Zar
SKREĆEMO VAM POZORNOST
Krajem srpnja izlazi iz tiska
knjiga: » UZGOJ I HRANIDBA
KOZA«
Proizvodnja i preradba kozjeg mlijeka
ANICU ri
S. Feldhofer
SBanožić
N. Antunac
Djetelinsko-travne smjese
I.Značenje
Djetelinskotravne smjese,odnosno travnodjetelinske smjesenajvažniji su izvor vrlo kvalitetne voluminozne krme, kojase može iskorištavati kao zelena krma pregonskimnapasivanjem ili košnjom i hranidbom na pašnjaku, iliu staji, Silirati, ilisušiti za sijeno.Budući da tijekom vegetacijeneprekidnotjeraju(rastu),smjeseosiguravaju krmu od proljeća do kasno u jesen,kojuiskorištavamo onako kako najboljeodgovarapotrebama gospodarstva.
Udio lepirnjača (uširem smislu djetelina)u masi DTS ovisi o uzgojnimuvjetima, opremljenosti i potrebamagospodarstva te načinu iskorištavanja.
Ako su uzgojniuvjetipovoljniji, sije se veći udio djetelina, a na nepovoljnim tlima za uzgojdjetelilne(suviševode,visoka podzemnavoda,kiselo tlo)sije se veći udio trava ili čista travna smjesa (TS).
U intenzivnom stočarstvu udio smjesa trebao bi biti 20 pa čak i više od 25 % oraničnih površina. U vlažnijimeuropskim područjimatajudio jei veći
2. Prednostismjesa pred čistim kulturama
Smjeseobično dajuveći urod zelene mase ilisijenanego čiste kulture Smjese na osnovici crvene djetelinedajudo 20 % više mase, smjesena osnovici bijele djeteline do 40 % više mase, na osnovici smiljkiteroškaste do 30 %, a smjese na osnovicilucerne daju5 do 10 % više mase Samo na suhim i dubokom tlima i u sušnim uvjetimalucerna u čistojkulturi dajeviše mase i hraniva od smjesa.
Smjesedajusigurnije urode jervremenske nepogode(zima,mraz, popla98
va),bolesti i štetnici ne djelujujednako nepovoljno na sve vrste u smjesi.Razne nepogode često prorijededjeteline. Trave su općenitomanjeosjetljive na nepogode.
Smjeseimajuveću pokrovnost i gušći sklop s više lišća po jedinicipovršine, boljezasjenjuju tlo i sprječavajuzakorovljivanje. Ako jeneka vrsta prorijeđena, na njezinomjesto se proširujupreostale vrste i popunjavajunepokrivenprostor. Trave (osimtalijanskogljulja)općenito duže traju u smjesi, pa zbogtogaduže traju i smjese.
DTS (djetelinskotravne smjese)utječu na plodnosttla,jernakon preoravanja ostavljaju u tlu veliku masu korijenakoja se razgradi u dvije do trigodine, dok se korjenska masa djetelinarazgradiuglavnom prve godine.Djeteline,osobito lucerne, korijenomprorahljujudubljeslojevetla drenirajući ih, a trave plitkim korijenjemprožimajuuglavnomoranični sloj.
DTS i TDS se lakše kose U prvom otkosu djetelinejakopoliježu, teško se kose, a često je ostatak nepokošene mase vrlo velik,napose ako jekosa s prstimavelikogzahvata Rotacijske kose često zahvaćajupreduboko u bus djetelina pa odrežu i dio glave.Veliki ostatak mase kojitrune na polju te preduboka košnjanepovoljnodjeluju na djeteline, zbogčegapropadaju,osobito u vlažnim uvjetima.
Trave (ljuljevi i dr.)svojimčvrstim uzdignutimbusom služe kao potporadjetelinama pa one manjepoliježu ilisamo naliježu pa jekošnjalakša,veći učinak te manjigubitak.
Smjesese lakše suše Odrezani bus trava ječvrst,stojiuspravno i drži odre-
zanu masu u zraku,omogućujućibolje i jačestrujanje zraka kroz pokošenumasu Tako se brže i ujednačenije suši pokošena masa, skraćujevrijemesušenja, smanjujugubici i rizik od propadanja.
TDS i DTS s većim udjelomtrava (nadasve ljuljeva) lakše se siliraju jertrave sadržavajuviše ugljikohidrata(šećera) potrebnih za djelovanjemikroorganizama priukiseljavanju silažne mase pa takvojmasi obično ne treba.dodavati konzervanse Djetelinenemajudostatno šećera u masi kojase silira,zbogčega silaža često nema potrebnekiselosti pa se stvara maslačna kiselina Silažu s većim udjelommaslačnekiseline stoka nevoljkojede. Da bi se dobila silaža,djetelinama treba dodati konzervans kojiposkupljujecijenusilaže
TDS i neke DTS mogu se u proljeće ranijekositi,pogotovu ako su sastavljene od ranijihkultivara (sorata). Za kombinirano iskorištavanje ilikontinuiranu hranidbu stoke zelenom krmom sijuse smjeseranih i kasnih sorata,kojeosiguravajuneprekidanporastmase, a time i krmu za svakidašnjuuporabu od proljeća do jeseni.
DTS ima povoljnijiomjerhraniva od djetelina,kojijeu dobro odabranojsmjesi 1 :4,5 —
6. Djeteline su bogatebjelančevinama,ali im manjkaenergije pa je omjerbjelančevina i energije u djetelinama preuzak 1 : 2,8 3,5.
Opasnost od nadma prihranidbi stoke DTS-om manjejenego u hranidbičistim djetelinskimkulturama,jertrave sadržavajuviše sirovih vlakana.
DTS se može sijati ina manjepogodnim tlima za uzgojdjetelina. Tako se proširujeuzgojnopodručjenapose lucerne, kojaima najvišiproizvodnipotencijal. Na manjepogodnimtlima za uzgojdjetelina (osobitolucerne)sije se veći brojvrsta, koje i u takvim uvjetimamogu osigurati zadovoljavajuće urode.
DTS obično duže traje za jednudo dvijegodineod čistih djetelina,osobito
ako su sijane na manjepogodnimtlima za djeteline, osim kratkotrajnihsmjesa na osnovici ljuljeva(talijanskog i engleskog, ako se ne napasuje).
DTS se na istu površinubrže vraća za jednudo dvijegodinenego čiste djeteline, jerdjetelineumarajutlo, ako se često siju na istu površinu.
TDS i neke DTS s većim udjelomtrava mogu se napasivati ilikombinirano iskorištavati (košnja i napasivanje). Trave čvrstogbusa ili s podzemnimvriježama dobro podnosenapasivanje i gaženje, a ostale djeteline slabo podnosenapasivanje(smiljkita i crvena djetelina), a neke uopćene podnosegaženje(lucerna).
3. Manjkavosti _djetelilnskotrav- nihsmjesa
Sjemenekih vrsta u smjesamaskuplje jeod sjemenadjeteline.
Čestose ne može nabaviti sjemesvih vrsta, a osobito sorata potrebnih za sastav smjese,kojebi ritmomrasta i razvojapratiledjetelineodnosno odgovarale određenom načinu iskorištavanja.
Trave i djetelineimajurazličitoblik i krupnoćusjemena.Prijesjetveizmiješa se sjemedjetelina i onih trava kojeje slična oblika i veličine i sije se odvojeno, a u suprotnomsmjerukrupnijesjemetraVa, ilise sijeposebnimsijačicama,koje mogu odvojenosijatisjemekrupnijih i sitnijihvrsta
4. Kriteriji za sastavljanjesmjesa
Uvjetiuzgoja,način iskorištavanja, namjenai mogućnostnabave sjemena, oprema na gospodarstvu te svrha iskorištavanjabitni su za sastav smjese.
Za košnjuse upotrebljavaju visoke trave i djeteline s malim dodatkom niskih vrsta za popunjenjedonjeetaže
Za proizvodnjusijenatrave u smjesi sudjeluju 20 50 %, ovisno o uvjetima i namjeni.
Za proizvodnjusilažne mase služe vi99
soke i niske trave s velikim udjelom u masi,60 80 %
Za kombinirano iskorištavanje(košnja, napasivanje)upotrebljavaju se visoke i niske trave s udjelom 60 85 %, a djeteline s 15 40 %, ovisno o načinu iskorištavanja i uvjetimauzgoja.
Za smjese se upotrebljavaju one vrste i sorte koje u određenim agroekološkim uvjetima i primijenjenuagrotehniku osiguravajuvisoke i sigurneurode mase (zelena,sijeno), vrlo visoke su kakvoće i ješnosti.
Kratkotrajne se smjese(jednu i poldo dvijegodinetrajanja)sastavljaju od vrsta i sorata brzogritma rasta koje u prve dvijegodineimajubujanporast.Obično su na osnovici crvene djeteline i ljulja ili lucerne (kraćegtrajanja) s ljuljem. Udio trava u tim smjesamaje10 40 %, ovisno o uvjetimaproizvodnje i načinu iskorištavanja.
Višegodišnje i dugotrajnesmjesesastavljaju se od većegbrojavrsta i sorata dužegilidugogtrajanja (4 6 godina). U vlažnijempodručju i povoljnimuvjetima za lucernu siju se sorte lucerne dužeg trajanja s dvije do trivrste trava s udjelom trava do 30 (40) %
Za kombinirano iskorištavanje služe u smjesamasorte trava i djetelinakoje podnosenapasivanje i gaženje.
osobito u pašnokošnom sustavu iskorištavanja, vrlo je važno da vegetacija počnerano u proljeće i trajedugou jesen Trave obično tjerajuranije u proljeće i od djetelinaimajudužu vegetaciju u jesen Za sastav smjesa,ovisno o načinu i vremenu uporabe,služe vrste i sorte kojenajranijetjeraju i koje u stanovitim uvjetimaimajunajdužuvegetaciju.
