tjedna prijeteljenja krave se počinjuhraniti koncentratom 0,5kg na dan,uz uvođenje sjenaže po volji. Za 14 dana povećase potrošnja do 7 kg na dan. Prijeteljenja kravama se injektiraju vitamini A, D,E Mineralne tvari krave uzimaju po volji iz hranilica, a napajaju se iz pojilica.
Odmah nakon teljenja krave se hrane istim krmivima, s time da se i daljepovećava količina koncentrata za 0,5kg na dan do punog teka Krave morajupojesti veće količine koncentrata. Uz koncentrat se dajesjenaža po volji i kvalitetno sijeno lucerne Mineralne dodatke krave uzimajupo volji, po potrebi za podmirenje fizioloških procesa.
Hranidbau punojlaktaciji
Nakon svake provjeremliječnosti kravama se preračunakoličina koncentrata na dan Količina voluminoznih krmiva dajese po volji, uz mogućnostuzimanja mineralnih tvari Kukuruzna silaža uključuje se u obrok jedino ako nema sjenaže, ali se u načelu privisokojproizvodnji mlijekamanjedaje.Bez kvalitetnogsijena i sjenaže ni krepkakrmiva nemajupozitivan učinak pa prema tome nema ni visoke proizvodnjemlijeka.
Dnevni obrok za krave kojeproizvode 40-50 kgmlijeka na dan:
Selekcija i reporodukcija
Sijenolucerne
4-6 kg
Sjenaža(3035% suhe tvari) 45 kg
Sojinasačma 2-3 kg
Koncentratna smjesa
10-15 kg
Mineralna smjesapo volji -
Za proizvodnju 6500 kgmlijeka u laktaciji(3,6 % mliječnemasti)potrebnaje sljedećagodišnjakoličina hrane po kravi:
Sijena 1500 kg
Sjenaže 1200 kg
Kukuruzne silaže 1200 kg
Koncentrata (smjesa + sojinasačma) 2600 kg
Dr Ivan KatalinićPerformance test test na vlastitirazvoj
Prigodom 1000.bika sa završenim testom
U Programu gojidbenogstvaranjagoveda u Hrvatskojsredišnje mjestounapređivanjagenetskeosnovicedano je proizvodnjirasplodnjakakojislužekao očevinove generaciježivotinja.
O izboru roditelja tih rasplodnjaka već jepisano, pa ćemo ovom prigodomprikazati provedbusljedećefaze testiranja izabranih grlateladi iz usmjerenogosjemenjivanja u testu na vlastitirast i razvoj. Razlogovom prikazujei u činjenici da jeu početku ove godinetest završio tisuĆitibik To znači da jeod 1975 do danas test obavljen na više od 1 000 primjeraka muške teladi dobivene usmjerenom oplodnjombikovskih majki.
Performance se test od početkatestiranja do danas provodi u istojstanici za testiranjeproizvodnihsvojstavagoveda, posebnojradnojjedinicivaraždinske Veterinarske stanice Stanica ima 60 mjesta za pojedinačan,slobodan smještajbikoVa, i 20 mjesta za prihvatteladi u razdob86
ljuprilagodbe. K tomu Stanica ima laboratorijskuopremu za ispitivanje reprodukcijskihsposobnostibikova te vlastite poljoprivrednepovršine za proizvodnju silaže i kvalitetnoglivadnogsijena.
Ustrojstvotestiranja
Sva zdrava,dobro razvijenamuška telad,dobivena usmjerenimosjemenjivanjembikovskih majki s bikovskim očevima u kojihjepotvrđenopodrijetlo analizom krvne grupe, dolazi u dobi od približno 60 dana u testnu stanicu.
Od 60 do 119 dana takva se grlanalaze u razdobljuprilagodbenovim uvjetima i pripremama za test
Test započinje 120 dana i traje do 365 dana života. Sve životinjetestiraju
se u razdobljutesta jednako, pa su i uvjetirasta i razvoja za sve isti Tijekom testa životinje se važu svakih 30 dana računajućipočetaktesta 120 dan i završetaktesta 365 dan
Već u razdobljuprilagodbenakon drugog dana telad počinjedobivati smjesu
hrane smjesom P IIIkojasadržava 13,4 % probavljivihbjelančevina. Te smjese dajuse u početkutesta u količini od 4 kg na dan po biku u dva obroka, da bi na krajutesta ta količina porasla na 8 kg. Livadno sijenoježivotinjamastalno na dohvatu.
P II kojasadržava 16,1% probavljivih bjelančevina, i sijeno po volji do starosti 300 dana
Od 301 dana do krajatesta bikovi se
Nakon 10 mjesecistarosti bikovi se počinjutestirati ina reprodukcijskeosobine, pričemu se ispitujepostojanjevolje za skakanjem(libido),količina dobivenih ejakulata,koncentracijaspermija u ejakulatu,progresivnapokretljivost,pojava patološkihoblika spermija i posebnosposobnost za zamrzavanje.
Po određenim terminima bikovi se predvode na krajutesta na komisijsku ocjenu u skupinama po 10 grla.Ocjena se temelji na sljedećimkriterijima: vlastiti rast i razvojizražen dnevnim prirastomtijekomtesta, ocjenavanjštinegrla(tip,oblik i mišićavost), reprodukcijskasposobnost, uzgojnevrijednostiroditelja.
Nakon pojedinačneocjenekomisija ustanovljujenamjenusvakogbika koji se rapsoređuje u sljedećeskupine: za umjetnoosjemenjivanje, za prirodnipripust, za izlučenje.
Zastupljenostpojedinihkrmiva u smjesi te hranjivuvrijednostsmjeseprikazujetablica 1
Dosadašnjirezultatiperformance testa
Da bi se dobila objektivna slika rezultata performancetesta,izrađena jeanaliza dosadašnjihrezultata. Prvo jetele preuzeto 20. ožujka1975 i do 6. travnja 1994 ukupnojeu Stanicu ušlo 1045 teladi. U zadnjojjeskupiniocijenjen bik čiji jeredni broj u stanici bio 1000 Kako je tijekomtesta dio životinjaizlučen zbog različitihrazloga,ustanovljeno jeda su do sada ocjenu na krajutesta završila 903 bika u 87 skupina.
Kategorija Brojgrla %
Bikovi sa završenim performance testom: Simentalska pasmina 903 86,41 Smeđa pasmina 13 1,24
Bikovi izlučeni tijekom testa 84... 8,04
Bikovi u testu simentalska pasmina 45 4,31
Da bi se dobila objektivna slika kvalitete bikova u testu, u idućoj su tablici 87
dani prosječnipodaci o osobinama što se promatraju u testu za bikove koji su završili test i za one čijajenamjenabila iskorištavanje za umjetnoosjemenjivanje.
