»UZGOJ
KJE
5. Sastavljanjesmjesa
Smjese se sastavljaju po načelu udjela u masi svake vrste. Pri sastavljanju smjesa služimo se najčešće linearnom ili običnom metodom po ŠoštarićPisačiću i Klappovom metodom.
Količina sjemena potrebna za sjetvu po običnojmetodi izračunava se po sljedećoj formuli:
kgha kolinasjemenaprodidniudo ve
Primjerkako se izračunava potreba sjemena za smjesu. Crvena djetelina80 % udjela,sjetvena norma 22 kg/ha.Talijanski ljulj20 % udjela,sjetvena norma 25 kg/ha. Izračunavanje potrebne količine sjemena za navedeni DTS:
potrebnakoličina 80% x 22kg/ha sjemenacrvene = 17,6kg/ha djetelinekg/ha 100
za talijanski ljuljkha LIT
5,0 kgha.
Crvena djetelinasijese 17,6 kg/ha ili 10,4 kg/ki, a talijanskogljulja5,0 kg/ha ili 3ko/kjza navedenu smjesu u primjeru.
Tako se izračunavaju i količine sjemena za sve ostale smjese, uz napomenu da su u tablici iznesene norme u kg/ha i kg/ki,da se ne bi zamijenilekoličine sjemena jer bi inače zamijenjena vrsta imala pregustiiliprerijedaksklop.
Tablica za sastav smjesa po običnoj (linearnoj)metodi po Šoštarić Pisačiću
Prodornost u I. Naziv vrste ill godini trajanja
rosuljabijela n
pahovka rana' pr-vpr stoklasa bezostata n krestac potn klupčastaoštrica pr-Vpr vlasuljatrstikasta potn vlasuljalivadna potn vlasuljanacrvena pot ljuljmnogocvijetni Vpr engleskiljulj Vpr vestervoldski ljulj Vpr blještac potn mačjirepak potpr vlasnjačalivadna pot smiljkitaroškasta potn smiljkitamočvarna n lucerna Vpr esparzeta (u ljuskama) pr švedska djetelina n-pr crvena djetelina Vpr bijeladjetelina n
114
Uporabna Osnovno vrijednostu doziranje
Vpr = vrlo prodoma vrsta pr prodomna vrsta n višemanje neutralna, po sastavu smjese ilizbog povoljnihilinepovoljnih uvjeta slabo prodorna ilipotiskivana pot vrsta koja biva potiskivana,odnosno koja može biti i ugušena Kratkotrajnesmjese za košnju (na osnovici crvene djetelineza sijeno i hranidbu zelenom krmom)
m PĆČČČMČPČČNNNJPJJČJČ MČ
Vrlo povoljna Povoljna staništa za staništa za Vlažna ili crvenu crv djetelinu mokra tla Svježatla djetelinu (vlažnatla)
Vrsta Udjel kgha Udjel kgha Udjel kgha Udjel kg/ha a jjjj JO A
Smjese za kombinirano iskorištavanje(služe za izmjenično napasivanje I košnju,ali preteže napasivanje) kratkotrajnei višegodišnjesmjese
Svježa ili Svježa ili Svježa ili Vlažna, vlažna tla- vlažnatla vis vlažna tla mokra ili visoka rel vlaga zra- staniše poplavna rel vlaga ka iobilne crvene tla zraka ljetneoborine djeteline
Djetelinezahtijevajuduboku obradu tla,a osobito lucerna (30 i više cm), a trave dubinu brazde 25 30 cm Od obradbe do sjetve treba proći nekoliko dana da se tlo slegne Sjetvenislojtreba bitidobro i plitkopripremljen(3 6 cm) da sjeme ne padne preduboko. Ako površina nijeravna, treba je ravnjačem poravnati jer će na neravnoj površinina udubljenim mjestima (depresijama)stajatioborinska voda idjetelinaće propasti na takvim mjestima.Tlo za sjetvusmjesa treba pripremitiširokozahvatnim sjetvospremačem kojiće ujedno poravnatiplitke udubine.
Predsjetvenom pripremom unose se u tlo potrebna hraniva (gnojiva).Količine hraniva koje se unose u tlo ovise o plodnosti tla,kakvoći iurodu kojiželimo postiĆi
Fosforna i kalijevagnojiva mogu se dati odjednom na tlima dobrih svojstava U većini slučajevagnojise tlo svake godine Dušik se daje prisjetvi, a u travnodjetelinskimili travnim smjesama za svaki porast (otkos).Količine hraniva koje se najčešće unose u tlo priosnivanju smjese iznose:
Dušika 40 50kgha 20 30kg/kj
Fosfora 80 120 kg/ha 45 70 koki
Kalija120 180 kg/ha 70 100 kg/ki
Navedene količine hraniva sadržane su u 600 700 kg gnojivakombinacija 7:14:21 ili400 500 kg kombinacija 8:26 : 26
Djetelinskotravne smjese na osnovici lucerne i crvene djetelineuglavnom se ne prihranjujutijekomvegetacije Prihranjivatise mogu KAN-om samo na vrlo kiselim tlima
Travnodjetelinske smjese za kombinirano iskorištavanjeprihranjuju se dušikom za svaki otkos u količini27 54 kg dušika (100 200 kg/ha KAN-a) po hektaru. Smjese na osnovici bijeledjeteline mogu 'se prihranjivatidušikom.
116
Smjese se sijuu rano proljeće(ožujak, početak travnja)i u kasno ljeto(kolovoz, početak rujna).U proljećese smjese siju u golo tlo,pripremljenoza takvu sjetvu, ili u nadusjev (ako je rijedakiako se rano skida) Kasnoljetnasjetvaima više prednosti pred proljetnomsjetvom.Tlo za sjetvu nakon skidanja žitarica može se na vrijeme vrlo dobro pripremiti(prašenje i vrlo duboko oranje)i ostaviti da se slegne Na vrijeme se može pognojiti,pripremiti sijačicaza sjetvu,nabaviti sjeme i sama sjetva se može pravodobno odlično obaviti Nakon sjetve potrebno je tlo ponavaljatikolutastim valjkom
U kasnoljetnojsjetviopasnost od zakorovljivanja i suše je manja nego u proljeće. U kasnoljetnojsjetviglavnikorovi su Brasica vrste (kupusnjače)i žitarice koje su se otrusile tijekom žetve
Herbicidi se uglavnom ne primjenjuju u DTS
DTS se sijena dubinu 1,5 3 cm Ako je sjeme preplitkopoloženo (na površini), sjetvenise slojosuši pa sjeme ne klija. Ako se sjeme položidubljeod 3 cm, niče samo dio sjemena, a na oko 7 cm, niče 10 30 % biljaka.Vlasnjača livadna niče samo uz svjetloAko je duboko posijana, ne niče uopće.
Sjeme svih vrsta predviđeno za sjetvu se pomiješa, a miješatise može sjeme onih vrsta kojeje slična oblika iveličine
Djetelinskosjeme se miješa sa sjemenom mačjeg repka, blještaca,vlasnjača i rosulja,jer je sitno i podjednako curi kroz sijačice.Krupno, dlakavo sjeme i osati slabijecuri kroz sjetvenu napravu pa se mora posebno sijati, po mogućnosti okomito, ili u suprotnom smjeru od sjetvedjeteline.
Sjetvase može obaviti omaške (sijačicom iliručno) ili u redove Za sjetvusitnog sjemena (djetelina)danas postoje i posebne sijačicekoje precizno doziraju
količinu i dubinu, a iza ulagača imaju valjak (brilion) i dr Ako se sije sjeme smjese takvim sijačicama,može se količina sjemena smanjitiza četvrtinu od navedene norme u tablici.