U novijevrijemeuvrštavaju se u smjeseza kombinirano iskorištavanje rane i kasne sorte iste vrste Tako se postižepovoljanporasttijekomvegetacije i osiguravavrlo dobar raspored za uporabu.
Vlažnost staništa bitna jeza sastav smjesa.Raznim vrstama trava potrebne su i različite količine vode neke uspijevajuna vrlo suhim staništima, a druge vrste dobro uspijevaju na vlažnim, mokrim pa i na poplavnimstaništima
Djeteline su uglavnomosjetljive na zasićenost tla vodom i na kiselost staništa (pH).Trave uglavnomnisu osjetljive na kiselost staništa pa se mogu uspješno uzgajati na kiselim tlima.
Neke vrste brzo niču i razvijaju se (ljuljevi, crvena djetelina,lucerna) pa prerastu i zasjenedrugevrste i potisnu ih Tako te potisnute vrste ne mogu zauzeti predviđenprostor i uroditi masom koja se od njihočekuje. Kad se sastavljaju smjese,vrstama sporijegritma porasta treba povećatikoličinu sjemena i prilagoditiagrotehniku, tako da prerano ne pro“padnu i ne prorijedi se sklop.Dugotrajne vrste se prve godineobično sporo razvijaju.Glavni razvojtih vrsta jeod druge do pete, a nekih do sedme godineživota (sedmakinja).
Za hranidbu stokezelenom krmom, 100
Cijenasjemenaječesto presudnapri izboru vrsta za sastav smjesa. Da bi se osiguraliveliki prirodi mase vrlo visoke kakvoće, u smjesetreba uvrstiti one vrste, a jošboljesorte,koje su selekcionirane za iskorištavanje na određen način u određenim agroekološkimuvjetima proizvodnje.Smjesesastavljene od tako odabranih vrsta osigurat će visoke prirode i prinose i kontinuirani ritam iskorištavanja,osobito u kombiniranom (pašnokošnom) sustavu iskorištavanja.
Ako se u smjesuvrste i sorte jeftinijeg sjemena,kojihritam rasta ne odgovara predviđenunačinu uporabe,iliako se siju vrste kojimane odgovarajuekološki uvjetiuzgoja,takove će smjesedati niže urode,neće osiguratiporast za kontinuiranu uporabu,prorijedit će se, a često i prijepropasti.
(Nastavak u broju8/94.)
Prof dr. ZvonimirŠtafa
e ka Hranidba_
Organizacija i tehnika hranidbe krava
Organizacijahranidbekrava
U slobodnom sustavu hranidbe krava važan preduvjetjeodređivanjeproizvodnih skupina.Krave se po proizvodnim skupinamadijele na:
1. Krave u suhostajuzasušena grla 2 mjesecaprijeteljenja
2. Krave u rodilištu i profilaktoriju
3 Prvotelke poželjno jeda prviput oteljenejunicebudu u posebnojskupini
4 Krave u laktacijiOva skupina krava može se razdijeliti na manjeskupinepo proizvodnjimlijeka.
Krave u početkulaktacije(tj. u razdoju),prvih 30 do 60 dana nakon teljenja.
Krave u sredini laktacije mogu se svrstati u skupine po mliječnosti: iznad 30 kgmlijeka; od 25 do 30 kgmlijeka; od 20 do 25 kgmlijeka; od 15 do 20 kgmlijeka.
Strojnahranidba obuhvaća i prijevoz i stavljanje hrane u jasle. Za hranidbu krava voluminoznom krmom u većim stajamasluže samoistovarne mikserprikolice s bočnim istovarom One tijekomprijevozamiješajukompletanobrok voluminozne i krepkekrme Prednost hranidbe govedakompletnimobrokom jeuglavnom u tome što morajuodmah sve jesti, bez mogućnostiizbora.
Najnoviji način hranidbe koncentratima temelji se na upotrebiračunala, pa se i naziva programiranahranidba krepkim krmivima koji se tako mogu davati u posebnim hranilicama Trideset krava služi se jednomhranilicom Ukupnakoličina koncentrata razdijeljena jena veći broj porcijatijekom 24 sata,kako bi životinja bila prisiljenajesti i voluminozna krmiva iliosnovni cjelokupniobrok.
Brojirasporedobroka
U vezanom sustavu smještaja za svaku jekravu određen posebanpostupak hranidbe i po količini i po sastavu obroka Bilo bi poželjno da pokrajsvakog grla na ogradibude ploča za upisivanje podataka: ime krave,podaci o podrijetlu, datum zadnjegteljenja,zadnjipripust, stanjebređosti,visina proizvodnje mlijeka i dnevne količine koncentrata (smjese)kojugrlodobiva
Načinihranidbe
Krave se u stajamamogu hraniti ručno odnosno djelomicestrojno, pa čak i računskim doziranjemkrepkihkrmiva u posebnim hranilicama
Ručnim davanjemkrma se po hranidbenom rasporedunajčešćepojedinačno daje u jasle, a do staje se dovozi prijevoznim sredstvom
Brojobroka najčešćeovisi o broju mužnji, pa se krave,ako se muzu triputa na dan,toliko putai hrane Dvokratna mužnjazahtijevadvokratnu hranidbu, i to ujutro i navečer U načelu bi voluminoznu krmu kravetrebale dobivati po volji, jedino se koncentrati mogu davati obročno To se odnosi na hranidbu nisko proizvodnih krava Poznato jeda u sustavu hranidbe po voljigovedauzimajuhranu 5 do 8 putana dan i pojeduoko 15 % više hrane nego kad se hrane samo dva putana dan Muznim kravama s visokom proizvodnjommlijekapoželjno jedavati koncentrate u više navrata tijekomdana. Takvim postupkomosiguravaju se poVoljnijifermentativni procesi u buragu, krave pojeduveću ukupnu količinu krmiva i povećavajuproizvodnjumlijeka kojeima viši postotakmasti. Neki podaci
govore da i osvijetljenja stajanoću povoljnodjeluje na tek Krave u takvim stajamanavodno pojeduoko 10% više krme nego kad su u mraku. Važno jenapomenuti da se nova krma ne dajeprekostare i ostavljene krme Ostavljenahrana goVori o teku izdravstvenom stanjukrava
Raspored pojedinačnehranidbe
Ujutro(5 6 sati)prijemužnjedajese predviđenakoličina koncentrirane smjese(uobliku smjeseiližitarica i superkoncentrata).
Ujutro(8 9 sati)čiste se jasle i staja. Zatim se dajuvoluminozna krmiva: prvo ona kojakrave najbržepojedu. U prvom redu suhe repinerezance, pivskitrop,
Veterinarstv
stočnu repu, stočni kelj i dr. Nakon tih voluminoznih krmiva dolaze ona koja krave duže jedu,kao što su sijeno,sjenaža i silaža
Ta se krmiva daju u polovicipredviđene količine, a drugapolovicapopodne, da krave ne »zapušu«krmu i ne razbacujujeiz valova.
Poslijepodne(15 16 sati)dajese drugapolovicakoncentrata (uobliku gotove smjeseiližitarica isuperkoncentrata).
Poslijepodne(18sati)dajese druga polovicapredviđenekoličine sjenažeili silaže
Noću se krma ne dovozi i ne dajestoci.
Dr Ivan KatalinićUtjecaj temperature na mliječnost krava
Osim mnogih čimbenika,kojiutječuna mliječnostgrla,kao što su genetskaosnova,zdravlje,držanje,hranidba i ostalo,znatanje utjecajivanjsketemperature.Govedo jetoplokrvnaživotinjaiima finorazvijenmehanizam za reguliranjetopline, a toga osposobljuje da u normalnimuvjetimaodržavarelativnostalnutjelesnutemperaturubez obzirana temperaturuokoliša.
Smatra se da je normalna tjelesna temperaturakrave muzare 38 do 39,3%C ili u prosjeku38,6“C.Normalna temperatura zavisi od brojnihčimbenika i može varirati za O do 1,5%C.Popodnevnatemperaturauvijek jeviša od jutarnje.Tjelesnu temperaturu mogu povisitihranidba, mišićni napor ivisoka vanjskatemperatura, dok će niska manjesniziti tjelesnu temperaturu.Spomenutavariranja temperaturetrajukratko i kad prestanedjelovanjetih čimbenika,vraća se u normalne granice.
Evo i rezultata nekih istraživanja, koja pokazujukako variranja u vanjskoj temperaturiutječu na visinu tjelesnetemperature. Kad je vanjskatemperatura 102
+10"C,tjelesnatemperaturaje38,3“C, a kad je35%C,ona iznosi 39,5%C.Općenito,organizammože kraćevrijemepodnijeti i razmjernovisoke temperature, a da se tjelesnatemperaturapovisi samo 0,5do 1,0%C. Ako jepakorganizamdulje vremena izložen temperaturivišoj za 10C od tjelesnetemperature,posljedica jeuginuće.