Iz tablice jevidljivo da je prosječni dnevni prirast u testu dosegnuovrijednost od 1585,4grama, kad se promatraju svi testirani bikovi,odnosno 1658,2grama, ako se uzmu u obzir oni koji su na-
Tablica 3 Prosječnevrijednosti osobina za bikove iz performance testa
Dobkad Ulazna
TežinautestukguDnevni Vis. Obujam Skupina ulazi u težina _“i5aami anedanu Prirastgreb. prsa slanom kg 120 danu 365 danu gr. da
mijenjeni za umjetnoosjemenjivanje. Za tu skupinubikova vrijedi da su u svim promatranimosobinama natprosječni. To znači da su za iskorištavanje izabrani bi-
kovi koji će ina svojepotomstvoprenositi natprosječnevrijednosti za ove osobine i na tajnačin osiguravatidaljnjigenetski napredak.
Mr. BožoMikulić
Dr. Ivan Jakopović
Groznica
Q - groznicajeakutnariketsijskazaraza kojajeu životinja(ovce, koze,goveda) blagenaraviiliizazivapobačaje, a kako se prenosi na čovjeka,ubrajamo je u zoonoze U čovjekase očitujeopćim promjenama s upalom pluća.Zarazajeosim u preživačaustanovljena u kopitara,pasa,peradi,glodavaca i divljači.
Bolest jeprviputopisana u Australiji 1937 i do danas jepotvrđena u cijelom svijetu. U Europijeustanovljena za vrijemedrugogasvjetskog rata najprije u vojnimpostrojbama u Italiji ina Balkanu U Hrvatskojjeprviputzabilježena 1948
i prašina s tla na kojemsu boravile bolesne životinje.
Bolest se širi dodirom bolesnih sa zdravim životinjama, zatim zaraženim zrakom i prašinom.Ustanovljeno jeda se telad može zaraziti već u maternici u tijekubređosti.
Uzročnik bolesti je riketsijaCoxiella burnetii,kojajeposebnootporna na isušenje, pa se u prašini može dugozadržavati i prenijeti na veće udaljenosti. U osušenojpljuvačkipreživljava 30 dana, u osušenojmokraći i plodnimvodama dva mjeseca, a u osušenojkrvi i do 6 mjeseci (nasobnojtemperaturi). U tlu zaraženih pašnjakamože se naći i nakon 7 mjeseci. U mlijeku se na 4*C održava do tri mjeseca, u maslacu i mekom siru do 40 dana, a u fermentiranim mliječnimproizvodima propadadosta brzo. Grijanjem mlijeka na 72%Cpropada za 15 sekunda. Ti uzročnici su otporni i na drugevanjske nepogode, ali i na različite dezinficijense. Poznato jeda već male količine klica uzrokujubolest.
Uzročnik bolesti ulazi u organizam životinjakroz nos disanjem, kroz usta zaraženom hranom,općenitokroz sluznice i ozljede na koži (krpelji). U organizam životinjeuzročnik bolesti može ući pri (prirodnoj)oplodnji i kroz sisni kanal na vimenu.
Izvor zaraze za čovjeka su životinje, pa među ljudimaobolijevaju u prvom redu oni kojirade sa životinjama,moglo bi se reći da jeprofesionalna bolest. To su stočari, zatim radnici u mljekarama i klaonicama (neki tu bolest zovu klaonička groznica), zatim u prometustokom, pa onda veterinari, npr. pripomaganju u porođajuživotinja, u laboratorijskim analizama i td.
Za razliku od većine drugihriketsioza, koje su prenosivezaraze i šire jekliconoše,Q groznicuprenose različite vrste krpelja, ali i na drugenačine Jednom zaražen krpeljprenosizarazu na buduće generacijemladih krpelja, te oni uzrokuju
Q groznicu kad sišu krv životinja. Osim ugrizomtih nametnika životinje se mogu zaraziti jedućikrmu uprljanuizmetom krpelja.Zaražene životinjeizlučuju uzročnike mlijekom,izmetinama,mokraćom,pobačenimmaterijalom(plodnom vodom,posteljicom). Izvori zaraze mogu bitijošzaražena krma,različitipredmeti
e Ljudi se najčešćezaraze aerogeno inhalacijomkapljica iliprašine s raznih zaraženih predmeta,uzimanjemzaraženog mlijeka i mliječnihproizvoda te dodirom s bolesnim životinjama.Uzročnik bolesti ostaje u vimenu ovaca i do trigodine, te se u tom razdobljuizlučujemlijekom.
Čini se da krpelji ne sudjeluju u prijenosu zaraze na ljude.Samo iznimno bolest se može prenijeti s jednogčovjeka na drugeljude.
U životinja jeQ groznicablagenaravi i brzo prolazi bez većih posljedica, tako 89
da se znakovi bolesti često i ne zapažaju. Opće stanjejeneznatno poremećeno. No u određenom brojuzaraženih životinjabolest se razvija s povišenomtjelesnom temperaturom,klonulost,životinja ne jede,ima bistar iscjedak iz nosa, pokatkad kašlje te dovodi do upalebronha i pluća.
Ako se zaraza pojavi za vrijemebređosti,čest jepobačaj,osobito u ovaca i koza. Pobačaji se klinički ne mogu razlikovati od drugihinfekcioznih pobačaja.Životinjeimajupovišenutjelesnutemperaturu i gubitakteka, a sam pobačajje lagan i životinjaobično ne ugiba.Bolest se dijagnosticirabakteriološkom pretragom iserološkim pretragamakrvi Preboljenjemzaraze stječe se duljaotpornost.
Bolest se u životinja ne liječi.
nost Q groznicetrebalo pokušatiprovesti cijepljenje u uzgojimagoveda,ovaca i koza
U Naredbi o suzbijanjustočnih zaraza Q groznicistoji ovo: »Kod svakogpobačaja i junica,ovaca i koza mora se provestilaboratorijskapretraga na Q groznicu.
Zabranjenojedržanjeovaca i koza u dvorištima farmi muznih krava.«
Bolestu čovjeka
Inkubacijatraje 10 32 dana Opće zdravstveno stanjenaglose promijeni, pojavljuje se visoka tjelesnatemperatura kojatraje 3 5 dana, a pokatkad i više tjedana.Osim visoke temperaturejavlja se jakoznojenje i glavobolja, a tek je smanjen.Značajanznak bolesti jeatipičnaupalapluća,kojamože zahvatiti cijeloplućnokrilo,zatim eventualno upalamoždanih ovojnica, a u muškaraca upalanuzmuda (epididimisa) ijakopovećanjeslezene
Da bi se zaštitilo zdravljeljudi, ali i životinja te smanjilegospodarskeštete, potrebno jeotkritiizvore zaraze, odnosno zaražene životinje istada,zatim iizdvojiti i postupnouklanjati uz oprez da se zaraza ne prenese na ljude.Treba se sustavno kontrolirati stado pregledomkrvi, tj.serološkim pretragama u laboratoriju na Q - groznicu.Prijeuvođenja u stado novonabavljenihživotinja treba provesti pretragu na Q groznicu i eventualno ih staviti u karantenu, kako bi se otkrile i izlučile mogućebolesne životinje i tako spriječilounošenjebolesti u stado Otkrije li se Q groznica u stadu,treba obavijestitipodručnuveterinarsku inspekciju. Možda bi se obzirom na rašire-
Sigurnadijagnozabolesti postavlja se serološkom pretragomkrvi na Q groznicu.