Vrijeme sjetve treba biti tako usklađeno da djetelinedo zime razviju9 12
listova.
Ako ima dovoljno vlage u tlu nakon žetve, odmah se može posijatismjesa, koja još iste godine može dati jedan otkos krme Takva je smjesa u proljeće iduće godine u punoj proizvodnji.
Prof. dr Zvonimir Štafa
To jezarazna bolest goveda,kojuuzrokujevirus, a očituje se jakomupalomprednjih dišnih putova(dišni oblik bolesti), zatim sluznice očiju, te stidnice i rodnice (spolni oblik bolesti).Proširena je u svijetu, a u uzgojujesklonaširenju. Može biti prisutna u uzgoju, a da se za nju ne zna Životinjekojeprebolebolest ostaju veoma dugoimune i smatra se da su praktičkidoživotno otporne na dišni oblik bolesti.
Virus je dosta otporan, te na niskim temperaturama (ispodništice)može preživjeti i više mjeseci;osjetljiv je na eter, kloroform i alkohol,a izravno ga sunčevo zračenjeubijaza 48 sati Za njegovo uništavanjedezinfekcijomsluže 5postotna otopina fenola,0,1 postotna otopina sublimata i 10postotna otopina lizoforma
Zarazni rinotraheitisgoveda najčešće se pojavljuje u velikim uzgojima, u tovu ili medu mliječnim kravama; u manjim uzgojima, nema veće značenje.
Izvori zaraze su bolesne životinje,izdahnuti zrak, zatim iscjedak iz nosa i sadržajdušnika (traheje).
Bolest se širidodirom, zrakom kojidišu i iskašljavanjembolesne životinje,zatim spolnim dodirom pri prirodnom osjemenjivanjuilisjemenom priumjetnom osjemenjivanju.
Od zaraznog rinotraheitisa (upalenosa i dušnika)obolijevajugrlasvih dobi. RazVoju bolesti pogoduju razni stresovi,nepovoljnimikroklimatski uvjetii općenito
loše klimatske prilike.Osim goveda oboljavajui druge vrste životinjakao ovce i koze, ali veoma rijetko i s blagim znakovima bolesti (malo povišenom tjelesnom temperaturom)
Inkubacijatraje5-7 dana, iznimno 2060 dana U slučajevimadišnog oblika bolesti promjene nastaju iznenada, povisuje se tjelesnatemperatura iznad 40%C, životinjaje potištena, u prvih1 do 2 dana iscjedakiz nosa je bistar, a sluznica nosa i dušnika veoma upaljena.S trajanjem bolesti u dušniku i nosu nastajudifterične naslage u obliku tzv. lažnih opna (pseudomembrana), koje mogu pokritiinosno ogledalo,kao da je pokriveno krastama. Nakon skidanjakrastica sluznica je izrazito crvene boje i zbog tog znaka bolest često zovu crveni nos. Disanje je ubrzano i plitko,premda na plućima nema bolesnih promjena Pokatkad se od jake upale nosa, uzgrednih šupljinaglave (sinusa) i dušnika mogu začepitizračni putovi,pa životinjaugine. Akutni stadijbolesti trajetjedan dana iživotinjaozdravi 117
ako nijebilo pogoršanja u obliku upale pluća i dišnica (bronha).
U drugom obliku bolesti kao jediniznak javljase upala očijus otokom očnih kapaka. Kad je iscjedak iz oka jak,mogu se po licu naći kraste od zgrušane izlučevine (sekreta).
U spolnom obliku bolesti,kojise može pojavitibez znakova bolesti prednjihdišnih putova, nalazi se otok sluznice stidnice i rodnice Iz spolnih organa krava (junica)cijedise u početku rijetkosluzav, a poslijegnojan iscjedak. Na sluznici stidnice i rodnice, a u bikova na spolnom udu (blanopostitis upala glavićai unutarnjeglista naglavnika),na mošnji i uokolo nalaze se čvorići veličine zrna prosa ilileće i graška, kojiposlijepucaju, pa nastajuranice različite dubine Kadšto se i oko spolnihorgana nalaze čvorići različite veličine. Taj oblik bolesti zovu još i osip zbog spolnog akta (koitalniegzantem).Zbog promjena u spolnim organima nastajesvrab, češće mokrenje i češanje o različitepredmete, a bređe krave pobacuju.Zaražene životinjenakon kliničkog oporavka još dugo izlučujuvirus u okoliš i ostaju kliconoše Važno je napomenuti da krave za trajanjabolesti ne mogu ostati bređe, a prestankom bolesti ponovno zabređuju Od te bolesti životinje ne ugibaju,a ona traje2 4 tjedna i završava oporavkom. Uzročnik bolesti, virus zaraznog rinotraheitisa,može u teladi u dobi od 2 4 mjeseca uzrokovati upalu mozga i moždanih ovojnica.U takvom obliku bolesti telad je neraspoložena, gubi ravnotežu, podložna je vanjskim podražajima i lako se uzbudi, dobiva grčeve, izlazi im pjena na usta, leži na boku, škrguć zubima i lamata nogama
Dijagnoza bolesti postavljase serološkom pretragom krvi.
Danas još nema lijekaprotivvirusa zaraznog rinotraheitisa, pa se liječenje svodi na sprečavanje uzgrednih (sekun118
darnih)bakterijskihinfekcija. U tom smislu daju se bolesnoj životinjiantibiotici, sulfonamidi i drugilijekovi,kojima se podiže opća otpornost organizma. Ako se ne pogorša zbog neke druge pojave i naknadne bakterijskeinfekcije,bolest prolaziza 14 dana, te kod dišnog oblika bolesti životinjaostaje doživotno imuna Promjene na muškim i ženskim spolnim organima liječese otopinama različitihlijekova,kojima se ispirubolesna mjesta, i različitim mastima za premazivanje sluznice spolnih organa Preboljenjem spolnog oblika te bolesti,za razliku od dišnog oblika, goveda ostaju imuna samo godinu dana, a onda mogu ponovno oboljeti.
Zarazni se rinotraheitis goveda uspješno suzbijacijepljenjem,koje se provodi zajedno s cijepljenjemod drugihzaraznih dišnih bolesti goveda. Dosta je goveda cijepitijednom na godinu Doduše, dišni se oblik bolesti nakon cijepljenja ne pojavljujedo tri godine, ali zbog spolnog oblika bolesti goveda treba cijepitijednom na godinu
Prijepripustasve bikove treba klinički pregledati, a nađu lise promjene na spolnom udu i uokolo njega valja zabraniti pripust.
U Naredbi o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti životinja za 1994 za zarazni rinotraheitis pustularnivulvovaginitisstoji:
»Za prirodniprispustmogu se koristiti samo bikovi kojisu dva puta u tijekugodine podvrgnuti kliničkom pregledui laboratorijskojpretrazina balanopostitis.
Za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanjemogu se koristitisamo bikovi kojine pokazuju kliničke znakove bolesti,kojihsu krv i sjeme prijepočetka korištenja, a u tijekukorištenjadva puta godišnje laboratorijskipretraženina zarazni rinotraheitis pustularnivulvovaginitis.
Ne smiju se oplođivatikrave i junice s kliničkim znakovima pustularnog vulvovaginitisa«.