Na izdržljivostživotinjevisokih vanjskih temperaturauvelike utječe ivlažnost zraka Kad se sasvim približe iliizjednače temperaturatijela i okoliša,ispravljanjejejedininačin na koji se izlučuje toplina. Da se voda uzmogne ispariti, organizmu se oduzima toplinskaenergija i tako ga rashlađuje. Ako jenpr tempera-
tura zraka oko 34“C,kao što jeotprilike i srednjatemperaturakože,životinja će moći oslobađati toplinuznojenjem, ali ako jepritojtemperaturi zrak zasićen vlagom, ta mogućnostotpada te nastaje toplinski udar. Ako jetemperaturaokoliša
visoka, a istodobno i količina vlage u zraku velika,organizamneće moći izlučiti suvišnu toplinuisparavanjem, jer vlažni zrak može primitimnogo više vlage. To pokazujesljedećatablica: Isparavanje
Toplina se mnogo lakše podnosi u suhom nego u vlažnom zraku, ali ni presuh zrak nijedobar,jeron poremetifunkciju kože,sluznica i drugo.Optimalnavlaga je50-70% relativne vlage.
Na termoregulaciju bitno utječe i strujanjezraka;što zrak brže strujipriodređenojtemperaturi i vlazi, to organizam gubiviše topline.
Sposobnostorganizma da prinižim vanjskimtemperaturamapovisistvaranje toplinekudikamo jerazvijenija od sposobnosti da jeprivisokim snizi
Organizamkudikamo lakše podnosiniske temperature, te uz dobru hranu i dostatno kretanje može podnijeti i temperaturu za 40 do 60%Cnižu od tjelesne.Životinjemetabolizmom proizvodeviše tjelesne topline nego im jepotrebno za održavanježivotnih procesa u organizmu, a suvišnu toplinuizlučuju u okoliš, u staju. Životinja se brani od velike hladnoće toplinskomizolacijom.Naime,zimi dobiva gušćui duljudlaku te slabo pokretan zračni slojoko tijelapostajedeblji, a gubitak tjelesnetoplinemanji.Izlučivanje znoja se smanjuje a životinje se skupljaju ilise priljubljuju jednauz drugu,da bi smanjileizlučivanjetopline.Oslobađanje topline iz nutrine tijelaprema površini regulira se proširivanjem i stiskanjem krvnih žila
Da bismo postiglimaksimalnu proizvodnost životinja, moramo im omogućiti optimalneuvjete, među kojespada i primjerenavanjskatemperatura.Nije,dakle,dostatno poznavatiopće granice temperaturenaših domaćih životinja, nego i one prikojimaživotinjenajviše proizvode.
Smanjivanjetemperatureokoliša ne utječejednako na sve pasmine.Jersey govedoveć pritemperaturimanjojod OC pokazujeporemetnje u proizvodnosti, a frizijske krave i pripadutemperature od +4,4*Cna 13,3%C sačuvaju 82 postoproizvodnosti u odnosu prema mliječnosti i pri+4,4%C.Činise da mala Jerseykrava ne može namiriti povećane energetskepotrebe za zagrijavanjetijela.
Visoke temperaturekudikamo utječu na proizvodnostgrla.Štose temperatura više diže iznad +21"C,tjelesna se toplinaorganizmapolakopovisuje,disanje se ubrzava,smanjuje se uzimanjehrane i proizvodnost slabi Da bi smanjileprodukciju u tijelu,životinjeuzimajumanje hrane, pa daju i manjemlijeka.|privisokim temperaturamapasminaima stanovitu ulogu:tako tjelesnatemperatura frizijskihkrava počinjerasti kad jevanjska temperatura+21*C,Jerseygovedapri +23“C, a sivosmeđih pri+26,7?
C. 103
Po nekim istraživanjima 8 do 21 posto proizvodnostimlijekaovisi o temperaturi, a to jepriličnakoličina Računa se da pri temperaturi zraka od +32“ i relativnoj vlazi od 90 postogubici u mliječnosti dostižu oko 30 posto.
Za naše bi prilikenajprikladnijatemperatura zraka u zatvorenojstaji s mliječnim kravama na vezu bila između +7 i +18". Za grlakojanisu na vezu i slobodno se kreću te za one u otvorenim stajamatemperatura bi bila nešto niža.
Da bi se održala poželjnatemperatura zraka,stajemorajubitiuređene,izolacija mora zadovoljavati,uređaji za zračenje morajuuvijekfunkcionirati, a staje ne smijubiti prenapučene. U uzgojumliječnih krava svakako treba izbjegavatinagle promjenetemperature.
Za termoregulaciju, kao i za sve biološke procese u organizmu,veoma je važno uzimanjevode. Pri višim vanjskim
produkcija
temperaturama, što jeuzimanjevode veće,to jepovišenjetjelesnetemperature manjete jemanjai depresijaživotinje u uzimanjuhrane i proizvodnjimlijeka. Zato jevažno visokoproizvodneživotinje opskrbitidostatnim količinama prohladne vode.
Otpornostživotinje na temperaturne promjeneovisi i o fiziološkom stanju organizma.Bređa životinjapovećavaproizvodnjutopline u organizmu i smanjuje jojse otpornost na toplinskeudare Razne bolesti, a pogotovugroznične, također su jedanod tih čimbenika
| držanjeteladi u mladosti utječe na kasnijuotpornostživotinje.Zapaženoje da telad,kojajebila izložena izravnom sunčanom zračenjuviše sati na dan u tijeku 1 do 3 tjedna,bila kasnijemanje osjetljiva na žegu.
Dr StjepanBanožić
Progeni test na tovne osobine i kakvoću mesa
Uvod
U simentalske se pasminekojapripadapasminamadvojnihnamjenajednako pazina proizvodnjumlijeka i proizvodnjumesa Zbogtogajepriizboru roditelja novih generacija važno imati podatke o njihovimgenetskimvrijednostima i za osobinemliječnosti iza osobine tova i kakvoće mesa
Dok se osobina mliječnostilaktacijom : iskorištavatijekomcijelogaproizvodnog života krave,dakle,nakon svakogteljenja,proizvodnja mesa organizira se tako da se životinjahranitovi i na krajutova klanjemiskorištava,t.j.isključuje iz stada.
Mliječne se osobine ispituju na ženskim grlimakravama te se temeljemtoga 104
procjenjujenjihovauzgojnavrijednost. Uzgojnavrijednost za muška grla za osobine mliječnostiustanovljuje se progenim testom na osnovi podataka o proizvodnji mlijekanjihovihkćeri
Za osobinu tova i kakvoću mesa genetski se potencijalustanovljuje samo progenimtestom za muška grla.Na određenu brojutovljenihsinova istog oca ispituju se njihovetovne sposobnosti a njihovimklanjemkakvoćamesa Usporedbom s rezultatima drugihbikova procjenjuje se uzgojnavrijednost za svakog bika u testu.
Ženskagrlakrave zbogmalogbroja potomakakojedajune služe u nas za ispitivanjegenetskeosnovice tova i kakvoćemesa
Temeljemtogaproizlazi da genetsku osnovicu za tovne osobine i kakvoću mesa izgrađujegotovoisključivo muška strana roditelja, za razliku od osobina mliječnosti,gdjetojizgradnjipoznatom genetskomosnovicom pridonosijedan i drugiroditelj.
Načelaprovedbe testa
Progenimtestom na tovne osobine i kakvoću mesa ustanovljuje se genetski potencijal bika rasplodnjaka, a u prosudbi služe podaci o rezultatu tova i podaci o kakvoći mesa za određen brojnjegovihsinova. Velika jevjerojatnost da će tako procijenjenauzgojnavrijednost biti slična i za drugepotomkeistogoca, što pridonosisigurnosti u izboru bikova kad jeriječ o tim osobinama
Progeni se test najčešćeobavlja u tz. progenotestnimstanicama gdje se u kontroliranim uvjetimaorganizira tov za 1214 sinova jednogoca Pri tome se nastojeosiguratiuvjetismještaja i hranidbe kojiće biti najsličnijiuobičajenunačinu tova Tako jeprocjenarezultata progenog testa sigurnija i točnija.
Osim u testnojstanici progeni se test može provoditi i u uvjetima tz. zemaljskogtova (fieldtest). U tom se slučaju iz komercijalnihtovilišta prikupljaju podaci o ulaznim i izlaznim težinama grla, promatranih po očevima, a u klaonicama se daljepratikakvoća njihovamesa Kako jetajnačin testa glederaznolikosti uvjetamanjetočan,taj se problemmože uspješnoriješiti većim brojemsinova po ocu Smatra se da za field test treba za ispitivanjeosigurati 30-40 sinova po ocu da bi točnost procjeneuzgojnevrijednosti bila približno ista onojiz staničnog testa Prednost je ovog testa što je znatno jeftiniji jerse obavlja u uobičajenom tovu te nisu potrebnidodatni troškovi organizacijetestiranja kao u stanici
Osobine kojese ispituju u testu
Ovim testom ispituju se osobine rasta i razvojagrla,tovne osobine i osobine kakvoće trupa i mesa u trupu.
Najvažnijaosobina tova jepodatak o dnevnom prirastutijekomtestiranja te podaci o završnim težinama grla,tjelesnim mjerama i ocjenavanjštinegrlapromatrana u prvom redu na temeljuprocjenemesnatosti. Uz to se zavisno od organizacije testa prati i utrošak hrane sveden na količinu energije(hranidbene jediniceHJ)i bjelančevina za postizanje 1 kgprirasta.
Osobine kakvoće mesa ustanovljuju se na krajutesta nakon klanjagrla.Ovdje se prijesvega misli na randman,tj.omjer između težine trupa ižive težine grlaprije klanja. Uz to se mjeritežina prednjih i stražnjihčetvrtina te se tako dobijenjihov omjer(poželjan ješto veći udjelstražnjih četvrtina u težini trupa).