U liječenjuljudi s uspjehom se upotrebljavajuantibiotici:kloromicetin, teramicin,aureomicin i makropen.
Iskorjenjivanjem bolesti u zaraženih životinjanestat će bolesti i u čovjeka.
Dr StjepanBanožićUtjecaj proizvodnje mlijeka i goveđeg mesa na poljoprivrednu proizvodnju
Govedarstvo jesa svojimproizvodima mlijekom, mesom i kožom te ostalim nusproizvodima u prehrambenimproizvodima najvećipojedinačniproizvođač Žži90
votinjskihbjelančevina u ljudskojprehrani. Ono u svijetuproizvodi oko 48% ukupnih količina tih proizvoda, a 58,7%svih količina kojeproizvodedomaće životinje
(CarSpeding). U prosječnomdnevnom ljudskomobroku u razvijenimzapadnim zemljamagovedarstvosudjeluje sa 46,2%(Bogner), a u ukupnomunovčivanjupoljoprivredneproizvodnje sa 46,7%. U nas su za sada,posebnozbogslabe kupovnemoći stanovništva, tipokazatelji za više od 50% manji. No u skorojbudućnosti će u nas doći do sličnih kretanja, za što se moramo početipripremati već sada
Mjesto i ulogugovedarstva u poljoprivrednojproizvodnjiodređuje u prvom redu njegovakomplementarnost s intenzivnom i zdravom ratarskom i vrtlarskom proizvodnjom,kojedajevrlo velike količine nuzproizvodamalene ilinikakve tržišne vrijednosti, a zahtijevaju vrlo plodno tlo
Povećanjeproizvodnjetržišnih kultura s oranica i vrtova pridonijelojeznatnijem povećanjunetržišnih komponenataprinosa kukuruzovine,slame,glavašećernerepe i drugih»otpadaka«neprikladnih za prodaju na tržištu,kojepak jedinogovedo,preživač s posebnimprobavnim sustavom,može pretvoriti u vrijednetržišne proizvode.
dajetlu u mineralnojsastavnici stajskoggnoja:
100 kg čistogdušika ilioko 500 kg KAN-a
120 kgčistogkalijaili300 kgkalijeve soli
20 kgčistogfosfora ili100-150 kgfosfornogmineralnoggnojaodnosno protuvrijednost od ukupno900-950 kg klasičnog (nemiješanog)mineralnoggnojiva. Navedena količina na srednjeplodnim tlima dostatna jeza gnojidbu1,5 2 ha oranične površine:
Sve do sada rečeno u ovom prikazu trebalo bi nas podsjetiti da u proizvodnji kravljegmlijeka i govedine u nas nismo do sada uspjeliostvariti povoljnerezultate,posebnostogašto se u 45 godinatoj proizvodnji u cjenovnimodnosima isveukupnuodnosu prema selu i seljacima, (koji su i prijeimali više od 95-97% osnovnogfonda krava tj.plotkinja) vodila se katastrofalnopogrešnapolitika.
Može se slobodno reći da cijene do lipnja1993 nisu omogućivaleprofita- bilnu proizvodnju ni mesa ni mlijeka. No od tada do danas realni pariteticijena s čvrstim»sidrom« u DEM-u (njemačkoj marki) i zaštitnomcijenom za junećemeso (živevage)2,3DEM/kgi mlijeka s 3,6% mliječnemasti,0,35 DEM/
Osim prehrambenekomponentedohodovna povezanostgovedarstva i navedenih poljoprivrednih grana (ratarstvo, vrtlarstvo pa ivoćarstvo ivinogradarstvo) javlja se i u održavanjuplodnosti tla.
Biljna se proizvodnjaostvarujekruženjemtvari u dijelusunce tlo biljka, kojese očitujeosiguravanjemraspoloživih tvari u tlu,dakle plodnošćutla.
Navedeno jemogućeostvariti zračenjemtla stajskimgnojem, a jednoga goveče težine 500 kgproizvede oko 10.000 kilograma na godinu.
Navedenih 10 000 kgstajskoggnoja osim organskogdijelakojim se izjednačujekoličina humusa u tlu,zatim biološkogdijelagolemabrojamikroorganizama kojimineralne dijelove tla pretvara u korijenubiljke u iskoristljive tvari za rast
uz tržišne cijenejunetine2,3 3,0DEM, od 10. 1. 1994. premije za mlijeko0,10 DEM te tržišnu cijenumlijeka0,45DEM, omogućujuproizvodnji mesa i mlijeka profitabilnogospodarenje.
Osim profitabilnosti bitan ječimbenik proizvodnjepropusna moć tržišta, tj. mogućnostprodajeproizvoda po netom navedenim cijenama.
Mogućnostprodajegoveđegmesa nakon »tiha embarga«navodne zaraženosti, za što jebila »optužena« i Hrvatska, pravnimotvaranjemizvoznih mogućnosti prodajaneće bitiugrožena, te očekujemo brzo normaliziranjestanja.
Trenutačnamogućnostprodajemlijekaovog časa (izvlastite proizvodnje podmirujemo do 70% potrebasuženog tržišta, uz slabu kupovnumoć stanovništva)vrlo jeoptimistična i omogućuje praćenjeproizvodnjepovećanjemstada krave i proizvodnje po kravi,kojajesada
u prosjeku(uHrvatskoj na 339 000 kra-
ve)1600-1700 litara po kravi, a u proizvođača mlijeka,kooperanatamljekara, oko 2.000-2.200 litara po kravi
Da bismo potkrijepilioptimističku prognozu o povećanjuproizvodnjemlijeka, poslužit će nam zorni podaci o otkupu mlijekaprijenekoliko godina i danas (u %000litara):
Iz navedenih podatakavidljivo jeda u
1993 otkupljujemo 213 061 000 litara manjenego 1985 (najboljagodina u razdoblju od 15 godina) ili121,414.000litara manjenego 1990
Pretpostavljamo da bismo bez uvoza mliječnihproizvodamogliprodatirobe “proizvedene od 361.237.000 litarada bismo u Hrvatskojtrebali ovog časa navedenih 121,414.000litara mlijeka, za što seljacikojiprodajumlijekomljekarama u Hrvatskoj bi trebali povećatigodišnju proizvodnju za otprilike 600 700 litara po kravi.