Hipodermozugovedauzrokujuličinke dvokrilaca, zvanih goveđi štrkovi i to Veliki štrk (Hypodermabovis),kojijedug13-14 mm, dlakav, crne boje sa sivom glavom i sa mrkim stršećim krilima,živi 2-7 dana Jaja su duga1,15 mm, a odrasla ličinka 21 28 mm, te Mali štrk (Hypodermalineatum)kojijenešto manji od velikog. Ličinke tih štrkova u posljednjoj fazi razvojadolaze podkožu na leđima i križima goveda,gdježive i razvijaju se, uzrokujući otok i upalne procese. Na mjestuboravka ličinke nastaje čvor s otvorom na gornjojstrani čvora za disanje.
Štete od hipodermoze su višestruke: životinje,doduše, od nje ne ugibaju,ali
odbacuju i stoga nastaju veliki gubici u sirovinama za kožarsku industriju,osim toga bolesna životinjapostupno mršavi, kod mladih dolazi do zaostajanjau rastu, smanjuje se priplodna vrijednost,smanjujese vrijednostmesa i mliječnostse smanjuje za 10-40%
Štrkovisu rašireni na svim kontinentima, a naročito im pogoduje vruće ljeto. U umjerenom pojasu goveda budu invadirana na paši u tijekuljetai početkajeseni (od lipnjado rujna),kad štrkovi nadlijećuživotinjeda bi im na dlaku prilijepilijajašca.Goveda prepoznaju svojstven šum kojinastaje letenjem štrkova (djelomičnopolaganjem jaja,a možda i golicanjem koje nastajepritom), te da bi se obranile, odnosno onemogućile polaganje jajašca,daju se u paničan trk,tzv štrkanje(nekitu pojavu nazivajuobadanje iako uzročnici nisu obadi).Životinje su uznemirene, uzdižu glavu, udaraju stražnjimnogama prema donjem dijelu trupa, savijajurep prema gore i kreću u divljebježanje:Ove se pojave postepeno prenose na cijelostado. Životinje u takvom stanjuzalete se u vodu do trbuha, u žbunjeiližitno poljegdje se znaju satima zadržavati.
Štrkovilete po toplom, sparnom i mirnom vremenu, a zadržavaju se uz rubove šuma, šumaraka i šikara Odrasli štrkovi za svog kratkog života nastojegovedima na paši prilijepitijajašcana dlaku donjeg
dijelanogu, trbuha i plahtice.Iz jajašaca izlaze ličinke,koje lizanjemulaze u probavne organe, migrirajuispod sluznice i dospijevajuu područje leđa ikriža,gdje se ispod kože ugnijezdei daljerazvijaju. Ličinke mogu probušitikožu i živčanim putevima doći ispod kože na leđima itu dalježivjeti. U području leđa ispod kože ličinke dospijevajuu studenom i prosincu, tada se počnu razvijati,probuše kožu već u veljačipomoću svojih bodljikao i pomoću jednog dermolitičkogtoksina
Podkrajproljećailiu početku ljetaizalaze kroz rupu koja je velika 4, pa i do 7 mm
To se događa pod utjecajem pružanja tjela kod dizanja ililijeganja,ali i radi vlastitogpomicanja. Oko 12 do 36 sati nakon izlaska,ličinke se učahure u okolini invadiranog goveda (u staji,na pašnjaku, bilo na zemlji ilipod lišćem, te balegom). Mjesec dana kasnijeiz čahure izlijećedvokrilni insekt odrasli štrk
Znakovi bolesti ovise o jačiniinvazije. U početku invazijedok ličinka prođe od mjesta ulaska do leđa, nema naročitih znakova bolesti,ako nijedošlo do oštećenja leđne moždine Kad se ličinka ugnijezdiispod+kože na leđima i križima nastajuu početku manje a kasnijeveće kvržice, a prijeizlaska ličinke iz tijela, dostiže veličinu oraha. Svaka kvržica ima otvor (rupicuna koži)prekrivenkrastom. Ako se skine ta krastica vidi se otvor kroz kojiličinka diše i izbacuje produkte izmjene tvari.Nakon izlaska ličinke za 6-10 dana nestaje kvržice Ukoliko ličinka ugine na tom mjestu šupljinase ispu119
njava granulacionimtkivom, koje može ponekad ovapnitite tako zaostaju trajne kvrge. U rijeđim slučajevima dolazi do edematoznih oticanjadebelih 1-2 cm na manjim područjima ilipak dolazi do difuznih edema
Ako se na leđima nalazi samo nekoliko kvržica, neće biti većih teškoća, ali akoih ima na desetke i stotine, invadirana životinjaće imati teškoće pri napasivanju,jerse neće moći saginjatizbog upale kože na leđima ivelike bolnosti u svezi s tim Životinja će imati teškoće iprilijeganju i ustajanju,smanjitće jojse mliječnost, mlade životinjeće sporo napredovati,uz upalu kože doći će do poremećaja općeg zdravstvenog stanja,a kako je bolest kronična, grloće mršaviti i sve više slabiti. Računa se da životinjasa više od 20 ugrka pod kožom zaostaje u rastu i mršavi Pokatkad se opaža alergijakoja nastajeposlijeresorpcijebjelančevina uslijedspontano uginulihili,što je mnogo češće, ubijenihličinkiprilikomnjihovog istiskivanja iz ugrka.
Kod liječenjadanas se više ne primjenjujufizikalne metode, tj.istiskivanjeličinaka štrka kroz rupicena koži Mnogo je bolje i djelotvornijeliječenjeorganskim fosfornim preparatima,kojise daju kroz kožu, tako da se otope u vodi i zatim prelijupo leđima i križima. To liječenjeje najboljeprovestimjesec do mjesec i pol nakon posljednjegizgona na pašu. Od preparata smatraju se najboljimNeguvon
Hypoderma bovis: ličinka Prirodna veličina
i Tigubon. (6%tni Neguvon suspendiran u parafinskom ulju Hipodermin).
U svrhu sprečavanja tog oboljenja osnovna preventivna mjera je uništavanje štrka ispod kože To se najjednostavnijepostižeNeguvonom u obliku vodene iliuljne otopine, kojom se polijeilinamaže koža na leđima ikrižima. Ljudikoji rade na suzbijanjuhipodermoze Neguvonom moraju imati zaštićene ruke gumenim rukavicama, a budući da je to otrov s njimtreba pažljivopostupatii ambalažu spaliti.
Štrk ne ulazi u staje,tako da invaziju sprečavamo držanjem goveda u staji i ne izvodeći ih na pašu. Kako štrk ne leti ujutro,uvečer i po lošem vremenu goveda treba tada napasivati.Ako štrk položi jajana dlaku, možemo govedo očetkati ilijoš bolje oprati mlakom vodom i sapunicom, te mlazom vode ispratisva jajašcaštrka.
Dr Stjepan Banožić
Postupak s novorođenom teladi
Za biološki status mlade teladi važne su triznačajke koje uvjetujupostupak s teladi u prvim satima i danima života:
1) Umanjena otpornost na zarazne agense, 2) Ograničena mogućnost prilagodbena životne uvjete,
3) Ograničena sposobnostuzimanja hrane
Umanjenaotpornost na zarazne agense
Umanjena otpornost tek oteljeneteladi na zarazne agense uvjetovanaje,kako je poznato, slabom propusnošću placentarne barijereza antitijelamajke i nemogućnošću mladog organizma da stvara veći aktivni imunitet u prva 3-4 tjedna života Da bi se tele zaštitilo od bakterijalnezaraze, potrebno ga je opskrbitiimunoglobulinima,zaštititi ga od zaraze patogenim bakterijamai jačatinespecifičnuotpornost organizma.