Kako jemeso najvažniji dio trupa, posebno jevažno ustanoviti udjelpojedinih tkiva u svake životinje. To se obavlja disekcijomodnosno odvajanjempojedinih tkiva (meso,kost,loj i tetive) na cijelom trupu.Tako se međutim znatno smanjuje uporabnavrijednosttrupa, pa se disekcijaobavlja na jednojpolovici ilise za tu prigoduuzima tz rebreni isječak.Dokazano jenaime, da rebreni isječakizmeđu 7 i9. rebra dajepouzdanoprocjenucjelokupnihtkivnih omjera u trupu. Osim ispitivanjaudjelapojedinih tkiva ustanovljuje se i kemijskisastav mišića kemijskomanalizom mišićnogdijelatogisječka.
Organizacijaprovođenjaprogenog testa u nas
Progenitest na tovne osobine i kakvoću mesa ima u nas dugutradiciju. Danas se on obavlja u okviru progenotestne stanice Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske.
Godišnje se testira 8-10 bikova,svaki sa po 10-14 sinova Test započinjestavljanjemživotinja u tov u dobi oko 120 dana i traje do prosječnedobi od 430 dana.
Na krajutesta životinja se izmjeri i ocjenjuje te prijetransporta važe Tijekom testa bilježi se utrošak hrane,tako da jemogućedobiti podatke o utrošku hrane,promatrano po hranidbenim jedinicama i probavljivimbjelančevinama za cijelorazdoblje testa i po kgprirasta.
Životinje se koljupod nadzorom pri čemu se uzima podatakulazne težine
grlaprijeklanja,težina toplih i hladnih polovica, te težina prednjih i stražnjih četvrtina. Na hladnom se trupuuzima rebreni isječak(7. 9. rebro),kojisluži za ispitivanjepojedinihtkivnih udjela i kemijskogsastava mišića
Rezultati testa prikazuju se u apsolutnim vrijednostima te uzgojnimvrijednostima za neke najvažnijeosobine
U idućojtablici dani su najvažniji podaci o izračunanim rezultatima progenih testova za ove osobine 44 do sada testirana bika,koje se putemStočarskog selekcijskog centra
Smatra se da su najvažnijipodacitih testova dnevni prirast u razdobljutesta, randman te udio mišića u rebrenom isječku Ti se podaciiskazuju kao apsolutne
kao uzgojne(UV)i relativne uzgojne vrijednosti(RUV). S namjerom se dobije jednaprocjena za sve te osobine daje se i tz uravnoteženi RUV. Ta vrijednost
predstavljasumirane relativne uzgojne vrijednosti za prirast,randman i udio mišića,pričemu jesvaka od tih osobina različito važna Tako se za uravnoteženi
RUV uzima da u izračunu dnevni prirast
ima vrijednost0,50,randman 0,35 i udjel mišića 0,15.
U idućoj su tablici rezultati progenog testa za bikove,kojihje izračun testa obavljen1993
Tablica 2. Rezultati progenog testa na tovne osobine i kakvoću mesa
Za izračun uzgojnihvrijednosti služi usporedbarezultata svakogod ovih bikova s prijetestiranim bikovima Obično se priizračunu uzgojnihvrijednosti uzimajuu obzir rezultati 16 drugihbikova.
Iz tablice jevidljivo da su rezultati testa tih bikova pozitivnijerjeu svim slučaje-
vima uravnotežena vrijednost RUV-a bila veća od 100
Pri izboru bikova bitno jeda se uz podatke o testu na mliječnost uzmu u obzir itipodacijerto jamčikvalitetnu izgradnju novih generacijasimentalske pasmine goveda u nas Dr Ivan Jakopović
Utjecaj proizvodnje mlijeka igoveđeg mesa na poljoprivrednu proizvodnju (nastavak)
U prošlombrojuMljekarskoglistaopisali smo uloguproizvodnjemlijeka i goveđegmesa, njezinutjecaj na učinkovitost ukupnepoljoprivredneproizvodnje i mogućnostiproizvodnje na slobodnom tržištu, tj.trenutačne mogućnostipovećanjaproizvodnje mesa i mlijeka,kojajeu ratnim razaranjimaznatno smanjena.
Navedeni uzroci i politikaMinistarstva poljoprivrede i šumarstva omogućili su stabilnost proizvodnje i politikomcijena ostvarili uvjete za njezinopovećanje. Spomenuli smo da jestabilizacijapočela
od lipnja1993. i u 1994. pokazujerezultate koji se očituju u otkupnimcijenama i sigurnuotkupusvih ponuđenihkoličina navedenih proizvoda.
U potvrdurečenogiznosimo cijene teletine,junetine(živevage) i mlijeka od siječnja do lipnja ove godine.
Pokazateljicijena po mjesecimagovore o normalnim mirnodopskimtendencijama(rastcijenamesa I VI radi priprema turističke sezone u nas i u Europi), pričemu u prvom polugodištucijene 107
mjesec u K/kgili|
mesa rastu, a u drugompadaju, a cijene mlijeka,zbog izjednačenijepotrošnje, rastu gotovoujednačeno.
Navedeni podaci su dani poradiuvida u istinitostspomenutihtvrdnja te u nakani da se potakneproizvodnja i proizvođači usmjere na ulaganje u njezinopovećanje.
U daljnjemrazmatranju bit će govora o povećanjuproizvodnjemlijeka,jerona znatno — zaostaje za = iskazanim 121.414.000 litara, te o mnogo sigurnijoj mogućnostiprodajetržištu svih proizvedenih količina mlijeka.
Spomenuli smo već u prošlombroju Mljekarskoglista da se tajciljmože ostvariti na dva načina:
a)izgradnjomnovih kapaciteta s novonabavljenimgrlimajunicama i kravama
b)povećanjemsadašnjeproizvodnje po grlu u sadašnjemstadu od 339 000 plotkinja.
koncentrata (koji su danas razmjernojeftini).
Umjetnoosjemenjivanje krava na našim se prostorimaobavljaviše od 40 godina, s fondom kvalitetnih bikova i to do 1974 uvezenih pretežito iz Austrije i Njemačke, a od 1974 proizvedenih u nas u progenojtestnojstanici u Varaždinu, po programu gojidbeneizgradnje s pomoću najkvalitetnijih krava u selekcijiHrvatske, tz »bikovskih majki« i bikova vrhunske kvalitete špicnimeuropskimbikovima, tj.njihovimuvezenim smrznutim sjemenom Proizvedena telad buduće junice i krave takvom oplodnjomdosežu kapacitet godišnjeproizvodnjemlijekaviši od 4000 | i proizvodnje mesa 1200 1400 grama na dan.
Očito jedakle da povećanjeproizvodnjemlijekanijeneostvarivo, ali bi za to trebalo promijenitipristuphranidbi krava muzara.
Vrijeme u kojemživimo (akoisključimo pomoć stranih država) za povećanje proizvodnjeizgradnjomnovih objekata i novonabavljenog stada nijenajprikladnijezato što su zajmoviograničeni i skupi, a izgradnja i uvođenje u proizvodnju trajegodinu do dvije,kojajenakon toga opterećenavraćanjemzajmova.
Mnogojeprihvatljivije brzo i učinkovito povećanjeproizvodnjeispravnimpristupom hranidbi sadašnjegstada,redovnom zamjenomstarih goveda i uzgojem, nabavom kvalitetnograsplodnogpomladka.
Niska proizvodnjamlijeka po kravi (častgospodarimakojiveć danas proizvode 4000-5000 I po kravi)uvjetovana jeslabom i neprikladnomhranidbom bez 108
Pri sastavljanjukrmnih obroka za krave (isve ostale domaće životinje) treba posebnopaziti da od ukupnopotrebnih količina hraniva budu zastupljena:
a)količina hraniva za održavanježivota ili,kako se nazivaju,»uzdržna količina hraniva«
b)proizvodnakoličina hraniva,t.j.hraniva za proizvodnjumlijeka i mesa
Za naše krave prosječnetežine 600 kg za uzdržnu hranu treba osiguratipribližno 5 5,5krmnih jedinica i 290 300 grama probavljivihbjelančevina. Ta hrana nema nikakav proizvodni učinak nego služi za, kako rekosmo,održavanježivota (disanje, rad krvotoka, pro-
bave,kretanje i sve drugepotrebeživog organizma).
Za proizvodnju(mlijeka i mesa)dodatne količine hrane za 1 litru mlijeka iznose:
prosječno0,5 0,6hranidbene jedinice i 50 grama probavljivihbjelančevina iliza
10 litara na dan 5 6 Hjsa500 600 grama bjelančevina, odnosno
15 litara na dan 7,5 9 Hjsa 750 900 grama bjelančevina.
Dakle,ukupnakoličina uzdržne i proizvodne hrane u prosjeku na dan iznosi:
za 10 litara mlijeka10,5Hj i 850 g bjelančevina iliza
Dakle,veća proizvodnja(zboguvijek jednakekoličine uzdržne hrane)zahtijevamanjukoličinu hraniva Ta činjenica govori da jepotrebnodobro hraniti životinjukako bi osigurala što veću dobit po jediniciproizvodnje.
Premalojeprostora da bi se do kraja razložilo što jeovdjeizneseno, no Hrvatsko mljekarskodruštvo jeu 1993. izdalo knjigugospodina dr StjepanaFeldhofera »Osnove hranidbe,sastav i spremanje hrane za goveda u obiteljskimgospodarstvima«,kojuveć imajumnogigovedari.