Rekli smo da se nove količine mogu dobiti i povećanjemstada goveda, no ulaganja u novu junicu(stado) i novi objektvrlo su visoka i vjerojatnoneće, barem za sada,bitivećih ulaganja(iako će dobro doći i seljaku i mljekarama). Dakle,mnogo jeučinkovitije nove količine mlijekanamaknutipovećanjemproizvodnje po kravi obilnijomhranidbom
O načinu na koji se to može ostvariti pisatćemo u nastavku,tj.slijedećem brojuMljekarskoglista.
StjepanDeneš,dipl.ing.
Četvrti okrugli stol o stočarskoj proizvodnji u srednjoj i istočnoj Europi
U okviru Zagrebačkogvelesajmapod pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske i suorganizatoraHrvatske gospodarske komore,Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske,Poljoprivrednog centra Hrvatske,Poslovne zajednice za stočarstvo, World Trade center Zagreb i Zagrebačkogvelesajma u suradnji s FAOom, organiziranjeČETVRTIOKRUGLI STOL EUSP-a O STOČARSKOJ PROIZVODNJI U SREDNJOJ I ISTOČNOJEUROPI, uz sudjelovanje 18 izaslanstava europskihzemalja.
Nakonpozdravnihriječidomaćinaministra za poljoprivreduing.Tarnaja i drugih u trodnevnu radu,među ostalim predstavnici svih zemaljasudionika izvijestili su nazočne o stanju,problemima i programimarazvojastočarstva u svojim zemljama.
Uobičajeno jeda zemljadomaćin predoči veći brojreferata Predstavnici naše zemljepodnijeli su 8 referata, kao što su: Agrarnapolitika u stočarstvu Hrvatske, Tržište stoke i stočarskih proizvoda, Zaštita zdravljaživotinja u Hrvatskoj, Uzgojnapolitika u stočarstvu Hrvatske,
Znanstvenoistraživačka
djelatnost i obrazovanje u stočarstvu Hrvatske, Proizvodnja i preradanamirnica animalnogporijekla u Hrvatskoj, Ekološki aspekti u stočarskojproizvodnji i
Savjetodavnaslužba u stočarstvu Hrvatske
Nakon svakogizlaganjaslijedila jeopširna rasprava replike,pitanja,odgovori uz simultani prijevod(hrvatski,engleski, ruski jezik).
Zapažene su velike razlike u pojedinim zemljama u stanju i problemima,organiziranosti,brojnomstanju,prosječnoj i ukupnojproizvodnji,kreditnojpolitici, stimulacijama,premijama,cijenama,zaštitnim cijenama i dr
Najrazvijenijezapadnezemljedonedavno su raznim mjeramaznatnijepoticale razvojstočarstva, što i danas čine, ali nešto manje.
U tim (najrazvijenijim)zemljamapojavljuju se golemiviškovi stočarskih proizvoda,izvoz kojihpotičunjihovedržave, a time neizravno (stimuliraju) i svojeproizvođače Ukupnesubvencije u tim zemljamapremašuju 40 milijunadolara na godinu.
Predstavnici pakmanjerazvijenih i nerazvijenihzemalja u stočarskojproizvodnjiizvijestili su sudionike (nazočne) o teškoćama u svojimzemljama, kao što su:
mali brojgrlastoke po jedinicipovršine i stanovniku, niska prosječnaproizvodnja po grlu(prirast,proizvodnjamlijeka) pa i ukupnaproizvodnja.
Neznatan jeudio grla u selekciji, problemi u organiziranosti stručne službe, u kreditnojpolitici,nepoticajnecijenestoke i stočarskih proizvodaposebicejenepovoljanomjercijeneproizvodanamijenjenihstočarima i dr.
Predstavnici naše zemljeizvijestili su nazočne o položajuhrvatskogstočarstva pa jeprimjericerečeno da jeprijedemokratskih promjenaviše poticandruštveni sektor,kojijeimao 26,6%(posto)poljoprivrednihpovršina.
U stočarstvu,posebicegovedarstvu, prevladavaojeprivatnisektor,kojijeod ukupno447 078 plotkinja imao 429.553, a društveni 17 525 plotkinja(ili96,1%privatni a svega 3,9%društveni).
Znatnijuproizvodnjurazvile su jedino društvene državne farme u peradarstvu.
Srpskomagresijom. na našu zemlju uništeno jeiliopljačkano(procjena u početku 1992.)25,5postorasplodnih goveda,28 postorasplodnihsvinja,39,6posto ovaca, 36,8postorasplodnihkobila i omica i 14,9postoprasadi te velik broj pčelinjihzajednica.Tajbrojtijekom1992 i 1993 nešto jepovećan.
Na sličnu skupu1993 u Varšavi u Poljskojpredstavnici naše zemljeizvijestili su sudionike skupao stanju i strategiji obnove i razvojahrvatskogstočarstva, a na ovogodišnjemokruglomstolu ostaju: oprivatizaciji,restrukturiranju i uključivanjudržavne društvene poljoprivrede u međunarodnu podjelurada;
o subvencioniranju i kreditiranju u poljoprivredi i izvozu hipotekarnimzajmovima;
o koncesijama za zakuppoljoprivrednog zemljišta za biljnu i stočarsku proizvodnju na vrijeme10-30 godina;
u premiranjukravljeg,ovčejg i kozjeg .mlijeka,rasplodnogpodmladkagoveda,svinja,ovaca, koza,konja,selek93
cioniranih matica pčela,sjemenabikova, uzgojaautohtonih pasminagoveda,performanca i progenihtestova bikova,trogodišnjihrasplodnihpastuha, umjetnogosjemenjivanjastoke,selekcije,
o zdravstvenojzaštiti stoke i dr Posebno će se brinuti o razvoju i ustrojstvumreže javnesavjetodavnepoljoprivredneslužbe,financirane na državnoj razini,pristupačne svim poljoprivrednicima
StručnjaciFAO u Zagrebu
U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske u suradnji sa SavezomseljakaHrvatske organiziran je radni dogovor s predstavnicimaskupine stručnjaka FAO za kreditiranjepoljoprivrede i organizacijujavnepoljoprivredne službe
Dogovoru su bili nazočni predstavnici Saveza seljaka iz više od 30 udruga i gotovosvih krajevaHrvatske
Sudionike dogovorapozdraviojedipl. ing.Ivan Tarnaj,ministar poljoprivrede i šumarstva,izvijestivši ih o dosadašnjim mjeramaVlade i Ministarstva u vezi s obnovom nakon ratnih razaranja i uništenjaposebnostočarstva (premije za mlijeko,rasplodnipomladak za sve vrste stoke,zajmovi i dr.).
i nabavi mehanizacije,kreditiranju rokovima otplate,kamatnim stopama,jamcima idrugom, te kreditiranju tekuće proizvodnjeidopunskihdjelatnostidoradbeni kapaciteti,mljekara,seoski turizam i dr.