Pravilna opskrba imunoglobulinima, pojedinačno uzevši, najvažnijaje mjera o kojoj ovisi sudbina (preživljavanje)teleta |
Tele se opskrbljujeimunoglobulinima pravilnimnapajanjem kolostrumom, a ako je potrebno i dopunskom primjenom imunoglobulinskihpripravaka.
Opskrba teleta imunoglobulinima sa kolostrumom ovisi o imunoglobulinskojvrijednosti kolostruma io stupnju resorpcijeimunoglobulina.Da bi se postigladobra zaštita,tele treba resorbirati oko 50 g imunoglobulina(1,42 g/kg tjelesnetežine)
Pokazalo se da se najboljaimunizacijapostižedavanjem kolostruma 3-5 sati nakon teljenjaSmatra se, naime, da prva porcijakolostruma podražuje lučenjeprobavnih sokova kojizgrušavaju imunoglobulineprisisanjuilinapajanju.Prema tome, čini se da je prva porcijakolostruma bitna za imunizacijuteleta i ona treba iznositi 1-2 I
Potrebno je napomenuti da je kolostrum najbogatijigamaglobulinima prvih 12 sati, a nakon toga njihova koncentracijavrlo brzo pada, kako se vidi iz tablice 1
Sastav kolostruma
Tablica 1 Sastav kolostruma
Znanstvena istraživanjasu ustanovila Podaci iz literature govore da mehanida se najveća količina imunoglobulinaiz kolostruma apsorbira kroz sluznicu epitela tankog crijevaIma teladi koja uopće nisu sposobna resorbirati antitijelakroz crijevo.Neki misle da i produljenjebređosti (bez obzira na razloge toga stanja) može utjecatina smanjenje propusnosti crijevaza antitijela.
zam resorpcijenijejoš dostatno proučeni i da na resorpcijuutječumnogi još nedovoljnopoznati čimbenici
U većim aglomeracijama (farmskitip proizvodnje)telad treba smjestitipojedinačno u zasebnim kavezima (ketrecima 121
ili boksovima). Boksovi za pojedinačni smještajteladi mogu se nalaziti u zatvorenom telićnjaku,pod nadstrešnicom ili na otvorenom u obliku kućica Boksovi pod nadstrešnicom ili na otvorenom imaju prednostipred onima u zatvorenim prostorijamazbog teškoća u održavanju mikroklimatskih uvjetau zatvorenim telićnjacima. Na osnovi dosadašnjih iskustava široka je praksa potvrdilada je najboljesmjestititelad u pojedinačne boksove 2-3 tjedna.Tako je i pojedinačni
način hranidbe lakši i sigurniji,smanjuje se mogućnost međusobne zaraze i međusobnog sisanjailizanjateladi. Pojedinačni bi smještaj teladi i u kasnijojdobi bio najpoželjnijioblik uzgoja, ali to nije moguće osiguratizbog ograničena prostora na farmi. Produžen ostanak teladi u odvojenim kavezima (duže od mjesec dana) izaziva ukočenost nogu teladi zbog ograničena kretanja.
Dr Ivan KatalinićTijekom prvog polugodišta 1994 god. ukupna kretanjau gospodarstvu Republike Hrvatske utjecajem stabilizacione politikeVlade RH stabilizirane su Ovakva politikaodrazila se i u cijenama otkupa mlijekai prodaje mliječnihproizvoda, tako da od siječnjado lipnjabilježimoslijedećeotkupne cijene mlijeka sa 3,6 posto m m : siječanj1,328 K/, veljača 1,2577 K/, ožujak 1,28466 K/, travanj 1,2929 K/, svibanj 1,3 K/, lipanj1,3 K/I Odstupanja od siječnjado lipnjaiznose 1,8 posto
Premije od 0,10 DEM-a za 3,2 posto m m u mlijekuvarirale su u postotku razlike tečaja DEM-a kojise kretao za (obračunato prvog dana u mjesecu za proteklimjesec): siječanj3,794, veljača3,593, ožujak 3,670, travanj3,67, svibanj3,72 i lipanj3,72.
Na temelju iznesenog utvrđujemo da su cijenestabilne s minimalnim varijacijamaod +1 do 2 posto, što je ohrabrujuće i daje proizvođačima mlijekasigurnost u gospodarenju s mlijekom.
Dinamika otkupa mlijeka
Tijekom polugodištaukupan ulaz u mljekare otkupom, uvozom mlijeka, a ponegdje i rekonstitucijommliječnog praha kretao se:
Iz prikaza je vidljivo da ukupni rast otkupa od 5,23 posto postižese iz domaćih izvora sa 2,54 posto i 32,36 posto iz uvoza Drugim riječimauvezeno je za jednu trećinu više mlijekanego 1993 godine.
Otkup mlijeka po izvorima ulaza mlijeka | prerada mlijeka
Prikaz otkupa mlijekapo izvorima proizvodnjei uvoza daje radi upoređenja sa 1993. godinom, vjerodostojnijepodatke.
izvor prometa mlijeka količina u | odnos prema 1993 god.
Upozoravamo na podatak pod 1 ovog prikaza iz kojegje vidljivoda su seljaciproizveli 2 219 više, a državna poduzeća 11,37 posto manje, što u zbiru daje svega 0,57 posto veći otkup iz proizvodnjemlijekau RepubliciHrvatskoj.
Podatak pod 2 (kupljenomlijeko)rezultira iz 17 195,000 litara uvoznog mlijeka i 20.862,000 kupljenogmlijekaiz mljekara u Hrvatskoj(pretežno mljekaraizmeđu Save i Drave) za mljekare kojima nedostajemlijeka(mljekareiz priobalja i Istre) i od rekonstituiranogmlijeka,kojeg u 20.862,000 I ima 2 069,000 litarailicca 10 posto od kupljenog mlijekaiz Republike Hrvatske
Moramo zaključiti da je mlijekou Hrvatskojproizvedeno ispod mogućnosti prodaje i da bi se i uz uvoz od 17 milijunalitaramoglo preraditidaleko više
Trebalo bi povećatiproizvodnjui otkup mlijekau Hrvatskojjerza to postojesvi uvjeti, a od svega najvažnijecijenemlijeka i broj krava muzara
Proizvodnja i prodaja mliječnihproizvodarezultat je otkupa, a ne potražnjeproizvoda od mlijekašto je vidljivoiz ponude mliječnihproizvoda iz uvoza
Povećana proizvodnja:pasteriziranogmlijeka,sterilnog,fermentiranih proizvoda,vrhnja i svježihsireva rezultiraju iz 4,61 posto povećanja prerade mlijekai smanjenje proizvodnjepunomasnog praha (u količini od 2 900,000 litara mlijekakao sirovine).
Gospodarstvo posjeduje9,5 k.j.zemlje,od toga su 4 k.j.kukuruza, namijenjenog uglavnom stočarstvu, 3 k.j.pšenice, po 0,5 k.j.ječma i zobi, a ostalo su kultivirane livade Postrno sijuranolu, repicu, krmni sirak i kukuruz za silažu. Intenzivno iskorištavajuzemlju
Imaju traktor od 41 KS, jednobrazdnii dvobrazdni plug,tanjurače,drljače,sijačicom se koriste iz usluge, silokombajn, zajedničkiutovarivač za gnojivo i dr., staju s klasičnim izgnojavanjem za 15 grla,koja je popunjena sa 4 krave, 2 bređe junice.
U stajiFučekovih i sada su 2 bikovske majke. Do sada su u testnu stanicu u Varaždinu otpremili8 mladih bičića, od kojihje Oziris 8 godina bio u rasplodu Centra za umjetno osjemenjivanjeu Križevcima, a 2 u Slavonskom Brodu Sada se u testnojstanici u Varaždinu nalaze dva bičića
124
Prosječna proizvodnjamlijeka u 305 dana standardne laktacijepremašuje
5 000 kg mlijeka
Fučekovi su sudjelovaligotovo na svim izložbama u zadnje vrijeme u Đurđevcu, Koprivnici,Vrbovcu, i Bjelovaru i dr.