Kako jeknjigapisanarazumljivimjezikom,preporuča se da jepokušatenabaviti u mljekari u kojojpredajetemlijeko ili je naručite u Hrvatskom mljekarskom društvu,nakladniku Mljekarskoglista.
15 litara mlijeka13,4Hji 1150 g bjelančevina, odnosno za 1 litru mlijekapridnevnoj proizvodnji od 10 | 1,05hranidbene jedinice i 85 g probav.bjelančevina, a za 15 | dnevne proizvodnje0,90hranidbene jedinice i 77 g probavljivihbjelančevina.
U knjizi su potankoopisaneosnove hranidbe, ali kako svih 35.000 proizvođača kojidobivajuMljekarski listnemaju knjigu, iz njedajemotablicu: Hranidbeni obrok krava uz
Količine mlijeka u laktacijivariraju.Najveće su 1., 2 i 3 mjeseca pa padaju do 10 mjeseca te o dnevnojkoličini u mjesecima laktacijuusklađujtehranidbu s napomenom da 11. i 12. mjesecgodine, tj.zadnjadva mjesecatrudnoće bređosti,kravu treba hraniti kao da daje10 litara mlijeka.Svrha jepravilan rast teleta u utrobi i pripremakrave za sljedeću laktaciju. To je posebnovažno zato što mnogiproizvođači ne hrane kravu na taj način. Kravu u 8. mjesecutrodnoće treba
zasušiti ako želimo dugovječnukravu muzaru
Ako nema onakvih krmiva kakva su navedena u primjeru(kukuruznasilaža i silaža kukuruza) do pripreme,recimo, sljedećegodine, da bi se povećalaproizvodnjamlijeka,potrebnojena uobičajenidnevni obrok za proizvodnju 1 litre mlijeka na dan dodati 0,5kg krmne smjeseza krave muzare (s18% sirovih proteina).
Ako krava nije u dobrojkondiciji, učinak meće biti »sutradan« nego nakon kratkogvremena
Profitabilnost takva pristupajesigurna, posebnozato što 1 kg smjese(cijena ispod 2 K/kgdaje 2 litre mlijeka što je danas najmanje3,4K To preporučamo proizvođačima da učine što prije,posebno, ako su krave u prvih 4 mjesecalaktacije a i poslije.
Obavijesti
Vjerujemo da će ovo štivo potaknuti proizvođače, naše vjernečitatelje, da se u primjeniovakva pristupaposluženavedenom knjigomdr. StjepanaFeldhofera, posavjetuju s agronomima u sirovinskom sektoru mljekarekojojpredajumlijeko ili se upitnimpismomobrate redakcijiMljekarskoglista
StjepanDeneš,dipl.ing.
Stočarska izložba »Vrbovec '94«
U povodu750. obljetniceVrbovca i 90 obljetnice prve u HrvatskojMarvogojske udruge za uzgojpinzgavskoggoveda(osnovane 1904.)organizirana jeuz brojne manifestacije, 11 lipnja ove godinevrlo uspješnaizložba govedasimentalske pasmine,kolekcijesvinja i konja.
Tradicijaizložaba u Vrbovcu
Pred mnoštvom izlagača i posjetitelja o važnosti izložbe govorili su načelnik vrbovečke općineĐuro Turk,dipl.ing.; mr Zlatko Dominiković,direktor PCHStočarski selekcijskicentar;JosipPankretić,zastupnikZastupničkog doma Sabora Hrvatske, a izložbu jeotvorio Ivica Gaži,dipl.ing.,županZagrebačkežupanije.
Marvogojskajeudruganakon uvoza pinzgavskoggoveda,većinom bikova, poradipopravljanja domaće buše,pod kraj19. stoljeća,postalarasadištem te pasmine i za drugehrvatske krajeve.
U Hrvatsku jedo 1940 uvezeno više od 3500 govedate pasmine.
Osnivanjemmarvogojskihudrugaza uzgojjošproduktivnijegsimentalskog goveda u sjeverozapadnomdijeluHrvatske govedarivrbovečkogkrajaprihvaćaju to govedoi Udrugapinzgavcaformalno prestajeradom 1958 110
Nakon utemeljenjaUdrugeveć 29 kolovoza 1912. organizirana jeizložba 54 bika iz uvoza, 8 bikova, 19 krava, 11 junica i 7 grlaženskogpomladka,uzgojenih u vrbovečkom kraju.Najboljim uzgajivačimadodijeljene su nagrade po 30 100 kruna, a svim izlagačimaprigodna priznanja.Izložbe su u Vrbovcu priređene i 1942.,1955.,1971 i 1978., a vrbovečki stočari s organizacijama u Dubravi,Farkaševcu,Gradecu i Haganjuizlagali su svojagrla i na područnimizložbama bjelovarskeregije: 1969 u Koprivnici; 1970 u Đurđevcu;1972. u Bjelovaru;1973. u Sv Ivanu Žabno;1974 ponovo u Koprivnici; 1975. u Grubišnu Polju;1976. ponovno u Đurđevcu;1977 u Daruvaru;1980. ponovno u Bjelovaru; 1981 i 1982 u Križevcima i1984 u Dragancu Čazma.
Nakon demokratskih izbora u slobodnoji nezavisnojHrvatskoj u Vrbovcu je 1992 priređena prva u Hrvatskojstočarska izložba, a zatim i 1993. vrbovečki su stočari sudjelovali na izložbi Zagrebačkogvelesajma1993 nakon 60godi- šnjestanke u okviru Zagrebačkogzbora
Na izložbi 11 lipnja1993 u Vrbovcu izložene su:
I Kolekcija od 5 steonih junicadomaćeg uzgoja,majkekojih su u prosjekuproizvele 5138 kgmlijeka u 305 dana standardne laktacije.Izlagali su: Milan Latinović Cugovec79;Branko Hunjed Marenić 54;Vlado SanjkovićPoljana 52;Ivan Šoda Marenić 24 (2grla). Nagraduod 1500 kuna dobio jeVlado Sanjković.
ll kolekcija od 5 mladih krava prvotelka domaćeguzgojaizložilisu:
StjepanFiškuš,Zabrđe krava Jasenka,oteljena 10 11. 1991., u 100 dana
laktacijeproizvela 1895 kg mlijeka s 3,61postomasti;
Ivan Basrek,Gostović 33 krava Mara, oteljena 22 10 1991., u 100 dana
laktacijeproizvela je2173 kg mlijeka S 3,77postomasti;krava Mimoza,oteljena 30 1. 1992., u I. kontroli proizvela je22,3kgmlijeka s 3,53posto masti;
Mirko Senjanec,Mački 13 krava Alila,oteljena 5 3. 1992., u I. kontroli proizvelaje18,7kgmlijeka s 3,62posto mliječnemasti;
Ivan Šoda,Marenić 24 krava Duda, oteljena 21 11 1991., u I. kontroli proizvelaje19,6kgmlijeka s 3,52posto mliječnemasti
Prvu nagraduod 2000 kuna dobio je
Ivan Basrek za kravu Maru lil.kolekcijumladih krava prvotelka iz uvoza izložilisu:
u 200 dana laktacijeproizvela 3787 kg mlijeka s 3,75postomliječnemasti; krava Pisava (Njemačka),oteljena 10 11 1991 u I kontroli proizvelaje18,4 kgmlijeka s 3,63postomliječnemasti.
Prvu nagraduod 1500 kuna dobio je Ivan Basrek za kravu Farma.
IV kolekcijubikovskih majkiizložilisu: Ivan Basrek krava Greta,oteljena
25 7. 1988.,otelila 4 teleta, u III laktacijiproizvela je 5706 kg mlijeka; krava Noni,oteljena 15 1 1989.,otelila4 teleta, u III.laktacijiproizvela je 6 336 kgmlijeka.
Vinko Marković,Praščevac 64 krava Drija,oteljena 15. 1 1987.,otelila 6 teldadi, u III.laktacijiproizvela 5596 kg mlijeka,krava Divna,oteljena 20. 1 1988.,otelila 4 teleta, u II laktaciji proizvela 5784 kgmlijeka.
Mato Gotić,Grabrić 10 krava Bobica, oteljena 22 6 1988.,otelila 4 teleta, u II.laktacijiproizvela 4656 kgmlijeka, krava Balerina,oteljena 21 7 1990., otelila 2 teleta, u I. laktacijiproizvela 3937 kg mlijeka(zbogprometnenesreće grlanisu izložena).
Svim vlasnicima bikovskih majkidodijeljene su nagrade1000 kuna po grlu.