Više nazočnih govorilo jeo disparitetu cijenaniske cijenepoljoprivrednih proizvoda i visoke cijenereprodukcijskog materijalapotrebnogseljacima (mehanizacija,rezervni dijelovi,mineralna gnojiVa, pesticidi,sjemei dr.).
Neki sudionici su pohvalili rad poljoprivredne službe tamo gdjejeosnovana, ali i o poteškoćama,posebnoo niskim osobnim dohocima,prijevozu i dr. Stoga su predložili da se utemeljeklubovi, po djelatnostima kako bi djelovanjestručnjaka,kojibi trebali savjetovati i pratiti mlječnuproizvodnju, bio učinkovitiji.
Predstavnici FAO, gospoda Farri Smith i Dean Mahon,istaknuli su da treba osnivati i razvijatisavjetodavne poljoprivredne službe s više specijalista, rad kojihvaljaustrojiti po skupinamadjelatnosti
Stogabi,osim stručnjaka, u odbore trebalo uključiti i seljake,korisnike službe,kojebi se osnovali u županijama, a negdje u općinama.
U vrlo opširnojraspravisudjelovao je veći brojnazočnih,koji su pohvalili taj susret i istaknuli važnost teme o kojoj se raspravlja.
Većina sudionika jegovorila o problemima zbogveličina posjeda,brojagrla, u izgradnji iopremanjuobjekata,zamjeni 94
Savjetodavnaslužba, po mišljenju gostiju(FAO)i ostalih sudionika,trebala bi sudjelovati i u izradbi elaborata za davanjezajmova.
Osim zajmovameđunarodnih banaka i ustanova,gosti su istaknuli da treba osnivati lokalne štedionice u kojebi i seljaciulagali novac kao dio za buduće kreditiranje.
Skupinastručnjaka jenakon susreta u Ministarstvu poljoprivredeposjetila veći brojseljačkihgospodarstava u različitim dijelovimaHrvatske, da bi što boljeocijenilistanjenaše poljoprivrede i mogućnosti njezinakreditiranja.
ObiteljskogospodarstvoĐuređevčanina
IvanaHodalića,sa ženom i2 sina,radnijetimjednog od najnaprednijihgovedara u tom dijelu Podravine
Posjeduju 21 kj.vlastite zemlje a u zakupuobrađuju 10 k.j. U sastavu sjetve najzastupljeniji jekukuruz sa 12 k.j. namijenjennajvećimdijelom za silažu, zatim pšenica sa 4,5k.j. te zob i ječam sa po 1 ki.Kultivirane livade zauzimaju 12 kj.koje su pokošenekrajemsvibnja, u najpovoljnijemoptimalnomroku košnje.Sve to namijenjeno jehranidbi goveda za proizvodnjumlijeka i rasplodnog pomladka.
Za obradu imajugotovosvu potrebnu mehanizaciju: 2 traktora od 62 i 42 KS, tanjurače,drljače,sijačice za kukuruz i žitarice,prskalice za pesticide u ratarstvu,voćarstvu i vinogradarstvu, silokombajn,kombajn za žitarice, mlin čekiĆar,više prikolica, muzni uređaj i druge poljoprivrednestrojeve i pomagala.
Stajakapaciteta za 25 grla, s klasičnim izgnojavanjem,popunjenajesa 13 krava, 1 rasplodnomjunicom i 5 komada ženskogpomladka.Sva grla su podselekcijom, a 4 krave su bikovskemajke.
U testnu stanicu u Varaždin do sada su otpremili 10 grbamušketeladi, od kojih su neki u centrima za umjetnoosjemenjivanje ilisu bili namijenjeniprirodnom pripustu u raznim dijelovimaHrvatske.
Isto tolikibrojprodanjetakođer za pri- rodni pripust u raznekrajeve u Hrvatskoj.
Hodalići su primili više od 100 diploma, od kojihviše desetaka vrijednijih s raznih izložaba krasi veliko predvorjeobiteljske kuće
U Đurđevcu jeuzgojgovedaistinska tradicija. Daleke 1892 priređena je u Đurđevcu izložba na kojojjepredstavljeno 200 goveda,tada domaće podolske pasmine i križanaca s meltalskim i pincgavskim bikovima, a 1910 utemeljena je marvogojskaudruga za uzgojsimentalca Udrugajeokupila 149 članovakoji su posjedovali 6 bikova, 224 krave,293 rasplodnejunice i ženske teladi ili523 govedasimentalskepasmineilikrižanaca Još 1912 u Đurđevcu jeorganizirana izložba govedasimentalske pasmine.Izložba je u Đurđevcu organizirana i 1917
Nakon završetka drugogsvjetskog rata ponovno jeu Đurđevcu,1954.,priređena vrlo uspješnastočarska izložba, na kojojjesudjelovao i gospodinHodalić, a jednaod diplomakrasi predsoblje doma Hodalićevih.
Na izložbi u Koprivnici 1969. junica Jagodaproglašenajeprvakinjom, a 1970. u Đurđevcu zapaženojeviše grlašto ih je izložio gospodinHodalić. Godine 1972. u BjelovaruHodalići izlažu uzgojnu linijukrave Olge prabakaoteljena 1959 s prosječnomproizvodnjom 4.176 kg mlijeka, i životnom proizvodnjom od 32,840kgmlijeka, s kćerima:Zorom oteljenom1965.,Ružom 1968 i Vilmom 1970.,teunukom Cvetom od majkeZore, oteljenom1969 i praunukomBebom od majkeCvete,oteljenom1971
Prosječnaproizvodnjamlijeka po kravi premašuje 5 000 kgu 305 dana standardne laktacije.Mlijekouglavnompredaju bjelovarskoj»Sireli«,čiji su i dioničari Nijezadovoljancijenommlijeka, posebno omjeromcijenareprodukcijskog materijalamineralnagnojiva,pesticidi, sjeme,mehanizacija i dr Pozdravlja odluku Vlade RepublikeHrvatske o premiranjumlijeka i rasplodnogpomladka.
Unatoč nezadovoljstvuostajuuzgajivači goveda i kažu »To jenaša tradicija.«
U stajiHodalićevihuzgojenajei krava Šara,oteljena1964. Otelila je12 teladi, a zadnjeteljenje jebilo 1977 U devetoj laktaciji dala je5 072 kgmlijeka, a u 11 laktacijiukupno56.896 kg mlijeka sa 2.156 kg mliječnemasti. Od 10 muške teladi 9 jeprodano za prirodnipripust, a 95
jedanpodimenom Minut HB 3750-K 165 prodanjeCentru za umjetnoosjemenjivanje u Križevcima
Čestoposjetitelji - uzgajivači i stručnjaci smatraju da su gotovosva grla Hodalićevih u izložbenojkondiciji sprem-
Cijenamlijeka i premijepo 1 litri u mjesecusvibnju1994
na u svako doba i za najprobranije izložbe,uključivo i europske.