U Sv. Ivanu Žabno na organiziranoj izložbi 1973 Fučekova krava Cifra,oteljena25 9. 1969 , proglašena je prvakinjom, koja je u I.laktacijiproizvela 4 338 kg mlijekasa 3,8% mliječnemasti.
Na izložbi u Daruvaru 1977 Fučekovi su izložilikravu Ružu mb 2686, oteljenu
17. 10 1968, koja je u četiri laktacije proizvelaviše od 4 800 kg mlijekasa 3,8 posto mliječnemasti
Kao i mnogi, posebno stočari u Podravini i drugdje, Fučekovi nisu zadovoljni cijenom mlijeka,ali u njihprevladava ljubav itradicija, no ne znaju do kada
Stjepan Brlek, dipl.ing.
Stočarske manifestacije na područjuKoprivničkožupanijekriževačke
U Đurđevcu je povodom tradicionalne manifestacije»PICOKIJADA«, održana iuspješna »Stočarska izložba Đurđevac 94«.
Na izložbi su izložene kolekcije:
I. Steonih junicadomaćeg uzgoja: 6 grla,kojihje prosječna proizvodnjanjeu 305 dana laktacijeiznosila 4 877 kg mlijeka(4.0126.627), a izložilisu ih: Red
ll.
6.
ll.
1
2.
3
krava, a izložilisu ih:
Đurđevac Jadranka = 4 987 kg
4. AnteČorba Micetinac Jagoda = 4.648 kg
5 AnteČorba Micetinac Zita 4.326 kg
6 ĐuroHorvat Đurđevac Košuta 3 926 kg
Prosječna proizvodnjamlijekau 305 dana laktacijeiznosi 4.093 kg mlijeka(3 9265.724).
IV. Kolekcijupotomaka jedne majke, izložio je:
1 Franjo Fuček, Đurđevac, Rumenka 6098
kćer Lutka 6 231 kg
kćer Bimba 200 dana 3.256 kg
kćer Rita otelj 1 4. 1994.
unuka Lara (od majke Lutke)oteljena28 11 92 pripuštena 20 3 94
Stjepan Brlek, dipl ing.
Stočarska izložba Kalinovac 94.
Povodom 100. obljetnicevatrogastva, 64 obljetnicemarvogojske udruge i otvaranj dječjeg vrtića,PCH-Stočarski selekcijskicentar i PZ Kalinovac, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede,organizirali su vrlo uspješnu izložbu
Na području uzgojne organizacijeKalinovac, uzgojem stoke bavi se 109 domaćinstava, sa 1 100 plotkinjaod kojihje 326 obuhvaćeno uzgojnoselekcijskim radom, što čini gotovo 30% plotkinja.Umjetnim osjemenjivanjem.obuhvaćeno je 92% plotkinja.
O značaju izložbe govorio je Mr. Zlatko Dominiković, direktor PCH-SSC, Tomo Janči, dip ing. načelnik općine Đurđevac i dr.,a izložene su kolekcije:
I. Steone junice,izložilisu:
ll
prvotelke iz domaćeg uzgoja, izložilisu:
kći 21 7 1993
IV Krave sa životnom proizvodnjom
17. Krava Zora, MB 496, oteljena 1979., otelila 11 teladi (5 ženskih i 6 muških) U IV. laktacijiproizvela 5111 kg mlijeka sa 3,56 posto mliječne masti Vlasnik Martin Jušta Kalinovac
18 Krava Rega, MB 628, oteljena 1983 godine, otelila 9 teladi (4 ženske i 5 muških). Bikovska je majka. U III.laktacijiproizvela5 232 kg mlijeka sa 3,80 posto masti
19 Krava Cifra, MB 576, oteljena 1982., otelila 10 teladi (6 ženskih i 4 muška) U 2. laktacijiproizvela 3643 kg mlijeka sa 3,80 posto mliječne masti Vlasnik Rege i Cifre je FlorijanKarlovčan Kalinovac.
V. Kolekcijaproizvodnih krava
20 Renka, oteljena1990 , otelila 2 teleta,vlasnik Ignac Babec Kalinovac
21 Malenka, oteljena1988 , otelila 4 teleta,a u 3 laktacijiproizvela3 835 kg mlijeka sa 3,67 posto masti, vlasnik Mijo Gorički Kalinovac.
22 Beba, oteljena1990., otelila 2 teleta,u 2 laktacijiproizvela3 733 kg mlijekasa 3,61 posto masti. Vlasnik Antun Aurer Kalinovac
VI. Kolekcijaovaca
Pasmina Cigaja,1 ovan, 4 ovce i 2 pomladka Vlasnik Tomo Erdelec, Kalinovac izložene su i 2 kolekcijesvinja,a izložilisu ih Franjo Golubić i Tomo Peić iz Kalinovca
Svim izlagačimadodijeljenesu diplome i 150 kuna po grlu,a posebno su nagrađena grla pod br 2, 7, 12, 16, 18 i 21 sa 500 kuna i poklon paketom »SIRELE« Bjelovar.
Fond nagrada osiguralisu PCH-SSCH i prometne firme iz Kalinovca i Đurđevca
Vlasniku držaocu junica br. 11 i 12. iz AustrijeFranjiKovačeviću, tradicionalno alpsko zvono uručio je ing.Richard Pichler iz Austrije, sa kojim PCH-SSCH uspješno surađuje
Na krajusvečanosti izvršena je razmjena poklona i diploma
Stjepan Brlek,dipl.ing
ObiteljskogospodarstvoKatice i Vinka Markovića u Praščevcu
Farkaševcu Vrbovcu jednojeod
najnaprednijih u govedarskojproizvodnji
Posjeduju17 k.j.zemlje (bivšizemljišni maksimum). Kukuruz je najzastupljeniji sa 8 kij,zrno silaža,5 k j pšenice, 2 k.j.djetelinskotravne smjese (DTS), a ostalo je livada pašnjak,kojinakon drugog otkosa služi kao pregonski pašnjak, eletkrični pastir
Od mehanizacijeposjedujugotovo sve
2 traktora 60 i 45 KS, plugove,tanjurače, drljače,sijačice,utovarivač i rasipač za stajsko i mineralna gnojiva,prskalicu za pesticide,silokombajn,kosilicu,prikolice i ostalo.
Staja za 20 grlaza sada je popunjena sa 8 krava, od toga 7 bikovskih majki i ženski pomladak.
Uz obilnu hranidbu teladi 1993 isporučilisu bjelovarskojSIRELI 25.000 litara mlijeka.Nezadovoljnisu cijenom mlijeka i rasplodnihgoveda, posebno paritetom cijena.Za jedan traktor treba prodati 10
rasplodnihjunica,a svojedobno se mogao kupitiza 4 junice.
Markovići su nakon 1974 od provedbe Programa gojidbene izgradnje u govedarstvu Hrvatske, isporučili u Testnu stanicu u Varaždinu 17 mladih bičića od kojihse 2 nalaze u centrima za UO, a veći broj je otkupljenza prirodnipripust u razne krajeveu Hrvatskoj.
Nakon 1969 na nekim stočarskim izložbama u bivšojbjelovarskojregiji,posebno u Vrbovcu, bile su zastupljena i grla Markovićevih. Nabrojimo samo neka:
Biserka mb 108 oteljena25 5. 1963., otelila 12 teladi;za rasplodje prodano 8 potomaka. U 11 laktacijaproizvela 43 736 kg mlijaka.