V Krave sa životnom proizvodnjom izložilisu:
Ivan Basrek krava Farma (Austrija), oteljena 13. 12 1990., u 200 dana laktacijeproizvela je4199 kg mlijeka s 3,83postomliječnemasti;krava Birke (Austrija)oteljena 26 1. 1991. u 200 dana laktacijeproizvela je4241 kgmlijeka s 3,79postomliječnemasti;krava Margo(Njemačka),oteljena 11 12. 1991., u I.kontroli proizvelaje21,6kg mlijeka s 3,48postomliječnemasti; DragoSučija,Konak 23 krava Gazela (Austrija),oteljena 13 12 1990.,
Vinko Marković krava Dorli,oteljena 30. 8 1979.,otelila 12 teladi,zadnje teljenje 26 3 1994., od toga 5 ženskih i 7 muških potomaka, 2 junice su prodane za rasplod, a 2 su matične krave Od 7 muških potomaka 5 jeprodano Testnojstanici u Varaždinu, 1 bika je kupioCentar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske(Centar u Križevcima) a 4 su prodana za prirodnipripust. U 11 laktacija Dorli jeproizvela57.238 kg mlijeka u prosjeku s 3,90postomliječnemasti iliukupno2232 kg. Mirko Kostiha,Haganj77 krava Jadranka,oteljena 23 9 1979.,otelilaje 11 teladi;zadnjeteljene 18. 5 1994., od toga 3 ženska i 8 muških potoma111
ka Od ženskih su 2 matične krave, a od 8 muških 5 jeprodanoTestnojstanici u Varaždinu, od kojihje2 kupio centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske Zagreb Centar Križevci, a to su: Kobra Hb 6817 i Tatar Hb 7044, a 2 su prodana za prirodnipripust. Jadranka jeu III laktacijiproizvela 6.104 kgmlijeka, a u 10 laktacija 53 299 kg mlijeka, u prosjeku s 3,83postomliječnemasti,iliukupno2071 kg mliječnemasti
Vlasnicima krava sa životnom proizvodnjomdodijeljene su nagradepo 1000 kuna. Svim izlagačimadodijeljena su priznanja i suveniriVrbovca.
Novčane nagrade za sva nagrađena grlaosigurali su i dodijeliliopćinaVrbovec i PCH-
SSCH.Među izloženim grlimabila jei kolekcija(ponuđena po katalogu) 39 rasplodnih junica,namijenjenaprodaji.
Prosječnaproizvodnjamlijekamajki ponuđenihjunicaiznosila je4350 kgmlijeka u 305 dana laktacije. Od stvarno ponuđenih 26 junicaprodanojeza područjeDonjegMiholjca 11 junica a za karlovačko područje 15 junica, po cijeni od 2200 do 2900 DM po grlu.
Proizvođači,vrbovečki stočari s organizacijama u Dubravi,Farkaševcu,Gradecu i Haganjuosnovali su 1974 Zajednicu proizvođačačistokrvne stoke,koja tjepanBanožić; d
je djelovala do 1991 u okviru PIK-a Vrbovec jedinstvenslučaj u Hrvatskoj gdjejebila i selekcijska služba Služba jesada u okviru PCHStočarski selekcijski centar Hrvatske.
Na područjudjelovanjaZajednice ima 12.600 plotkinja, od kojih se 90 posto osjemenjujeumjetno. Pod selekcijom je više od 42 postokrava, od toga75 bikovskih majki,što je30 % svih bikovskih majki(250) u Hrvatskoj.
Od početkaprovedbeProgramagojidbene izgradnje1974. u Testnu stanicu u Varaždinu otpremljeno jeiz vrbovečkog područja 256 bičića, od togaih je27,ili 37 posto,uključeno u Centre za UO,tako da je25 postobikova u Centrima za UO s vrbovečkogpodručja.
Vrbovečki stočari zajedno sa stočarima Bjelovarskobilogorske i Koprivničko-križevačke županije,svrstavaju se gotovo u vrh hrvatskoggovedarstva.
Nakon predvođenjaizloženih grla, dodjelepriznanja i nagrada te izmjenedarova s predstavnicimauzgajivača goveda DonjeAustrije,njihovjepredstavnik gospodinWetscky u pozdravnomgovoru, među ostalim,rekao, da nema bitnih razlika u eksterijeru, tipuiobliku izloženih grlanaše populacije i grlaiz Austrije i Bavarske.
StjepanBrlek,dipl.ing.
Belan;iing:Mima Božiče tjepanDeneš;dr.Stjepan..Feldhofer;|dr.ivan.Jakopović;dipl.ing ie AL pro a Zao Pite
FrancuskikraljsvetiLjudevit IX zalagao se za oslobođenjeKristovagroba.Doživljava neuspjehi bizarobljen.
Godine1270.ponovno želipoćina križarsku vojnu,međutim umirepred Tunisom.
Zaštitnikjefranjevačkihtrećoredaca.
BlagdansvetogLjudevitaje25.kolovoza.
Koliko godina ima vaš pas?
Psi mnogo brže stareod ljudi.Do sada se računaloda jedna godina starostipsa »vrijedi«kao sedam ljudskihgodina.
Najnovijaistraživanjapak,pokazujuovakve odnose: -
ANTURIJUM
Anturijum,poznat i pod imenom flamingopotječe iz JužneAmerike,gdjega jeprije100 godinaotkrio dr Scherzer. Tipičnajetropskabiljkakojojtreba puno svjetlosti,topline i vlage.Biljkutreba zalijevatidovoljno.Zalijevamo li jepreviše napadne ju plijesan, pa jenajbolje u podložak s vodom staviti preokrenutitanjurić i na njlonac. Stalno isparavanjeosigurat će biljcipotrebnuvlagu.Anturijum ne smijemozalijevatihladnom vodom, a vapno ne podnosi ni u tlu ni u vodi,stoga anturijumzalijevamo samo kišnicom Za toplihljetnih dana treba ga nekoliko puta
tjednoprskatitako mu isto osiguravamo potrebnuvlagu.
Najprikladniji jeza zatvoreni,poluzasjenjeniprozor. Temperaturaprostorije ne smijebiti niža od 15" C
Anturijum se razmnožava dijeljenjem i sjemenom.Razmnožavanjesjemenom može se ostvariti samo u toplustakleniku. Razmnožavanjedijeljenjemnijeteško.
Korijenje,kojejeveoma krhko,treba pažljivorazdvojiti,naprašitidrvenimugljenomjerse tako štiti od plijesni. Kako bi se olakšao pristupzrakakorijenu, biljku ne sadimo duboko Na dno lonca treba staviti dosta krhotina da seosigurava dobar odvod vode.
Anturijumsporo raste ali - strpljenjenije= uzaludno. Zdrava biljka ima uske tamnozelenetvrde listove kojigusto stoje na čvrstim peteljkama
Cvjetovi su neobični,lijepi,
karminocrveni,ružičasti, narančasti ili bijeli.
Anturijumcvate mjesecima, a odrezani u vazi ostaju dugosvježi.
Rolada od kokosa
30 dkgmljevenogkeksa PETTIT BEURE
15 dkgšećera u prahu
15 dkgtopljenečokolade
2 1/2 kavene šalice mlijeka sve dobro izmiješaj i razvaljaj FIL
mm
Kad boljepomislimona poljodjelskeradove u mjesecu kolovozu,ne čininam se da se baš neštoposebno mnogo vozi.Pšenicajeuglavnom dovezena,kaoi sijeno,alidruge kulture,kao kukuruz,krumpir,šećerna repa pa i otavajoš se ne voze s poljau gospodarskadvorištaili na prodaju.Što se toonda takomnogo voziu kolovozu?
Stručni listić»Seoski gospodar« u broju od kolovoza1893. ovako objašnjavazašto se osmi mjeseczove kolovoz. »U tom mjesecunaime u svakojdobrouređenojdržavi sve što ježivo vozi na ceste i putevešljunka,sitna kamenate ine suhe građe.Gdje to ne biva,propadajuceste i putevi,ubija se blago,gospodarskeplodinegubecijenu i napokonne ostaješto bi se vozilo. Stoga upravne vlasti i poglavarstva: dajtenavažati ceste, da može narod puno voziti«.
NARODNE GATNJE U KOLOVOZU
Kolovozsvanuo, hmelj i suncokret procvao.
Kolovoški daždženske suze Školepuste.
Božjiblagoslov kod dinja.
Ako jeliepLovrinac. (10.VIII)biti će topla i ugodnajesen.
Na Veliku Gospujavlja se žuto lišće na drveću.
Ugodandan Sv Stjepana(20.VIII)obećajedobru berbu
Na Bartola (24.VIII)putujuzmije u luknje.
Na Bartola zadnjimladi vrapciizletjeli.
Ode kukavica
Polovicom devetnaestogstoljeća umni su gospodari sve više nastojali oko rentabilnosti svojegagospodarstva.Pisalo se jeo tojtemi često u »Gospodarskom listu«, pa jetako u br. 6 od 1858 objavljenčlanak podnaslovom »KRAVE MUZARE« iz pera iskusne gospodarice Jelisave Prasničke. Uvodno jeustvrdila da na dobro uređenu gospodarstvu ne smije usfaliti nitidobre krme,nitidobrih krava Krave se najvišeisplatidržati za rasplod i dojbu,ali nijesvaka krava dobra koja vime nosi Dobra jekrava srednjeveličine koja na dan dade do deset oka (polića)mlijeka, a uz tosvake godinepo
U KOLOVOZU AKO CVATU RUŽE. TOPLA JESEN
Vrijeme pripustakrava iobiljemlijekau kući
ĆE DUŽE!
jednodobro tele. Mora gospodarimati
na umu da po glavikrave plaćaporez, pajebolje da ga plaćaod jednedobre krave nego od dvijeslabe Pisac članka nadaljetumači kako je vrijemepripustakrave kojase tjeravrlo važan čimbenik stalne količine mlijeka u gospodarstvu. Ona doslovce ovako pre-: poručujereguliratipripust: »Još veću korist krave dadu,ako jegospodartako uredi, da mu se u proljećeneotele sve krave na jedanput, kao što jekod nas običaj. Jer prvo, težko jeviše telićah na jedanputzadajati, a drugo,onda čovjek ima u jednodoba premnogomlijeka, i to
obično u najtoplije doba godine,gdjemu. najmanjukorist donosi, a zimi ga nitiza liek u kući neima. Mnogoputahsam tužbu čula, da krave neće rano,podljeto. da se gone: jase radujemkad su moje krave mirne, i najvolim, kad mi: po koja u srpnju,kolovozu i prosincuzabređa,jer onda one telice,kojesu ranije,ostavim za hranu, a one, kojese podjesenotele, za skupenovce mesaru prodajem; a kra> va, kojami se najkasnijeoteli,dojipo čitavu zimu.« Takvu kravu spisateljica naziva ozimača.