Hodalići su osim dobrih govedara i svinjogojci, a nadasve vinogradari pa i podrumaši Govedarstvo im jei ljubav, itradicija. StjepanBrlek,dipl.ing. Stočarske izložbe1994.
Cijenamlijeka i premija i ukupnacijena:
Molimo da se priisplatipremijamljekare drže dogovora na Plenumu od 9. 2. 1994
Pripremio: StjepanDeneš,dipl.ing.
E ERE dr.SteneBanožić; dr IvoBelan; ing.
U PCH-Stočarski selekcijskicentar do sada jenajavljenonekoliko stočarskih priredaba.
Tradicionalna izložba u okviru priredbe »Kajsu jelinaši stari« otvorena je11 lipnja u Vrbovcu.
U Đurđevcu se, uz PICOKIJADU,organiziraizložba 24. lipnja, a u Kalinovcu 9 srpnja.
U Ludbreguse organizirameđužupanijskaizložba 31. kolovoza.
U Buzetu se 4 rujnaorganizira tradicionalna smotra tamošnjegagoveda
U tijeku su pripreme za jošnekoliko izložaba smotra u Hrvatskoj.
StjepanBrlek,dipl.ing. EE PE d deo g Gap ore 8
Redakcijskikolegij: 2 0 Mirna Božičević;dipl.ing. 4 StjepanBrlek;dipl.ing. StjepanDeneš; dr StjepanFeldhofer; dr. Ivan Jakopović;dipl.ing.StjepanKeglević;prof. | dr.Zvonimir Štafa
Glavni i odgjovorniurednik:dipl.ing.JurajČičmak;Redaktorica:dipl.ing.Vera Volarić; Tehničkaurednica:ing:MimaBožičević;Lektor: prof.ŠimeJelićVlasnik|Izdavač: : Hrvatsko mljekarskodruštvo | : o ., Uprava i uredništvo:Zagreb,llica 31/Ill,tel/fax:041/424420 ai 1 700 HRD
t k Giat
Jelkužetvuolakiao. (Božepravicomnar nagradi, BPemljanekjeonomtkojuradi.
Uz sv Petra i Pavla najštovaniji jesvetac u Rimu
Za vladanja cara Valerijanapodnioje mučeništvo, jerkao đakon crkvena dobra nijehtio predatipredstavnicimavlasti, već ih jepodijeliosiromasima Brinuo se 0sobito za siromašne
Dakle,zaštitinikjesiromaha, a zaštitnik jei kuhara.
Blagdan sv Lovre je21 VII
ZELENILO KAO BALKONSKA PREGRADA
Jesteliikad razmišljali o tomu da zamijenitezavjeseilibalkonske lL_ pregradepuzavicama i penjačicama?
Biljkepenjačicepotpuno odgovarajutoj svrsi Vrlina im jeskromnost Zahtijevaju malo zemlje i potopranj.Možemo li saditi uza zid u drvene iliplastičnesandučiće
Najčešćelijepo cvatu i tako privlače pogled, a skriju sve što nijelijepo.Naglimrastom zastiru ružne zidove,neuređena mjesta u vrtu, oplemenjuju beton
Kao penjačica i puzavicamože poslužiti bršljankojinešto sporijeraste, ali jezimi zelen
Razmnažanje biljamargotiranjem
Ovajnačin najčešće se upotrebljava kod fikusakojijeizgubiodonjelišće ilijeprevisok
Na željenojvisini zarežemo oštrim nožem stabljikubiljke. U zarez stavi se kamenčić da rana (zarez) ne zaraste. Na ranjenomjestostavimo vlažnumahovinu i povežemoplastičnomfolijom.Mahovinu treba stalno vlažiti.
Kada se na mjestugdjesmo zarezali pojavidosta korjenčića,odrežemoispod togmjestaoštrim nožem vrh biljke s korjenom.Posadimo novo nastalu biljku u priređenlonac
Srpanjskiradoviu vašem cvijetnjaku
Proljetnelukovice tulipana,narcisa,zumbulakonačno su potpunosazrele, pa je pravičas da ih izvadite iz zemlje.
U srpnju se ruže gnojeposljednjiput,tako da izboji do jesenidobro sazru, kako ne bi u zimi smrzli.Mjesecsrpanjnajpogodniji jeza cijepljenje ruža
Biljketrajnice treba redovito čistitii ocvale cvjetoveuklanjati.
Zalihu zemlje ikompostaljetitreba bar jednomprebaciti, a najbolje jeto učiniti u srpnju.
No,najvažniji posao u ovom toplomljetnommjesecujestčesto rahljenjezemlje, jer se na površinigredica,zbogjakihljetnihpljuskova iličestogzalijevanja, stvori kora,kojaotežava pristupzraka u zemlju.
JELICA ŠNITE
Tijesto:
4 žutanjka,snijeg 4 bjelanjka,
10 dkg šećera u prahu,12,5dkg margarina, 3 žumanjka i vrlo malo soka od limuna. Kada jekolač gotov i hladan namaži filom i pospisitnim (mljevenim) orasima
Jestelise ikad upitalizaštopsi žure?
Rijetkokojipas mirno šeće krajsvojeg gospodara, a razlogjenjihovoporijeklo i prošlost.
Nekada su psijurili za plijenom i zato im jetijelograđeno za trčanje.
Većina pasa i danas neprestanonekamo Žuri,nateže uzicu, a pustimo liga s uzice, on će dva do tri puta pretrčatiputkoji njegovgazdaugodnoprošeta.
Psi najčešće trče u kasu,tako da im je jednašapauvijek na zemlji. Samo hrtovi galopiraju s prednjim i stražnjimnogama u paru. Skokovi im iznose i do šest metara, a brzinamože doseći 70 km na sat
Pripremila:
Mirna Božičević,ing. e nekoć mljekari
Kako se prije 140 i 200 godina u Slavoniji gospodarilo mlijekom?
Pučki pisacučiteljMijatStojanović(rođen 1818. u BabinojGredi)opisaoje »pravljenje sira imasla« u Gospodarskim Novinama od 29 travnjagodine1854
»Do Slavonijiimadedostaprostih kućah,kojeimaduu pašnikuavomu po 10,15,20 i 25 muzaćihkravah,od kojihsepo svakidanpuničatrovimlijekanadoje.Do gdjekojihselih,gdje mjestnedopuštajuokolnosti,drželjudi po.stadaovacahi kozah,od kojihse takođermnogo. i dobradobivamlijeka.
mliječnelonce,pak ipreme na hladno mjesto. i mliječnjak.(Doslijenekoliko.
danahvećse mlijeko.usiri, i tadstanarica skine 4 njegaskorup(vrhnjeili kajmak)u putrenjaču, u kojoj.izbije maulo. iz skorupa, a six ugrijepritihoj vatri,pakožimau činijeilistrese u kese platnene, da se sirutkaocijedi,pak poslijeilisušisire kao.malelebčićeilitare ix u čabar i tako.postanesirenje,koje 1epo.cijelugodinuuzdržaje, i kaddobrosazrije,postanemalko.oštro,ali i tečno 1 suu sir,akojedobronapravljen,dostaslan i suu, dadese po 4-5 godinah i višedržati, i tadsetarena trenicu i nji se posipajurezanci,trganei, valjušciitd.