Dunja mb. 436, oteljena11 4. 1971., otelila 5 teladi,u III laktacijiproizvela 4942 kg mlijekau 305 dana stan127
dardne laktacije, a u 4 laktacijeproizvela je prosječno 5 038 kg mlijeka sa 4,09 posto mliječnemasti Na izložbi 1977 , u Daruvaru proglašena je šampionkom, a na izložbi 1978 u Vrbovcu jedan od sinova p.b.3280, oteljen30. 7. 1977 , imao je dnevni prirastod 1628 grama u varaždinskojTestnoj stanici.
Dijana mb. 746, oteljena23 3 1978 , kćerka Dunje; u III laktacijiproizvela je 6.762 kg mlijekasa 4,01 posto mliječnemasti; izložena u Dragancu Čazma 1984. Na istojizložbi izložena je bila i:
Drina junicap.b.4640, oteljena4 10 1982 Majka Dana je u III laktaciji proizvela5758 kg mlijekasa 3,76 posto mliječnemasti.
Palma mb. 799, oteljena3. 6. 1978 ; u I laktacijiproizvelaje 4385 kg mlijeka sa 3,70 posto mliječnemasti; izložena je 1982 na izložbi u Križevcima.
Na istojizložbi izložena je i junica Dana p.b. 3956, oteljena5 8. 1980. Majka Dana jeu Ill laktacijiproizvela 5758 kg mlijekasa 3,76 posto mliječne masti u 305 dana laktacije
Darijamb 1402, oteljena15 I 1987 (majka Drina) Otelila je 6 teladi,u III laktacijiproizvelaje 5596 kg mlijeka sa 3,91 posto mliječnemasti Darijaje bikovska majka izložena na izložbi u Vrbovcu 1994.
Divna 1520/H, oteljena26 I 1988 (majka Drina).Otelila je četvero teladi. U lII laktacijiproizvela5784 kg mlijekas 3,80 posto mliječne masti; bikovska je majka, izložena na izložbi u Vrbovcu 1994
Dorli 834/H, oteljena 30. 8. 1979
Otelila je 12 teladi Prvo tele 1981 5 ženskih i 7 muških potomaka Od 5 ženskih
2 junice prodane su za rasplod a 2 su matične krave, a od 7 muških potomaka, 5 je prodano Testnoj stanici u Varaždin. Jedan od sinova Samuel služi za rasplod u Centru za reprodukcijuHrvatske Križevci. U IV laktacijije proizvela6269 kg mlijekas 3,79 posto mliječnemasti, a u 11 laktacijiproizvelaje 57 238 kg mlijekas prosječno 3,90 % mliječnemasti
Na izložbi u Vrbovcu 1994., priređenoj povodom 750. obljetniceVrbovca i 90 obljetniceprve Marvogojske udruge za uzgoj pinzgavskoga goveda, Markovići su primili za svoja izložena grla bikovske majke Dariju,Divnu i Dorli za životnu proizvodnjui nesebičan 25godi- šnjirad zaslužena priznanja plakete, suvenire i novčane nagrade po 1000 kuna za svako izloženo grlo.Priznanja su im uručili načelnik vrbovečke općine gospodin Turk i direktor PCH-SSCH gospodin mr. Zlatko DominkovićStjepan Brlek, dipl.ing.
U većpožutjelojbilježnici, nekada ova pjesma: IJelm
pravilnu njegu, cvate vrlo dugo. Može | cvasti čak cijelugodinu!
Kalanhoa dobro podnosi suhi toplizrak u sobi Ipak,optimalna temperatura jojje 13-15C
Najboljemjesto za držanjekalanhoe je sunčana prozorska daska Zalijevase tek toliko da zemlja bude umjereno vlažna Pojavi lise na biljciplijesan,napadnuti dio treba energično ukloniti.
Kalanhou je lako razmnažati, jer se lako zakorjenjujuilistoviivršne reznice
Nakon cvatnjekalanhou treba presaditiu hranjivupjeskovitui propusnu zemlju.
Potječe iz Madagaskara, a u Europu je uvezena 1935 Poslijedrugog svjetskog rata, počela se u nas uzgajati.
Prednost ove biljkeje u tome, što uz
Lišće kalanhoe je debelo, mesnato, kožnato, nad kojima se na kraćim iliduljimpeteljkama uzdižu šticisa mnoštvom sitnih ciglastocrvenihcvjetića
ing.Mirna Božičević
(Dobra djeca vesele se rođendanu ivoje majke Crkva nai poziva da 1 oeeljem 8. rujna ivetkujemo.rođenjeBlažene Djevice NNarije, daseonazanaamoli.Samduanakrižu proglasiojujeavimanamazamajku.
dake je Marija bila kraljevskogroda (Davidova, rodila se u uiromaltou, jen au njezini pređi odavna izgubilisjaj kraljevstva
(RoditeljiDjevice Marije, i0eti Joakim i seta ctna, bili au jednostavniljudi,puni ljubavi za ivoje dijeteDobožni roditelji,Mariju 4u 7/01prije rođenja posvetiliQospodinu.San joj je život bio nebeski
arija, koju je njezina majka otni naučila čitati,često je čitala Božju riječi nepretano o njoj razmilljala.Čitava i00jeq života napredovala je sjajnim krepostima;bila je radina, poslulna,strpljiva,pobožna,14jedna jod že
(Rodno mjeato Narije je Hazaret, malen gradić u Qalileji.Sve maleno i neznatno u očima 000ga svijeta,ali dostojnoda Djevica Narija bude i u tome nalik na ivojeg božanikog sina, i tako posrami oholost i svojim primjerom naučina1 poniznosti
Zato, molimo Qospu, da isprosi u svoga Sina ive potrebnemilosti za nale ipasenje.
Na dosta zagrijanog uljapapriku samo okrenuti i slagati u bocu
Ulje u kojem se pekla paprika pomiješati sa 3 dl vode, 1 dl octa, soli po ukusu, 1 kavenom žlicom šećera, nešto češnjaka sve to skupa prokuhati i zaliti vrućim.
Slani rastvor mahune
Blanširane mahune zalitisa otopinom 2 dl vode i 4 dl soli
Prijeupotrebe tako pripravljenihmahuna, treba ih dobro oprati, kako bi se is' prala suvišna sol.
Sv Ana uči Djevicu Mariju,još kao djevojčicu,čitati
Paprika i krastavci, Šampinjoni Ak -
1 litra octa, 3 litrevode, 2 žlicešećera, 1 1 kg šampinjona dobro operi (ako su žlica soli veliki razreži)Istresi u kipuću slanu vodu sve prokuhati i povrće u staklenkama 2-3 minute. Ocijedi i isperipod hladnom zalitivrućim vodom. Složi u bocu, stavi 2-3 zrna bibe-, ra, 1 klinček.
Mahune
Skuhaj 3 dl octa sa 7 dl vode, 3-4 male
1 litra octa, 3 litre vode, 2 žlice soli,1 žlice soli,1 lovorov list(može i malo kožlica šećera rice cimeta) prelijvrućim
(>, > prokuhati i zalitivrućim
3 il -
s 3
3 a
Šampinjoni su za upotrebu za 3-4 tjed-
Kućni poslovi
Olakšajte si dnevneobveze u kućanstvu. Rasporedite poslove!