Osim togaona navodi,kako jeviše puta u proljećeteško prodatitele ispod > krave,ilikako se kaže »od cecka«,jer kupciprigovarajumršavojteletini.Ona ne želi da jojse krave tele kad nema dobre hrane,nego onda kad već ima svježedjeteline, ilikad jejošdosta suhe krme.
U vezi s hranidbom krava muzara ne može se dosta nahvaliti s topinaburom:
»Jer od njegakrave dobijuviše i mastnogamlieka;drugo,jer u dobrojzemlji posađenjakorađa,a treće,jerpreko zimemože na poljuostati;dapačejošje boljifrižko izkopan, i laglje se može oprati i od zemljeočistiti
krave, i da gospodarica triuglakuće drži, a gospodarsamo jedan.
Uz izbor ovog članka za našu rubriku moramo navesti da jeJelisava Prasnička \_bilajednaod najrjeđih žena poljodjelski i stočarskistručnjaksvoga doba Ona nijebila školovana na učilištima, ali je putovala po velikim gospodarstvima u Češkoj,Tirolu i Švicarskoj,svagdjegdje jebilo najsuvremenijemljekarstvo i sirarstvo Sama jevodila pokusena imanju. «To jebilo jednovrijeme u Biškupcu, pokrajVaraždina Pisala je u mnogimondašnjimstručnimčasopisima,sudjelovala sa svojimmljekarskimproizvodima na domaćimiinozemnim gospodarskim izložbama i td Osnovala jezakladu za izdavanjepučkihknjižica»Znameniti i zaslužni Hrvati 925-1925«. Tu pišeda se rodila u obitelji Novak u Orehovici 1816. i da jebila nesretna u braku Za sada pisacovih redaka ne zna o kojoj se Ore.hoviciradi.Umrla je u Zagrebu1894., pa jelijepo da smo jese sjetili na 100 godišnjicunjezinesmrti Ona je zaslužila jednuopsežnuraspravu o njezinimstručnim djelatnostima i ulozi u pronicanju hrvatskogstočarstva posebnomljekarstva.
| svojčlanak o kravama muzarama završava poznatimmislima,kako oči gospodarevekonjehrane, a gospodaričine
Priredio: StjepanKeglević,dipl.ing.
Podacio mliječnostikravamuzara iz1882.godine
Zadarskošibenski jodjelskilist »GOSPODARSKI POUČNIK« objavio jeu br. 5 od 1. veljače 1882 ovepodatke o količinama dobivenogmlijeka tih godinapo pasminama:»Najboljadojilja na svietu jestjednakrava na imanjuHtinzichberg u PruskojSaksonskoj, od koje se jepomuzlo u godinidana 8 476 lit mlieka ili22 1/3 na dan Drugepasminedale su: Holandeška 3.000 lit na godinu,Oldenburška 2.800 lit.,Mantovanska 2.350, IV
Aljasna2.500,Miirzthalska1.900,Podolska ili ugarska(jakokod nas rasprostranjena)800, a naša domaćapasmina450 lit na godinu.
Izmlijekajednekrave boljihpasmina, može se izvaditi na godinu7580 kg masla,110-120 kg mršavogsira Tko neizvadinapose maslo,tajmože izvaditi 200220 kgmastnasira. « -
StjepanGE dipl.ing.
KAKO SE NEKAD ODREĐIVALA BREĐOST?
»Gospodarskilist«od.27.rujna1860. donio jjeu rubrici -Gospodarskeviesti ovajmaličlanak s naslovom »Dali je krava muznica bređa«, u kojemse to može ovako posve jednostavnodoznati
»Napuničašu vodom potočnicom i kacni u njuuzastopcedvie tri kaplje jomuže,to jestfrižkogamlieka od krave, za kojuželiš znati,jelijesteona.
Ako jeste,kaplje od mlieka pasti će na dno;ako nijebređa,mliečne će se kapljerasplinuti u vodi prijenego dospiju do dna Ovakose može doznati i za kobilu, dali jesuždrebna,štojekod kupovanjastoke vrlo važno,jerse ovim jednostavnimsredstvima svatko može: osvjedočiti, da li jekobila ilikrava,koja se kupuje,sbiljabređa,kao što kaže prodavac.«StjepanKeglević,dipl.ing.
Što učiniti da pregled kod liječnika bude uspješan?
Dobro upoznajtesvojetegobejošprijenego uđete u ambulantu
Dakle,odlučili ste poćiliječniku na pregledzato štoste primjetili na sebi neke simptomeilizato što jednostavnoželite obaviti redovnu kontrolu. Da bi sve proteklo u najboljemredu,tj.da bi tajposjet liječniku bio uspješan, vi se morate za njegapripremiti.Čovjek ne bi povjerovao koliko ima bolesnika kojinaprosto ne uspijurazumnoobjasnitiliječnikusvojetegobe.
Prema tome,prijenegokrenete na pregled,jošdok imate dovoljnovremena, dobro upoznajtesvojetegobe.
Bol jevjerojatnonajčešćisimptom.Što jemogućetočnijeodredite vrijemepočetka bola. Čestopacijent kaže da jebol počeopredtjedanilidva, a kasnijeliječnik utvrdi da jeustvari on počeopred nekih godinudana (trajeneko vrijeme, pa onda privremenonestane). Da lise u zadnjevrijemebol pojačava?Obratite pažnju na to da lise bol negdješiri i da lijestalna ilipovremena?Kod određivanjamjestabola,budite što više određeniji
Uprkossve većegbrojalaboratorijskih krvnih pretraga,usavršenihmodernih medicinskih aparata i drugihdijagnostičkih pomagala,iznošenjepovijestibolesti i svojihsadašnjihsimptoma,onako kako ih sam pacijentvidi,jošuvijek jedaleko najvažniji faktor u postavljanjudijagnoze.
Pacijent mora bitisposobaniznijetiprilično točno svojupriču i mora bitisposoban odgovarati na liječnikovapitanja. Nemojtezapočinjati s opširnimobjašnjenjima ilivelikim pretjerivanjima, kao na primjer: »Ne osjećam se dobro« ili»Sve me boli« i nakon togazašutjčti.
Vrijeme za analiziranjesvojihsimptomanijekad već sjedite u ambulanti.
Ne smije se mješati bol u želucu i bol: u trbuhu Ako jebol u trbuhu, mora se točno označiti njegovomjesto(najbolje prstom!).Razlika u lokalizaciji bola,već od svega nekoliko centimetara, može ukazivati na različitaoboljenja. Da lije bol u vezi sa menstrualnim ciklusom? Da li položajtijelautječe na bol? Je li to područjejošbolnije na dodir? Da li se bol pojačava ilismanjujenakon uzimanja hrane? Ako hrana ima utjecaja, da li i V
određenevrstehrane imajunekogučin'ka? Da lipražnjenjestolice ilimokrenje utječe na bol? Da li spolniodnos ima .nekogutjecaja na bol? Je li bol praćen temperaturom,znojenjem,mučninom, povraćanjem,žgaravicom,nadutošću, vjetrovima? Svi su ti detalji od ključnog značaja za liječnika.
Bol u grudima.Gdjese on točno nalazi? Da lise negdješiri,recimo u vrat, leđa,trbuh,rame, ruku? Da lijebol u obliku probadanja,pečenja,stiskanja? Je li prisutan i kod normalnogdisanja, dali se pojačava kod dubokogdisanja ili kašljanja? Je liprisutan i kašalj? Da lise bol pojačavakod pritiskarukom na to mjesto?
“Bol u rucl ilinozi. Gdjejeon točno lokaliziran?.Je li to zglob?Je li to područjeosjetljivo na dodir? Je lito područje ikad bilo crveno iliotečeno? Da lihodanje,sjedenje ililežanje ima nekogutjecajana bol? Ako se radi o prstima,valja točno odrediti kojiprst i kojizglob na prstu boli
Bol u leđima. Gdjetočno boli i otkada? Ako pokažetesamo par centimetara podalje od mjestagdjeste bol osjetili ili jošuvijekosjećate,možete zavesti liječnika. Da likašalj,disanje,uzimanjehrane utječe na bol? Sirilise bol negdje?Odostragapremanaprijed, u prepone, u debelo meso,u nogu?Da li položajtijela utječe na bol? Jeste lipodizali ilipomicali nešto teško?
4 Popisatisimptome kojinajviše smetaju
- Jasno,postoje i simptomikoji se odnose na općestanjezdravlja. Je lidošlo do neke promjene u apetitu? U žeđi? Jesteli izgubili na tjelesnojtežini? Ako niste sigurni,izmjeritisvojutežinu prijeodlaska na pregled. Da livam jeodjećapostala _prekomotna?Pokušajtedoznati kad jepočeogubitaktežine
Jeste li imali temperaturu,zimicu ili znojenje?Temperaturuizmjerite oko 1 sat nakon zimice. Znojite li se više nego obično?
Da liste više umorninego obično? Da lise brže umorite nakon napora?