Nlaslo. iz skorupaizbijaju naše prostakinjevarjačomžlicom u loncu, a Ill
kadito. i u potrenjačiilimaslenjači i raztapajuputar. u šerpinjiprižeravici pazeći,da se nezapali i tako.neprigori i osmradi.Duk nai pravitakođer. i počinjaniilisladkisir,kojise frižak troši, i to ovako. ga prave: Čim se mlijekoprocijedi,mahom ga usire sirištem ribljimponajviše, a često i govedikim, i takoostane sir 4 malom i budesladak i tečan.
(U srijemuznadu pravitiizvratan ovči sir,da se nestidinikakvaivajearikogsira i prodaje se funtatakvasira po. 25 do 30 kr.h.u
(Uonihadlih,kojauublizugradovah
lah)trolipukbijeliimok u kući, i prostacimanašimaponajviledotogjestalo,da odgojedobrevolove za plug; zato.telcidobivajupo.jednu i po dvije sisealsati, a oddrugedvije,ita.senadoji,to.potrodiseu kući,jer. u avakom dogođaju i prisvakojgostbi,ako.nema bijlaamoka:sira,cievare,gibanice, kojitkuma,prijatelja, znanca, stranog putnika, na stolumora bitibijela imoka;akoseidezaput, u torbimorabiti suo.sin.itd.«
(Takojei sam Mijatkao školnik u VelikojKopaniciišao pješice s torbom zvanom »jazavac« o ramenu i okovanim trskovcem 4 puta u Osijek da bi tiskao svojuprvuknjigu»Uprave«!)
stihovanojenciklopediji»Kućnik«,napisanojgodine1792 VidjetipretisakPrivlačica,Vinkovci 1989.) da rogatamarva mlogonevalja:
»Jom uzrok,ito.kravedivjače, Ji od gladnemalo.siranače. Od kajmakaniričiminije, dtkaitogodmalo.mlikadaje, Jelesisa,dokjune.postaje, Ja nevalja,jer.kravutikvari, Ona takajalovaostari.«
Stipan se pita:
lado. maila; rad biznatikakosenaški (Buttex.zove?(Dokga nali nauče se praviti, valja,daćemu i imeznati.Skorup,rđavo naiki rečena: kajmak,dex lilehrahm, dai Oberre an dex llileh.
Stipanovotac MatijaAntun Relković jošje1792. (prije 232 godine) u Satiru korio Slavoncezboglošeguzgojakrava:
»ctodkravahito.ćugovoriti, i zaludu ričipotroditi, Kad tidržilsedam,osamkravah,to.je momče iveistinaprava, dtlu zimida tribujellika,nebinalo tiu kućimlika. Kaka hoćelda timlikadade,kad ju nitko.timaritineznade. otkaohoćeltikravedržati, i jošodnjih ku hasnuimati, Svežiti nju na uže u itali,pak joj podajposije i soli, usti ćeljubali prezteleta,ako.toga i nijehadeta.
Oko 60 godinaprijeStojanovićeva opisažali se vinkovačkiparohJosipStipan Relković (uslavonskojpoljodjelskoj
(Vidjetipretisak:Satyrilitidivjičovik u verše Slavoncem,Privlačnica,Vinkovci 1987 )
Priredio: Dr FranjoŠatović
U srpnju se je srpom želo
Srpu obliku polumjesecajednojeod najstarijihljudskihpoljodjelskih oruđa Potječe iz brončanogdoba i njegoviprimjercimogu se vidjeti u mnogimmuzejimadiljemsvijeta.Posaojes njime,kažu stare enciklopedije, težak i dugotrajan. Ali jeljudski rod poznavao njegovukorisnost i u svojojmašti i zahvalnosti stavljao ga jeu ruke bogova i božica.
Kelti nisu žaliliučinitizlatni srp za svoje obrede, pa su njimebrali imelu simbol besmrtnosti. U svojojumjetnostistilizirali su oblik polumjeseca, srpa i pijetlovog repa, ali okrenutogprema zemlji.
Srpsimbolizira stalni ciklus žetava,koji žitu donosi smrt,ali i nadu u ponovn rađanje.
U Japanujesrp sveti predmetkoji se stavlja na krovove kuća,da ih štitiod groma.
Srpjebio atribut grčkebožice DEMETRE, jednogod najstarijegbožanstva, kojajebila zaštitnica žetve, pa i u širem smislu zemljamajka kojadajeljudima žito i drugepoljskeplodine. Ona simbolizirajednuod glavnihfaza u organiziranjuživota na zemlji,tj.prelaske od prirode na obradu zemlje, od divljega na civilizirano Demetra jeTriptohonudarovala klasžita, pa jeon obišaocijelisvijet učeći ljuderatarstvu Lijepajeto priča o
stvarnim promjenama u povijestičovjeka Božica je imala u mnogimselima skromneoltariće i kipićedržeći u rukama klasje,kako to prikazuje ova snimka iz V stoljećaprijeKrista u muzeju u Ateni.
haa
DEMETRA Božica plodnosti.Grčka umjetnost, V stoljećeprijen.e. (Atena, Narodni muzej)
ljinama s kruhom od klasja na glaviobilazile sela u povorci.Cereri se ponekad žrtvovala i krava
Međutim,vratimo se srpu!Razvojpoljodjelskih oruđa nijestao, pa se iz srpa razvila kosa,koju u ruci drži Saturn,rimski bog ratarstva On simbolizirajunaka (iakoje hrom)civilizatora kojitakođer poučavanarod u obrađivanjuzemlje. Narod jevolio togasvojegbogas kosom i kanticom za polijevanje pa su ga ovako prikazivali:
i ra: w
Kad srpom srušišprviklas, Tad veselo i sretno poj, Zaboravljaj trud i znoj, I,Boga hvali u sav glas.
Njemuu čast su se 17. prosincaslavile u Rimu po nekoliko dana vesele Saturnalije,gdjejesve bilo naopakonego u svakidašnjemživotu Slugesu zapovijedale gospodarima, a ovi su ih posluživali kod stolova poputrobova To su bile i maskerade, a željelo se time vratiti u staro »zlatno doba« kad nisu bile društvene razlike među ljudima.
Ali,nemojmomisliti da jesrp ostao samo u mitološkimkipovima i pričama. On jei daljenadahnućepjesnika, pa evo nekoliko srpanjskihstihova iz »Seoskog gospodara« s kraja19. stoljeća:
»Rano rane sretne snaše, Veselo se srpom maše; Od motike srp jebolji!