Tjedno
pospremitesve po kući prebrišitesve površine(osobitou kuhinji -
koe
zdjelicekućnih ljubimaca ispraznitepepeljare(osobitouvečer) namjestitekrevete i pospremiteodjeću operiteposuđe operite sudoper, umivaonik, kadu i WC ka
ce upotrijebiteusisavač za prašinuako je potrebno.
Domaći pjesnikje napisao stih »seljak nujan jedva čeka rujan«.Prvi lijekod nujnostistiže već polovicom rujna,a to je naš dobri, stari,crni Portugizec.Koji put već za Malu Gospu osvježujenjegovmošt suha grla,koja su se osušila tijekomvru.Ćih ljetnihmjeseci.
Prema pisanjustranih i domaćih vinogradara naš je Portugizecrodom iz elegantne, vinorodne Francuske. Od tamo donijeli su ga Nijemciu svojejužne krajeve, a u prvoj polovici19 stoljećabio je unesen u susjednuŠtajersku. Brzo je stekao simpatijevinogradarakao ipotrošača kako zbog svoje obilne rodnosti, tako ljupkosti i svježinevina.
skog gospodarskog društva na Tuškancu, zatim u Lijepojvesi u Zagrebu. U njegovom moštu kretao se je tada postotakšećera od 14-16%.
Dragutin Stražimir poznati doljnozelinski župnik svrstava u svojoj knjizi»Vinogradarstvo«(1870.).»Modru ranu kraljevinu« u grupu »Kriepka crna vina«,ali u nižu skupinu,jerdaje»voljkije,slađe i ponešto lahko vino« Nije mu naime dao ocjenu »stalno« Ima s grožđem jednapovelikapoteškoća,jerga ptice jako vole,pa ga treba od njihbraniti IV
Štajerski stručnjak Franc Trummer vidio ga je kod nas za vrijemesvog drugog putovanja po hrvatskim vinogradima 1853. godine u Ravnom kod Križevaca, u novim vinogradimatamošnjegvlastelina Aleksandra pl.Zdenčaja. U to vrijemese naš novajlijamorao pokrstiti ina hrvatski način, pa je dobio službeno ime »Modra rana kraljevina«.Neki druginadjeli su mu ime »Portugizacrani crni«. Njemačko ime mu je glasilo»Blauer Portugieser«.No naš bistrinarod je to sve skratio ipodomaćio na kajkavski,pa je postao i ostao »Portugizec«.
Kao nova sorta uvezen je u tada novoosnovano Pokušalište Hrvatsko-slavon-
U naševrijeme tj. u » Zlatnoj knjizi o vinu«, 1976 opisujese Portugizacu okviru podrajona PLJEŠIVICA ovako: »Ljubiteljidobrih vina poznaju i crno vino Portugizac,tipičanza područje Sv Jane. Ono je postaloposeban pojam crnog vina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Grožđe se podvrgava posebnim tehnološkim procesima te se dobiva srednjejako, puno, ekstraktno,vrlo harmonično vino. Ima specifičanokus i miris, kojinaročito dolazi do izražaja u mladom vinu, kad je ono bogato ugljičnimdioksidom«
Za podrajon PRIGORJEocjenjuje se Dakle, bilokuda između Mure, Drave ovako: »Crne sorte, kao uostalom iu ci- i Save naći ćemo pomalo svuda ljupkog jelom rajonu kontinentalne Hrvatske, crnog Portugizca,na kolcima ili brajdarjeđese sade, a i ono malo što se goji ma, kojije eto već prek' stočetrdeset let uglavnom je portugizac, fran- prvi gasiteljžednih grla,i prvi tješičeljad kovkaineke manjepoznate domaće sor- nujnu um ijesecurujnu ! ie s
Priredio: dip.ing.StjepanKeglević Razbistrit će se seljaknujan!
Budući da su mnogi naši mljekariujedno i vinogradarineće biti na odmet da se prisjetimotakođer vesele vinske pjesmicekoja se pjevapod krajrujna:
Došel jedošel sveti Mihal, Grozdjedozrelo jaga bum bral.
Kume mojdragi,daj se napi'
Dugonas ne bu daj se ga vžil
Rujan je veseo mjesec za seljakajer već ima stvarnih rezultatanjegovihmuka u proljećui ljetu.Ne živi se više samo od nade nego evo što kažu ovi stari stihovi:
Spremižitak, što ga netrebaš, Meć u kola, na trgvozi, Gledajzgoduda uvrebaš, RADI,TRGUJ,BOG POMOZI!
== * m
Ali vratimo se iz veselograspoloženjajoš malo u naše stočarstvo od kojeg nema nikad mira i odmora i zbog kojeg uvijek netko mora ostati kod kuće. Nema - obiteljskogodlaska na godišnjiodmor. Da vidimo na što je list»Seoski gospodar« upozoravao uzgajačestoke u 1895 godini.
»Proračunaj, imaš li dovoljnokrme za sve blago kroz čitavu zimu Nemaš lije, prodajsuvišnu stoku, bilojunad, bilo kravu Vola ne prodaj bez sile Konj vriedi samo - u ravnici; vol svagdje.U toru pripuštaj ovnove među ovce, da imaš u proljećerane jagnjadi,paša koncem mjeseca rujna biva za rana jutra opasna, ako je bilo mraza ilihladne kiše.« »
Uz temu »mljekarenje« uvijek ide zajedno i ishrana goveda, što jasno vidimo i u našem »Mljekarskom listu«,koji redovno donosi stručne članke o ishrani goveda kao i o uzgoju i korištenjukrmnih kultura. Stoga neće biti na odmet da pogledamo kako se preporučivalohraniti goveda tijekom ljetaprije135 godina, a o čemu je pisao »Gospodarski list« u br 31 od 4. kolovoza 1859 godine. Članak je bio na prvoj strani kao uvodnik i nosio je naslov »HRANJENJE GOVEDAH LJETI U STAJI«.
“Prva misao u članku bila je posvećena potrebidobrog i jeftinoggnoja bez kojega nema napredka u gospodarstvu. Takvog gnoja međutim može se dobiti samo ako se goveda i ljetihrane u staji Na pašnjaku se međutim tajgnoj »bez ikakve hasne potrati; stranom se posuši, stranom ga bube raznesu U stajništa ne propadne, nego se balegadobro izmiješa s mokraćom i steljom, pa je gnoj snažniji i jači.« Osim postignute koristi u obliku dobrog gnoja evo što još navodi pisac kao prednost hranjenja ljeti u staji: »A na paši marvu sad zima muči, sad vručina, sad ju kiša opere, sad vjetar prožme, sad ju žeđa muči sad joj obadi i druge bube dosađuju; nit ima poštene hrane, nit zdrave vode; od gladičupa više putih hude i otrovne hrane, a od žeđe pije i barežnicu Nije čudo, da ovakvo živinče svaki čas oboli, a preko ljetamnogo i parne«
Nakon ovih opisa pašnjaka pisac se pobojao da ne bi seljacimarvu pak previše zatvarali i držali samo u stajipa ovako' piše:»Odavde pako nevalja izvoditi,da marva hranjena u staji, nikad ne izlazi na polje.Dapače je upravo potrebito, da se svaki dan izpusti, rano u jutro i podvečer, a donde neka se staja čisti i neka je promahujevjetar.Čista zraka treba i marvi upravo tako kao i čiste vode.«
I na kraju članka konačno dođu savjeti kako hraniti blago u stajipa kaže: »Glavno je, kad hranimo goveda u staji,da s proljećanepređemo naprečac sa suhe krme na zelenu, a pod jesen da također samo polako odustajemo od zelene krme
Dok je dakle djetelinavrlo mlada, miešaj ju sa sječkom, da zapriečiš nadam Kad zelena krma postane čvrstija,sve ćeš joj manje primiešavati sječke, dok napokon marva samu zelenu krmu ne dobije.