Ako kašljete, da lineštoiskašljavate? Ako da,kakve je to boje?
Imate likakove poteškoće za vrijeme mokrenja?Postoji lineki iscjedak iz penisa ilivagine?Koliko putamorate mokrititokom dana,tokom noći? Da liima kakovih promjena u bojimokraće? Postojelineke smetnje za vrijemeseksa?
Da lisu se pojavile neke promjene u pražnjenjucrijeva? U učestalosti? U boji ilitvrdoći? Postoji libol kod pražnjenja? Ima liu stolici krvi ilisluzi?
Nedostaje li vam daha? Da li teško dišete? Da livam nedostane daha samo kod napora, kao što je,recimo,hodanje? Koliko dugog?Ilise pojavljuje i kod mirovanja?Postoji li lupanjesrca,vrtoglavica? Kad su te poteškoćesa disanjem počele?Jesu lise u zadnjevrijemepogoršale?
Imate livrtoglavice? og ligubitak ravnoteže?
Najbolje bi bilo kad bi pacijentstavio na papirsve one simptomekoji ga najviše smetaju.Također,dobro bibilo popisati sve lijekovekojeuzima (njihove doze)iliponijeti sa sobom ta pakovanja.
Kao općenitopravilo,nemojtejesti prijeodlaskadoktoru Možda će zatražiti laboratorijskipregledkrvi (posebnoako jeto prvipregled, ilipreglednakon dugog vremena).Normalna vrijednost nekih krvnih pretragazahtijeva da osoba budena tašte. Ovo posebnovrijedi za šećer, kolesterol i trigliceride. Budite u mogućnosti dati mokraću.Koliko putapacijenti kažu liječniku da su upravo izmokrili ida više ne mogu Onda trebajupitivode,pa čekati ilidoći drugiput.
VI
Bilo kakve promjene na koži nemojte pokrivati sa nikakvim mastima,tako da se ne Mogu dobro razgledati.
Dr.Ivo Belan Kako odgonetnutipet poruka?
vike? Neki ljudijeduupravo zbognavike, neki zato štosu možda ljuti,zabrinuti, osamljeniiliim jedosadno. U jelujednostavno pokušavajunaći izlaz iz takvih svojihneugodnihstanja.
Slušajte što vam tijelo govori
Najboljipostupak:Ako ste doista “stalnogladni,posavjetujte se s liječni-. kom Isto učinite ako jedetezato štose osjećatepotišteni.
.Probudite se s grloboljom i znadete da jenajvjerojatnije na putuneka angina. Ospetese po tijelucrvenim mrljama i običnomožete otkritida jeuzrok tome u nekojnamirnicikojuste pojeli.Nažalost, neke simptomenijelako prepoznati. Često smo skloni zanemariti tegobekoje se teško dijagnosticiraju,jednostavno zato što su priličnoneodređene inejasne pa sečini da nisu ni toliko opasne Međutim, jelibaš tako? Liječnici će vam kazati da nijemudro zanemariti i ne obratiti pozornost na simptomkojijestalno prisutan. Prema tome,bez obzira na to koliko se vaš problemčini neodređen,nejasan i “nevažan,treba ga shvatiti ozbiljno.
Ovdje jeukratko opisano 5 neodređenih tegoba i ono što vam one možda »poručuju«.
1. Simptom:neutaživ tek
Mogućiuzroci: Tri su česte bolesti kojeobilježavaprekomjeran tek: šećerna bolest,hipertireoidizam(preaktivna štitna žlijezda) i depresija.
2 Simptom:osjetljivost na hladnoću Mogućiuzroci: Hladne ruke ilistopala,iliopćenitoosjetljivost na hladnoću, . obično se pripisujelošojcirkulaciji. Međutim,ako istodobno ne otiču gležnjevi i noge, te ako nema mišićnih grčevaili bolova priraznim tjelovježbama, tada loša cirkulacijanajvjerojatnijenijeuzrok tegobe.
Ljudikoji se neprestanožale da im je hladno obično su to mršavijeosobe. S obzirom na to da masno tkivo predstavlja stanovitu izolaciju od hladnoće,mršavijiljudi su posebnoosjetljivi na niske tem-' perature.
Ako jeosoba osjetljiva na hladnoću i ako se osjećatromom,umornom, a lice jojjepodbuhlo,otečeno,možda boluje od hipotireoidizma(neaktivna i štitnjača)..
Najboljipostupak:Nema ijekaza hladnoću kojuosjećajumršavijiljudi. Nositidodatnu odjeću i boraviti u toplojpro-. storijinajboljijelijek. Ako se sumnjana hipotireoidizam,jasno,treba se posavjetovati s liječnikom.
Ako su uz pojačantek jošprisutni žeđ i često mokrenje,možda imate nedijagnosticiranu šećernu bolest. Ako usprkos zdravu apetitugubite na težini, ako se osjećatenervozni i ne podnositetoplinu možda jetome uzrok hipertireoidizam. Ako vas život i okolina kojavas okružuje ne zanimaju, ako prijateljesmatrate dosadnima i ako ste izgubilivolju za seksom možda patite od depresije.
<Dakako,povećanitek ne mora obvezno značiti da ste bolesni. Zapitajte se: jedem lizboggladiilinaprostozbogna-
3 Simptom:osjetljivost na vrućinu
Mogućiuzroci: Razina te osjetljivosti jerazličita Međutim,ljudi s prekomjernom tjelesnomtežinom češće će patiti od tih tegoba.Naslagemasnog tkiva onemogućujuorganizmuotpuštanje ono“liko toplinekoliko jeuobičajeno.
Slijedeći uzrok tojtegobimože biti hipertireoidizam.
VII
Neki lijekovi mogu pojačatiosjetljivost na toplinu,posebice u ljudikojiprovode naporne tjelovježbe.Najvažniji među njimasu: tablete kojepospješujumokrenje,neki lijekovi za duševne poremetnje, za smirenje i za spavanje.Pijenjealkohola također može pojačatiosjetljivost na toplinu.
Najboljipostupak:
Debelim ljudimamože pomoćiskidanjeviška kilograma. Ako sumnjate na neki lijek ilina hipertireoidizam,posavjetujte se sa svojimliječnikom.
4. Simptom:oticanje
Mogući uzroci: Oticanjemože biti znak nakupljanjatekućine u organizmu. Čestojeuočljivije na nogama istopalima, jergravitacijapovlačitekućinu prema dolje
Dakako, ako oticanje ne prestaje, o tome valjaobavijestitiliječnika.
5 Simptom:drhtanje(tremor)
Mogućiuzroci: Nervoza,uzbuđenje, hladnoća,jaktjelesninapor i napetost.
“Neki ljudinasljeđujusklonostdrhtanju. Povremeno neke osobe mogu patiti od tzv drhtanjanamjere, to jestdrhtanje kojese javlja kad osoba pokušava,npr., podićiolovku sa stola ilikad pružiruku prema telefonskojslušalici.
Katkad jeprehrana s puno soli osnovni uzrok blagogoticanja.Nakupljanje tekućine u žena može se pojaviti 7 do 10 dana prijemenstruacije ili u drugojpolovici trudnoće. Međutim, u mnogimslučajevimanema poznatauzroka za nakupljanjetekućine, čemu su, čini se, skloniji debeli ljudi.
“Kronični alkoholičari s oštećenomjetrom (ciroza), zatim bolesnici sa zatajivanjemsrca, bubrega,nekim bolestima je.tre,često pateod nakupljanjatjelesne tekućine. Jako oticanje, uz .visokikrvni tlak,može biti znak teške komplikacije trudnoće.
Kadšto jenakupljanjetekućinenepoželjnapopratnapojavaodređenih lijekova (steroidi,Koraci pilule, neki antireumatski lijekovi).
Najboljipostupak:Takve se tegobe standardno liječediuretiktabletama za, pojačanomokrenje.Jasno,njihpropisuje lječnik. U prehranitreba smanjitisol. Pretilimorajusmršaviti. »Cugeri«moraju prestatipiti. Ako se tegobepojave u trudnoći, valjaodmah otići ginekologu na pregled.
VIII
Pijenjeprevelikihkoličina kave iličaja može također pridonijetipojavitremora Neki lijekovi mogu imati sličan učinak U težim stanjimadrhtanjemože biti spojeno s apstinencijom kod ovisnosti o nekojdrogiilialkoholu, ili s moždanom aterosklerozom. Drhtanjeruku povezano S nervozom, umorom, prekomjernim znojenjem,gubitkomtežine,ubrzanim bilom upućuje na hipertireroidizam.
Tremor koji se pojavljuje kad tijelo miruječestojeu vezi s Parkinsonovom bolesti. :
Najboljipostupak:Ako je drhtanje uzrokovano fizičkim iliemotivnim čimbenikom,liječnici kažu da ne treba ništa poduzimati. Sve će to nestati jednomkad se smirite.
Ako pijetepuno kave iličaja,izbjegavajte te stimulanse i ustanovite jelitremor nestao. Ako ste pilivelike količine alkohola i nakon togaprekinuli s tim zlom,pa se tremor pojavljuje sa znojenjem,halucinacijamaigroznicom,obratite se liječniku. To jeznak alkoholizma i najbolje se liječi u bolničkojustanovi.
Tremor kojijedanas tu, a sutra ga već nema, običnojebez ikakvih posljedica. Međutim,tremor koji se ponavljazahtijevaprimjerenupozornost.Potreban je liječničkipregled. T
Dr Ivo Belan