Sretan srpanj krajnevolji!
Hladilo za mlijeko
Zadarsko-šibenski poljodjelski list GOSPODARSKI POUČNIK«donio jeu br 8 od godine1882. sliku i opistada najsuvremenijeghladila za mlijeko. Pa evo kako jeono izgledalo:
»U najaornjuposudunalije se bunarska voda,kojaide kroz ciev do krajavalovite
limene ploče,pa bud se rečenaciev penje vijugasto do gorito je i voda usilovana
penjati se, dozlen najzad,izadje na dornji krajvalovite ploče, pa odtud tečedaljekroz ciev,kojaide do tla,adjese razlije. U cievi
kroz valovitu pločupolahkotečevoda,ina
tom putuoduzima toplinumlieku,kojese prelievaprekorečenelimene ploče.Nad valovitom pločom ima posudau kojuse
lieva toplomlieko (odmah po mužnji). Iz ove posudetečemlieko u šupljižlieb,pa,
ovog u podstavljeniarotac.
Ovajstrojohladi za uru 200 litara mlieka, a ima i većihkojiohlade 800 litara «
ladilozamlijeko
Pripremio: Stjepan Keglvić,dipl.ing.
Podnosi livaš lijektoplinu?
Toplo vrijememijenjanačindjelovanjavelikogbrojalijekova
Jeste liikad pomislili da lijekovi i.ljetno vrijeme ne idu zajedno?Nažalost,takvih jepojavapodosta.
Velik brojrazličitihljekovamože bitno poremetiti našu sposobnostreguliranja tjelesnetemperature, a isto tako naša tjelesnatemperaturamože nepredvidljivoutjecati na djelovanjelijekova, čineći ih više toksičnima ilimanjedjelotvornima.
Ljudskiorganizamima složen i obično vrlo djelotvoran sustav održavanjastalne unutarnjetjelesnetemperature.Kadšto, međutim,tajregulacijski sustav djeluje kao da »digneruke od svega« i dopusti da tjelesnatemperaturanekontrolirano
poraste. To stanje,medicinski poznato kao hipertermija, a popularno kao toplinski udar,zahtijevauistinu hitnu liječničku pomoć je unatoč bolničkom liječenju umire polovicažrtava toplinskogudara.
Premda toplinski udar češćepogađa starijeljude(ilibilo kogakojiprovodi napornu fizičku aktivnost, kao što je,primjerice,neka športskavježbaizdržljivosti), nekiuobičajenilijekovimogu djelovati tako da žrtvama togudara postanu i mladi i stari. Poznato jeda se psihoaktivni lijekovi, na primjersredstva za smirenje(trankvilizanti), mogu opasno »uplesti« izasmetati regulacijitjelesne temVII
perature.Većina stručnjakatakvojlisti dodajeantidepresivnelijekove,barbiturate,antihistaminike (sredstvaprotiv alergija),analgetike(sredstvaprotiv bolova) i lijekoveprotivParkinsove bolesti. Istitistučnjaci kažu da treba pripaziti još i na atropin i diuretike (sredstva za mokrenje),jer i tilijekoviljetimogu bitiopasni Oni otežavajugubitaktopline,jer ostavljajutijelo s manjetekućine, a to znači i manjeznojenja.
Kofein iz crne kave ilicoca-cole može također ometati rad centra za regulaciju topline u tijelu.Dakako, u umjerenimkoličinama nijeopasan Djecikoja se igraju na suncu boljejedati voćni sok
Lijekovimanijemjestou kupaonicama
bakterija.Nasuprottomu,tetraciklinska mast postajedjelotvornija kako temperatura raste
Lijekoviosjetljivi na sunčevosvjetlo
Neki lijekovi, kad se uzmu na usta, mogu izazvatinepoželjnepojave na koži. Ovi fotosenzitivniagensireagiraju na sunčevosvjetlo, tako da otpuštajunadražujućesastojke,kojiizazivajusvrab i crvenilo kože,što podsjeća na opekline od sunca Među lijekovekojimogu izazvati takve promjenepripadaju:antibiotici,neki lijekoviprotivgrčeva,lijekovi za mokrenje,kontraceptivnetablete,sredstva za smirenje,sredstva protivalergija, umjetnizaslađivači itd
Neki od njih,osobito antibiotici, mogu djelovati tako da oči postanutoliko osjetljive na jakosunčevo svjetlo, da to može uzrokovati trajnoočno oštećenje.
Svaki lijekkojiutječe na srčanožilni sustav treba bitiuključen u listu onih pripravaka kojevaljaoprezno uzimati u toplim klimatskim uvjetima. Tu pripadajulijekovi protivvisokogkrvnogtlaka (antihipertenzivi).
Osim njih,postojidrugaskupinalijekova, kojavjerojatnonećeuzrokovati toplinskiudar,ali su ipakosjetljivi na više temperature. Neki se od njih i kemijski mijenjaju kako raste temperatura, pa ih nijepreporučljivo držati na toplimmjestima, posebice ne u kupaonicama.
Za toplavremena, na primjer,kemijske se reakcije u tijelu mogu ubrzati,mijenjajućinačin na kojilijekdjeluje iliorganizam može brže detoksicirati i izlučitilijek. Tablete za spavanjemogu bitinepredvidljive: neke su manjedjelotvorne i više toksične privišim sobnim temperaturama, a drugese ponašajuupravo suprotno. Digitalis,lijek za srce, postaje 10 do 15 postotoksičniji kad se tjelesnatemperatura povisi 2 stupnja(štojesasma mogućepritjelovježbi za toplavremena). Kloramfenikol, mast za rane, djeluje slabijekako temperaturaraste i privišim temperaturamazapravo potičerazvoj VIII
Možda lijekovikojeVi uzimate nisu ovdjespomenuti.Međutim,nemojte se prepustitilažnu osjećajusigurnosti. Bilo koji lijek iz skupinakojesmo ovdjespomenuli, a možda i drugi,mogu biti opasni u interakciji s toplinom.Posavjetujte se sa svojimliječnikom o lijekovimakojetrošite i ispitajteimajulineke veze s klimatskim uvjetima i vašim zanimanjem. Ako ste poljoprivrednik kojipuno vremena radi na otvorenom, na suncu, kažite to svojem liječniku. Ako se volite sunčati toliko da »zakuhate«, i to mu recite Liječnik mora znati i to uzima livaše dijeteneki lijek, a istodobno se bavi nekom športskom vježbomizdržljivosti.
I za krajsavjet: kad dvojiteradije postupiteoprezno Ako uzimate lijekkoji može reagirati na toplinu,ostanite u prostoru zaštićenom od sunca ilise barem klonite težih fizičkih napora Proučite simptomebolesti uzrokovane prekomjernom toplinom i naučite kako valjapostupati, ako se pojave.