Najbolje je svaki dan nakositi frižkekrme; a dovezav ju kući, ostaviti ju u hladu i razastrtij jerako ju sgrneš na hrpu, lasno će ti se užeći, a marva će od nje ozlotrbiti «
Nakon tih savjetajošsepiše kako stoku valjapojitiprije obroka ili u sredini, dli ne poslije,jerse goveče lako nadune Članak završava sa uputom kako postupati u slučaju nadma, o čemu se je međutim već i prijepisalou »Gospodarskom listu«
Evo lijepogprimjera, kako su stručnjaciu pojedinostiupućivaliseoski puk, koji je iz feudalizma izašao gotovo potpuno neuk. Prisjetimo se da je te 1859. godine, kad je članak objavljen,prošlo tek 11 godina od oslobođenja od kmetstva
Priredio: dipl ing. Stjepan Keglević
Topla jesen duga zima; AKk* u rujnu kiše ima, U dobri je to čas po usjeve. I po vreće ratareve
e
Narodne gatnje za rujan
Ako je lijepona Egidijevo(1. rujna) biti će 4 tjedna lijepo.
Kakav ljetosrujan takav k ljetuožujak
Vedra noć pred Miholjem kaže na veliku zimu
Ako na početku ovog mjeseca zagrmi, biti će na ljetomnogo strni
Budući da naš listima stalnu, vrlo bitnu rubriku »Savjetiliječnika«biti će zanimljivo kakvi su se zdravstveni savjetidavali za mjesec rujan u spomenutom časopisu
Prije 99 godina:
»Čuvaj se nahlade, jer sad rado harače jesenske groznice,kojih se je težko riešiti Pojavi li se ipak kod tebe groznica,idi smjesta liečniku, da te razgleda i da ti propišeliek Ne idi odmah u ljekarnubez lijčeničkogpropisa,jer:
1 ljekarnikne zna odkuda tvojabolest;
2 on nije učio lječničtva; ne smije dati lieka bez propisa;
3 ima nesavjesnihljekarnika kojipreskuporačunaju svoje ljekove!
Čuvaj se nadriliečnika i koje kakvih kapljica, vodica i tobož sve bolesti tamanćih čajeva i uvaraka!
Mislim, da je ovaj zdravstveni savjet POPE župnikaDragutina Stražimira aktuelan još iliponovno danas!
Priredio: dipl.ing. Stjepan Keglević
Kako sve više djevojčica i djevojaka sudjeluje u školskim i međuškolskim sportskim natjecanjima (rukomet, košarka, odbojka itd.),ima roditeljakoje brine da liim kćeri mogu bitisklonijeozljedama naprosto zbog toga što su djevojke Ako vaša kćerka ima željuiskušati svoje sposobnosti u hekoj sportskoj momčadi, neka vas umiri saznanje da ne postoji dokaz da su one izložene nekom većem riziku,u usporedbi sa dečkima. Na primjer, grupa istraživača sa Washington sveučilišta(Journal of the American Medical Association) obavila je ispitivanje ozljeda nastalih za vrijeme međuškolskih natjecanja za djevojke, na četiri srednje
škole, u vremenu od dvijegodine. Oni su našli da učestalost ozljeda nijebila različita od one među dečkima, u sličnim sportovima Nije bilo ozljeda dojkiiligenitalija.Ipak, ovo istraživannjeje pokazalo da se djevojke mogu suočiti sa nekim problemima, kao što je,na primjer,upala tetive, ali to je uglavnom rezultat loše opće sportske kondicije.Najvjerojatnij jedansistematičnijitreningprijenatjecanja bio bi od pomoći.
Ukratko, mame itate, dozvolite svojim djevojkama da nastupaju za svoje timove Za njihje to isto tako dobro i korisno, kao i za njihovu braću
Premda još dosta pitanja o povezanostitjelesnetežine izdravljaostajei nadaljenerješeno,sasvim je sigurno da prekomjerna težina predstavljazdravstveni hazard. Prošlogodišnja svjetska konferencijaposvećena tom problemu zaklju- čila je: »Na raspolaganjusu nam brojni dokazi da gojaznost,definirana kao prekomjerno uskladištenjeenergijeu obliku masnog tkiva, ima nepovoljne, štetne učinke na zdravljei dužinu života« Međutim, pogrešno je pretpostaviti da je prekomjerna tjelesna težina jedno zasebno stanje,kojeje isto kod svake osobe.
Podatak, TKO ima višak masnog tkiva, pomaže u određivanjuučinka te masti na zdravlje Genetska pozadina ima važan značaj.Na primjer,određene grupe nativnih Amerikanaca doživljavajuviše komplikacija povezanih sa debljinom, nego drugi ljudisa drukčijimnasljeđem.
Podatak, KADA se nakuplja masno tkivo,izgledada je također od važnosti.
Tjelesnatežina nagomilana u ranojzreloj dobi može biti povezana sa više rizika, nego kad je tjelesnaprekomjerna težina postignutakasnijeu životu.
Podatak, GDJE je smješteno masno tkivo,može bitiod kritičnogznačaja.Naslage masti nakupljene oko struka izgleda da su posebno povezane sa zdravstvenim problemima. Prema barem jednoj studiji,muškarci kojiimaju nagomilanu mast oko struka izloženi su većem riziku od srčanih bolesti,nego tjelesno teži muškarci čijeje masno tkivo više ravnomjerno raspoređeno po tijelu. -
snom težinom. I jedna i druga su ozbiljnepotencijalne smrtonosne-bolesti.
| za razne druge bolesti kaže se da su rezultat,posljedicadebljinei da mogu pridonijetiranijojsmrtnosti Često navo“đen primjersu žućni kamenci. Osim toga, često se ističe(kako kod žućnih kamenaca, tako i kod drugih bolesti koje zahtijevaju kirurški zahvat) da je kod debele osobe rizikod operativnogzahvata povećan Stavovi u društvu
Osobe sa prekomjernom tjelesnomtežinom doživljavajurazne neugodnosti i predrasude, posebno, na primjer,kod prijema u radni odnos ili u školu Jedna je studijapokazala da se debelu osobu smatra manje poželjnimradnikom ilislužbenikom, čak se njemu ilinjojpriznaje da nemaju iste sposobnostikao i osoba sa normalnom tjelesnom težinom . Izgleda da su žene više osjetljive i ranjive na ovu vrstu diskriminacije,nego muškarci. Takvi se negativnistavovi društva prema debelim ljudimavrlo često uočavaju.
Ipak, pored svega toga, mentalno zdravljeprekomjerno debelih ljudinije, u većini slučajeva, značajnijenarušeno Među osobama sa prekomjernom težinom nijeotkriven neki poseban tipličnosti,premda puno takvih ljudiima sklonost potcjenjivati,omalovažavati svoje tijelo, imaju sklonost da budu potištenizbog svog izgledaizbog neuspjeha u skidanju kilograma, često su zabrinuti i u strahu što se tiče njihovihšansi da uspiju na poslu ili u seksualnim odnosima.
Svi ovi faktori čine debele ljudelakim plijenom ogromne industrijekoja stavlja na tržište mnogobrojna sredstva i metode za brzo skidanje suvišnih naslaga masnogtkiva.
Ozbiljna debljina jasno je u vezi saznatnim zdravstvenim rizicima Statistički je dokazano da su visoki krvni tlak i šećernabolest tipa2 (dijabetesodraslih) usko povezani sa prekomjernom tjeleVIII pi
Dr Ivo Belan